ANALIZATORPrvi stupanj u spoznavanju vanjskog svijeta su osjeti, pomou kojih vidimo, ujemo, miriemo, orjentiramo se u prostoru. Po ruskom fiziologu Ivanu Petroviu Pavlovu mehanizam na temelju kojeg se stvaraju osjeti naziva se analizator.I.dio: Receptorne stanice se nalaze u osjetnim organima gdje se stvaraju ivani impulsi - energija koja budi osjetni organ i koju on registrira.II.dio: Senzorni ivci provode stvorene ivane impulse do centara u mozgu.III.dio: Centri u mozgu - u njima se vri obrada primljenog podraaja i nastaje osjet, postajemo svjesni onog to nam se dogaa.Osjeti se razlikuju po odreenim osobinama: 1 Modalitet - Odnosi se na razlikovanje prma osjetnim organima (vidni, sluni).2 Kvalitet - Unutar odreenog modaliteta razlikujemo sadraj osjeta (toplo od plavog, buno od otrog).3 Intenzitet - Ova osobina zavisi od mnogih faktora - od trajanja podraaja, veliine podraene povrine i od pojave osjetne adaptacije.APSOLUTNI I DIFERENCIJALNI LIMENMinimalni intenzitet podraaja koji moe izazvati osjet zove se apsolutni limen. Ovisi o mnogim faktorima: osjetljivost osobe, intenzitet podraaja, stanje organizma (osciliranje i kolebanje), poznatost signala, motivacija opaaa, kontekst sa drugim podraajima koji se istodobno ili vremenski neposredno prije ili poslije javljaju.Najmanja promjena koja se mora dogoditi u jaini podraaja da bi opaa primjetio razliku zove se diferencijalni limen. Ovisi o mnogim faktorima, ali je najznaajniji odnos diferencijalnog i apsolutnog limena kod kojeg postoji izvjesna pravilnost. Intenzitet podraaja treba se uvijek za istu relativnu vrijednost poveati ili smanjiti da bi se mogla primjetiti razlika u intenzitetu. Ta je relativna vrijednost za razliita osjetna podruja razliita, ali je u jednom istom podruju konstantna. FUNKCIJE PERCEPCIJE1 Prepoznavanje (rekognicija) - Predmet prepoznajemo na osnovi njegovih karakteristika kao to su oblik, veliina, boja, tekstura i sl. Prepoznavanje odgovara na pitanje to percipirani predmeti jesu, odnosno svrstavamo ih na odreeno mjesto koje im pripada. Predmete prepoznajemo na osnovu: oblika, konteksta - sklopa u kojem je predmet, oekivanje - olakava prepoznavanje, usmjerenost - pomae u selekciji odreenog predmeta u sklopu podraaja.2 Lokalizacija - Odnosi se na mjesto gdje se percipirani predmeti nalaze, ali se razlikuje od prepoznavanja jer moramo uoiti da li se pribliavaju ili udaljavaju i da ih moemo meusobno razlikovati.

KRATKORONO PAMENJESlui nam za obavljanje triju razliitih funkcija:1 Ako nam informacija ne treba za kasnije, zadravamo je ponavljanjem dok nam je potrebna, a zatim se ona gubi. U toj je fazi kratkorono pamenje osjetljivo na ometanje.2 Ako nam informacija treba na dui rok, onda je nastojimo tako kodirati da je to uspjenije pohranimo.3 Kada nam treba neka informacija, onda je iz dugoronog pamenja vratimo u kratkorono. Budui da neto 'radimo' s tom informacijom, takvu ulogu kratkoronog pamenja nazivamo radnim pamenjem. PROCEDURALNO PAMENJEOdnosi se na stvaranje niza asocijacija izmeu pojedinanih operacija. Najvaniji oblik proceduralnog pamenja su vjetine. Proceduralno pamenje ima tri faze: 1 Kognitivna/Spoznajna faza - Treba shvatiti to sve treba napraviti. Odnosi s ena upoznavanje sa odreenom vjetinom i sadrava verbalni aspekt.2 Faza povezivanja - Odnosi se na povezivanje dijelova odreenog zadatka u jednu cjelinu. Gube se verbalni aspekti pamenja, a prevladavaju motoriki aspekti pamenja.3 Automatizacija pokreta - Izvoenje vjetine zahtijeva minimum svjesne kontrole. U toj fazi procedura je potupno automatizirana, nema svjesne kontrole, izgrauje se odreeni stil i taktika. Usvojena vjetina ne zaboravlja se i vrlo duge stanke ne tete njenu izvoenju.AMNEZIJE Poremeaji pamenja najee se javljaju uslijed povreda mozga i nekih prihikih problema (trauma, stres, ok). 1 Retrogradna amnezija - Predstavlja nemogunost dosjeanja dogaaja prije ozljede mozga.2 Anterogradna amnezija - Predstavlja nemogunost stvaranja dugoronog pamenja.3 Hipomnezija - Smanjena (ograniena) mogunost pamenja.4 Hipermnezija - Poveana mogunost pamenja. Sve informacije koje se percipiraju se pamte i dolazi do preklapanja, te nastaje problem u normalnom funkcioniranju organizma - nema selekcije informacija.5 Paramnezija - Lana dosjeanja kod starijih ljudi kod kojih se popunjavaju paznine u pamenju izmiljenim dogaajima i ponekad dogaajima iz djetinjstva. Poseban oblik paramnezije je fenomen deja vu fra - ve vieno. Tu imamo snaan osjeaj da se neto dogaa onako kako smo proivjeli, to nam omoguuje da predvidimo to e se dalje dogoditi.

UVJETOVANI REFLEKSesto se primjenjuje u dresuri ivotinja. Bit je pretvaranje neutralnog podraaja u uvjetovani, odnosno neutralnog refleksa u uvjetovani. Putem uvjetovanog refleksa dijete obavlja mnoge radnje (higijenske) i navike hranjenja.Pavlov je elio ispitati funkcioniranje probavnog sustava, izmeu ostalog, mjerio je i izluivanje sline kod pasa. Pas na miris i okus hrane poinje izluivati slinu. To je uroena, neuvjetovana reakcija na neuvjetovan podraaj. Meutim, Pavlov jeprimjetio da ve na bat koraka laboranta koji je hrani pse, oni poinju izluivati slinu. Takvo izluivanje sline nazvao je uvjetovanom reakcijom, a podraaj koji izaziva takvu reakciju uvjetovanim podraajem.UENJE UVIDOM - FAZE STVARALAKOG MILJENJAKoristi se u prirodnim naukama kod kojih se rjeavaju problemi. Rjeavanje problema zahtijeva mentalni napor uz pojaanu koncentraciju i proces miljenja. U uenju uvidom dolazi do izraaja stvaralako miljenje tako da ovaj oblik uenja prolazi kroz odreene faze, tj faze stvaralakog miljenja:1 Pripreme (Preparacija) - Analiziramo problem, vrimo upoznavanje sa literaturom i metodom rada da bismo krenuli na ozbiljno rjeavanje problema.2 Inkubacije (Mirovanja) - Problem se zanemaruje i bavimo se nekim drugim aktivnostima - ostavimo ga da miruje.3 Iluminacije (Isijavanja) - Faza u kojoj dolazi do iznenadnog rjeenja problema.4 Verifikacije (Provjere) - Rjeenje koje smo dobili provjeravamo, analiziramo i primjenjujemo u praksi.TEMPERAMENTTemperament se odnosi iskljuivo na emocije, intenzitet emocionalnog reagiranja i doivljavanja, brzinu izmjene emocija, nain njihovog izraavanja i opi ton raspoloenja. Temperament je iskljuivo rezultat nasljea, to ne znai da se kroz iskustvo i nastojanje pojedinca u nekim segmentima ne moe korigirati.Prvu podjelu napravio je grki lijenik Hipokrat pod pretpostavkom da u ljudskom tijelu 'kolaju' razne tenosti i koja od njih prevladava tako je nastao odreen tip. Na prvobitnoj tipologiji temperamenta radio je i rimski lijenik Galen. (lat.sanguis - krv, gr.chole - u, gr.phlegma - sluz, gr.melos - crn)

Vrste temperamenta i naini emocionalnog ponaanja

.Jaina emoc.doivljavanjaBrzina izmjene emoc.Nain izra.emoc.Opi ton raspolo.KolerikvelikavelikaburanpesimistianSangviniksrednjavelikaumjerenoptimistianMelankolikvelikamalaslabpesimistianFlegmatikmalamalaslaboptimistian

MOTIVACIJA

To je pretpostavljeni proces u ivom biu koji to ivo bie pokree prema odreenom cilju. Na motivaciju utjeu razliiti imbenici, od kojih su glavni bioloki, zatim navike i znanja, te poticaji iz okoline.Odreene potrebe, ako su uroene, vane su za preivljavanje organizma, te njihovo naruavanje (poremeaji) dovode do smetnje biosocialne stabilnosti organizma - homeostaza. Organizam se uvijek nalazi u stanju relativne biosocialne stabilnosti koja se svakodnevno naruava i koja organizam tjera da se ponovno uspostavi (bolest, temperatura).Osim potreba za ljudsko ponaanje veliki znaaj imaju motivi, a motiv je svaka pobuda koja usmjerava ovjekovo ponaanje prema odreenim ciljevima.U klasifikaciji potreba imamo dvije kategorije:1 PRIMARNE BIOLOKE POTREBE - Univerzalne su za sve ljude i vane za odranje organizma;-potreba za materijama neophodnim u funkcioniranju organizma - hrana,voda,kisik; -potreba za eliminacijom neophodnih tvari iz organizma-potreba za ouvanjem fizikog integriteta organizma(biosoc.stabilnost)-potreba za spavanjem i odmorom-potreba za seksualnim doivljajem2 PRIMARNE SOCIJALNE POTREBE - Biosocialnog su nasljea i primarne su jer su od velike vanosti za normalno funkcioniranje ovjeka u drutvu;-potreba za afirmacijom (dokazivanje, povezana je sa samopotovanjem, osoba se dokazuje u drutvu, a nezadovoljenje potrebe izaziva osjeaj manje vrijednosti)-potreba za drutvom (izraena je kod mladih ljudi, nezadovoljenje dovodi do usamljenosti)-potreba za promjenom (potreba za novim i nepoznatim, posljedica znatielje, nezadovoljenje izaziva osjeaj dosade i zasienosti)-potreba za simpatijom (tenja ovjeka da voli i bude voljen, nezadovoljenje ove potrebe izaziva osjeaj odbaenosti)-potreba za socijalnim konformizmom (elja za skladnim odnosima sa sredinom u kojoj ivimo, to stvara socijalnu sigurnost ovjeka)

Hijerarhija motiva

Ameriki psiholog Abraham Maslow dri da postoji hijerarhija motiva na ijem se dnu nalaze fizioloke potrebe (hrana,voda,zrak).Tek kad su te potrebe zadovoljene,ovjek se moe orkenuti zadovoljavanju pravih ljudskih potreba (ljubav,ugled,samopotovanje,ostvarivanje potencijala). Tek kad je ovjek zdrav,siguran,voljen i kompetentan u onome ime se bavi, moe se usmjeriti na svoje samoostvarenje ili samoaktualizaciju.Do samoaktualizacije ljudi dolaze ostvarivanjem svih mogunosti.

OBRAMBENI MEHANIZMI LINOSTI

Sigmun Freud je definirao obrambene mehanizme kao nesvjesne procese iskrivljavanja realnosti koji pojedinca brane od anksioznosti. Obrambeni mehanizmi ne mijenjaju stresnu situaciju, ve samo ono to pojedinac misli ili doivljava, tj. mijenjaju vienje situacije.

1 DREKTNA AGRESIJA - Pri djelovanju na zapreku ili stresor moe biti prilagoeni oblik ponaanja (borimo se za neka svoja prava).

2 POMAKNUTA AGRESIJA - Ne napadamo izvor potekoa, svoju napetost usmjeravamo na svoje blinje.

3 RACIONALIZACIJA - Umanjivanje vrijednosti nekog cilja koji nismo mogli postii ili isticanje vrijednosti cilja koji smo bili prisiljeni izabrati.

4 SUPSTITUCIJA - Zamjena ciljeva, novi izabrani cilj djelomino zadovoljava onemogueni cilj.

5 KOMPENZACIJA - Ulaganje veeg truda, pojedinac se istie u aktivnostima za koje posjeduje odgovarajue sposobnosti.

6 PROJEKCIJA - Omoguuje pojedincu da se ne suoi sa vlastitim manama, pripisuje ih drugim ljudima.

7 REGRESIJA - Impulzivno i neprikladno ponaanje nalik ponaanju djeteta pri dostizanju odreenog cilja.

8 FIKSACIJA - Uporno ponavljanje nekih akcija koje ne dovode do cilja, ustrajanje u aktivnostima za koje nemamo odreene sposobnosti.

9 NEGIRANJE - Odbijanje pojedinca da se suoi sa svojim nedostatkom ili ugroavajuom situacijom.

10 REZIGNACIJA - Potpuno odustajanje od svega gdje su ciljevi bili onemogueni.

Obrambene mehanizme smatramo neprilagoenim ponaanjem samo onda kad se javljaju kao jedini ili prevladavajui oblik reagiranja.

PRENATALNI RAZVOJ

Razvoj pojedinca poinje u trenutku zaea. Oploeno jajace se naziva se zigota, koja se procesom mitoze dijeli i stvara nove stanice koje se grupiraju i tako nastaju organi, sustavi, organizam. Prenatalni razvoj odnosi se na razvoj pojedinca od zaea do poroaja. Taj period je veoma buran, intenzivan i znaajan za daljnji ivot pojedinca. Odvija se prema etiri naela:1 Kefalo-kaudalno naelo - Razvijaju se strukture u podruju glave, a kasnije ostali dijelovi tijela2 Proksimo-distalno naelo - Razvija se ivani sustav i mozak, a kasnije ekstremiteti3 Naelo diferencijacije - Iz nestrukturirane mase diferenciraju se, strukturiraju i dobijaju oblik organi, dobivaju odreenu specifinost4 Bilatelarno naelo - Parni organi se i centri razvijaju priblino u isto vrijeme na obje strane

Prenatalni razvoj odvija se u tri faze:1 FAZA ZIGOTE (10-14 dana od trnutka zaea) - U tom periodu zigota se smjeta u uterus/maternicu, razvija se ovojnica koja titi zigotu od povreda i opskrbljuje ju hranjivim tvarima i izbacuje nepotrebne tvari2 FAZA EMBRIJA (od kraja 2.tjedna do 8.) - Razliiti organi dobijaju humaniji oblik i izgled; poinju se razvijati i unutarnji organi, ivani sustav. Krajem ove faze emrio je velik oko 3 cm.3 FAZA FETUS (od kraja 8.tjedna do poroaja) - Intenzivan je rast i razvoj u ovoj fazi, jer je to konana priprema za raanje. Tijekom treeg mjeseca srce poinje crpiti krv i pojavljuju se prvi temelji za zube. U etvrtom mjesecu se kae da je dijete oivjelo, fetus je teak po etvrt kilograma. U petom mjesecu poinje intenzivan razvoj, tako da je dijete sa sedam mjeseci spremno za preivljavanje. Tek nakon devet mjeseci fetus je potpuno spreman za poroaj. Prosjeno novoroene tei oko 3 kg, a dugo je oko 50 cm, to je uvjetovano nasljeeno pravilnim ivotom i prehranom trudnice.