UDK 624.192.001.1 Primljeno 24. 3. 2007.

GRA EVINAR 59 (2007) 5, 413-425 413

Projektno rješenje tunela “Jurin kuk“ Davor Bojani , Alen Harapin, Tatjana Bojani

Klju ne rije i

tunel „Jurin kuk“, projektno rješenje, prometne karakteristike, geometrijske karakteristike, stjenska masa, iskop,podgrade

D. Bojani , A. Harapin, T. Bojani Stru ni rad

Projektno rješenje tunela „Jurin kuk“

U lanku je prikazan i obrazložen glavni projekt tunela „Jurin kuk“ koji se nalazi u sklopu županijske ceste, na dionici Gata – Zve anje u zale u Omiša. Opisane su osnovne prometne i geometrijske karakteristike tunela. Prikazano je projektno rješenje i komentirana šira problematika izgradnje tunela. Geološke i geotehni ke karakteristike terena tako er su prikazane, a posebno karakteristike stjenske mase i na in iskopa i podgrade te usvojena geotehni ka i gra evinska rješenja.

Key words

Jurin kuk tunnel, design solution, transport-related properties,geometrical properties, rock mass, excavation, support work

D. Bojani , A. Harapin, T. Bojani Professional paper

Design solution for the Jurin kuk tunnel

The detailed design for the Jurin kuk tunnel, situated on the county road between Gata and Zve anje, in the Omiš hinterland area, is presented. Basic geometrical and transport-related properties of the tunnel are described. The design solution is presented, and problems generally encountered during tunnel construction are commented on. Geological and geotechnical properties of the terrain are also presented, with a special emphasis on the rock mass, excavation method and support work, and on geotechnical and structural solutions adopted on this project.

Mots clés tunnel de Jurin kuk, solution d'études, caractéristiques de trafic, caractéristiques géométriques,masse rocheuse, excavation, soutènement

D. Bojani , A. Harapin, T. Bojani Ouvrage professionel

La solution d'études pour le tunnel de Jurin kuk Le projet détaillé pour le tunnel de Jurin kuk, situé sur la route régionale entre Gata et Zve anje, dans l'arrière-pays d'Omiš, est présenté. Les caractéristiques principales du tunnel, notamment celles sur la géométrie et le trafic, sont décrites. La solution d'études est présentée, et les problèmes rencontrés au cours de construction de tunnels sont commentés de manière générale. Les caractéristiques géologiques et géotechniques du terrain sont également présentées, avec l'accent spécial sur la masse rocheuse, la méthode d'excavation et la réalisation du soutènement, et sur les solutions géotechniques et structurelles appliquées sur le projet.

« »,,

,

,, ,

. , . , .

« » « »,

– , - ..

. ,

.

Schlüsselworte

Tunnel "Jurin Kuk", Entwurfslösung, , Verkehrsmerkmale, geometrische Merkmale, Gestein,Aushub,Zimmerung

D. Bojani , A. Harapin, T. Bojani Fachbericht

Entwurfslösung des Tunnels "Jurin Kuk"

Im Artikel beschreibt und begründet man den Hauptentwurf des Tunnels "Jurin Kuk", der ein Teil der Regionalstrasse am Abschnitt Gata - Zve anje im Hinterland von Omiš ist. Beschrieben sind die hauptsächlichen Verkehrs- und Geometriemerkmale des Tunnels. Die Entwurfslösung ist dargestellt und die weitere Problematik der Ausführung kommentiert. Die geologischen und bodentechnischen Kenngrössen sind auch dargestellt, besonders die Kenngrössen des Gesteins, Art und Weise des Aushubs und der Zimmerung sowie die erwählten bodentechnischen und bautechnischen Lösungen.

Autori: Mr. sc. Davor Bojani , dipl. ing. gra .; prof. dr. sc. Alen Harapin, dipl. ing. gra .; Tatjana Bojani ,dipl. ing. gra ., Sveu ilište u Splitu, Gra evinsko-arhitektonski fakultet, Split

Tunel „Jurin kuk“ D. Bojani i drugi

414 GRA EVINAR 59 (2007) 5, 413-425

1 Uvod

Tuneli su gra evine koje promatra u uglavnom ostaju skrivene. Vidljivi dio su samo portali, a prolaznici tunel doživljavaju kao betonsku cijev koju tek kod duljih tunela povremeno prekidaju niše za zaustavljanje vozila ili pje-ša ki prolazi. Stoga se tunelima rijetko posve uje pažnja koju oni zaslužuju pa ak i u užim stru nim krugovima. Jer unato svojoj relativnoj neatraktivnosti, tuneli su vrlo složene gra evine i sa stajališta projektiranja i sa staja-lišta izgradnje.

Mali broj tunela koji se donedavno gradio u našim pod-ru jima uvjetovao je da se veoma malo projektanata i izvo a kih tvrtki bavilo ovom problematikom. Izgrad-nja autocesta i ostalih (magistralnih i državnih) cesta u Hrvatskoj, posljednjih je godina dovela i do snažnog razvoja tunelogradnje.

No osim same izgradnje i održavanja tunela, u posljed-nje je vrijeme pozornost javnosti posve ena sigurnosti u tunelima, posebno požarne sigurnosti. Ve a pažnja u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, posve uje se ventilaciji, alternativnim izlaznim putovima i pra enju prometa i samog tunela, pa je i ve i broj radova posve en upravo ovoj problematici [3], [5].

U ovome radu obra eno je projektno rješenje tunela „Jurin kuk“ sa stajališta same izgradnje, ali i s osvrtom na problematiku održavanja, trajnosti i protupožarnih mjera koje su obra ene u gra evinskom dijelu projekta.

2 Položaj tunela «Jurin kuk»

Šira zada a projekta bila je rekonstrukcija dijela županijske ceste Ž 6142 na dionici Gata – Zve anje u zale u Omiša u Splitsko-dalmatinskoj županiji (slika 3.). Duljina rekon-strukcije iznosila je otprilike 8100 m, a nastavlja se na ve rekonstruirani dio ceste Tugare – Gata. Postoje acesta kroz pretežno naseljeni dio Gata i Zve anja, koja esto služi i kao obilaznica za cestu D8 na pravcu Ma

Slika 1. Fotografija terena u zoni zapadnoga (ulaznoga) portala – sadašnje stanje [1], [2]

karska – Split, širinom i tlocrtnim elementima ne zado-voljava u vozno-dinami kom pogledu sadašnji opseg prometa (slika 1.).

Dio trase u predjelu tzv. „Zve anjska staza“ ide kroz tu-nel jer je zbog konfiguracije terena tunel jedino mogu erješenje (slika 2.).

Slika 2. Vizualizacija zapadnog portala [1], [2]

3 Karakteristike tunela

Ukupna duljina tunelske cijevi u tjemenom svodu, ra u-naju i i portalne gra evine, jest 303,10 m, a duljina is-kopa tunela 261 m. elo iskopa predusjeka na oba por-tala smješteno je okomito prema osi tunela.

Slika 3. Položaj tunela «Jurin kuk»

Duljina zapadne portalne gra evine u tjemenom je svo-du 31,65 m, a isto ne 16,45 m.

Uzdužni je nagib nivelete konstantan i iznosi 3,919 % duž cijelog tunela i predusjeka. Popre ni nagib kolnika je promjenjiv (slika 5.).

Projektni elementi ceste u podru ju tunela odre eni su za ra unsku brzinu od 60 km/h.

Položaj tunela „Jurin Kuk“

D. Bojani i drugi Tunel „Jurin kuk“

GRA EVINAR 59 (2007) 5, 413-425 415

4 Popre ni presjek tunela

Ploština popre nog presjeka tunela jest 56,17 m2 i zado-voljava zahtjeve za slobodni profil definiran Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati s gledišta sigurnosti prometa te zahtjevima za slobodni profil definiran prema austrijskim smjernicama RVS. Popre ni presjek tunela odabran je iz uvjeta osiguranja slobodnog profila visine 4,5 m za dva kolni ka traka. Odabrani popre ni presjek tako er omogu ava smještaj svih potrebnih ure aja i opreme te uzdužnu ventilaciju (slika 6.). Popre ni presjek zadovoljava i uvjete potreb-ne širine trakova za projektnu brzinu. Visina od relativne kote 0,00 (razina kolni koga traka u osi tunela) do tjemenog svoda iznosi 6,85 m. Kota nive-lete definirana je u osi tunela na razini kolnika. Širine voznih i rubnih trakova jesu: prometni trak 7,00 m, rubni trakovi 0,70 m, što je ukupno 7,70 m. Revizijske su staze predvi ene s obje strane i iznose naj-manje 90 cm; izdignute su iznad kolnika 15 cm.

Ispod revizijskih staza smješteni su kanali instalacija za potrebnu opremu tunela. Kanali služe za vo enje vodo-va jake struje i struje niskog napona. Dno kanala je u nagibu, da bi se ostvarila odvodnja kanala. Ispuštanje prikupljenih voda izvodi se PVC cijevima u revizijsko okno na glavnom kolektoru.

Polumjer unutrašnjeg ruba sekundarne armiranobetonske obloge u tjemenom svodu jest 4,85 m, a središte kružnog luka je na relativnoj koti 2,00 m. Polumjer unutarnjeg ruba armiranobetonske obloge u bokovima je 6,60 m.

Debljina sekundarne armiranobetonske obloge tunela jest najmanje 30 cm. Polumjer zakrivljenosti vanjske linije armiranobetonske obloge (rub betona u kontaktu s hidroizolacijom), iznosi 5,15 m u tjemenom svodu, a 9,50 m u bokovima. Ovime je osigurano da se debljina armiranobetonske obloge u bokovima postupno pove a-va od 30 do 52 cm, kolika je debljina na razini temelja. Debljina temelja je 55 cm na oba kraja. Iz temelja se os-tavlja armatura za preklop i vezu sa sekundarnom armi-ranobetonskom oblogom.

7+560.00P

37 9

7+580.00P

380

7+600.00P

381

7+640.00P

383

7+660.00P

384

7+680.00P

385

7+700 .00P

386

7+720.00P

387

7+740.00P388 7+760.00

P389 7+780.00

P390

7+800.00P391

7+820.00P392

7+840.00P393

7+860.00P394

7+880.00P395 7+900.00

P396

7+920.00P

397

PKK

=7+566.20

KKK

=7+578.29

KPK/PPK=

7+623.94

PPK=

7+843.06

PKK

=7 + 70 5. 47

KKK=

7+781.97 KPK=

7+843.32

PKK

=7+910.42

7+872.00

7+647.00

7+694 .00

7+741.00 7+788.00

7+835.00

7+882.00

7+611.00P

ocetakiskopa

tunela7+614.00

Krajiskopatunela

7+869.00

7+670.00

GR

AN

ICA

OB

RA

CU

NA G

RAN

ICA

OBR

ACU

NA

GATA - cesta - BLATO

7+631.00

7+852.00

7+746.00

Slika 4. Situacija tunela [1], [2]

HORIZONTALNI ELEMENTI TRASE

VITOPERENJE

KOTA TERENA

S T A C I O N A Ž A

KOTA DNA TUNELA - KOTA NIVELETE

Desni rub kolnikaLijevi rub kolnika

220.0

210.0

240.0

230.0

z (m n.m.)

250.0

260.0

270.0

280.0

VERTIKALNI ELEMENTI TRASE

Q=2.50%

S=0.23%

Q=3.17%

S=0.22%

Q=5.48%

BROJ PROFILA 379 380 381 382 383 384 385 386 387 388 389 390 391 392 393 394 395 396 397

L=12.09 m

L=76.50 m

L=79.07 mR=-500.00 m

R=350.00 m

R=-160.00 m

L=61.35 mA=146.53

L=81.53 mA=168.92L=45.66 m

A=151.09L=67.10 mA=103.61

R=00 mL=610.84 m; q=3.92%

200.0

190.0

7+87

2.00

Kraj

isko

pa tu

nela

Poce

tak

isko

pa tu

nela

7+61

1.00

7+60

0.00

7+64

7.00

7+69

4.00

7+74

1.00

7+78

8.00

7+83

5.00

7+88

2.00

7+57

8.29

Slika 5. Uzdužni profil tunela [1], [2]

Tunel „Jurin kuk“ D. Bojani i drugi

416 GRA EVINAR 59 (2007) 5, 413-425

Slika 6. Karakteristi ni popre ni presjek tunela [1], [2]

Betonska je obloga armirana armaturnom mrežom R-335. Glavna je armatura mreže položena paralelno s osi tune-la, a razdjelna armatura okomito na os tunela. Orebrene šipke 20 na me usobnom razmaku od 1 m vezane su na mrežastu armaturu u radijalnom smjeru (slika 7.).

cca 25

100

100

100

100

100

cca

25

Podnožni svod sekundarnebetonske obloge

Gornja

Donja

R-335R-335

Ø20

udaljenost 3-4 cmArmatura uz hidroizolaciju

obloge udaljenost 3-4 cmArmatura uz donji rub

Ø16

zona

zona

Sekundarna betonska obloga

Slika 7. Skica armature tunela [2]

Uloga je armature preuzimanje vla nih naprezanja koja se naj eš e pojavljuju na unutrašnjem rubu betonske ob-loge u tjemenom svodu i pri dnu bokova, protiv stvara-nja makropukotina i mikropukotina, kao i preuzimanja vla nih naprezanja od dinami kog optere enja (promet, potres i sl.) te zbog ostalih sekundarnih utjecaja.

U primarnoj podgradi debljina armiranoga mlaznog be-tona (C 25/30) za podgradni sustav TIP 5 jest 25 cm, za podgradni sustav TIP 4 15 cm, za podgradni sustav TIP 3 10 cm, a za podgradni sustav Tip 2 5 cm. U podgrad-nom sustavu TIP 5 predvi ena je izvedba podnožnog

svoda, a podgradni sustav TIP V-PORTALI izvest e se bez podnožnog svoda.

Na mlazni e se beton postaviti geotekstil debljine otpri-like 4 mm, a na njega dolazi hidroizolacija od plasti nefolije debljine 2 mm koja se lijepi na prethodno postav-ljene plasti ne epove. Uloga geotekstila jest omogu a-vanje cije enja procjednih voda do bo nih uzdužnih dre-nažnih cijevi i zaštita hidroizolacije pri betoniranju beton-ske obloge. Hidroizolacija se postavlja na cijeloj duljini tunela, po cijelom tjemenom svodu i bokovima. Hidro-izolacija e se ugraditi nakon izrade primarnoga podgrad-nog sustava tunela.

Za zaštitu unutarnje površine tunela i portalnih gra evi-na od štetnih djelovanja ispušnih plinova iz motornih vozila izvršit e se premazivanje kompletne površine intradosa tunela odgovaraju im premazom na osnovi epoksidne smole. Predvi ena su dva premaza koja ezaštititi unutrašnju površinu sekundarne betonske oblo-ge od propadanja zbog kemijskih utjecaja ispušnih pli-nova motornih vozila. Bez ove zaštite betonska obloga propada intenzitetom od približno 1 mm na godinu (is-kustvo iz tunela “Marjan” u Splitu). Površina premazana zaštitnim premazom lako se pere i održava, ime je znatno olakšano održavanje tunela u eksploataciji.

U visini od razine vrha rubnjaka, do 4,0 m iznad vrha rubnjaka, u osnovni premaz dodat e se pigment bijele boje kako bi se dobila bijela površina radi bolje vidlji-vosti u tunelu i unutar portalnih gra evina. Za premaz

+27.2+12.2

90.3

K .N . ±0.003.17%

149.7°

R=951

R=150

R=516

R=951

R=150

R=660

R=485

R =660

200

27.7

°

2 %

R=660

drob ljenog kam enog m aterija la d=25.0 cmM ehanicki s tabilizirani nosivi s lo j od

B itum eniz iran i nosiv i s lo j d=6.0 cm , B NS 22s

Habaju} i s lo j d=5.0 cm , asfa ltbeton A B 11s

-104.3

-94.3 -87.3

-39.3

Ø 450 m mC IJE V U ZD U@NE KA NA LIZA C IJE

70175

-152.0

-172.0

5:1 5:1

-160.0

B ETO N C 25/30

P O D BE TO N C IJEV I C 16/20

TUC A NIK 16-32 m mA RM A TURN A M RE @A Q -196

G EO TE K STIL 1.4 m /m

1.8°

35 350 350

+148.78

+199.90

+159.48

+99.43

+33.38

1055

137147.2

159.7

1055

SE KU ND AR NA PO DG RA DA

C 25/30 d=30 cmAR M IR AN O B ETO N SK A O B LO G A

M LA ZN I BE TO N d=5-15 cmP RIM AR NA PO DG RA DA

HID RO IZO LAC IJA d=1.0 cm

-122.4

-132.4

-115.4

+2.8

-67.4-57.2

P ro fil ceste van tunela

2

P O KLO P AC d=10 cmA RM IR AN O B E TO N SK I

D REN AŽNA C IJEVØ 150 m m

IS PU NA IS TO ZR NIMB ETO NO M

P O D BE TO N d=10 cmC 25/30

C EM EN TN I M O RT

C 30/37, c ijev Ø 200O DV O D NJE S KO LN IKAM O N TA @N I E LE M EN T

149.4

C 30/37, c ijev Ø 200O DVO DN JE S KO LNIKAM O N TA @N I ELEM ENT

-5.5

-90.0

35 92.7

-12.0+4.7

+28.9

+685.0

C 30/37

D. Bojani i drugi Tunel „Jurin kuk“

GRA EVINAR 59 (2007) 5, 413-425 417

ostalog dijela popre nog presjeka tunela i gornjeg dijela portalnih gra evina dodat e se pigment plave boje. Vanj-ski dijelovi portalnih gra evina tako er e se štititi istim premazom na osnovi epoksidne smole.

5 Odvodnja tunela

Osnovni je element odvodnje tunela glavna odvodna ci-jev 450 mm. Cijev se nalazi u kolniku, na udaljenosti 1,75 m desno (južno) od osi tunela (slika 6.). Na glavnoj odvodnoj cijevi u tunelu, radi održavanja cijevi, predvi-

ena su kontrolna okna me usobnog razmaka 47 m. Uz-dužni nagib glavnog cjevovoda u tunelu je konstantan (3,92 %). Kontrolno (revizijsko) okno prikazano je na slici 8.

Kako je ve istaknuto, izme u mlaznog betona i betona sekundarne betonske obloge postavit e se hidroizolaci-ja. Podzemne procjedne vode cijedit e se po hidroizo-laciji (kroz geotekstil) do bo nih drenažnih uzdužnih cijevi promjera 150 mm (slika 6.). Drenažne cijevi su plasti ne s minimalnim uzdužnim nagibom ve im od 3,0 %. Za prihvat koncentriranih dotoka procjednih vo-da predvi ena je ugradnja cijevi i polucijevi promjera 50 mm, kojima se zahva ene vode odvode do uzdužnih drenažnih cijevi u bokovima tunela.

Na istim stacionažama na kojima e se izgraditi kontrol-na (revizijska) okna na glavnom odvodnom kolektoru bit e izgra ena i okna s nišama na drenažnim cijevima. Iz tih e se okana prikupljene procjedne vode slijevati u glavna okna.

Zbog jake okršenosti stijenske mase u zoni tunela i pre-dusjeka ne o ekuje se te enje oborinskih voda po terenu, ve se sve oborinske vode slijevaju u podzemlje.U skladu s posebnim uvjetima gra enja iz podru ja zaštite od požara, koje je izdao MUP Republike Hrvatske, kao

dio zaštitnih mjera navedeno je i sprje avanje širenja požara sustavom kanalizacije. Odvodnja teku ina s kolnika u tunelu predvi ena je šup-ljim rubnjakom i sifonskim oknima s ispustima u glavna okna. U posebnim uvjetima zahtijevalo se da se tunel pro-jektira prema vrijede im hrvatskim propisima, a ako takvi ne postoje treba se koristiti austrijskim smjernicama za projektiranje, i to u dijelu koji se odnosi na zaštitu od po-žara. Budu i da u hrvatskim propisima nije razmatrana odvodnja incidentne teku ine s kolnika u tunelima, ta je odvodnja riješena u skladu s austrijskim smjernicama RVS i uskla ena s navedenim zahtjevima MUP-a. Odvodnja kolnika u tunelu odnosi se na teku ine koje po-tje u od pranja tunela, gašenja požara i izlijevanja zapalji-

vih teku ina u prometnim nesre ama. S obzirom na to da su koli ine teku ina od pranja i gašenja požara razmjerno male, za projektiranje sustava odvodnje bila je mjerodav-na koli ina izlivene teku ine u prometnom incidentu, u kombinaciji s prikupljenim procjednim vodama iz drenaž-nih bo nih cijevi.

Navedene austrijske smjernice zahtijevaju osiguranje od-vodnje s kolnika u koli ini od 200 l/s na duljini kolnika od 200 m.

Da bi se ispunili navedeni uvjeti, predvi eno je rješenje odvodnje sa šupljim rubnjakom i sifonskim ispustima (slike 6. i 9.).

Time se isklju uje mogu nost širenja požara odvodnim sustavima. Šuplji rubnjak smješten je samo na nižoj strani kolnika, osim na dionici s malim popre nim nagibom (7 + 647,00 do 7 + 670,00), gdje se nalazi s obje strane kolnika. Iz sifonskog se ispusta prikupljene vode izlijevaju u okno glavnog kolektora kroz cijev promjera 200 mm. Ova se cijev oblaže s 20 cm betona.

2 0 9 0 2 0

-1 6 0 .0

-1 8 8 .0-1 6 8 .0

Vis

ina

okna

= 1

58, 1

63, 1

68

(U z d u ž n i p a d tu n e la )3 .1 7 %

-5 .5

-6 0 .0

1 51 5 1 51 57 0

-3 0 .0

-5 .5

-1 0 0 .0

-1 0 9 .0

7 01 51 5 1 51 5

P V C c ije v Ø 1 5 0 m mB O K O V IM A T U N E L AD R E N A Ž E N AP O P R E C N I IS P U S T

P O P R E C N I IS P U S T

P V C c ije v Ø 1 5 0 m m

-1 6 0 .021

.58.

5

1 6 -3 2 m mP R O Š IR E N J E Z A S IP A T U C A N IK O M

59

10°

2 01 03 53 51 02 0

Svi

jetla

vis

ina

okna

= 1

08, 1

13, 1

1820

IS P U N A - B E T O N C 2 5 /3 0

A R M A T U R N A M R E Ž A Q -1 9 6

IS P U S T S IF O N S K O G O K N AB E T O N S K A C IJ E V Ø 2 0 0 m m

P O P R E C N I IS P U S T D R E N A Ž E N AB O K O V IM A T U N E L A ; P V C c ije v Ø 1 5 0 m m

C 2 5 /3 0

C 2 5 /3 0

Ø 6 0 0 m m , 3 0 0 k gL IJ E V A N O Ž E L J E Z N I P O K L O P A C

C IJ E V Ø 4 5 0 m mC IJ E V U Z D U Ž N E K A N A L IZ A C IJ E

IS P U N A B E T O N O M C 1 6 /2 0

D R E N A Ž E N AB O K O V IM A T U N E L A

20

2 04 54 52 0

Ø 6 0 0 m m , 3 0 0 k gL IJ E V A N O Ž E L J E Z N I P O K L O P A C

P R E S J E K U Z D U Ž O S I T U N E L A

3 .9 2 %

d ro b lje n o g ka m e n o g m a te rija la d = 2 5 .0 cmM e h a n ick i s ta b iliz ira n i n o s iv i s lo j o d

B itu m e n iz ira n i n o s iv i s lo j d = 6 .0 c m , B N S 2 2 s

H a b a ju } i s lo j d = 5 .0 c m , a s fa ltb e to n A B 1 1 s

d ro b lje n o g ka m e n o g m a te rija la d = 2 5 .0 cmM e h a n ick i s ta b iliz ira n i n o s iv i s lo j o d

B itu m e n iz ira n i n o s iv i s lo j d = 6 .0 c m , B N S 2 2 s

H a b a ju } i s lo j d = 5 .0 c m , a s fa ltb e to n A B 1 1 s

(+ 4 .4 )

3 .9 2 %

-6 0 .0

-3 0 .0

-1 8 8 .0-1 6 8 .0

2 0 9 0 2 01 3 0

2 0 9 0 2 0

1 3 0

-1 0 9 .0

10°

C IJ E V I 5 0 m m

40

2 .5 0 %

C IJ E V Ø 2 0 0 m mS D E S N E S T R A N EIZ S IF O N S K O G O K N AP O P R E C N I IS P U S T

P R E S J E K P O P R E C N O N A O S T U N E L A

Slika 8. Kontrolno okno odvodnje [2]

Tunel „Jurin kuk“ D. Bojani i drugi

418 GRA EVINAR 59 (2007) 5, 413-425

6 Geološke i geotehni ke karakteristike terena

Duž cijelog je tunela stijenska masa vrlo raspucana i okršena gornjokredna vapnena ka naslaga.

Laboratorijskim ispitivanjima karakteristi nih vapnena kih uzoraka iz istražnih bušotina utvr eno je, prema sadrža-ju CaCO3 te strukturnim i teksturnim karakteristikama, da ispitani uzorci pripadaju gornjokrednim bre olikim vapnencima. Sadržaj CaCO3 iznosi od 96,85 % do 97,65 %. Ispitivanjem jednoosne vrsto e vapnena kih bre o-likih uzoraka dobivene su vrijednosti od najmanje 12,04 MPa do najviše 150,58 MPa. Ostale vrijednosti jedoos-nih vrsto a iznose od 32,26 MPa do 73,14 MPa.

Debljine slojeva uglavnom su 0,60-2,0 m, mjestimi no 0,20-0,60 m. Stijenke pukotina u vapnena kim su nasla-gama uglavnom hrapave. Pukotine su ravne do valovite, zijeva od stisnutih do “mm” (zalije ene kalcitom), a “cm” zijeva ispunjene glinovitom ispunom i kršem.

Na temelju rezultata provedenih istražnih radova može se zaklju iti da e se tunel iskapati kroz gornjokredne bre o-like vapnena ke naslage, s mjestimi no mogu im le ama dolomita. Pri iskopu treba o ekivati stijensku masu prom-jenjivih fizikalno-mehani kih karakteristika.

Iako prilikom istražnog bušenja nije registrirana podzem-na voda do dubine bušenja, u hidrogeološkom smislu na-slage raspucanih gornjokrednih vapnenaca posjeduju pu-kotinsku i kavernoznu poroznost i predstavljaju hidrogeo-

loške kolektore - sprovodnike procjedne vode. Za iskopa tunela (u kišnom razdoblju) u tunelu se o ekuju pojave vlaženja i koncentriranih procje ivanja vode, osobito pri portalnim i zdrobljenim zonama stijenske mase.

Raspucane vapnena ke naslage predstavljaju dobro vodo-propusne naslage, kroz koje se oborinske vode relativno brzo procje uju prema podzemlju – rijeci Cetini i Jadran-skom moru.

U raspucanim i okršenim vapnena kim naslagama pri is-kopu tunela mogu a je pojava izrazitijih krških fenomena (ve e kaverne, jame, špilje i sl.), nastalih zbog erozijsko-korozijskog djelovanja procjednih voda tijekom geološke

prošlosti, duž izraženih diskontinuiteta. Na tridesetak 30 m isto no od isto nog portala, utvr ena je jama nepozna-te dubine.

Prema geomehani koj klasifikaciji (RMR Bieniawski 1989.), tunel “Jurin kuk” gradit e se u sljede im kategorijama stijenske mase:

• II. kategorija stijenske mase duljine 20 m (7,66 %)

• III. kategorija stijenske mase duljine 135 m (51,72 %)

• IV. kategorija stijenske mase duljine 20 m (7,66 %)

• V. kategorija stijenske mase duljine 86 m (32,95 %).

Odabrano je 5 tipova primarnih podgradnih sustava u tu-nelu (slike 10. i 11.). Za prva 3 m tunela na zapadnom i

20

Ø20

0 m

mC

ijev

KANALA PVC Ø50 mmISPUST IZ ENERGETSKOG

PRESJEK A-A PRESJEK B-B

B

130209020

48.5

9.5

A

TLOCRT30

2030

1030

1736

1436

3617

160

24.6

23.9

480

3036

2542

.255.2

80.2

20

20

20.2

61192

1510

20 20

5030

35.4

55

10

5953

385 do osi tunela

20

20

1614

20 50

BPRESJEK 1-1

5010

15

30

15

20

80

20

10 30 20160

20

30

1026

204

20

55

35.4

10

20.250

55.2

20 50

202030

80.2

20

1015

5

3.17%

525

-100.0

-160.0

(-5.5)

-60.0

-188.0

-168.0

Ø50 mm 158

21.5

108

20

20 90 20130

8.5

-30.0

-90.0

Os ispusta iz sifonskog okna u desnom boku tunela

Os ispusta iz drenažnog okna u desnom boku tunela

Os glavnog okna(stacionaža)

Os ispusta iz drenažnog oknau lijevom boku tunela

PVC CijeviØ50 mm

PVC CijeviØ50 mm

1

61192

5953

385 do osi tunela

A

Cijev Ø200 mm

128.9

120

ABPRESJEK O-O

1

67.2

29.742

.225 30 201030

13

50.5

20

B Adren

aže

Os

odvo

dne

cije

vi

Os

glav

nog

okn

a

23.924.648.5

55.2

105

30

205

10

20 30 10 30 20 30 20160

PVC Cijev Ø150 mm

O O

CIJEVI

Slika 9. Detalj sifonskog okna [2]

D. Bojani i drugi Tunel „Jurin kuk“

GRA EVINAR 59 (2007) 5, 413-425 419

isto nom po etku tunela predvi en je podgradni sustav TIP 5-PORTALI, koji je podvarijanta podgradnog susta-va TIP 5. Naime podgradni sustav TIP 5-PORTALI razli-kuje se od podgradnog sustava TIP 5 samo u tome što je

iskop, zbog portalne gra evine, na tom dijelu širi za 35 cm. U tablici 1. navedene su osnovne karakteristike poje-dinih tipova podgradnih sustava i ukupne prognozirane duljine njihove primjene za tunel “Jurin kuk”.

Slika 10. Pregled kategorija stijenske mase i tipova podgradnih sustava duž tunela “Jurin kuk” [1]

530

520

5 520

55

30

400

Podbeton

400

Mlazni beton

^ eli~na mre` a Q-196

Podbeton

10

45

400

30

ZA II. KATEGORIJU ISKOPAPODGRADNI SUSTAV TIP 2

ZA III. KATEGORIJU ISKOPAPODGRADNI SUSTAV TIP 3

ZA IV. KATEGORIJU ISKOPAPODGRADNI SUSTAV TIP 4

ZA V. KATEGORIJU ISKOPAPODGRADNI SUSTAV TIP 5

ZA V. KATEGORIJU ISKOPA NA PORTALIMAPODGRADNI SUSTAV TIP 5-PORTALI

400

RAZVIJENI POPRECNI PRESJEK

200

200

200

100

200

200

150

150

200

200

100

200

150

RAZVIJENI POPRECNI PRESJEK

150

200200 200 200 200 200200200200 200 200

200RAZVIJENI PRESJEK CELICNIH LUKOVA I SIDARA

200 200 200 200 200200200200 200 200

Slika 11. Prikaz podgradnih sustava za tunel “Jurin kuk” [1]

Tunel „Jurin kuk“ D. Bojani i drugi

420 GRA EVINAR 59 (2007) 5, 413-425

Tablica1. Pregled osnovnih karakteristika tipova podgradnih sustava

Tip Osnovne karakteristike primarnoga podgradnog sustava

Ukup. d. dionica [m]

TIP 2 mlazni beton C 25/30 d = 5 cm u cijelom popre nom presjeku eli na mreža Q-196 samo

lokalno, prema potrebi štapna sidra L = 4 m promjera 25 mm, samo u svodu, u cik-cak rasporedu, na razmaku 2,0 x 2,0 m

20,00

TIP 3 mlazni beton C 25/30 d = 10 cm u cijelom popre nom presjeku eli na mreža Q-196 po cijelom

profiluštapna sidra L=4 m promjera 25 mm, u svodu i u gornjem dijelu bokova, u cik-cak rasporedu, na razmaku 2,0 x 1,5 m

135,00

TIP 4 mlazni beton C 25/30 d = 15 cm u cijelom profilu eli na mreža Q-196 po cijelom

profilusidra 25 mm, L = 4 m, na razmaku 2,0 x 1,5 u cijelom profilueli ni lukovi tip K-21 na

razmaku 1,5 m

20,00

TIP 5 mlazni beton C 25/30 d = 25 cm po cijelom opsegueli na mreža Q-196, dvostruka

u cijelom opsegu sidra 25 mm, L = 4 m u cijelom profilu, na razmaku 2.0x1.00 m eli ni lukovi tipa K-21, na

razmaku 1,0 m u svodu pretpobijanje sa sidrima od rebrastog elika 25 mm, L=3 m, razmak 0.3 m

Podnožni svod: mlazni beton C 25/30 d=30 cm eli na mreža Q-335 dvostruka

80,00

TIP

5-PO

RTA

LI

mlazni beton C 25/30 d=25 cm po cijelom opsegueli na mreža Q-196, dvostruka

u cijelom opsegu sidra 25 mm, L=4 m u cijelom profilu, na razmaku 2.0x1.00 m eli ni lukovi tipa K-21, na

razmaku 1,0 m u svodu pretpobijanje sa sidrima od rebrastog elika 25 mm, L=3 m, razmak 0,3 m

6,00

7 Iskop i podgra ivanje tunela

Kategorizacija iskopa izravno je vezana za klasifikaciju stijenske mase. Predvi ena je kategorija iskopa procije-njena i treba je sukcesivno provjeravati izradom geome-hani ke RMR klasifikacije tijekom iskopa tunela.

Geotehni ki nadzorni inženjer, u suradnji s nadzornim inženjerom za geologiju, izra uje za svaku dionicu tune-la sa sli nim geotehni kim karakteristikama geomeha-ni ku (RMR) klasifikaciju i klasifikaciju prema Q susta-vu. Na temelju izvršene klasifikacije, geotehni ki nad-zorni inženjer upisuje kategoriju iskopa u gra evinski dnevnik, kao i odabrani tip podgradnog sustava.

Nakon iskopa ne smiju se dopustiti pojave loma i defor-macija, nego se moraju pravovremeno izvesti potrebne mjere stabilizacije iskopa. Teorijski profil iskopa mora biti potpuno slobodan.

Pri iskopu tunela treba ra unati s teško ama zbog doto-ka vode. Na svakom elu iskopa tunela može se o eki-vati povremeni dotok do 20 l/s vode. Vodu treba najkra-im putem odvesti s mjesta rada, kako se ne bi stvaralo

blato u dnu iskopa.

Radovi na tunelskom iskopu obuhva aju:iskop profila odgovaraju om metodom, uskla enom s osobinama stijene oko otvora, s utovarom i odvo-zom materijala na planirano odlagalište osiguranje iskopanog otvora radove na odvodnji procjednih i eventualnih podzem-nih voda dopunske istražne radove tijekom iskopa mjerenje deformacija primarnoga podgradnog sustava.

7.1 Iskop u I. tunelskoj kategoriji

I. tunelska kategorija obuhva a zdravu stijenu koja se ne mijenja pod utjecajem vode i koja nakon iskopa podlije-že samo neznatnom naknadnom pucanju. Stijenska masa ima elasti na svojstva, a njezina vrsto a je ve a od obod-nih naprezanja u intradosu iskopanog profila. Pri iskopu nema tlaka stijenske mase. Površina iskopanog otvora ne pokazuje sklonost odronjavanju u ve u dubinu. Podgra-ivanje radi pove avanja nosivosti svoda je nepotrebno.

Radi zaštite radnika potrebno je mjestimi no postaviti tanke eli ne ili pocin ane mreže u tjemenom svodu is-kopa. Sidrenje stijene kratkim ekspanzijskim sidrima predvi a se na mjestima gdje se pojavljuje ljuštenje sti-jene ili gdje postoji mogu nost stvaranja plitkih odrona.

U ovu se kategoriju ubrajaju vrste, debelo slojevite i malo poreme ene karbonatne stijene (vapnenci, dolomi-ti i bre e).

Stijena se iskopava miniranjem cijeloga projektiranog profila. Napredovanje u I. kategoriji stijenske mase mo-že iznositi 4 do 6 m dnevno. Podgradu treba dovršiti 20 m od trenuta noga ela iskopa.

Ova kategorija prema procijenjenim geotehni kim karak-teristikama nije uo ena i predvi ena, ali je mogu a nje-zina pojava u tijeku iskopa tunela.

D. Bojani i drugi Tunel „Jurin kuk“

GRA EVINAR 59 (2007) 5, 413-425 421

7.2. Iskop u II. tunelskoj kategoriji

II. tunelska kategorija stijenske mase obuhva a razlom-ljene zdrave karbonatne stijene ja e razdvojene pukoti-nama i proslojcima gline. Ove stijene imaju elasti na svojstva s malom vla nom vrsto om i mogu kra e ili dulje vrijeme stajati slobodno poslije iskopa bez podgra-de. Tangencijalna vrsto a stijene u konturi iskopa ovisi o stupnju poreme enosti stijene i može biti ve a ili ma-nja od obodnih naprezanja, zbog ega se u tjemenom svodu, a mjestimi no i u bokovima, mogu pojaviti manji potisci olabavljene zone.

II. tunelskom kategorijom stijenske mase obuhva ene su srednje slojevite stijene; povezanost ovih stijena lokalno je oslabljena proslojcima glina.

Stijene ove kategorije kemijski su postojane i ostaju ne-promijenjene pod utjecajem procjednih i ostalih podzem-nih voda. Podzemna voda ima štetan utjecaj na glinene proslojke smanjuju i trenje izme u slojeva, što može izazvati klizanje ili ispadanje zdrave uslojene stijene. Na stabilnost stijenske mase oko iskopa može nepovoljno utjecati i tlak podzemne vode u pukotinama, osobito ako je stijena koso slojevita. Zbog toga je potrebno u što kra-em roku podzemnu vodu kanalizirati i odvesti, kako bi

se sprije io njezin štetni utjecaj na stabilnost stijenske mase oko iskopa.

Stijena se iskopava miniranjem cijeloga projektiranoga profila.

Parcijalne mjere osiguranja iskopa primjenjuju se, prema potrebi, odmah nakon iskopa.

Podgradni je sustav za ovu kategoriju stijenske mase TIP 2. Napredovanje u II. kategoriji stijenske mase mo-že iznositi 4 do 5 m. Iskop se obavlja u punom profilu. Podgradu treba dovršiti 20 m od trenuta nog ela iskopa.

7.3 Iskop u III. tunelskoj kategoriji

III. tunelska kategorija obuhva a iskope u stijeni s elas-ti nim i viskoelasti nim svojstvima.

Ovoj kategoriji pripadaju stijene manjih vrsto a s rela-tivno kratkim vremenom slobodnog stajanja nakon isko-pa otvora. To su razlabavljene stijene bez kohezije koje ne zadržavaju vodu ili slabo vezane razlabavljene stije-ne. Kod ove su kategorije iskopa obodna naprezanja na intradosu otvora redovito ve neposredno nakon iskopa ili nakon kra eg vremena stajanja, ve a od vrsto e sti-jene što izaziva pojavu potiska.

Ovu kategoriju iskopa kod karbonatnih stijena karakteri-zira znatna razlomljenost. Zbog gustih pukotina i škriljaste slojevitosti vrsto a takvih stijena je smanjena.

Ovoj kategoriji pripadaju i laporovite stijene smanjene vrsto e (laporoviti vapnenci, laporoviti pješ enjaci i

dobro slojeviti lapori). vrsto a stijene ove kategorije dopušta iskop cijelog

profila. Obodne ili konturne minske bušotine kod laporovitih stijena ili jako razlomljenih i škriljavih karbonatnih sti-jena treba smjestiti 10 do 20 cm unutar teorijske linije iskopa, radi što boljeg o uvanja okolne stijene od djelo-vanja eksplozije. Dotjerivanje i profiliranje iskopa valja obavljati isklju ivo otkopnim eki ima. Podgradni sustav za ovu kategoriju stijenske mase jest TIP 3. Do ugradnje projektirane podgrade, kod ovog je sustava potrebno zaštititi radnike od lokalnih ispadanja tankim zaštitnim slojem mlaznog betona odmah nakon iskopa (prema potrebi). U slu aju potrebe mogu se ugra ivati i kosa sidra ispred ela iskopa, kako bi se sprije ilo ispa-danje iz tjemenog svoda. Napredovanje u III. kategoriji stijenske mase može iznositi do 3 m. Iskop se obavlja u punom profilu. Podgradu tre-ba dovršiti 10 m od trenuta noga ela iskopa.

7.4 Iskop u IV. tunelskoj kategoriji Iskope u IV. kategoriji stijenske mase prati pojava poti-saka. Stabilnost iskopanog profila je mala. Nakon izved-be podgradnog sustava stijenska masa poprima plasti na ili viskoplasti na svojstva. Pri iskopu može do i do dostizanja vrsto e stijene po cijelom opsegu iskopa što uzrokuje bo ne potiske i stva-ra mogu nost izdizanja dna. Po itavom opsegu iskopa pojavljuje se prstenasti plasti ni potisak s mogu nosti zatvaranja iskopanog otvora. Iskop se u ovoj kategoriji obavlja odabranim pogodnim alatima ili strojevima s upotrebom eksploziva i bez njega. Podgradni sustav za ovu kategoriju stijenske mase jest TIP 4. Sigurnost ljudi od lokalnih ispadanja do ugradnje projek-tirane podgrade postiže se redovitim uklanjanjem nesta-bilnih dijelova stijenske mase i izvedbom tankoga zaštit-nog sloja mlaznog betona nakon iskopa (prema potrebi). U slu aju potrebe mogu se ugra ivati i kosa sidra ispred ela iskopa, kako bi se sprije ilo ispadanje iz tjemenog

svoda. Napredovanje u IV. kategoriji stijenske mase može iznositi do 1,5 m dnevno. Iskop se obavlja u punom profilu. Pod-gradu treba dovršiti 1 m od trenuta nog ela iskopa.

7.5 Iskop u V. tunelskoj kategoriji

V. tunelska kategorija obuhva a stijensku masu s visko-plasti nim osobinama i malim ili nikakvim vremenom

Tunel „Jurin kuk“ D. Bojani i drugi

422 GRA EVINAR 59 (2007) 5, 413-425

slobodnog stajanja nakon iskopa. Ovoj kategoriji pripa-daju i vezana i nevezana tla zasi ena vodom, u kojima se tangencijalna vrsto a stijene ne može posti i ili se znatno smanjuje, zbog pornog tlaka vode, a nakon isko-pa pojavljuje se potisak zbog “te enja” stijene. Za ovu su kategoriju iskopa karakteristi ni jaki potisci izazvani dostizanjem vrsto e materijala na obodu iskopa.

Nakon izrade podgradnog sustava stijenska masa dobiva plasti ne ili viskoplasti ne osobine. Zbog radova na is-kopu dolazi do deformacija u mlaznom betonu.

Iskop u ovoj kategoriji je mogu samo po fazama uz is-todobno podgra ivanje. Obavlja se samo ru nim alatima ili pogodnim strojevima (otkopni eki i) bez upotrebe eksploziva.

Podgradni su sustavi za ovu kategoriju stijenske mase TIP 5 i TIP 5-PORTALI.

Kod metode standardnoga tunelskog iskopa treba upotrije-biti eli ne lukove i platice (prema potrebi) s punim zat-varanjem ela iskopa.

Za podgra ivanje se predvi a upotreba eli nih lukova (tip K-21) sa zabijenim eli nim platicama (prema pot-rebi) u kombinaciji s oblogom od mlaznog betona deb-ljine 25 cm po cijelom opsegu svoda i bokova. U dnu iskopa izvodi se podnožni svod s armiranim mlaznim betonom debljine 30 cm. U slu aju iskopa stijenske mase u V. kategoriji, da dno iskopa bude kvalitetnije, mogu aje izvedba podgradnog sustava bez podnožnog svoda. Umjesto eli nih lukova tipa K-21, mogu a je upotreba rešetkastih lu nih nosa a odgovaraju e nosivosti.

Pri iskopu u ovoj kategoriji nužno je pra enje deforma-cija obloge od mlaznog betona mjernim ure ajima. Pre-poru uje se da se sve brave u eli nim lukovima ostave slobodnima, kako bi bile mogu e deformacije obloge od mlaznog betona. Kona no zatvaranje prstena treba pro-vesti tek nakon smirivanja deformacija u mlaznom beto-nu, što se utvr uje na temelju mjerenih podataka.

Brzina izvedbe iskopa i osiguranja bitan je preduvjet za uspješan rad u ovoj kategoriji.

Napredovanje u V. kategoriji stijenske mase iznosi 1 m dnevno. Iskop se obavlja u dvije faze. I. faza uklju uje iskop gornjeg dijela ela, lijevog i desnog boka, te pred-njeg dijela trostrane prizme, u duljini od 1 m. U svakom “taktu” ostavlja se neiskopan središnji dio popre nog presjeka tunela u obliku trostrane prizme, kako bi on za iskopa “podupirao” nestabilno elo iskopa. Podgra iva-nje pojedinog “takta” izvodi se odmah nakon njegova iskopa. Nakon iskopa 6 dužnih metara tunela I. faze slij-edi iskop i izrada podnožnog svoda u duljini od svih 6 m (II. faza). Faze iskopa prikazane su na slici 12. Na slici 12. (desni dio slike) brojevima je prikazan redoslijed iskopa i podgra ivanja pojedinog “takta” I. i II. faze. Brojevi-ma od 1 do 6 ozna eni su pojedini “taktovi” I. faze, a brojem 7 ozna ena je II. faza iskopa i podgra ivanja.

8 Portalne gra evine i zaštita predusjeka tunela

Veli ina i oblik portalnih gra evina uvjetovani su obli-kom padine (posebno na zapadnom portalu) i nestabil-nim ve im i manjim blokovima stijenske mase po povr-šini padina. Iako e se, prije iskopa tunela, ukloniti i osi-gurati svi nestabilni blokovi stijenske mase, mogu a je njihova naknadna pojava pod utjecajem prirodnih potre-sa, vibracija od prometa i utjecaja atmosferilija. Stoga je odlu eno da se portalne gra evine “izvuku” dovoljno u predusjek i nasipaju amortiziraju im materijalom, kako bi se osigurao promet od eventualnog pada stijene s po-vršine terena padine. Ukupna je duljina zapadne portalne gra evine 31,65 m, od ega su 3 m unutar iskopa tunela. Zapadna portalna gra evina izvu ena je prema predusjeku 28,65 m izvan iskopa tunela. Ukupna duljina isto ne portalne gra evi-ne jest 16,45 m, od ega su 3 m unutar iskopa tunela. Isto na portalna gra evina izvu ena je prema predusje-ku 13,45 m izvan iskopa tunela. Osiguranje iskopa zapadnog i isto nog predusjeka tune-la izvest e se mlaznim betonom debljine 15 cm i sidri-ma od rebrastog elika promjera 25 mm, duljine 6 m. Razmak sidara jest 2 x 2 m u cik-cak rasporedu. Ugrad-njom armiranog mlaznog betona i eli nih sidara osigu-rat e se privremena i trajna stabilnost pokosa predusjeka.

Slika 12. Faze iskopa i podgra ivanja u V kategoriji stijenske mase [1]

D. Bojani i drugi Tunel „Jurin kuk“

GRA EVINAR 59 (2007) 5, 413-425 423

Izradi portalnih gra evina potrebno je pristupiti nakon završetka izrade podgradnog sustava i umirivanja defor-macija stijenske mase u cijelom tunelu. Nakon izgradnje portalnih gra evina izvest e se nasipavanje tucanikom frakcije 30-50 mm u visini od oko 90 cm. Iznad sloja tucanika ugradit e se sloj plodne zemlje debljine pede-setak cm. Izme u ovih dvaju slojeva postavit e se geo-tekstil, kako bi se sprije ilo miješanje plodne zemlje i sloja tucanika.

Zapunjavanje prostora iznad portalnih gra evina izvodi se radi osiguranja portalnih gra evina od izravnoga uda-ra eventualnog bloka stijenske mase koji bi se mogao obrušiti na portalnu gra evinu.

Popre ni presjek portalnih gra evina na dijelu u predu-sjeku je pravokutan, a u tunelu je okrugao (slika 13.). Bo ni pokosi isto nog predusjeka tunela obložit e se lomljenim kamenom. Tako er e se lomljenim kamenom obložiti i elo isto nog predusjeka tunela. Lomljeni ka-men, dimenzija otprilike 30x50 cm, debljine približno 20 cm, postavit e se u beton srednje debljine 20 cm (s armaturnom mrežom Q-196 u sredini), kako bi se postigla stabilnost kosoga obložnog zida nagnutog pod nagibom 2:1 (na bokovima isto nog predusjeka) odnosno :1 (na elu isto nog predusjeka).

Na zapadnom predusjeku tunela nije predvi eno oblaga-nje lomljenim kamenom.

K.N. ±0.003.653%

-160.0

+6.40

168

130

90

90

40 1040 40 401120

9050

10

Plodna zemljaTucanik 30-50 mm

40

1200

196

228

90 100 90280

90 100 90280

1012

0

1012

0

87.6

123.

8

100 66 66 35 75242

7020

9060

3090

5535

90

75 35110

51 1566

4026

Detalj "A"

Detalj "A"

26

210

2

7015

077

7.2

6016

0

685

-222.20

685.00

Slika 13. Popre ni presjek isto nog portala

ZAPADNI PORTAL ISTOCNI PORTAL

Slika 14. Pogled na zapadni i isto ni portal („fasade“ portala)

Tunel „Jurin kuk“ D. Bojani i drugi

424 GRA EVINAR 59 (2007) 5, 413-425

10 Oprema tunela

Tunel je opremljen rasvjetom, signalizacijom i opremom potrebnom za siguran promet i opremom za dojavu požara.

11 Hortikulturno ure enje predusjeka tunela

Projektom je predvi eno i hortikulturno ure enje obaju predusjeka tunela. Na zapadnom predusjeku postavit ese žardinijere s južne strane portala. U ove e se žardini-jere posaditi odgovaraju e biljke koje e djelomi nozamaskirati same portalne gra evine i što je mogu eviše uklopiti betonske gra evine u prirodni okoliš. U tu svrhu predvi eno je sa enje biljaka i na gornjoj površini portalnih gra evina, koje e, penjanjem po površini mlaznog betona, uklopiti portalne gra evine u okoliš (slika 2.).

12 Zaklju ak

Budu i da je svaki tunel unikatna gra evina, teško je kroz prizmu jednog rješenja unificirano promatrati osta-le. Ipak, može se zaklju iti da je prikazano projektno rješenje tunela „Jurin kuk“ jedno uobi ajeno rješenje u modernoj tunelogradnji.

Jedina je specifi nost prikazanog projekta oblikovanje portalnih gra evina koje ovdje imaju dvojaku ulogu: skladnog uklapanja u okolinu, te preuzimanje i amortizi-ranje udaraca kamenih blokova u slu aju obrušavanja na cestu. Takvi slu ajevi nisu rijetki, posebno u krševitim krajevima, te je potrebno primijeniti odgovaraju a teh-ni ka rješenja za najve u zaštitu vozila i putnika na cesti.

IZVORI [1] CEN/TC 250/SC 7 Preliminary draft EN 1997-1 Eurocode 7

Geotechnical design Part 1 General rules. Document no. CEN/TC 250/SC 7 N 301, 1999.

[2] Stipanovi , I.; Carevi , M.: Skazli , M.: Požari u europskim tunelima, Zbornik radova 5. op eg sabora HDGK / Radi , Jure (ur.). - Zagreb: Hrvatsko društvo gra evinskih konstruktora, 2001., 371.-380.

[3] Stojkovi , B.; Stani , B.; Saša Kova evi , M.: Metodologija geotehni kog projektiranja tunela Sveti Marko, Gra evinar 53 (2001) 8, 507.-516.

[4] Sambolek, M.; izmek, M.: Modelsko ispitivanje ventilacije cestovnih tunela u uvjetima normalnog prometa, Gra evinar 53 (2001) 11, 711.-716.

[5] Žderi , ž.; Pervan, G.; Radi , .: Primjena suvremene tehnologije u tunelogradnji, Gra evinar 57 (2005) 8, 595.-600.

[6] Glavni geotehni ki projekt za tunel „Jurin Kuk“, projektant D. Bojani i suradnici, T.D.-63-1/2005, Gra evinsko-arhitektonski fakultet Sveu ilišta u Splitu, 2006.

[7] Glavni gra evinski projekt tunela „Jurin Kuk“, D. Bojani i suradnici, T.D.-63-2/2005, Gra evinsko-arhitektonski fakultet Sveu ilišta u Splitu, 2006.