preporuke ek

10
Osvrt na ulazak Hrvatske u proceduru za otklanjanje prekomjernog deficita EDP - prikaz materijala za raspravu rađenog za HUP

Upload: ciro

Post on 02-Feb-2016

72 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

Osvrt na ulazak Hrvatske u proceduru za otklanjanje prekomjernog deficita EDP - prikaz materijala za raspravu rađenog za HUP. Preporuke EK. - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

Page 1: Preporuke EK

Osvrt na ulazak Hrvatske u proceduru za otklanjanje prekomjernog deficita EDP

- prikaz materijala za raspravu rađenog za HUP

Page 2: Preporuke EK

Preporuke EK• ukupni deficit ne bi smio prijeći 4,6% BDP-a u 2014., 3,5% u 2015. i 2,7% u 2016.

godini, što je u skladu s očekivanim godišnjim poboljšanjem strukturnog salda za 0,5% BDP-a u 2014., 0,9% BDP-a u 2015. i 0,7% u 2016. godini;

• svi jednokratni dobici (povećanja prihoda) trebali bi biti usmjereni na smanjivanje deficita;

• nephodna je racionalizacija plaća, izdataka za socijalno osiguranje i za subvencije, kako bi se stvorilo dovoljno fiskalnog prostora za povećanje rashoda koji pozitivno utječu na rast, uključujući i sufinanciranje projekata iz EU fondova;

• daljnje poboljšanje porezne discipline i povećanje efikasnosti porezne administracije;

• poboljšanje institucionalnog okvira javnih financija, uključujući i jačanje višegodišnjih proračunskih programa, uloge i nezavisnosti Odbora za fiskalnu politiku, te osiguravanje usklađenosti fiskalnih pravila;

• provedba strukturnih reformi, posebice vezano uz rigidnosti tržišta rada, nepovoljno poslovno okruženje i poboljšanje kvalitete javne administracije. 2

Page 3: Preporuke EK

Ključno pitanje 2014.-2016.

Kako?Raspored tereta fiskalne konsolidacije između prihodne i rashodne strane proračuna

Teze:1. Dostignuti su limiti fiskalnog kapaciteta – udjel prihoda opće države u

BDP-u previsok je s obzirom na dostignuti stupanj ekonomskog razvitka i djeluje negativno na rast i zapošljavanje

2. Iskustva drugih zemalja (8 iz EU11) pokazuju da samo konsolidacija na rashodnoj strani dovodi do trajnog rješenja fiskalnog problema

3

Page 4: Preporuke EK

Središnje mjesto Hrvatske u EU na gornjoj slici sugerira da je opterećenje u Hrvatskoj „prosječno”

Položaj Hrvatske (velika crvena oznaka) iznad linije sugerira natprosječno opterećenje kada se u obzir uzima dostignuti stupanj ekonomskog razvitka (realni BDP po stanovniku)

Natprosječno opterećenje nije problem ako rezultira učinkovitim javnim sektorom ...4

Page 5: Preporuke EK

Javni sektor nije efikasan

5

Page 6: Preporuke EK

Problem je što smo do sada vidjeli uljepšanu sliku

Udjel javnih prihoda u BDP-u je pogrešan pokazatelj!

• Ne uzima u obzir parafiskalne namete• Ne uzima u obzir da BDP uključuje procjenu sive ekonomije• Ne uzima u obzir da BDP uključuje procjene dodane

vrijednosti na koju se izravno ne plaća porez (tzv. imputirana stambena renta)

6

Page 7: Preporuke EK

Realnija slika, još uvijek bez parafiskalnih nameta

7

Page 8: Preporuke EK

Analiza iskustava s EDP-om u 8 ex-socijalističkih članica EUDržava Status

Promjena prihodi -BDP 2010.-2012. (u

postotnim bodovima)

Promjena rashodi - BDP 2010.-2012. (u

postotnim bodovima)

Prosječna stopa rasta 2013.-2014.

(Eurostat)

Očekivani deficit 2013. u % BDP-a

(Komisija)

Očekivani javni dug u % BDP-a 2013.

(Komisija)

Češka u EDP-u 1,2 0,8 0,4 -2,9 49,0Slovenija u EDP-u 0,6 -1,5 -1,3 -5,8 63,2Slovačka u EDP-u 0,9 -2,2 1,5 -3,0 54,3Poljska u EDP-u 0,8 -3,2 1,9 -4,8 58,2Bugarska 2010-2012. -1,9 -1,5 1,0 -2,0 19,4Mađarska 2004.-2013. 1,0 -1,3 1,3 -2,9 80,7Latvija 2009.-2013. -0,3 -9,9 4,0 -1,4 42,5Rumunjska 2009.-2013. 0,6 -3,5 2,2 -2,5 38,5 Prosjek: 0,4 -2,8

• Prilagodba na prihodnoj strani u prosjeku je intenzitetom (u % BDP-a) dala 7 puta manji doprinos konsolidaciji od prosječne prilagodbe na rashodnoj strani (0,4 naspram -2,8)

• Gornji zaključak vrijedi i bez radikalnih „rezača” rashoda (Latvije i Rumunjske)

• Unatoč brojnim i različitim eksperimentima s porezima varijacije omjera prihodi-BDP puno su manje od varijacije omjera rashodi – BDP

• Zemlje koje su izašle iz EDP-a u prosjeku očekuju brži rast BDP-a 8

Page 9: Preporuke EK

Zanimljiviji slučajevi• Oni koji su najviše „punili novinske stupce” mjerama na prihodnoj strani

(Mađarska, Slovenija) radili su značajne kompenzacijske mjere: smanjenje opće stope poreza na dobit u Sloveniji i uvođenje jedinstvene stope poreza na dohodak od 16% u Mađarskoj

• Oni koji su najviše „rezali” (Latvija, Rumunjska) također su koristili i prihodne mjere, ali stječe se dojam ,više radi izgradnje političke potpore mjerama na rashodnoj strani

• Iz EDP-a se ne može „izrasti” (izaći zbog automatski većih prihoda uslijed bržeg rasta) – slučaj Poljske koja se „opustila” i ušla u razmimoilaženje s EK

• Najbrža prilagodba se događala tamo gdje je početni pad BDP-a bio najjači (rast u Latviji i najniža nezaposlenost u Rumunjskoj naspram fenomena odgode reforme i prilagodbe u Sloveniji)

9

Page 10: Preporuke EK

Zaključci• Kontrakcija aktivnosti potiče fiskalnu konsolidaciju

• Nekoliko puta jači doprinos prilagodbi dolazi s rashodne strane, što jamči održivost prilagodbe

• Masa plaća i materijalni rashodi su prvi na udaru

• Mirovine su zadnja linija obrane (izuzetak: Mađarska)

• Odustajanje od mirovinske reforme nije pomoglo nikome (Poljska)

• Rashodna konsolidacija ne umanjuje potencijale za ekonomski rast, naprotiv

10