Nives Dominć, 1. razred

Proces i postupak proizvodnje vina kreće još u vinogradu i već na tom mjestu počinje pravljenje prve razlike u kvaliteti vina. Zato je pravilna proizvodnja vina u svim koracima jako bitna.

U zavisnosti od toga na kakvom je mjestu vinograd, kakva je njegova orijentacija prema suncu i stranama svijeta, kakva je podloga na kojoj raste, koliko kiše godišnje pada na toj lokaciji - takva će vina biti iz tog vinograda.

Poslije samog rasta i rađanja grožđa u vinogradu polako počinje čovjek unositi svoj utjecaj u proces rađanja vina. Prvi korak u tom procesu je berba. Berba je jako kompleksna radnja koja zahtijeva mnogo iskustva, umiješnosti a ponekad i sreće da bi sve ispalo onako kako vinar želi. Mnogo je faktora potrebno da se poklopi pa da jedna berba bude uspješna i da se eventualne greške ne odraze kasnije na vino.

Postoje dva načina berbe vina: ručna i strojna.

I jedna i druga imaju svoje prednosti i mane pa ih i danas i neki od najvećih vinara iz Bordoa, proizvođači Grand Cru Classe vina, kombiniraju.

U nekim regijama postoje i posebni oblici berbe koji jako utječu na stil nastalog vina: npr., berba u Sauternes-u se obavlja u tzv. valovima i zna ponekad trajati i po nekoliko tjedana, u cilju probirne berbe samo onih grozdova koji su zahvaćni plemenitom plijesni.

Neposredno nakon berbe kreće proces stvaranja vina koji se dijeli u nekoliko faza. Prva faza je transport grožđa u vinariju kada započinje proizvodnja vina od grožđa.

Sljedeća faza u rađanju vina je muljanje grožđa ili proces u kojem dolazi do odvajanja bobica od peteljki i listova. Nakon odvajanja od peteljki, grožđe odlazi u prešu u kojoj se obavlja krajnji proces izdvajanja soka.

Glavni cilj prešanja je da se obavi što prije i na taj način smanji utjecaj i dodir kisika koji je u ovoj fazi nepoželjan.

Mošt ili nefermentirani sok treba odležati određeno vrijeme u specijalnim tankovima -obavlja se da bi se odvojile čvrste materije od soka. Ti tankovi se zovu UNIMATIK.

Ova operacija se obavlja na niskim temperaturama kako bi se spriječila nekontrolirana fermentacija izazvana kvascima.

Smirivanje se obično obavlja na temperaturama od 2-12 stupnjeva Celzijusa.

Nakon smirivanja već relativno čisti sok odlazi na fermentaciju.

Odležavanje je proces u kojem mlado vino sazrijeva i priprema se za izlazak u svijet.

Vino može odležati u malim ili velikim bačvama, najčešće od hrastovine, kao i u neutralnim posudama poput posuda od ne- hrđajućeg čelika i sl.

Vino iz drvenih bačvi isparava, tako da se mora dolijevati kako ne bi došlo do oksidacije vina i do kvarenja.

Dolijevanje se obično radi dva puta tjedno u prvom mjesecu i jednom tjedno drugi mjesec dana.

Bačve se dopunjavaju ili vinom istog godišta ili starijim vinom.