predrag bejakovi ć
DESCRIPTION
Razvoj plana pružanja socijalnih usluga na lokalnoj razini Virovitičko-podravska županije 23. veljače 2010. Predrag Bejakovi ć. Zašto plan na lokalnoj razini? (I). Osoblje koje radi na lokalnoj razini ima izravna iskustva o lokalnom stanju i problemima koje susreću korisnici njihovih usluga. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Razvoj plana pružanja socijalnih usluga na lokalnoj
raziniVirovitičko-podravska županije
23. veljače 2010.
Predrag Bejaković
2
Zašto plan na lokalnoj razini? (I)• Osoblje koje radi na lokalnoj razini ima izravna
iskustva o lokalnom stanju i problemima koje susreću korisnici njihovih usluga.
• Oni imaju jedinstveni položaj za rad u partnerstvu s ljudima na terenu za oblikovanje usluga koje se mogu što je više moguće prilagoditi potrebama lokalne zajednice.
• Planiranje na lokalnoj razini preusmjerava pozornost s pojedinačne usluge na to kako zajedničkim pružanjem usluga se može stvoriti lokalna mreža usluga. Time se pozornost posvećuje vezama između usluga i savladavanju mogućeg jaza.
3
Zašto plan na lokalnoj razini? (II)
• Takvim se planiranjem uzimaju u obzir resursi koji su na raspolaganju na lokalnoj razini i iznalazi način za unapređenje kvalitete i kvantitete pruženih usluga.
• Tako se spoznaje koja se financijska pomoć realno može očekivati od središnje države i lokalnih izbora.
• To predstavlja složeni odabir.....onima koji su ga najsposobniji učiniti.
4
Kontekst: pitanja koja treba razmotriti (I)
• Nedovoljna razvijenost usluga utemeljenih u zajednici;• Prevelika oslonjenost na korištenje usluga stalnog
smještaja za pojedine skupine korisnika usluga – na primjer za djecu ili za osobe s problemima mentalnog zdravlja;
• Usmjerenost usluga stalnog smještaja nije dovoljno dobra na one s najvećom razinom potreba, nego su u domove smještene starije osobe i osobe s poteškoćama u intelektualnom razvoju koje bi uz odgovarajuću podršku mogle živjeti u zajednici.
• Aktivnosti centara za socijalnu skrb u velikoj su mjeri usmjerene na isporuku novčanih naknada;
5
Kontekst: pitanja koja treba razmotriti (II)
• Nedovoljna koordinacija između socijalnog sektora i drugih sustava (zdravstva, zapošljavanja, obrazovanja i drugih) kako bi se pružilo integrirano zadovoljavanje potreba korisnika usluga;
• Nepostojanje sustava za osiguranje i poboljšanje kvalitete pruženih usluga;
• Očita je potreba za veći uključivanje korisnika usluga u planiranje i pružanje usluga.
6
Procjena sadašnje razine pružanja usluga
Usluge pomoći i njega u kući korisnika (na 1000 osoba od 65 i više godina starosti)
Virovitičko-podravske županije N= Splitsko-dalmatinska županija 33 N = 2212Zadarska županija 17,79 N = 450 Vukovarsko-srijemska županija 101,41 N = 3000
(Za pružanje izravne usporedbe trebalo bi raspolagati podacima o prosječnom broju sati njege i pomoći svakom pojedinom korisniku)
7
Sadašnja razina pružanja usluga u Škotskoj i Wales
Usluge pomoći i njega u kući korisnika (na 1000 osoba od 65 i više godina starosti)
Škotska Otoci Shetland 142Perth i Kinross 41
Prosjek za Škotsku 69
Prosječan broj sati po korisniku 8,2 sata tjedno Wales (prosjek) 115
8
Usluge stalnog smještaja za starije osobe
na 1000 stanovnika % 65+ Virovitičko-podravske županije
Zadarska županija 22,19 2,2%
Splitsko-dalmatinska županija 15,26 1,53% Vukovarsko-srijemska županija 20 2%
(Podaci za Splitsko-dalmatinska županija ne uključuju privatni sektor)
9
Usluge stalnog smještaja za starije osobe
Na 1000 stanovnika starijih od 65 godina života
Wales 41
Engleska 40
10
Proces razvoja plana
Proces je pod utjecajem: (i) klasičnog pristupa strateškom
planiranju i (ii) naglasku na postizanje boljih
učinaka za primatelje usluga, a ne na pristupu planiranja i određivanja ulaznih čimbenika (input-a).
11
7 koraka strateškog planiranja
1. Stvoriti viziju
2. Pojasniti misiju
3. Definirati pitanja
4. Utvrditi ciljeve i nastojanja
5. Odrediti planove provedbe
6. Provesti i evaluirati planove
7. Započeti plan u novoj godini
12
Ključni elementi lokalnog planiranja usluga socijalne skrbi
• Ciljevi socijalnih usluga;• Vrijednosti na kojima se usluge temelje;• Ključna dostignuća;• Prioritete za budući razvoj usluga; • Kako će pružatelji usluga socijalne skrbi surađivati
s drugim partnerima u učinkovitom pružanju usluga;
• Kako će se koristiti financijski resursi;• Mjere učinaka koje će se upotrijebiti u praćenju
provedbe plana.
13
Što je potrebno za pripremu lokalnog plana socijalnih usluga?
• Procjena potreba;• Analiza raspoloživih financijskih resursa;• Procjena sadašnjeg načina pružanja usluga
socijalne skrbi – primaju li pravi ljudi prave usluge visoke kvalitete uz najbolje cijene;
• Utvrđivanje lokalnih prioriteta temeljenih na lokalnim potrebama;
• Pokazatelji djelovanja;• Konzultacije i povratne informacije.
14
Procjena potreba: izvori podataka
1. Demografski podaci;
2. Podaci o pružanju usluga;
3. Individualna procjena i podaci o planiranju usluga.
15
Procjena potreba: najvažniji demografski podaci
• Dobna struktura stanovništva, posebice s obzirom na:1. Djecu i mlade2. Stanovništvo u radnoj dobi 3. Stanovništvo 65 i više godina života
• Rod (spol)• Broj i % stanovništva s tjelesnim oštećenjima;• Broj i % stanovništva s mentalnim oštećenjima;• Broj i % stanovništva s psihičkim oboljenjima; • Broj i % stanovništva s problemima ovisnosti o drogama ili
alkoholu; • Upozorenja i uhićenja zbog droge i alkohola;• Broj intervencije policije zbog slučaja obiteljskog nasilja;
16
Procjena potreba: podaci o pružanju uslugaPodaci o profilu i obilježjima sadašnjih korisnika usluga nisu uvijek izravno raspoloživi.Sa stanovišta planiranja je važno spoznati koji se korisnici služe pojedinom vrstom usluga. Najvažniji podaci uključuju:
• Rodni (spolni) profil;• Dobnu strukturu:• Prostorni raspored po općinama;• Najvažnije prisutne probleme (temeljene na iskazu
samih korisnika usluga i/ili viđenjima o njihovoj situaciji i zašto trebaju pomoć);
• Kontakt s drugim socijalnim službama / ustanovama za pomoć u posljednje tri godine.
17
Podaci o sadašnjem korištenju socijalnih usluga
Sada je prilično teško dobiti pouzdane informacije o razini korištenja socijalnih usluga.
Minimalno bi trebalo da sve usluge vezane uz informiranje i savjetovanje mogu pružiti uvid:
• Broj inicijalnih kontakata mjesečno po pojedinoj skupini korisnika;
• Koliko je bilo kasnijih kontakata pojedinoj skupini korisnika za pojedinu vrstu usluga;
• Priroda kontakt, na primjer, telefonom, pismeno ili osobnim posjetom korisnika, odnosno dolaskom službe u dom korisnika;
• Koja je usluga pružena u sljedećem kontaktu, na primjer, savjetovanje informiranje, upućivanje u drugu službu ili sustav, sudjelovanje u grupnoj terapiji i slično.
(Tu bi informaciju trebalo uobičajeno prikupiti na početnoj dokumentaciji za svakog korisnika).
18
Podaci o korištenju usluga dnevnog boravka i stalnog smještaja u ustanove
• Ustanove koje pružaju usluge dnevnog boravka i stalnog smještaja trebale bi voditi dnevnu evidenciju o stvarnoj razini korištenja svojih kapaciteta kako bi se mogle spoznati stope mjesečnog i dnevnog korištenja.
Stopa korištenja za usluge stalnog smještaja može se izračunati na sljedeći način:
Ukupan ostvareni broj noćenja x 100 = stope korištenja u % Raspoloživi broj noćenja
• Drugi važni dodatni podaci uključuju korištenje usluga stalnog smještaja u ustanove u dnevnog boravka, poput dužina boravka, planirana i neplanirana otpuštanja te koliko osobe za koje je ocjenjeno da imaju pravo na uslugu trebaju čekati prije nego što je dobiju.
19
Individualna procjena i planiranje socijalnih usluga
• Procjena i planiranje usluga su presudne odrednice dobrog socijalnog rada.
• Cilj rada je zajedno s korisnicima usluga procijeniti njihove potrebe i razviti holističan (sveobuhvatan) plan postizanja željenih učinaka. To će često zahtijevati zajedničko djelovanje više službi ili sustava. Uloga socijalnog radnika je koordinirati provedbu plan.
• Podaci prikupljeni kroz individualnu procjenu potreba i planiranje usluga su od središnje važnosti u razvijanju razumijevanja potreba korisnika, gdje je neophodno usluge socijalne skrbi povezati s drugim uslugama i sustavima te koje se potrebe zasad ne mogu zadovoljiti (nezadovoljene potrebe).
• Osoblje ima znanja i stručnosti ali mu nedostaju upute i instrumentarij.
• Uvođenje formalne procjene i upravljanje (menedžment) sustava skrbi su prioriteti koje treba najhitnije riješiti.
20
Odabir prioriteta
U pripremi prijedloga planova, kod odabira prioriteta poštivali su se sljedeći kriteriji:
1. Utvrđeni prioriteti moraju biti oni koji se mogu rješavati na lokalnoj razini;
2. Moraju se temeljiti na realističnoj procjeni raspoloživih resursa i financijskih mogućnosti.
21
Praćenje i evaluacija
Potrebno je pratiti provedbu lokalnih planova pružanja socijalnih usluga. Vodeću ulogu u tome trebaju imati radne skupine koje mogu uključiti i predstavnike drugih službi i ustanova te skupina korisnika kako bi se proširilo sudjelovanje u praćenju i evaluaciji. U navedenome presudna je aktivna podrška Ministarstva.
Važno je dalje razvijati i unapređivati instrumentarij za međusobnu procjenu kvalitete pružanja s obzirom na sljedeća obilježja:
Dostupnost → Proces → Učinke → Kontinuitet skrbi i njege
22
Dostignuća (I)
• Na lokalnoj razini postoji veća svijest o potrebi lokalnog koordiniranog pristupa planiranju.
• Radne skupine su dobro upoznate s nizom analitičkih projektantskih instrumenata i stekle su određeno iskustvo njihove primjene u svom poslu.
• Razvoj i primjena instrumentarija međusobnog ocjenjivanja bilo je vrijedno iskustvo u u potvrđivanju važnost dobre informiranosti o tome što rade drugi pružatelji usluga, procjeni kvaliteta usluga i identifikaciji prilika za suradnju i daljnji razvoj.
23
Dostignuća (II)
• Sudionici počinju spoznavati da ne ovisi sve o raspoloživim financijskim sredstvima ili o Ministarstvu. Postoje područja u kojima sami imaju utjecaj i mogućnosti za poboljšanje usluga.
• Mnogo je jasnije koji su podaci raspoloživi i gdje je jaz. Putem provjere podataka biti će moguće utvrditi načine kako bi se moglo poboljšati njihovo prikupljanje i pružiti podršku procesu planiranja.
24
Ograničenja
• U ovoj fazi proces identificiranja i prikupljanja podataka bio je težak, a istodobno tako se ostvaruje samo djelomična slika potreba i korištenja usluga.
• U nedostatku dodatnih resursa prema podršci prelaska od smještaja u ustanove na pružanje usluga u zajednici, vjerojatno će biti spor proces preoblikovanja usluga. Iako postoji mogućnost poboljšanja usluga putem prevencije, reintegracija je osjetno složenija ako je jedina opcija reintegracija u obitelj. Alternative kao su, na primjer, male stambene zajednice, potpomognuti oblici smještaja i samostalan život zahtijevaju znatna financijska sredstva.
• HVALA NA POZORNOSTI