ISLAMSKE INFORMATIVNE NOVINE • GOD. XLIV • BROJ 1/ 1011 • 1. JanuaR 2014. • 29. SaFER 1435. CIJEna 1,50 KM (MnE, SER, HR, SLO, MaK 1,50 €)

PreporodPreporod Allah neće izmijeniti stanje jednog naroda

dok taj narod ne promijeni sebe

(Kur’an)

U Mostaru promovirana dva nova hafizaHafiziukras Mostara

Mevlud u životu i kulturi Bošnjaka„Dobro nam doš’o Najveći Sine“...!

Nesretne igre na srećuPsihološki utjecaj igara na sreću

Preporodova anketaNajznačajniji događaji u 2013.godini 6 10 22 26

www.preporod.com

ww

w.t

wit

ter.c

om/p

rep

orod

ww

w.fa

ceb

ook.

com

/pre

por

od

Bošnjački džemati uAustraliji

Predstavnici Ureda za bošnjačku dijasporu sa džematlijama džemata u Adelaidi

Najstarija džamija u Australiji napravljena

prije 125 godina u Adelaidi

Gradnja džamije u Ljubljani, ako Bog da, POČInJE na PROLJEĆE

Dr. Nedžad ef. Grabus, muftija ljubljanski

INTERVJU:

15 BROJ 1/ 1011 • 1. JanuaR 2014. Preporod

Intervju

razGovarao: MirNes kovaČ

PREPOROD: Poštovani muftija, 14. septembra, ove godine Islamska zajednica u Sloveniji položila je kamen temeljac za Islamski kultur-ni centar u Ljubljani, stoga ćemo započeti ovaj razgo-vor upitom o trenutnom sta-nju i kretanju ovog zasigur-no najvažnijeg projekta za-jednice koju predvodite?

Dr. Grabus: Hvala Uzviše-nom Stvoritelju, svečanost i ukupna organizacija ob-znanjivanja početka gradnje Islamskog kulturnog cen-tra u Ljubljani protekli su u najboljem redu. Najiskreni-je se zahvaljujemo svima ko-ji su nam pomogli ostvari-ti taj cilj, posebno vakifima. Mi smo prošli kroz naporan proces kupovine zemljišta i dobivanja dozvola za izgrad-nju džamije. Bilo je potrebno uložiti puno energije, struč-nosti i spretnosti da se to pi-tanje riješi. Neki dan, na pri-jemu u povodu Dana samo-stalnosti i jedinstva Republi-ke Slovenije nekadašnji gra-donačelnik Ljubljane gosp. Tone Kovič, koji je tu funk-ciju obavljao u periodu od 1974. do 1978. godine ispri-čao mi je jedan detalj iz 1974. godine. Bio je na seminaru na kojem su sudjelovali ge-nerali tadašnje JNA u Beo-gradu za napredovanje u vi-še činove. Rekao mi je da su ga „zafrkavali“ zbog gradnje džamije u Ljubljani, te su u njegovu svesku nacrtali dža-miju i poklonili mu fes i nož za „obrezivanje“. To i mno-ga druga svjedočenja poka-zuju da je to bilo teško poli-tičko pitanje. Danas je to pi-tanje potpuno relaksirano, jer gradonačelnik Ljubljane gosp. Zoran Janković i čla-novi gradskog vijeća ima-ju pozitivan stav o gradnji džamije u Ljubljani. Za nas je najvažnije da se možemo

konačno tim pitanjem ba-viti bez velikoga „stresa“. S druge strane, sada je sve na struci. Mi više ne možemo voditi taj projekt bez struke i, naravno, bez velikog do-natora. Mi sada možemo sa-mo koordinirati poslove. Bi-ro „Bevk-Perović“ je kasnio sa izradom izvedbenog pro-jekta, imamo obećanja da bi to moglo biti uskoro. U me-đuvremenu smo u suradnji i uz suglasnost odgovornih iz Katara izabrali firmu koja će voditi i kontrolirati projekt. Radi se o vrlo respektabilnoj slovenskoj firmi sa tog po-dručja „Elea“. Preostaje još jedan težak korak prije po-četka gradnje, a to je izbor izvođača radova. To će radi-ti stručni tim. S obzirom na krizu u građevinskom sek-toru u Sloveniji, projekt dža-mije izaziva veliko zanima-nje. Naša je deviza: „Što vi-še, za što manje,“ znači, iz-graditi što više za što manje sredstava. U ovom procesu upoznao sam ljude koji su nas zadužili da budemo pa-žljivi i odgovorni u svome radu. Kada jedna nana pro-da kravu i uvakufi sredstva za džamiju ili radnica koja je s mukom uštedijela novac, to nas sve obavezuje. Kupo-vinu zemljišta za džamiju u Ljubljani podržali su ljudi koji imaju veliko srce, ne oni koji imaju veliki novac. Ni za jedan projekat IZ nije bi-lo veće zanimanje, niti se to-liki broj ljudi uključio u nje-govu pomoć. Mubarek olsun svima!

Katarska izvrsnost

PREPOROD: Nedavno ste posjetili Katar. Kakvo je ras-položenje kod donatora i ka-da bismo mogli očekivati početak radova?

Dr. Grabus: U Kataru smo bili u povodu dvadeste obljetnice takmičenja u uče-nju Kur‘ana „Fondacije Šejh Džasim bin Muhammed bin

Thani“, na poziov direktora fondacije šejha Nasira al-Su-lejtija. Zahvalni smo na pre-lijepom prijemu. Imali smo sastanke i sa ministrom va-kufa i islamskih poslova dr. Gajsom bin Mubarakom al-Kuvarijem i njegovim sarad-nicima. Islamskoj zajedni-ci je odobren grant za dža-miju još prije dvije godine. Sjećam se telefonskog po-ziva dr. Halida al-Attije, sa-dašnjeg ministra vanjskih poslova, kada me je nazvao da mi saopći vijest. Rekao mi je: „Muftija, uči dove za Emira Šejha Hameda bin Ha-lifu Alu Thanija.“ Ja sam od-govorio: „Učim!“ A on je re-kao da nastavim učiti još vi-še: „Jer vam je Emir odo-brio grant za izgradnju IKC!“ Tome su naravno pretho-dili razgovori, diplomat-ski kontakti itd. Bivši pred-sjednik Republike Sloveni-je, dr. Danilo Türk, je lobi-rao za projekt, gradonačel-nik Ljubljane gosp. Zoran Janković je pisao pisma pre-poruke itd. Mi smo strplji-vo rješavali administrativ-ne prepreke, otplaćivali dug za zemljište, radili projekte. Do sada je iz toga granta već odobren dio sredstava za ot-platu duga za zemljište, me-đunarodni natječaj za idej-no rješenje i izrada izvedbe-noga projekata. Sada je odo-breno i potpisivanje Ugovo-ra za inžinjering. Dakle, u suštini raspolažemo sa 85% granta. Porez je u Sloveni-ji 22%, to je, također, uraču-nato u taj grant. To će po-kriti 65-70 posto izgradnje. Dok se ne urade tačne pro-cjene ne znamo koliko će ko-štati ukupna izgradnja. To je ogroman kompleks, dosto-jan Države Katar koja je pri-mjer izvrsnosti u musliman-skom svijetu. Poslao sam pi-smo odgovornim u Kataru da tim inžinjera iz Slovenije i Katara uradi zajedničku ana-lizu i procjenu koštanja pro-jekta tako da imamo jasniju

sliku ukupne investi-cije. Ono što me

impresio-nira

kod Katarana jeste njiho-va prefinjenost, skromnost i efikasnost u isto vrijeme. Direktor Fonda za među-narodni razvoj Države Ka-tar dr. Ahmed al-Murejhi je uključen u projekt već pu-ne tri godine. Šejh Hamed bin Halifa Alu Thani, Emir el-Valid, je odobrio sredstva, a Emir Države Katar Šejh Te-mim bin Hamed Alu Tha-ni je uz ovaj projekt. Uvje-ren sam da će gradnja, ako Bog da, početi na proljeće. Nama ostaje još jedan pro-blem, dolazna cesta do IKC-a. To nam je uračunato u ci-jenu komunalnoga priključ-ka, tako da IZ mora uradi-ti i taj projekt, a procjena te investicije je 1,6 miliona eu-ra. Problemi nisu otklonje-ni, samo su umanjeni. Na-ša je obaveza izgraditi cestu i predati je Općini u vlasniš-tvo i na upravljanje. Prije to-ga moramo uraditi promje-nu građevinske dozvole, ri-ješti imovinsko-pravne od-nose itd. To je nepravedno, ali je to realnost. To će bi-ti teško, ali uz Allahovu po-moć, uspjet ćemo.

PREPOROD: Naravno, Ljubljana nije jedini se-gment djelovanja IZ u Slo-veniji. Koji su to još značaj-ni projekti koje IZ u Sloveni-ji vodi, odnosno, koje biste aktivnosti ovdje izdvojili?

Dr. Grabus: Hvala Vam za to pitanje. Mi smo zbog važ-nosti projekta IKC-a i kom-pleksnosti tog pitanja uglav-nom govorili o tom proble-mu. Podsjetit ću čitaoce Pre-poroda da je IZ u Sloveniji dugo „tavorila“ kao najmla-đa mladica IZ u bivšoj Jugo-slaviji. S raspadom Jugosla-vije samo je postojao mali objekt u vlasništvu IZ u Lju-bljani. Doista, bio je kupljen objekat na Jesenicama, ali ga je trebalo temeljito renovi-rati i dograditi. To je urađe-no tek sa osamostaljenjem Slovenije. Ubrzo je kupljen objekat u Kopru, Mariboru itd. To su uglavnom privat-ne kuće koje su tada zado-voljavale potrebe rada IZ, ali su nam sada pretijesne i veli-ko opterećenje u radu. Kada sam preuzeo dužnost mufti-je u Sloveniji, u junu 2006. godine, ukupna vrijednost imovine IZ nije prelazi-la 2 milona eura. Od tada smo radili na projektima vakufske kuće i zemlji-šta u Ljubljani, mesdži-da i stambeno-poslov-nog objekta u Ljublja-

Dr. Nedžad ef. Grabus, muftija ljubljanski

Gradnja džamije u Ljubljani, ako Bog da, POČINJE NA PROLJEĆE

- kaže u razgovoru za naš list muftija ljubljanski dr. Nedžad Grabus

dili razgovori, diplomat-ski kontakti itd. Bivši pred-sjednik Republike Sloveni-je, dr. Danilo Türk, je lobi-rao za projekt, gradonačel-nik Ljubljane gosp. Zoran Janković je pisao pisma pre-poruke itd. Mi smo strplji-vo rješavali administrativ-ne prepreke, otplaćivali dug za zemljište, radili projekte. Do sada je iz toga granta već odobren dio sredstava za ot-platu duga za zemljište, me-đunarodni natječaj za idej-no rješenje i izrada izvedbe-noga projekata. Sada je odo-breno i potpisivanje Ugovo-ra za inžinjering. Dakle, u suštini raspolažemo sa 85% granta. Porez je u Sloveni-ji 22%, to je, također, uraču-nato u taj grant. To će po-kriti 65-70 posto izgradnje. Dok se ne urade tačne pro-cjene ne znamo koliko će ko-štati ukupna izgradnja. To je ogroman kompleks, dosto-jan Države Katar koja je pri-mjer izvrsnosti u musliman-skom svijetu. Poslao sam pi-smo odgovornim u Kataru da tim inžinjera iz Slovenije i Katara uradi zajedničku ana-lizu i procjenu koštanja pro-jekta tako da imamo jasniju

sliku ukupne investi-cije. Ono što me

impresio-nira

ša je obaveza izgraditi cestu i predati je Općini u vlasniš-tvo i na upravljanje. Prije to-ga moramo uraditi promje-nu građevinske dozvole, ri-ješti imovinsko-pravne od-nose itd. To je nepravedno, ali je to realnost. To će bi-ti teško, ali uz Allahovu po-moć, uspjet ćemo.

PREPOROD: Naravno, Ljubljana nije jedini se-gment djelovanja IZ u Slo-veniji. Koji su to još značaj-ni projekti koje IZ u Sloveni-ji vodi, odnosno, koje biste aktivnosti ovdje izdvojili?

Dr. Grabus: Hvala Vam za to pitanje. Mi smo zbog važ-nosti projekta IKC-a i kom-pleksnosti tog pitanja uglav-nom govorili o tom proble-mu. Podsjetit ću čitaoce Pre-poroda da je IZ u Sloveniji dugo „tavorila“ kao najmla-đa mladica IZ u bivšoj Jugo-slaviji. S raspadom Jugosla-vije samo je postojao mali objekt u vlasništvu IZ u Lju-bljani. Doista, bio je kupljen objekat na Jesenicama, ali ga je trebalo temeljito renovi-rati i dograditi. To je urađe-no tek sa osamostaljenjem Slovenije. Ubrzo je kupljen objekat u Kopru, Mariboru itd. To su uglavnom privat-ne kuće koje su tada zado-voljavale potrebe rada IZ, ali su nam sada pretijesne i veli-ko opterećenje u radu. Kada sam preuzeo dužnost mufti-je u Sloveniji, u junu 2006. godine, ukupna vrijednost imovine IZ nije prelazi-la 2 milona eura. Od tada smo radili na projektima vakufske kuće i zemlji-šta u Ljubljani, mesdži-da i stambeno-poslov-nog objekta u Ljublja-

Muftija dr. Grabus: Danas o svim pitanjima imamo svoj sud, svoj stav, a nemao nijednu ozbiljnu raspravu niti smo ijedno pitanje analizirali do te mjere da smo osvijetlili važnost tog pitanja i zauzeli neki zajednički stav o njemu.

16 BROJ 1/ 1011 • 1. JanuaR 2014.Preporod

Intervju

ni, mesdžida u Novoj Gorici, vakufske kuće u Ajdovšči-ni, stambeno-poslovne dvi-je kuće u Mariboru, kultur-nog centra na Jesenicama, mesdžida u Krškom, izgrad-nji mesdžida u Novom Me-stu. Uspjeli smo uz pomoć džemata renovirati i proširiti mesdžid u Kopru, okončati izgradnju mesdžida u Trbov-lju itd. Veliku pomoć nam je pružila „El-Emana Amma li-l-Evkaf“ iz Kuvajta u

Jesenicama, organizacija „Rahma“ iz Kuvajta, Islam-ska banka za razvoj iz Džid-de, „Dijanet“ iz Turske, Fond za međunarodnu su-ranju iz Džidde, Fond zeka-ta iz Katara, vakifi iz Slove-nije itd. Uspjeli smo postavi-ti i odgovarajuća obilježja na mezare vojnika Bošnjaka u vojnom groblju u Logu pod Mangartom, osnovali smo Kulturno-obrazovni Zavod „Averroes“, pokrenuli izda-vačku djelatnost, izdali prvi Ilmihal na slovenskom jezi-ku, uspostavili smo kontak-te sa svim relevantnim mu-slimanskim institucijama u svijetu itd. Zahvalan sam sa-radnicima, uposelnicima IZ, donatorima i volonterima na angažmanu u razvoju IZ u Sloveniji.

Povjerenje omladine

PREPOROD: Kakav je da-nas administrativni položaj Islamske zajednice u Slove-niji? Je li se na tom planu ne-što izmijenilo i hoće li se mi-jenjati u skoroj budućnosti? Koji su okviri za vaše djelo-vanje?

Dr. Grabus: IZ u Sloveni-ji djeluje u okviru važećeg zakona o vjerskoj slobodi usvojenog 2007. godine. Te-oretski položaj IZ je isti kao i svih drugih vjerskih zajed-nica. Praktično je drugači-ji, jer mi zbog malog procen-ta muslimana u odnosu na ukupni broj stanovništva ne možemo ostvariti svo-ja prava kroz obrazovni se-gment, humanitarnu djelat-nost, kulturnu zaostavštinu itd. Država ne financira ni-ti pomaže vjerske djelatno-sti. U manjem procentu odo-brava zdravstvena osigura-nja samo imamima koji su imali status u Sloveniji pri-je usvajanja zakona ili novo-uposlenim pod uvjetom da su državljani Slovenije. No, to je minimum. Dalje, u jav-

nim školama nema vjerona-uke. Formalno djelujemo u okvirima kao i druge vjer-ske zajednice, ali suštinski u općem obrazovnom siste-mu premalo je informacija o islamskoj kulturi, tako da ve-ćina muslimana odrasta i ra-zvija se uz vrlo skromne in-formacije o svome identite-tu. Pa ipak, stanje je puno bolje nego prije dvadeset go-dina kada su o IZ administra-tivno vodili brigu iz Zagreba ili, prije toga, iz Sarajeva. Pri-je dvadest godina nijedan vi-sokoobrazovani imam nije govorio slovenski jezik, da-nas je drugačije. Puno je stu-denata, mladih koji će, ako Bog da, pomoći u razvoju IZ.

PREPOROD: Imam osje-ćaj da u radu Islamske za-jednice, dakle općenito, rad na formi ili formalizaciji po-često zasjeni suštinu, odno-sno, rad sa džematom, od-nosno svim njegovim se-gmentima. Da li Islamska zajednica u Sloveniji ima taj problem i kako se s tim no-siti?

Dr. Grabus: To je sigur-no najteži segment u djelo-vanju IZ. Međutim, primje-ri odličnih imama i uspješ-nih muallima potvrđuju da je moguće imati dobre re-zultate. Pa ipak, pravila se donose da bi važila za veći-nu, a ne za pojedince. Zato je dobro razmisliti o otvara-nju programa u IZ koji će bri-nuti o imamima, njihovom kontinuiranom obrazovanju, ali i omogućiti da se praktič-no upoznajemo sa izazovi-ma imamskoga poziva. Ve-ćina nas hodža smo samou-ki, jer nemamo razvijen si-stem u kojem bi nas iskusni-ji naučili vještinama rada u džematu. Mi imamo mjeseč-no redovne sastanke na koji-ma razgovaramo o našem ra-du. Međutim, u da‘vetskom poslu dolazi do izražaja in-dividualna sposobnost, pre-danost i odgovornost. Ima i suprotnih primjera, neod-govornosti, neorganizira-nosti, „pospanosti“. Perma-nentni rad na odgoju, na iz-gradnji ličnosti, duhovnom rastu pomaže džematu. Na-ravno, usprkos tome što je teško, lakše je graditi zgra-de i centre nego obrazovati i odgajati intelektualno, du-hovno i emotivno stabilne ličnosti u modernom svije-tu. U tom procesu dolazi do izražaja socijalna inteligen-cija. Kada prepoznamo šta je važno za džemat da na to-

me radimo i da to poboljša-vamo. Zato je važno graditi i džamije, medrese, stambene objekte itd., - koji će koristiti ljudima. Sve se to gradi da bi mogli imati adekvatne pro-grame. Pronaći balans, sredi-nu, umjerenost je veliki iza-zov, jer ko to uspije on slijedi savjet Muhammeda, a.s. Sa-da je doba u kojem omladina vlada informacijama, ovla-dala je tehnikom. Potrebno je lidrestvo, duhovni i mo-ralni odgoj, briga za očuva-nje vrijednosti islama. U pra-vu ste, ne snalazimo se naj-bolje! Moramo sebi posta-viti pitanje zašto toliki broj omladine nema povjerenje u nas. Mi uglavnom analizira-mo stanje, kritikujemo, a ne nudimo programe koji bi za-dovoljili generaciju Twitte-ra i Facebooka. Živi kontakt, strpljenje, ustrajnost i vjera u ono što radimo mogu da-ti rezultate. Kada mi radimo na degradiranju naših učite-lja, muderrisa, profesora, ko-lega - u koga će se ugledati džematlije?!

PREPOROD: Prošla je već jedna godina od dolaska no-ve administracije na čelo Islamske zajednice – šta se promijenilo u odnosu prema IZ Slovenije i na koji način?

Dr. Grabus: Surađujemo na svim zajedničkim polji-ma. IZ u Sloveniji je zbog specifičnoga položaja i ra-zvoja ranije bila često u po-dređenom položaju. Stvari se razvijaju u dobrom smje-ru.

Biti iznad i izvan politike

PREPOROD: Kako smo mogli upratiti u toku su pro-cedure oko izmjene Ustava IZ? Da li ste zadovoljni pred-viđenom dinamikom i šta je to što očekujete od izmije-njenog Ustava?

Dr. Grabus: Pokušat ću od-govoriti na drugi dio pitanja. IZ djeluje u građanskom, de-mokratskom, pluralnom i postagresijskom društvu. Genocid nad Bošnjacima, podijeljenost države, neefi-kasna vlast i opće materijal-no propadanje našega naro-da ostavili su trajne poslje-dice na naš pogled na svijet. U periodu Jugoslavije posto-jala je jedna partija koja je kontrolirala i djelovanje vjer-skih zajednica. Nakon osa-mostaljenja BiH i preporo-da bošnjačke ideje i razvo-ja islamskih institucija u rat-nim i poratnim godinama bi-la je snažna veza između dr-žavnih i vjerskih struktura IZ. Poslije smrti rahmetli Ali-je Izetbegovića nastupio je novi period u odnosima IZ i politike. Meni je zanimlji-vo pitanje da li će se poslo-vi IZ voditi u njenim struk-turama i koliko ćemo imati snažne institucije da uprav-ljamo IZ? Uvijek će postoja-ti interesi da se ovlada ili ba-rem politički utječe na IZ. Za-to je konceptualno važno pi-tanje kako će IZ funkcionirati nakon promjene Ustava? Ho-će li postojati snažna kohezi-ona snaga koja će očuvati ve-ćinu uz svoje ideje? Tu mo-ramo biti oprezni. Moramo snažiti institucije IZ da mo-gu odoliti scilama i haribda-ma dnevne politike i različi-tih interesnih grupa. IZ uko-liko želi ostati važan i pove-zujući faktor u BiH mora bi-ti iznad i izvan političkih ko-alicija i stranaka. Nisam nai-van. Znam da je to teško. To su moja očekivanja.

PREPOROD: Koji su to iza-zovi, s vaše tačke promatra-nja, koji općenito čekaju IZ u budućem periodu, i šta su naši dugoročni ciljevi?

Dr. Grabus: O tome mo-gu iznositi samo svoja raz-mišljanja. Na tako važna pi-

tanja bismo morali traži-ti odgovore kroz stručna ti-jela, usvajati planove i po-kušati ih implementirati. Za nas je važno da postignemo konsenzus o pitanjima for-malnog islamskog obrazova-nja, od najnižeg do najvišeg nivoa. Potrebno je, također, postići suglasnost o najvaž-nijim pitanjima neformalnog obrazovanja kako bismo sa-čuvali i osnažili vjersko za-jedništvo i naše tradicional-ne vrijednosti prilagođene novim okolnostima. Važ-no je, također, imati progra-me ili projekte koji će nas ba-rem jednom godišnje oku-piti i povezati kao pripadni-ke jedne zajednice. Uz sve to potrebno je osnažiti mi-sijski karakter IZ na odgoj-nom, obrazovnom, kultur-nom i humanitarnom planu. Moramo pronaći način kako međusobno komunicirati i razvijati dijalog unutar IZ. Za IZ je važno razvijati među-sobno povjerenje među upo-slenicima, a to se ostvaruje kroz programe i projekte.

PREPOROD: Vi ste se u ne-kim svojim ranijim teksto-vima doticali teme položa-ja i uloge „muftije“ u budu-ćem ustrojstvu IZ – kako po-staviti muftiju i dati mu pra-vo mjesto i ulogu u IZ?

Dr. Grabus: Uloga mufti-je u IZ definirana je norma-tivnim aktima. Postoji veli-ka diskrepanca između ono-ga što je bio ili jeste muftija u povijesti i onoga što jeste da-nas. Različita je uloga muf-tije u IZ i muftije u Turskoj, Saudijskoj Arabiji, Maleziji itd. Muftija u IZ ima različi-te uloge - drži vazove i hut-be, vodi manje ili veće pro-jekte IZ, bavi se izgradnjom infrastrukture, obnavlja iz-gradnju džamija i mekteba, sudjeluje u međureligijskom dijalogu, nastupa u mediji-ma, razgovara sa ambasado-

IZ i bošnjačka politička scena

Do koje mjere se IZ može baviti boš-njačkom politič-kom scenom je-ste pitanje za politi-čare u IZ koji su se „oprobali“ na tom području. IZ se mo-ra boriti za principe slobode, poštiva-nja ljudskih prava, poštivanja zakoni-tosti, razvijati duh tolerancije, pošte-nja. Političari se če-sto bave IZ, nastoje je staviti pod kon-trolu. Eto dobre te-me za okrgli stol: IZ i politika.

Muftija dr. Grabus sa

ministrom vakufa Katara dr. Gajsom al-

Kuvarijem

17 BROJ 1/ 1011 • 1. JanuaR 2014. Preporod

rima, državnicima itd. U pra-vilu muftija je zadužen da iz-daje fetve, daje mišljenja iz oblasti svoga vjerskoga po-slanja i djelovanja. Postav-lja se pitanje ima li muftija pravo sudjelovati u kreiranju ukupne strategije i politike Zajednice. Nastojanje da se muftiji oduzme to pravo ni-je dobro. Potrebno je, narav-no, poboljšati proces kandi-diranja muftija, proces izbo-ra, raditi na programima ko-ji će pomoći da i muftija kon-tinuirano usvaja nova znanja i potrebne vještine u svome radu. IZ nije vladina organi-zacija i ako se odrekne muf-tija u svome odlučivanju o strateškim pitanjima za mu-slimane onda ćemo biti slič-ni političkim strankama ko-je imaju specifične programe i polja djelovanja. To su kon-ceptualna pitanja koja nisu dovoljno elaborirana i objaš-njena u čemu muftija ili ule-ma općenito guši admini-straciju ili upravne struktu-re IZ. Nisu problem manda-ti, nisu problem ni nova rje-šenja, ali jeste problem ako imamo asimetrična rješenja, na jednom nivo muftija mo-že biti administrativno odgo-voran, a na drugom ne mo-že. Ako želimo imati mufti-ju kao vjerskoga autoriteta onda ga moramo osloboditi administrativnih zaduženja i na nivou muftijstva. Znatno je sužen prostor djelovanja ljudima koji nose ahmedije, a ne bih rekao ulemi! Jer, nije isti status uleme iz obrazov-nih institucija i imama u po-gledu javnoga angažmana. Većina usvaja zakone, ali ako nije postignut konsenzus u organizacijama kao što je IZ to kreira napetost i otežava njenu misiju.

PREPOROD: Prošlog mje-seca Vas je Generalna skup-ština Svjetskog vijeća reli-gija za mir (WCRP) u Beču izabrala za potpredsjednika. Šta ovo povjerenje znači za vas, a šta općenito za IZ?

Dr. Grabus: Međureligijski dijalog i dijalog općenito je opredjeljnje značajnih fakto-ra u svijetu. Taj dijalog se in-tenzivno odvija na različitim nivoima. Ja nisam bio na za-sjedanju Generalne skupšti-ne WCRP-a u Beču. To je bi-la ideja moga prijatelja Se-naid-ef. Kobilice, glavnog imama IZ u Norveškoj, ko-ji je aktivan na tom području više godina. Odlično poznaje mehanizme i način funkcio-niranja tih organizacija. Za-

hvalan sam mome priajtelju Senaid-ef. što me je predlo-žio i intenzivno radio na to-me više od pola godine. IZ i općenito muslimane Boš-njake u te organizacije uveo je dr. Mustafa Cerić. Zato mu se predsjednik WCRP-a Dr. William Vendley u uvodnom govoru koji je održao u Be-ču zahvaljuje na sudjelova-nju u dijalogu. U tim organi-zacijama se iznose ideje. Ka-da je važno velikim narodi-ma da su unutar tih krugo-va, onda je sigurno i za nas važno da smo dio svjetskih organizacija u kojima se ra-spravlja o pitanjima koja su važna za sve ljude na svije-tu, ali i da promoviramo svo-je vrijednosti.

Bošnjaci su izvan svih tokova

PREPOROD: U ovom kon-tekstu ćemo se dotaći vaše nedavne teze o „evropskom muftiji“. „Budući da su mu-slimani u Evropi razdijelje-ni prema etničkim i kultur-nim tradicijskim pripadno-stima“ – možemo li govori-ti da je ideja o „evropskom muftiji“ nerealna priča? I na koncu, je li deplasirano go-voriti da evropski muftija bude Bošnjak?

Dr. Grabus: Postoji ideal-na varijanta tumačenja isla-ma u kojoj našu vjeru razu-mijemo kao nadnacionalnu i transnacionalnu. To je važ-na ummetska i eshatološka odrednica. U dunjalučkim pitanjima je važno gdje čo-vjek živi i kojim jezikom go-vori. Zato je danas važnije objaviti knjigu o islamu na engleskom, francuskom ili njemačkom jeziku i govori-ti o islamu iz nekog instituta iz Londona, Pariza, Berlina nego iz nekih drugih zema-lja, pa makar bile i iz Evro-pe. Mi smo rijedak narod ko-ji vrlo jednostavno prelazi iz jedne forme govora u drugu, jednakovrijedno i istovreme-no smo i Evropljani i musli-mani. Naravno, zbog nesi-gurnoga ambijenta u kojem živimo i nestabilnosti mi ni-smo subjekt u evropskim ra-spravama o islamu, mi smo objekt zanimanja od ozbilj-nih istraživača do hohšta-plera. Mi nismo imali prili-ku kreirati politiku i govor o islamu ni na jugoslovenskoj sceni jer su naše vodeće in-telektualce iza Drugog svjet-skog rata uglavnom osudi-

li i zatvorili. Zato danas o svim pitanjima imamo svoj sud, svoj stav, a nemao ni-jednu ozbiljnu raspravu niti smo ijedno pitanje analizira-li do te mjere da smo osvije-stili važnost tog pitanja i za-uzeli neki zajednički stav o njemu. Od stare slave se ne može živjeti. Pogledajte ko-je su vjerske organizacije su-djelovale u raspravi o Evrop-skom ustavu, Lisabonskoj pogodbi, novoj strategiji UN-a, UNESCO-a, Vijeća Evro-pe o dijalogu i vidjet ćete da su Bošnjaci muslimani izvan svih tokova. Građanski kon-cept omogućava i otvara ve-liki prostor i vjerskim zajed-nicama, samim tim i musli-manima. Za mene je Vaše pi-tanje važno kao pitanje. Od-govor moramo tražiti. Boš-njak je bio na poziciji šejhu-l-islama, bio je mekkanski ka-dija, osmanski vezir. Ostavi-mo po strani IZ-u! Ima li ije-dan Bošnjak afirmirani poli-tičar na nivou Evrope? Da ni-je sportista rekli bismo da su Bošnjaci davno izumrli. Sva pitanju su relevantna i o nji-ma se može raspravljati dok ih znanstveno ne odbacimo.

PREPOROD: Krajem no-vembra ste imali susret i u Ankari sa dr. Gormezom, ka-kav stav o ovome imaju Tur-ci?

Dr. Grabus: Profesor dr. Mehmed Gormez je unio dinamizam u rad Dijaneta, moje iskustvo sa dr. Gorme-zom je izrazito pozitivno. Uradili su velike infrastruk-turne projekte, ali mi ne pra-timo njihovu izdavačku dje-latnost. Uradili su velike pro-jekte kao zbirka hadisa, re-stauriranje knjiga, pokreta-nje novih projekta za ima-me itd. Dijanet je dio vladi-ne administracije. Dijanet je postojao i u doba najsnažni-jega sekularizma. Oni svoje programe izvan Turske rea-liziraju uz pomoć diplomat-skih predstavništava, poseb-nih tijela, organa i instituci-

ja jer to nisu samo pitanja iz domena vjere, nego i obra-zovanja, kulture itd. Pozici-ja IZ nije usporediva sa Dija-netom. IZ nema nigdje, mi ovisimo od ličnih kontaka-ta, nema nikakvog institu-cionalnoga okvira. Mi često nemamo mogućnost sudje-lovati ni sa ambasadama BiH kako ćemo onda sudjelova-ti sa relevantnim institucija-ma. Zato postoji različit po-gled odgovornih u Dijanetu o institucijama muslimana u Evropi i značajnog broja mu-slimana koji su već Evropi, tačnije u Zapadnoj Evropi, tamo gdje se donose odluke. To su otvorena pitanja. Ona se neće riješti brzo. Mi sa Di-janetom moramo zajednič-ki sudjelovati u raspravama o važnim pitanjima za mu-slimane i to već godinama i činimo na više niova, vijeću predsjednika IZ, Euro-azij-skom vijeću itd.

PREPOROD: Vratimo se ponovno na Bosnu, evo ula-zimo u „izbornu“ godinu, kako vidite odnos Islamske zajednice prema politici i općenito raštrkanoj bošnjač-koj političkoj sceni?

Dr. Grabus: IZ mora dje-lovati povezujuće, razvija-ti odgojno-obrazovne pro-grame i snažnije se fokusirati na svoju misiju odgoja poje-dinca i razvoja džemata. Lju-di u IZ nisu nikada i neće bi-ti biti apolitični, jer politika „upravlja“ najvažnijim pita-njima u životu čovjeka. Da politika nije važna ne bi u pr-vim akaidskim djelima bilo toliko pitanja koja nisu te-ološka. Imati stav o politič-kim pitanjima znači djelova-ti odgovorno. Do koje mje-re se IZ može baviti bošnjač-kom političkom scenom je-ste pitanje za političare u IZ koji su se „oprobali“ na tom području. IZ se mora boriti za principe slobode, poštiva-nja ljudskih prava, poštiva-nja zakonitosti, razvijati duh tolerancije, poštenja. Politi-

čari se često bave IZ, nasto-je je staviti pod kontrolu. Eto dobre teme za okrugli stol: IZ i politika.

Medijska politka IZ

PREPOROD: I na kraju, u posljednje vrijeme je primi-jetno prilično eksponiranje nekih veoma teških tema (sunnije-ši‘ije) u medijskom prostoru, dakako, primijet-no je i nesnalaženje IZ oko medija, posebice medija ko-ji djeluju izvan IZ. Kakav na-stup IZ treba imati u mediji-ma koji djeluju izvan IZ?

Dr. Grabus: IZ je godina-ma svoje medijsko djelova-nje zasnivala na Preporodu. Mediji u vlasništvu IZ ima-ju jasno opredjeljenje i mi-sijski karakter. Zato, s obzi-rom na malo tržište i tešku ekonomsku situaciju, nisu samoodrživi, moraju se fi-nansirati iz budžeta Rijase-ta. Mediji IZ nisu senzacio-nalistički i estradni, a stere-otipno su već pozicionirani, i u javnosti je takvo mišlje-nje, namijenjeni samo vjer-nicima. Zanimljivo je prati-ti osciliranje medijske scene u BiH. Ako analizirate medi-je vidjet ćete da su rijetki no-vinari i pogotovo štampani mediji dosljedni na tom pla-nu. Odnos prema pitanjima iz područja islama pa i IZ je nekonzistentan. IZ mora bi-ti otvorena prema medijima, ali je problem u tome što mi ne znamo ko kreira medij-sku politiku IZ. Kada se jasno razluče stavovi pojedinaca, nosioca određenih funkci-ja i kolektivnih organa onda će to biti jasnije. IZ se susre-tala s tim problemom i zato je osnovan Ured za odnose sa javnošću, pokrenut por-tal IZ. Mi vazimo u džamija-ma da musliman mora sakri-ti mahanu brata muslimana, da pomažemo jedni druge, da čuvamo IZ, a onda u me-dijima radimo potpuno su-protno.

Scile i haribde dnevne politike

Poslije smrti ra-hmetli Alije Izetbe-govića nastupio je novi period u od-nosima IZ i politike. Meni je zanimlji-vo pitanje da li će se poslovi IZ vodi-ti u njenim struktu-rama i koliko ćemo imati snažne insti-tucije da upravlja-mo IZ? Uvijek će postojati interesi da se ovlada ili ba-rem politički utječe na IZ. Zato je kon-ceptualno važno pitanje kako će IZ funkcionirati na-kon promjene Us-tava? Hoće li posto-jati snažna kohezi-ona snaga koja će očuvati većinu uz svoje ideje? Tu mo-ramo biti oprezni. Moramo snažiti in-stitucije IZ da mo-gu odoliti scilama i haribdama dnevne politike i različitih interesnih grupa. IZ ukoliko želi osta-ti važan i povezuju-ći faktor u BiH mo-ra biti iznad i izvan političkih koalici-ja i stranaka. Nisam naivan. Znam da je to teško. To su mo-ja očekivanja.

Dr. Grabus: Moramo snažiti institucije IZ da mogu

odoliti scilama i haribdama dnevne politike i različitih

interesnih grupa.