Psihologija obrazovanja

(1) Kognitivni modeli uenja i pamenja

1.1. Uvod

Postoji nekoliko modela koji se pojavljuju pod nazivom modeli obrada informacija. Pojavili su se poetkom 70-tih godina. Poznati autori su Attkinson i Shiffrin, Case i Goldman i itd. Povjesno gledano mogu se ustanoviti veze sa glavnim izvorima na kojima su izgraene ove teorije:

(1) matematike teorije uenja, miljenje i pamenje se moe predstaviti nekim matematikim algoritmom,

(2) TDS - Teorije Detekcije Signala - koji objanjava poetak procesa uenja,

(3) kibernetiki modeli - od njih je posuena ideja da se proces zapamivanja moe prikazati modelima toka, b) postoje dvije razine obrade (centralna i periferna) temeljna analogija je informatika. Osnovna ideja je da se proces uenja i pamenja pokua protumaiti slinim procesima u raunalu.

(4) Getaltizam - polazi od pretpostavke da mi pamtimo smislene cjeline, a ne neke izolirane elemente, tj. da se pamte percepcije, a ne osjeti.

Iako se koristi sintagma uenje i pamenje - u empirijskim istraivanjima se to dvoje ne razdvaja jer se smatra da je pamenje kljuni dio uenja. Pokazalo se da kvaliteta obrade informacije ovisi o dvije vrste struktura:

(a) fiksne strukture: odreenu su a) kakvoom naeg CNS-a + kvalitetom naih osjetnih organa (HARDWERE)

(b) fleksibilne: razlikujemo ROM (stabilniji dio) i RAM (radna memorija koja se stalno mijenja).

1.2. Tri skladita pamenja

SLIKA 1. Procesni model pamenja:

1.2.1. Kontrolni procesi - strelicama su oznaeni kontrolni procesi:

1. Panja (tension): pozornost (vigilance):- one informacije na koje se obraa panja odlaze u radno pamenje.

2. Ponavljanje, kodiranje: Ponavljanjem se informacije mogu zadravati u radnom pamenju u nedogled. Te informacije kojima je poklonjena panja kodiraju se u radnom pamenju. Kodiranje je ustvari promjena informacije u onakav oblik koji se moe pohraniti i kasnije pronai.

3. Pronalaenje: U radnoj memoriji treba prepoznati klju (ime fajla) koji vodi do informacije u dugoronom pamenju. Kad je informacija pronae - ona se kodira u rijei ili likove.

4. Dosjeanje: Nakon to je informacija pronaena, ona postaje svjesna.

AD1. Panja:

( Glavne dimenzije panje: Panja nije neki holistiki fenomen, ve razlikujemo nekoliko aspekata:

1. Budnost - ili pobuenost: postoji optimalni nivo pobuenosti, jer prevelika pobuenost interferira sa primanjem informacija

2. Usmjerenost panje: kapacitet da panju usmjerimo na odreene pojave. Povezano sa ovim je habituacija. Kad neki podraaj due vrijeme djeluje na receptore dolazi do habituacije, tj. panja vie nije usmjerena na taj podraaj. Zato ako je npr. neko predavanje monotono, onda uenik jednostavno ne moe due vremena usmjeriti panju na sadraj predavanja, ne zato to je "zloest", ve jednostavno je ljudski mozak na taj nain konstruiran.

3. Opseg panje: iznosi ( 10 estica

4. Zadravanje panje( Poticanje pobuenosti i usmjeravanje panje:1. Zapovjedni podraaji (upozoriti kad tad da treba biti paljiv)

2. Promjene u psihofizikim svojstvima podraaja (nastavnik ustaje, sjeda, ee se, promjene u glasu i sl.)

3. Neobini podraaji (koristiti neki strani latinski izraz i sl.)

4. Emocionalno obojeni podraaji (TOOO - najefikasnija je upotreba imena uenika)

5. Tjelesne vjebice za podizanje pobuenosti (

( Zadravanje panje:(1) Mijenjanje metoda rada svakih 10-15 min

(2) Uvoenje aktivnih stanki s tjelesnom aktivnou

(3) Ukljanjanje okolinih smetnji (buka, neugodno svjetlo)

(4) Vjeba: precrtavanje slike

(5) Vjeba: pet minuta voenja detaljnih biljeki

(6) Odabrati stalno mjesto za uenje bez ometanja

(7) Planirati uenje s estim aktivnim stankama

(8) Mijenjati sadraje koji se ue svakih 20 minuta

(9) Domaa zadaa precrtavanja

(10) Domaa zadaa sjeti se

Kontroliranje panje . . . djeca u funkciji dobi sve bolje i due mogu zadrati panju i da se sve lake nose sa distraktorima. Istraivanja su pokazala da u prosjeku djeca u 1. razredu najdue mogu zadrati panju najdue 10 minuta. Dakle, kolski sat od 45 minuta je vrlo neprimjeren za djecu te dobi.

(1) Flawell je takoer istraivao moguno istovremenog obraanja panje na niz osobina podraajne situacije - izmeu 6. i 7. godine se ta sposobnost naglo poboljava - to objanjava Piagetov nalaz da u toj dobi do poboljanja konzervacije (to je . . . )

(2) Flawell je dalje otkrio da starija djeca imaju sposobnost da ako se umore usmjere panju na neto drugo, i da se nakon toga opet vrate na istu stvar.

(3) Takoer se poboljava mogunost planiranja. Oni mogu isplanirati koliko panje zahtijeva koji rad.

(4) Mogunost samomotrenja: Starija djeca mogu procjeniti kad se moraju paljivije usredotoiti na nastavnika.

Prijelomno razdoblje kad dolazi do naglog poboljenja u svim tim kognitivnim sposobnostima je upravo kad djeca krenu u kolu, tj. izmeu 6. i 7. godine.

Informacije koje iz senzornog pamenja dolaze u kratkorono pamenja zadravaju se ovdje samo oko 20 sekundi - ako se ne ponavlja. Krucijalni rad u tom podruju izdao je Miller (1956) - koji je otkrio da je kapacitet kratkoronog pamenja ( 7 jedinica neega. To znai da mi istodobno moemo obraivati samo 7 jedinica u razliitim kombinacijama. Ovdje postaju bitne strategije obraivanja informacija koje poveavaju taj kapacitet (npr. grupiranje)

1.2.2. tri FAZE ili Skladita pamenja

(1) Senzorno pamenjeNastaje automatski kad se podrae nai senzorni registri i ima ih koliko i senzornih modaliteta. Radi se o zadravanju senzornog uzbuenja nakon prestanka podraivanja, i to u nepromjenjenom obliku.

( S obzirom na modalitet razlikujemo dvije glavne vrste senzornog pamenja:

a) IKONIKO (vidno): trajanje ( 250 - 300 ms (omoguuje gledanja filma = fi-fenomen)

b) EHOIKO (sluno): trajanje ( 2-4 sek (omoguuje lokalizaciju zvukova)

Dakle, sluno senzorno pamenje je due od vidnog, pa zato bolje pamtimo zadnju rije koju ujemo nego zadnju rije koju vidimo. Budui da informacije traju vrlo kratko, brzo ih se mora selekcionirati, i odabati one bitne koji onda odlaze u radno pamenje. To se radi tako da se obraa panja samo na neke podraaje dok se drugi ignoriraju. Pavlov je to nazvao orijentirajui refleks. U senzornom pamenju se vei dio informacija gubi, a samo manji ide dalje u radno pamenje.

( Neki autori razlikuju dvije podfaze: A) poetak i nastavak podraivanja receptora (100 ms) - kapacitet je neogranien, B) drugi dio traje ostatlo vrijeme = tu je poelo kodiranje i neko prepoznavanje i interveniranje iz CNS-a, te je kapacitet znatno manji.

( Funkcija senzornog pamenja: Zadrava senzorne informacije u dostupnom obliku i time omoguuje obraivanje informacija i nakon to je samo podraivanje prestalo. Obraivanje znai zapravo prepoznavanje oblika podraaja. To se dogaa na temelju zajednikog rada senzornog i dugoronog pamenja u kojem su pohranjena obiljeja koja slue prepoznavanju oblika.

( Koktel party efekt = Opaanje i pamenje samo onih zvukova na koje je namjerno usmjerena panja (neiji govor) uz istovremeno ignoriranje svih drugih zvukova koji ine konteskt tim zvukovima (glasna muzika).

(2) radno pamenje (kratkorono)Ovdje se opet jedan dio gubi - a manji odlazi u dugorono pamenje. Ovog dijela informacija smo stvarno svjesni.

Kratkorono pamenje nam slui za obavljanje triju razliitih funkcija:

(1) Informaciju moemo ponavljanjem u nepromijenjenom obliku zadrati koliko god to elimo, a nakon toga se gubi. U toj je fazi zadravanje informacije vrlo osjetljivo na ometanje, tj. ako se panja usmjeri na neki drugi podraaj, informacija se gubi.

(2) Informacije kojima poklanjamo panju se kodiraju i tako ulaze u dugorono pamenje.

(3) Kad nam neka informacija treba pretraujemo dugorono pamenje i kad ju naemo ona ulazi u radno pamenje.

( Kapacitet kratkoronog pamenja u prosjeku iznosi 7 +/- 2 estica. To znai da mi istovremeno moemo obraivati izmeu 5 do 9 estica. Meutim, grupiranjem estica moemo znaajno poveati taj kapacitet.

( Kapacitet kratkoronog pamenja i dob:

DOBBROJ

2.52

33

4.54

75

106

15 i vie8

( Grupiranje: Bitna strategija za poveanje kapaciteta kratkoronog pamenja je grupiranje. Npr. umjesto da se pamte brojevi, 2,4,6,3,2,4,8,1,5,4,2, bolje je te brojeve grupirati u npr. trigrame: 246,324,815,42

Zato je to tako:

(1) Neurofizioloki pristup: prema to m pristupu teoretiari kau da naprosto sazrijevaju modane strukture i tako nastaje sve vei prostor u kojemu se moe birati sa informacijama u kratkoronom pamenju.

(2) Drugi smatraju da je bioloka osnova zrela ve mnogo ranije. Ali, od 4 godine nadalje zahvaljujui iskustvu mijenja se koritenje tog prostora. R. Case kae da se radna memorija slikovito moe prikazati kao prostorija sa dva dijela. Iz gornjeg dijela se pozivaju informacije iz dugoronog pamenja. U funkciji dobi se iri prostor . . . ta se dogaa u matematici: djeca osim to moraju savladati neke konceptualne aspekte matematike (ta je jednako, to je oduzimanje, to zbrajanje i sl., oni moraju nauiti i jedan novi simboliki jezik (matematike simbole: npr. =;