promocija i edukacija - fld.ba · pitanja su morala biti jednostavno formulirana tako da ih `ene...

PROMOCIJAI EDUKACIJA

za unapre|enje zdravstvenogi socijalnog statusa `ena

- rezultati istra`ivanja -

Sarajevo, 2004.

Bilten br. 1 • Ure|iva~ki kolegij: Jasmina Mujezinovi}, Irena Petrovi}, Nuna Zvizdi}, Stana Mimi} • Izdava~: Fondacija lokalne demokratije Sarajevo • Za izdava~a: JasminaMujezinovi} • Supervizorica: Nada Ler-Sofroni} • Fotografije: Asim \elilovi} • Za sve informacije obratite se Fondaciji lokalne demokratije Sarajevo, Bravad`iluk bb, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina • tel/fax: +387 33 236 899, 237 240, e-mail: [email protected],[email protected].

Prva etapa projekta, terenski rad na prikupljanju podataka je uspje{nookon~an. Odabrane anketarke su u {estomjese~nom periodu izvr{ileanketiranje ciljne grupe èna u Bosni i Hercegovini prema odabranimregijama. Iskustvo anketarki u radu nevladinog sektora, obezbijedilo je kvalitetanpristup ciljnoj grupi i kvalitetno sprovo|enje ankete. Svojom strpljivo{-}u i istrajno{}u otklanjale su po~etna nepovjerenja, uklanjale sumnjepa i ohrabrile i zahvalile onim ènama koje su odbile da budu anketira-ne. To odbijanje je ponekad zavisilo od sredine gdje se vr{ila anketa, aliipak broj èna koje su odbijale anketu nije utjecao na anketiranje. U iz-vje{tajima anketarki se vidi da su ène kroz razgovor prelazile svoj prviprag odbijanja i pristajale na popunu upitnika.Teìna sprovo|enja anketa je zavisila od podru~ja i strahova tog podru-~ja iz prethodnog vremena. Mnogo je bio lak{i pristup èni u urbanojsredini nego u ruralnoj zajednici gdje je nepovjerenje prema ovakvojaktivnosti prisutno. Evidentna je ~injenica otpora èna da pri~aju o nasilju generalno, kao isopstveno doìvljenog na {to utije~u i tradicionalna uvjerenja da se otome ne govori. êsto i zbog toga {to jo{ uvijek imamo visok stepen ne-povjerenja na op}e stanje dru{tva u koje se svrstavaju sve dru{tveneaktivnosti pa i ove. Prisutan je i strah od posljedica u~e{}a u anketi zbog toga {ta }e re}iokolina, vlast pa i porodica.U izvje{tajima anketarki sa terena primjetno je da su anketarke lak{eprevazilazile probleme u zavr{nim mjesecima anketiranja zahvaljuju}iiskustvima iz prethodnih mjeseci.

[estomjese~ni napor cijele Sigurne mreè, odnosno Savjetodavnog ko-miteta kao i obrada od mre`nog administratora sadràn je u ovom bil-tenu.

Iskustva nakon provedenog anketiranja

Uvod

Bilten br. 1 • 3

Anketiranje je obuhvatilo i urbana podru~ja prilikom ~ega je anketira-no 3726 èna. @eljeli bismo da naglasimo, da je uprkos predrasudama,mala razlika izme|u znanja i pa`nje koje posve}uju ène zdravstvenojza{titi u urbanim sredinama u odnosu na ruralne sredine. Procenatispitanica u gradu koje posje|uju ljekara “samo kada ih ne{to zaboli”gotovo je identi~an procentima u ruralnim sredinama (npr. Br~ko 78%,Livno 71%). Alarmantan je podatak da na redovne godi{nje pregledeodlazi mali broj èna (Gora`de 4%, Biha} 7%).

[to se ti~e izloènosti nasilju 65% ispitanica je potvrdilo da su doì-vjeli neke od oblika nasilja. Prema podacima anketiranja, podru~jeGora`da je najugroènije jer prednja~i od svih op}ina po prisutnostinasilja u porodici, gdje je ukupno 46% anketiranih izjaviloda je doì-vjelo nasilje od supruga. Na osnovu iskaza ispitanica, nasilje je prisu-tno i na fakultetima/{kolama gdje je na podru~ju Bijeljine njih 12%doìvjelo neki od oblika nasilja. Zabrinjavaju}i je podatak da je napodru~ju Mostara 27% ispitanica bilo `rtva nasilja od strane ~lanovauè porodice (isklju~uju}i muà).

Urbana podru~ja

4

Prema dobivenim rezultatima sprovedene ankete, velika pa`nja tre-bala bi da se posveti zdravstvenoj edukaciji èna, s ciljem upoznava-nja sistema primarne zdravstvene za{tite, kao i o na~inima nastanka ina~inima lije~enja odre|enih bolesti. Prema podacima, od ukupnog broja ispitanica (koji iznosi 3470 èna),najve}i broj posje}uje ljekara, samo kad ih ne{to zaboli (npr. u Gora`dutaj postotak iznosi 71%, Livnu 76%). Alarmantan je podatak da na re-dovne godi{nje preglede, odlazi zabrinjavaju}e malo ènske populaci-je (Gora`de 1%, Bijeljina 3%).

Ako se kao kriterij socijalnog statusa èna u Bosni i Hercegovini ana-lizira njihova izloènost nasilju, rezultati su tako|e zabrinjavaju}i. U ruralnim sredinama u kojima je sprovedena anketa, ~ak 57% ispita-nica je doìvjelo neki od oblika nasilja. Shodno rezultatima ankete,nasilje registrujemo kao prisutan oblik odnosa u {kolama, na fakulte-tima, od strane poslodavaca. (U Livnu je nasilje u {koli/fakultetu do-ìvjelo 12% anketiranih, u Biha}u od strane poslodavca 13%.).

Ruralna podru~ja

Bilten br. 1 • 5

Obuhvat ankete i uzorakNa{e anketiranje je obuhvatilo teritorij Bosne i Hercegovine (Federaci-ju i Republiku Srpsku) na ciljanom uzorku od ukupno 7196 èna i dje-vojaka sa 50% ruralne ènske populacije i 50% urbane.

Spisak op}ina – lokalnih zajednica u kojima se sprovodilo anketiranje:

Projekt “Promocija i edukacija za unapre|enjesocijalnog i zdravstvenog statusa èna”

Metode i faze istraìvanja

Bilten br. 1 • 7

Ciljevi istraìvanjaCilj istraìvanja, kako je definirano u projektu, bio je da utvrdi postoje-}e stanje socijalnog1 i zdravstvenog statusa èna u BiH, te da se naosnovu dobijenih rezultata koncipira adekvatna edukacija na{e ciljanegrupe.Sljede}i cilj na{eg projekta je da se urade smjernice za pobolj{anje soci-jalnog i zdravstvenog statusa èna koje bi bile upu}ene nadle`nim or-ganima odnosno institucijama, kako bi na osnovu njih bili doneseni od-govaraju}i akti, odnosno izvr{ene izmjene zakona.

Faze istraìvanja– formulacija problema, predmeta istraìvanja i odre|ivanje ciljeva;– izbor metoda i tehnika za sakupljanje i obradu podataka (anketira-

nje, pitanja zatvorenog tipa sa vi{e ponu|enih odgovora – unificira-ni upitnik);

– utvr|ivanje populacije ili uzorka populacije za ispitivanje (uzorak od7200, ènska populacija, u omjeru 50% - 50% urbanog – ruralnog);

– prikupljanje – anketiranje podataka;– obrada podataka po jedinstvenoj metodologiji;– zaklju~ak, preporuke za daljnji rad.

Hipoteze– prema dosada{njim pokazateljima socijalni i zdravstveni status è-

na u BiH je na nezadovoljavaju}em nivou;– postoji nedovoljno poznavanje djelokruga rada institucija socijalne

i zdravstvene za{tite;– ograni~ena su znanja o nastancima i prevenciji bolesti;


8

1 Pod socijalnim statusom su u na{em istraìvanju obuhva}eni samo neki odnjegovih aspekata: izloènost nasilju i prepoznavanje ovoga fenomena, do-stupnost centara za socijalni rad i znanje o njihovim nadle`nostima.

– ne postoji izgra|ena svijest èna i mogu}nost prepoznavanja razli-~itih oblika nasilja baziranog na spolu (fizi~ko, psihi~ko, seksualno iekonomsko);

– ne postoji vidljivost stvarne izloènosti èna i djevojaka nasilju uBiH;

– ve}ina zlostavljanih èna i djevojaka ne traì adekvatnu pomo};– ve}ina èna nema redovne navike u vezi sa svojim zdravstvenim

potrebama;– ustanove ne pruàju adekvatnu pomo} (centri za socijalni rad, poli-

cija i dom zdravlja) ènama izloènim nasilju i ènama sa zdravstve-nim potrebama;

Metode i tehnike istraìvanjaMi smo se odlu~ili za upitnik kojim se garantira anonimnost ispitanica,a koji sadrì 18 pitanja zatvorenog tipa sa vi{estrukim izborom. Pitanja su morala biti jednostavno formulirana tako da ih ène mogulako razumjeti, budu}i 50% anketiranih ìvi u ruralnim sredinama, gdjesmo pretpostavili da nije visok stepen obrazovanosti i informiranosti.Anketiranje je, razumije se, jednim dijelom zavisilo i od pristupa anke-tarki, koje su sve ~lanice Savjetodavnog komiteta sigurne mreè kojeposjeduju prethodno iskustvo i znanje iz oblasti anketiranja i pristupakoji motivira i uspostavlja prijatnu atmosferu prilikom komunikacijeanketarka – respondentkinja. Ovo je posebno va`no s obzirom na ~inje-nicu da su pitanja zalazila i u privatnu – li~nu sferu i u teme o kojimase nerado govori.Anketa je izvr{ena strukturiranim upitnikom na osnovu kojeg je vr{e-no intervjuiranje ispitanica na terenu. Anketarke su dolazile u direktankontakt sa ispitanicom, tako da su mogle da registriraju sve reakcije uvezi sa pitanjima i spremnost èna da istinito odgovore na pitanja. Nalicu mjesta su bile u prilici da objasne sva nejasna pitanja i pojmove u


Bilten br. 1 • 9

upitniku. Anketiranje nam je tako|e obezbjedilo uvid u kompletnu si-tuaciju na terenu: situaciju u lokalnim zajednicama, mjesnim zajedni-cama, agencijama za statistiku, op}inama itd. Ovo je determiniralo po-dru~ja gdje bi se trebala provesti edukacija, te ukazalo na nove ~injeni-ce vezane uz socijalni i zdravstveni status èna.Anketiranje na terenu nije bilo samo prikupljanje podataka i ~injenica,ve} je u sebi imalo i elemente tzv. akcionog istraìvanja. Ono je podiza-lo nivo svijesti i znanja anketiranih èna i djevojaka, ve} samim postav-ljanjem pitanja i traganjem za odgovorima. Tako|er, kontaktima sa lo-kalnim institucijama senzibilizirali su nadle`ni subjekti u vezi sa pro-blemom socijalnog statusa i nasilja nad ènama, te njihovog zdravstve-nog poloàja.

Nivo analizeNa osnovu dobijenih podataka iz ankete izra~unate su frekvencije od-govora na pitanja, odnosno ura|ena je kvantitativna analiza izraènabroja~ano i u postocima.Dobijeni podaci pruàju mogu}nost i za budu}u kvalitativnu analizu.


10

Razlike koje nastaju u procentualnim podacima su rezultat neodgovo-renih pitanja ili pak mogu}nosti vi{estrukog odgovora.

Starosna dob anketiranih

Urbana podru~ja

Bilten br. 1 • 11

Urbana podru~ja

Pitanje br. 1Da li u mjestu u kojem `ivite postoji:

12

Pitanje br. 2Da li znate koju uslugu mo`ete dobiti u ovim ustanovama?

Urbana podru~ja

Bilten br. 1 • 13

Urbana podru~ja

Pitanje br. 3Da li su vam poznati na~ini nastanka i na~ini lije~enja slijede}ih oboljenja?

14

Pitanje br. 4Kada ti ide{ doktoru?

Urbana podru~ja

Bilten br. 1 • 15

Urbana podru~ja

Pitanje br. 5Da li si nekada poha|ala neki kurs ili predavanja ozdravstvenoj za{titi `ena i djece?

16

Procentualni podaci na ovom pitanju su se izvodili prema broju potvr-dnih odgovora iz prethodnog pitanja (za svako podru~je pojedina~no)

Pitanje br. 6Ako si poha|ala, ko je to organizirao?

Urbana podru~ja

Bilten br. 1 • 17

Urbana podru~ja - II dio

Pitanja se odnose na socijalnu za{titu - Pitanje br. 1Da li u tvom mjestu postoji centar za socijalni rad / slu`basocijalne za{tite?

18

Pitanje br. 2Da li si im se nekad obra}ala za pomo} ili rje{enje nekogproblema?


Bilten br. 1 • 19


Pitanje br. 3Da li ti je poznato {ta radi centar za socijalni rad / slu`basocijalne za{tite?

20

Zaokru`i koje ti oblike nasilja nad `enom i djecom prepoznaje{:(Tabela 1-3.dio)

Pitanja se odnose na prepoznavanje i reagiranje na nasilje - Pitanje br. 1

Urbana podru~ja - III dio

Bilten br. 1 • 21


Pitanje br. 2Da li si ti li~no do`ivjela neke od oblika zlostavljanja usvojoj porodici ili van nje?

22

Pitanje br. 3Zlostavljanje nad tobom bilo je od:


Bilten br. 1 • 23


Pitanje br. 4Da li si se nekom obra}ala za pomo}?

24

Procentualni podaci su izra~unati na osnovu negativnog broja odgovo-ra za svako podru~je iz prethodnog pitanja.

Pitanje br. 5Ako nisi tra`ila pomo}, za{to to nisi uradila?


Bilten br. 1 • 25

Procentualni podaci za slijede}a tri pitanja su izra~unati pore|enjem sabrojem pozitivnih odgovora za svako podru~je, koji su dobiveni odgo-varanjem na pitanje br. 4.


Pitanje br. 6Ako jesi, kome si se obratila?

26

Pitanje br. 7Da li su ti, po tvom mi{ljenju, pomogli?


Bilten br. 1 • 27


Pitanje br. 8Da li si zadovoljna pru`enom pomo}i?

28

Svi procentualni podaci su u odnosu na broj potvrdnih odgovora gdjeispitanice potvr|uju da su zadovoljne sa pru`enom pomo}i (pitanje br. 8)

Pitanje br. 9Sa ~ijom uslugom ste bili najzadovoljniji?


Bilten br. 1 • 29

Razlike koje nastaju u procentualnim podacima su rezultat neodgovo-renih pitanja ili pak mogu}nosti vi{estrukog odgovora.

Ruralna podru~ja

Starosna dob anketiranih

30

Pitanje br. 1Da li u mjestu u kojem `ivite postoji:

Ruralna podru~ja

Bilten br. 1 • 31

Ruralna podru~ja

Pitanje br. 2Da li znate koju uslugu mo`ete dobiti u ovim ustanovama?

32

Pitanje br. 3Da li su vam poznati na~ini nastanka i na~ini lije~enjaslijede}ih oboljenja?

Ruralna podru~ja

Bilten br. 1 • 33

Ruralna podru~ja

Pitanje br. 4Kada ti ide{ doktoru?

34

Pitanje br. 5Da li si nekada poha|ala neki kurs ili predavanja o zdravstvenoj za{titi `ena i djece?

Ruralna podru~ja

Bilten br. 1 • 35

Procentualni podaci na ovom pitanju su izvo|eni prema broju potvrdnihodgovora iz prethodnog pitanja (za svako podru~je pojedina~no)

Ruralna podru~ja

Pitanje br. 6Ako si poha|ala, ko je to organizirao?

36

Pitanja se odnose na socijalnu za{titu - Pitanje br. 1Da li u tvom mjestu postoji centar za socijalni rad / slu`basocijalne za{tite?

Ruralna podru~ja - II dio

Bilten br. 1 • 37


Pitanje br. 2Da li si im se nekad obra}ala za pomo} ili rje{enje nekogproblema?

38

Pitanje br. 3Da li ti je poznato {ta radi centar za socijalni rad / slu`basocijalne za{tite?


Bilten br. 1 • 39

Zaokru`i koje ti oblike nasilja nad `enom i djecom prepoznaje{:

Ruralna podru~ja - III dio

Pitanja se odnose na prepoznavanje i reagiranje na nasiljePitanje br. 1

40

Pitanje br. 2Da li si ti li~no do`ivjela neke od oblika zlostavljanja usvojoj porodici ili van nje?


Bilten br. 1 • 41


Pitanje br. 3Zlostavljanje nad tobom bilo je od:

42

Pitanje br. 4Da li si se nekom obra}ala za pomo}?


Bilten br. 1 • 43

Procentualni podaci su izra~unati na osnovu negativnog broja odgovo-ra za svako podru~je iz prethodnog pitanja.


Pitanje br. 5Ako nisi tra`ila pomo}, za{to to nisi uradila?

44

Procentualni podaci za slijede}a tri pitanja su izra~unati pore|enjem sabrojem pozitivnih odgovora za svako podru~je, koji su dobiveni odgo-varanjem na pitanje br. 4.

Pitanje br. 6Ako jesi, kome si se obratila?


Bilten br. 1 • 45


Pitanje br. 7Da li su ti, po tvom mi{ljenju, pomogli?

46

Pitanje br. 8Da li si zadovoljna pru`enom pomo}i?


Bilten br. 1 • 47

Svi procentualni podaci su u odnosu na broj potvrdnih odgovora gdjeispitanice potvr|uju da su zadovoljne pru`enom pomo}i (pitanje br .8)

Ruralna podru~ja

Pitanje br. 9Sa ~ijom uslugom ste bili najzadovoljniji?

48

Na po~etku anketiranja krenuli smo od hipoteze da {iroj ènskoj popu-laciji, posebno u ruralnim podru~jima, nisu dostupne zdravstvene i so-cijalne ustanove.Jedan od ciljeva anketiranja, tako|e, bio je da se prikupe podaci kolikopostoje}e ustanove (ne)zadovoljavaju njihove potrebe, kolika su znanjaciljane populacije o nastanku i lije~enju odre|enih bolesti te poznava-nju pojma nasilja, kao i prepoznavanju njegovih pojavnih oblika.

Nakon zavr{enog anketiranja, iz odgovora ispitanica i izvje{taja anke-tarki sa terena moèmo izvesti slijede}e zaklju~ke:– veliki broj ispitanica ne vidi razliku izme|u doma zdravlja i ambu-

lante (posebno u ruralnim podru~jima);– veliki procenat èna ne zna ta~no kakve usluge pruàju odre|ene

zdravstvene ustanove;– nema adekvatnog znanja o nastanku i lije~enju velikog broja bolesti;– ve}ina anketiranih nije nikada poha|ala nikakvo predavanje o

zdravstvenoj za{titi;– u najve}em dijelu ruralnih podru~ja ne postoje centri za socijalni

rad, tako se ènama, ako su `rtve nasilja, uskra}uje osnovno ljudskopravo za{tite od nasilja;

– ve}ini èna nisu poznate sve usluge koje pruà centar za socijalni rad;– sve ène prepoznaju fizi~ko nasilje, malo manji broj psihi~ko, dok

ekonomsko rijetko koja prepoznaje;– veliki broj èna prepoznaje seksualno nasilje, me|utim prema iska-

zima anketara, ène koje su u braku ne znaju kako je mogu}e da ihmu` seksualno zlostavlja;

– u ruralnim kao i u urbanim podru~jima, ène mnogo manje traèpomo} od institucija (NVO, centri za socijalni rad, policija i domzdravlja), prete`no zbog straha (konsekvence), kao i zbog neznanjakome treba da se obrate;

Zaklju~ci i preporuke

Bilten br. 1 • 49

– naj~e{}e se `rtve obra}aju za pomo} policiji i centrima za socijalnirad, me|utim, po njihovom mi{ljenju, oni im ne pruàju zadovolja-vaju}u pomo} (najnezadovoljnije su stanovnice ruralnih podru~ja).

Neka zna~ajna zapaànja nakon zavr{ene anketePrema izvje{tajima anketarki, u ruralnim sredinama vlada velika nezain-teresiranost èna za ankete, zbog neznanja na koji na~in im anketa moèpomo}i, zbog straha da }e se na ovaj na~in saznati ~injenice iz njihovogprivatnog ìvota, kao i zbog nemogu}nosti ~itanja ankete (nepismenost).U jednom mjese~nom izvje{taju koje smo dobili od udruènja “@ene saUne”, saznali smo zastra{uju}u ~injenicu da na podru~ju Buìma (Un-sko-sanski kanton) ima oko 63% nepismenih èna.Jedan od generalnih problema koji se pojavio na terenu jesu pote{ko}edobijanja podataka iz Zavoda za statistiku (neki zavodi nisu bili sprem-ni na saradnju, veliki broj zavoda ne posjeduje podatke, ne postoje ro-dne statistike).

PreporukeIstraìvanje nam je pokazalo u kom smjeru dru{tveno djelovanje trebada se kre}e u budu}nosti, odnosno koje su neophodne i konkretne akci-je koje treba preduzeti da bi se pobolj{ao zdravstveni i socijalni statusèna u Bosni i Hercegovini.Drugi dio projekta je baziran na ciljanoj edukaciji èna u podru~jima(ruralna-urbana) u kojima su rezultati anketiranja pokazali najnegativ-nije rezultate.Za ustroj sistema koji }e garantirati ostvarenje osnovnih prava svojihgra|ana, dràva ima potrebu za uvidom u realnu situaciju na terenukoje }e rezultirati konkretnim prijedlozima za promjene i dono{enjenovih zakona, procedura i drugih mehanizama za za{titu svojih gra|a-na, naro~ito èna.

Zaklju~ci i preporuke

50

promocija i edukacija - fld.ba · pitanja su morala biti jednostavno formulirana tako da ih `ene...

Documents