prava zatvorenika i stanje u kazneno-popravnim zavodima bih

Prava zatvorenika i stanje u kazneno-popravnim zavodima u BiH

PRAVA ZATVORENIKA I STANJE U

KAZNENO-POPRAVNIM ZAVODIMA U BIH

Tukar Amila(60605)

Softić Selma(61111)

Sažetak

Penitensijarni sistem u BiH uređen je na više nivoa,tako da se o ovim složenim pitanjima raspravlja u zakonima BiH,entitetskim i BDBiH zakonima.Lica koja se nalaze na izdržavanju kazne zatvora na teritoriju BiH smještena su u kazneno-popravnim zavodima u Sarajevu,Tuzli,Zenici,Bihaću,Busovači,Mostaru,Orašju,Bijeljini,Banjoj Luci,Istočnom Sarajevu,Foči,Doboju i Trebinju.

U ovom radu nastojat ćemo što bolje prikazati stanje u kazneno-popravnim zavodima u BiH kao i položaj i prava zatvorenika te ukazati na sve probleme i nedostatke s kojima se sistem izvršenja krivičnih sankcija u BiH susreće.

Ključne riječi:penitensijarni sistem, kazneno-popravni zavod,zatvorenik,pritvorenik,prava.


ZATVORSKI(PENITENSIJARNI)SISTEM U BIH

Penitensijarni sistem u BiH uređen je na više nivoa,tako da se o ovim složenim pitanjima raspravlja u zakonima BiH,entitetskim i BDBiH zakonima.U razvijanju kivičnog zakonodavstva uopše,pa i onih zaonskih rješenja koja se odnose na zatvorski sistem u BiH uzeti su,između ostalog,u obzir općeprihvaćeni standadi utvrđeni u međunarodnim dokumentima.

Među njima posebno izdvajamo Evropska zatvorska pravila (2006.)koja predstavljaju vodič državama članicama u procesu modernizacije propisa o zatvorima,te pružaju pomoć zatvorskoj administaraciji u njihovoj realizaciji i prije nego što budu uključena u nacionalni pravni sistem.Uvažavajući da donošenje propisa ima različite forme u državama članicama,u Pravilima se pojašnjava da ona trebaju biti uključena ne samo u zakonodavstvo koje prolazi parlamentarnu proceduru nego i druge obavezujuće propise,kao i pravnu praksu koju oblikuju sudovi i tribunali u konkretnom nacionalnom pravnom sistemu.

Kao takva,Evropska zatvorska pravila(2006)od posebnog su značaja i za zatvorski sistem u BiH,što potvrđuju i rješenja ZIKS BIH,koji je usklađen sa zahtjevima ovih pravila.

Poštujući općeprihvaćene kriterije klasifikacije kazneno-popravnih zavoda,i to klasifikaciju prema spolu,uzrastu(izdvajanje maloljetnika od punoljetnih osoba lišenih slobode)i stepenu obezbjeđenja objekata,možemo reći da je penitensijarni sitem u BiH uglavnom,organizovan u skladu sa zahtjevima međunarodnih standarda.

1.1 VRSTE I TIPOVI KAZENENO-POPRAVNIH ZAVODA

Prema stepenu obezbjeđenja,stepenu ograničenja slobode kretanja osuđenih osoba,kao i primijenjenim mjerama postupanja prema tim osobama,ustanove za izvršenje krivičnih sankcija podijeljene su na ustanove otvorenog,poluotovrenog i zatvorenog tipa.

Po pitanju mogućnosti formiranja posebnih odjeljenja u kazeneno-popravnim zavodima, predviđeno je da se u zavodima zatvorenog tipa mogu formirati zatvorena i poluotvorena odjeljenja, a u ustanovama poluotvorenog tipa otvorena odjeljenja tog kazenoeno-popravnog zavoda.

Usjedištu i van sjedišta zavoda mogu postojati i posebna odjeljenja za izvršenja kazen zatvora za lica muškog ili ženskog spola,posebna odjeljenja za izvršenja kazne maloljetničkog zatvora.

Odjeljenja sa posebnim režimom i odjeljenja sa maksimalnim obezbjeđenjem i intenzivnim programom postupanja,kao zatvorena odjeljenja ,mogu se formirati samo u ustanovama zatvorenog tipa.

Mjera pritvora,po pravilu,izvršava se u posebnom odjeljenju kazeneno-popravnog zavoda,tzv.pritvorskoj jedinici.

Zzatvorski sistem u BiH je organizovan u entitetima i obuhvata 13 kazneno-popravnih zavoda.Sedam kazneno-popravnih zavoda je u FBIH,a šest kazneno –popravnih zavoda u RS.


Treba posebno istaći da Brčko Distrikt BiH nema kazneno-popravnih zavoda na svojoj teritoriji nego osuđenike šalje u zavode u Federaciji BiH i RS shodno Memorandumu o razumijevanju o pravnoj pomoći i službenoj saradnji u oblasti izvršenja kazni zatvora i drugih mjera izrečenih u krivičnom postupku između BiH ,Federacije BiH,RS i BDBIH,potpisanog ispred Ministarstva pravde BDBIH,FBIH i RS.Isto tako,s obzirom na to da još uvijek nemamo kazneno –popravni zavod u koji bi se smještale osobe koje su osuđene od strane Suda BiH,u skladu sa pomenutim Memorandumom,takve osobe se upućuju na izdržavanje kazne zatvora u zavode enititeta.

U svim kazneno-popravnim zavodima u BiH raspoređenost zatvorske populacije nije ravnomjerna.Tako ,na području Federacije BiH statistički podaci su ukazali da je 66 % zatvorske populacije smješteno u Zenici i Sarajevu,a 34 % se odnosi na ostalih pet zavoda. U RS –u je slična situacija gdje Banja Luka,Foča i Istočno Sarajevo primjau oko 70 % zatvorske populacije.

1.2 KAZNENO-POPRAVNI ZAVODI U FEDERACIJI BIH

U Federaciji BiH imamo sljedeće kazneno-popravne zavode:

1.Kazneno-popravni zavod Zenica(KPZ Zenica)-to je jedini zavod zatvorenog tipa u Federaciji BiH.U krugu ovog zavoda smješten je i kazneno-popravni zavod za maloljetnike;

2.Kazneno-popravni zavod Sarajevo(KPZ Sarajevo)-kao zavod poluotovrenog tipa sa dijelom smještajnih kapaciteta u Ustikolini i na Igmanu;

3.Kazneno-popravni zavod Tuzla(KPZ Tuzla)-kao zavod poluotvorenog tipa koji ima smještajne kapacitete u gradu gdje je smješten kazneno-popravni zavod za žene i u Kozlovcu,općina Tuzla;

4.Kazneno-popravni zavod Mostar(KPZ Mostar)kao zavod poluotovrenog tipa;

5.Kazneno-popravni zavod Busovača(KPZ Busovača)kao zavod poluotvorenog tipa;

6.Kazneno-popravni zavod Bihać(KPZ Bihać) kao zavod poluotvorenog tipa i

7.Kazneno-popravni zavod Orašje(KPZ Orašje)kao zavod poluotvorenog tipa.

U okviru svakog kazneno-popravnog zavoda postoje posebna odjeljenja u kojima su smještene privorene osobe.

1.3 KAZNENO-POPRAVNI ZAVODI U REPUBLICI SRPSKOJ

Stupanjem na snagu novog ZIKS RS,svi zavodi u Rs-u su preimaneovani u kazneno-popravne zavode.

Tako,zatvorski sistem u RS-u izgleda ovako:

1.Kazneno-popravni zavod Foča(KPZ Foča)kao kazneno-popravni zavod zatvorenog tipa;

2.Kazneno-popravni zavod u Banjoj Luci(KPZ Banja Luka)kao kazneno-popravni zavod zatvorenog tipa;


3.Kazneno-popravni zavod Bijeljina(KPZ Bijeljina) kao kazneno-popravni zavod zatvorenog tipa;

4.Kazneno-popravni zavod Istočno Sarajevo(KPZ Istočno Sarajevo) kao kazneno-popravni zavod poluotovrenog tipa,pri kojem su smještena Odjeljenje za žene u kojem borave osuđenice osuđene na kaznu zatvora i na kaznu maloljetničkog zatvora i Odjeljenje za maloljetnike koji izdržavaju kaznu maloljetničkog zatvora ;

5.Kazneno-popravni zavod Doboj(KPZDoboj)-kao kazneno-popravni zavod poluotovrenog tipa i

6.Kazneno-popravni zavod Trebinje(KPZ Trebinje)kao kazneno-popravni zatvor poluotovrenog tipa.U kazneno-popravnim zavodima u Banjoj Luci,Istočnom Sarajevu,Bijeljini,Doboju i Trebinju,u posebnim odjeljenjima zatvorenog tipa izvršava se mjera pritvora.

1.4 KAPACITETI

Zatvo r Tip

Muški kapacitetiosuđenici

Ženski kapa-Citeti;

Maloljetnici:kapaciteti

Muški kapaciteti-predistražni;

Ženski kapaciteti:predistražni

M

Malo-ljetnici:Predis-tražni

Ukupnoku

Zenica zatvoreni tip Federacija BiH 637 30 40 707Foča zatvoreni tip Republika

Srpska284 284

Polu-otvorene jedinice polu-otvoreni Republika Srps

45 45

Banja Luka polu-otvoreni Republika Srpska

190 20 81 291

Istočno Sarajevo polu-otvoreni Republika Srpska

120 16 40 4 180

Mostar polu-otvoreni Federacija BiH 124 28 2 2 184Doboj zatvor distrikta Republika

Srpska108 44 152

Tuzla polu-otvoreni Federacija BiH 58 22 46 2 2 130Polu-otvorene jedinice polu-otvoreni Federacija BiH 58 58Sarajevo polu-otvoreni Federacija BiH 15 110 125Sarajevo, odjeljenje polu-otvoreni Federacija BiH 71 71Ustikolina odjeljenje Sarajeve Federacija BiH 32 32Bihać ,polu-otvoren Federacija BiH 90 28 4 122Bijeljina zatvor distrikta Republika

Srpska57 30 4 2 93

Orašje odjeljenje Tuzle Federacija BiH 63 26 89Trebinje zatvor distrikta Republika

Srpska36 24 6 66

Pritvorska jedinica BiH Pred-istražno Država 21 21Busovača odjeljenje Federacija BiH 42 8 50Ukupno 2030 38 50 526 22 6 2700

1

1 Tabela prikazuje podatke koje su prijavili zatvori o planiranu kapaciteta.Standardi korišteni za procjenu kapaciteta su 4 m² po zatvoreniku, što jeapsolutni minimum standard, prema preporukama Evropskog komiteta zasprječavanje mučenja i nečovječnog postupanja (European CommitteeAgainst Torture and Inhuman Tretman - CPT). Takođe je važnonapomenuti da bi u slučaju povećanja minimuma standarda kapacitet biosmanjen za 30 – 40 posto od pomenutog.


1.4 SMJEŠTAJ

1.4.1Broj jednokrevetnih ćelija

Prema Evropskim zatvorskim pravilima, pravilo br. 18, smještaj obezbijeđen za zatvorenike, a naročito smještaj za spavanje, će poštovati ljudsko dostojanstvo, i, koliko god je moguće, privatnost i higijenu, sa posebnom pažnjom na klimatske uslove, a posebno površinu, zapreminu vazduha, osvjetljenje, grijanje i ventilaciju. CPT je indicirao minimum standarda: 4 kvadratna metra po zatvoreniku u prostorijama sa više zatvorenika, i 9 do 10 kvadratnih metara za zatvorenike u individualnim ćelijama.Prema pravilu 18.5. i 18.6., zatvorenici će tokom noći biti smješteni u individualne ćelije, osim ukoliko je za njih bolje da dijele spavaonicu, i to samo u slučaju kada spavaonica odgovara ovoj namjeni i kada se unjoj nalaze zatvorenici.

1.4.2 Broj dvokrevetnih ćelija

Projekat mora da se bavi i pitanjem mogućnosti smještaja u individualne ćelije. Međutim, smještaj u dvokrevetne ćelije može biti odgovarajući za određene svrhe, pored pretrpanosti naročito za prevenciju samoubistva. Kao posljedica toga, sljedeća tabela prikazuje trenutni broj ćelija za dva zatvorenika.

Kapaciteti u 2011.godZatvor Jednokrevetne DvokrevetneZenica 138 98Foča 37 0Poluotvorene jedinice Foča 0 0Banja Luka 0 2Istočno Sarajevo 0 0Mostar 2 22Doboj 0 0Tuzla 0 6Poluotvorene jedinice Tuzla 0 0Sarajevo 0 14Ustikolina 0 0Bihać 18 16Bijeljina 10 15Orašje 3 6Trebinje 0 0Pritvorska jedinica BiH 37 0Busovača 0 0BiH zatvor 29 156Ukupno 292 335

Br

1.5 SPECIFIČNI PROBLEMI U ZATVORSKOM(PENITENSIJARNOM)SISTEMU I TRENUTNO STANJE U KAZNENO-POPRAVNIM ZAVODIMA U BIH


Prenatrpanost zavora,nedostatak zatvorskog osoblja,loši uslovi boravka i rada u zatvorima kako osuđenika tako i zatvorskog osoblja,obostrani nemir i nezadovoljstvo ,nizak stepen sigurnosti,“toksična mješavina“ osuđenika u odnosu na vrstu krivičnih djela i visine kazni,odnosno stepena zrelosti i duševnog zdravlja,pobune i drugi poremećaji kontrolisanja zatvorenika su konstitutivni elementi tzv „krize zatvora „.

Sintagma „krize zatvora“ danas je najčešće spomenuta riječ u kontekstu zatvorskog sistema bilo gdje u svijetu.Prilično slični problemi i dosada mahom neuspješni načini njihovog rješavanja,zajednička su karakateristika većine evropskih zenalja ali i zemalja u kojima se primjenjuje anglosaksonsko pravo.Zatvroske stope neprestanp rastu,a u većini slučajeva i stopa kriminaliteta.Postavlja se jedno pitanje,gdje je problem?

U sličnom „stanju“ je i zatvorski sistem u BiH.

Problem prenatrpanosti kazneno-popravnih zavoda je samo jedan u nizu problema u zatvroskom sistemu BiH.

Kao najčešći i najteži problemi,pored prenatrpanosti,navode se problem narkomanije i alkoholizma u zatvorima,koji za posljedicu ima porast oboljelih od prenosivih zaraznih bolesti ,povećanu agresivnpst,a samim tim i česte sukobe među zatvorenicima.Problem alkoholizma i narkomanije se pokušava šrevazići kroz usavršavanje sistema kontrole unosa robe i ulaska u kazneno-popravne zavode-psi tragači sofisticiraniji aparati za registrovanje eventualnih narkotika,metadonska terapija za odvikavanje od droga i sl.

Nisu rijetki primjeri zlostavljanja osuđenika od strane zatvroske straže ili čak uprave zavoda.Ovakvo postupanje zahtijeva intervenciju kako unutar samog zavoda od strane discipinskih organa,tako i pravosudnih organa.

Disciplinski prestupi osuđenika među kojima je zloupotreba vanzavodskih pogodnosti u smislu bjekstva,kašnjenja sa povratka i slično najučestaliji vid kršenja discipline su ,također, uobičajeni problemi u penitensijarnom sistemu u BiH.Činjenje novih krivičnih djela,za vrijeme korištenja vanzavodskih pogodnosti,je u posljednje vrijeme sve više prisutan problem.

Postoji potreba za većim angažovanjem osuđenika,to jeste,da im se omogući da veći dio dana provode izvan svojih ćelija,zaokupljeni različitim korisnim i usmjerenim aktivnostima:grupne kativnosti,rad-poželjno u struci,obrazovanje,sportske aktivnosti i sl.

Nezadovoljstvo zbog veoma malog procenta uslovnog puštanja na slobodu osoba koej ispunjavaju formalne i materijalne uslove je također prisutno kako kod osuđenika tako i kod uprave kazneno-popravnog zavoda.

U sagledavanju stanja u zatvorskom sistemu u BiH uglavnom se govori o pravima i položaju osoba lišenih slobode.O položaju zatvorskog osoblja, uslovima rada i težini posla onih koji obavljaju različite funkcije u procestu ostvarivanja svrhe kažnjavanj ane govori se dovoljno.U tom smislu posebno se zanemaruje jačanje i širenje kadrovske mreže.Kadrovski deificit za poskjedicu ima preopterećenost raspoloživog kadra,a što sa sobom povlači kako nezadovljstvo tih zaposlenika,tako i nedostatke u procesu resocijalizacije osuđenika.U tom smislu idu i prepopruke međunarodnih komiteta o neophodnosti uspostave jedne sveobuhvatne politike ljudskih resursa za zatvorsko osloblje koja bi,pored povećanja broja


zatvroskog osoblja,obuhvatala i njihovu početnu obuku,kurseve usavršavanja i specijalističke kurseve,kao i stalnu podršku usavršavanja i profesijama kojima se bave.

Pored ovih,u izvještaju se navodi još niz preporuka iz oblasti zdravstvene zaštite,zatim se predlaže kontinuirana obuka zavodskog osoblja,povećanje zavodskih kapaciteta enititeta,nastaviti sa aktivnostima na izgradnji državnog zatvora,jačanje uloge inspektora Ministarstva pravde BiH koji vrše nadzor nada radom zavoda i sl.

Najbolja ilustracija stanja u kazneno popravnim zavodima BiH je nedavna izjava predsjednika Općinskog suda u Sarajevu o broju osuđenih osoba koji čekaju izvršenje kazne zatvora koje je izrekao Općinski sud u Sarajevu.“Nedopustivo je da zbog punih zatvora kriminalci slobodno šetaju gradom jer se time daje negativan primjer mnogima da nekažnjeno smiju činiti krivična djela.“ (Vranj,2009:203.)

S obzirom na naznačene probleme i naznačene preporuke u penitensirajnom sitemu BiH preduzimaju se određene aktivnosti u pogledu njihovog prevazilaženja.Te aktivnosti usmjerene su u pravcu proširenja kapaciteta u kazneno-popravnim zavodima,odnosno poboljšanju opštih materijalnih uslova za život u njima.Zatim,aktivnosti u pogledu prevazilaženja problema nedostatka kadrova kako zatvorskih stražara tako i pripadnika službe za preodgoj.Zapošljavanjem zdravstenih radnika,u prvom redu ljekara porodične medicine i psihologa,problem zdravstvene zaštite nije do kraja riješen,ali ej svakako to značajan napredak u odnosu na dostadašnje stanje.

Na normativnom planu preduzeti su određeni koraci ka dodnošenju novih propisa,odnosno,konačnoj implementaciji postojećih propisa koji otvaraju mogućnosti ostvarivanja zagarantovanih prava osuđenika.

Prilikom vršenja istraživanja o stanju u kazneno-popravnim zavodima u BiH austrijski tim stručnjaka u izvještaju je naveo:

Načelno, kao rezultat posjete zatvorima, austrijski projektni tim može potvrditi da se zatvorima upravlja na profesionalan način i da je, uzevši u obzir ograničene resurse, tretman zatvorenika (u smislu obrazovanja, rada, medicinski, psihološki i socijalno) na dobrom nivou, uprkos teškoj situaciji u kojoj uprava i osoblje moraju da rade (pretrpanost, izmijenjena je struktura zatvorenika zbog rata). Austrijski projektni tim je stekao utisak da se prave veliki napori kako bi se primijenili standardi u skladu s Evropskim zatvorskim pravilima. Bez obzira na to, može se izraziti potreba za Koordinacijom aktivnosti,posebno strateških pitanja inženjeringa i planiranja kapaciteta( TWINNING LIGHT PROJEKAT Podrška reformi upravljanja kazneno-popravnim ustanovama u BiH,2011:24)

1.6 MJERE POBOLJŠANJA STANJA U KAZNENO-POPRAVNIM ZAVODIMA U BIH


Načelno, kaznene institucije ne bi trebalo smatrati samo fizičkim preprekama zatvorenika ka slobodi. Njihova druga funkcija (a možda i prva po važnosti) je rehabilitacija osuđenih osoba i mogućnost da rade na svom napredovanju.( ( TWINNING LIGHT PROJEKATPodrška reformi upravljanja kazneno-popravnim ustanovama u BiH,2011:51)

Prioriteti u poboljšanju postojećeg stanja u kazneno –popravnim zavodima u BiH bi bili:

Prioritet 1: U zatvorima u kojima je prekoračen maksimum popunjenosti, moraju se izgraditi nove sobe (tj. u Zenici i Foči), ili zatvorenici moraju biti premješteni u druge institucije (zatvorenici iz Zenice mogu biti premješteni u novi zatvor BiH). Pretrpanost trenutno postoji u zatvorima zatvorenog tipa, tako da se zbog ograničenih resursa predlaže investiranje u ove zatvore.

Proširenje kapaciteta za pritvorenike koji čekaju na suđenje je neophodno ukoliko postoji pretrpanost pritvorenika u predistražnom postupku, ili uslovi smještaja nisu odgovarajući zapritvorenike. (Naročito u Istočnom Sarajevu, jer je smještaj korišten kao polu-otvoreni zatvor i nije adekvatan za pritvorenike u predistražnom postupku).Proširenje kapaciteta za zatvorenike bi se na prvom mjestu trebalo kreirati u zatvorenim odjelima, jer u ovim dijelovima postoji nedostatak ćelija. Projekti čiji je cilj eliminiranje sigurnosnih nedostataka iobezbjeđivanje sveobuhvatnih sigurnosnih sistema.Posebna pažnja je posvećena modificiranju objekata kako bi se garantovala iskorištenost sadržaja (tj. sanitarni sistem,elektrifikacija) kako bi se obezbijedio minimum standarda za smještaj zatvorenika. Ovaj prioritet se takođe fokusira na smještaj posebno osjetljivih grupa (psihijatrijski bolesnici, žene, maloljetnici).

Prioritet 2 .

Koncentriše se na pretvaranje spavaonica, naročito na .Smanjenje na individualne ili manje (dvokrevetne) ćelije.Renoviranje ćelija koje su adekvatne za posebne grupe zatvorenikaPrioritet 2 je baziran na unapređenju tretmana zatvorenika i sadrži projekte vezane za smještaj koji omogućavaju bolji tretman (medicinski,socijalni, tretman vezan za rad) kao i potrebno renoviranje, uključujući naročito:- Unapređenje životnih uslova u postojećim zatvorima, zazatvorenike, kao i-Unapređenje uslova rada za stražare

-Nove objekte za radne prostorije

-Modernizaciju medicinskih odjela-Fokusiranje na izgradnju ili rekonstrukciju postojećih objekata, kakobi se stvorila osnova za dugoročno korištenje ovih sadržaja,-Dodatak kapaciteta u sektorima koji nisu pretrpani, ali dodatnikapacitet je mnogo bitniji za dugoročni razvoj zatvora i zatvorskogsistema.

Prioritet 3 stavlja naglasak na objekte i uslove smještaja i unapređenje


infrastrukture, poput:- Povećavanje zatvora u kojima ne postoji problem pretrpanosti- Povećanje i adaptacija administrativnih objekata-Povećanje ekonomskih jedinica zatvora u kojima trenutno ne postojiproblem pretrpanosti- Drugi investicioni projekti.

KPZ ZENICA

KPZ Zenica je ustanova zatvorenog tipa u kojoj su smještene sljedeće kategorije:

-pritvorena i osuđena lica muškog spola

-pritvorena i osuđena lica ženskog spola

-pritvorena i osuđena maloljetna lica koja su smještena u paviljnou 5

-forenzika koja se trenitno nalazi u šestom paviljnou,a radi se na izmještaju u posebnu zgradu,čiju adaptaciju finansira uprava zavoda i Ministarstvo pravde BiH.

U zavod se primaju osuđenici kojima je izrečeba kazna za krivična djela iz oblasti suda ali i osuđena lica za najteža krivična djela kao što su ubistvo,pokušaj ubistva,silovanje,razbojništvo,teška krađa.Ovo je jedini zavod u Federaciji BiH zatvorenog tipa predviđen za izvršenje kazne dugotrajnog zatvora i zatvora.

Pored toga,u ovom zavodu postoji i odjeljenje za maloljetnike,odjeljenje pritvora za izvršenje mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravastvenoj ustanovi te privredna jedinica „Novi život „.Počiniocima krivičnih djela koji su ovisnici o drogama uz kaznu zatvora najčešće se ne izriče zaštitna mjera obaveznog liječenja i osnovni problem u izvršenju krivične sankcije za ovu kategoriju jeste nepostojanje programa zaštitnog tretmana.

U KPZ se prema izjavama direktora Spahića ne koriste metadonske terapije iz tog razloga što neuropsihijatara koji se nalazi u stalnom radnom odonsu u ovoj ustanovi je protiv ove vrste terapije.Uprava KPZ –a je istakla problem neusklađenosti zakonodavstva koje uređuje oblast


izvršenja krivičnih sankcija ,a posebno neusklađenosti Zakona o izvršenju krivičnih sankcija na nivou BiH i Federacije BiH,ali je svakako najveći problem prebukiranosti kapaciteta.Incidenti u zatvoru su poprilično česti i sastoje se od tuča i obračuna evzanih za drogu.U zavodu nisu rijetki slučajevi da zatvorenici traže izmještaj iz nacionalnih razloga,ali se prema iznešenom stajalištu u prave uglavnom radi o montiranim i vještački stvorenim situacijama.Zavod posjeduje 12 telefosnkih govornica koje su na raspolaganju zatvorenicima,ali je to mali broj u odnosu na broj zatvorenika.U KPZ-u je uspostavljenja procedura stupanja po žalbama zbog toptype koji podrazumijeva obavezu da se svaka žalba posebno istraži i utvrdi odgovornost izrečene disciplinske mjere.Zavod funkcioniše po principu makro i mikro timova,odnosno grupa vaspitača u kolektivu od po 50 zatvoreniku.Vaspitači su obično sociolozi,socijalni radnici.S obzirom na nedostatak kadra i prebukiranosti učinak resocijalizacije nije zadovljavajući posebno po princpiu etičkih i morlanih vrijednosti.Recidivisti se opet vraćaju na ulicu,nema mehanizma po kojem bi centri za socijalni rad bili u mogućnosti da pomognu bivšim osuđenicima da nađu posao.

1.1 ORGANIZACIONA STRUKTURA

Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Kazneno-popravnog zavoda zatvorenog tipa Zenica je definirana unutrašnja organizaciona struktura.Za izvršavanje poslova i zadataka iz nadležnosti Zavoda osnovane su osnovne i unutrašnje organizacione jedinice.Osnovne organizacione jedinice su:

a)Sektor za poslove osiguranja

Sektor za poslove osiguranja vrši slijedeće poslove:

-osiguranje Zavoda, njegovih objekata, radilišta i prostorija u kojima se nalaze i borave osuđene i pritvorene osobe

-osiguranje osuđenih i pritvorenih osoba u Zavodu i izvan Zavoda,

-održavanje unutrašnjeg reda i discipline među osuđenim i pritvorenim

-sprovodođenje osuđenih i pritvorenih osoba .

Sektor za poslove odgoja-tretmana

Sektor za poslove odgoja – tretmana vrši slijedeće poslove:

programira, koordinira i provodi odgojni rad sa osuđenim osobama na izdržavanju kazne zatvora,

-ispituje ličnost osuđenih osoba i izrađuje program tretmana za svaku osuđenu osobu posebno,

-raspoređuje osuđene osobe u odgojni kolektiv i na radno mjesto,

-neposredno i putem drugih organizacionih jedinica prati rad i ponašanje osuđenih osoba u toku izdržavanja kazne zatvora,


-prikuplja i objedinjuje podatke i zapažanja stručnih instruktora i drugih osoba koje neposredno rade sa osuđenim osobama,

-predlaže odobravanje pogodnosti osuđenim osobama, priprema molbene raporte i podnosi prijedloge za utvrđivanje disciplinske odgovornosti,

-obrađuje molbe i druge podneske osuđenih osoba i izrađuje odgovarajuće akte,

-organizuje i provodi obrazovne, kulturne, sportske i dr. aktivnosti osuđenih osoba,

-prikuplja i i neposredno unosi podatke o osuđenim osobama i kazni i unosi u matični list,

-analizira i proučava postignute rezultate i uticaj preduzetih odgojnih mjera, te na osnovu postignutih rezultata rada preduzima potrebne mjere i unapređuje odgojni rad primjenjujući savremene oblike i metode rada,

c)Sektor za poslove zdravstvene zaštiteSektor za poslove zdravstvene zaštite vrši slijedeće poslove:

-primarna zdravstvena zaštita osuđenih i pritvorenih osoba

-osigurava i pruža ljekarsku pomoć i liječenje u stacionaru Zavoda

-kontroliše zadovoljavanje zdravstvenih i higijenskih potreba osuđenih osoba,

-kontroliše kvantitet i kvalitet ishrane osuđenih osoba,

-osigurava pružanje zdravstvenih usluga osobama kojima je izrečena sigurnosma mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja i obaveznog liječenja od ovisnosti i

-vrši druge poslove određene zakonom, drugim propisima i aktima Zavoda.

c)Sektor za pravne i opće posloveSektor za pravne i opće poslove vrši slijedeće poslove:

-izrada ugovora i drugih akata koji se odnose na rješavanje imovinsko-pravnih, obligacionoh i dužničko-povjerilačkih odnosa u upravnom postupku, kao i rad na realiziranju tih ugovora i akata,

-izrada i donošenje pojedinačnih akata koji se odnose na prava, dužnosti i odgovornosti državnih službenika i namještenika iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom,

-pružanje pravne pomoći osuđenim osobama,

-rješavanje jednostavnijih upravnih stvari u prvostepenom upravnom postupku (skraćeni upravni postupak)

-izradu prednacrta, nacrta i prijedloga općih akata iz djelokruga Zavoda, kao i pripremanje izmjena i dopuna tih akata,


-pripremanje stručnih pravnih mišljenja i objašnjenja za primjenu zakona, drugih propisa i općih akata

-zastupanje na sudu i drugim organima na osnovu ovlaštenja,

-personalni poslovi i statistika za državne službenike i namještenike, vođenje matične knjige i drugih evidencija za službenike i namještenike,

d)Sektor za ekonomske posloveSektor za ekonomske poslove vrši slijedeće poslove:

-izrada odgovarajućih akata za planiranje i izvršavanje proračuna - budžeta, finansijskih planova i završnih računa,

-prijem, kontrola i unošenje svih podataka računarskom tehnikom materijalno-finansijske dokumentacije,

-vršenje knjigovodstvenih i blagajničkih poslova,

-obračun plaća i naknada službenika i namještenika i obračun naknada osuđenim osobama,

-poslovi likvidature i fakturisanja,

-vođenje osuđeničkog depozita,

-planira i programira proizvodnju u Privrednoj jedinici,

-vrši nabavku roba za potrebe Zavoda, nabavku sirovina, materijala i opreme za potrebe Privredne jedinice “Novi život” i vrši prodaju gotovih proizvoda i usluga,

d)Privredna jedinica «Novi život» ZenicaPrivredna jedinica ˝Novi život˝ Zenica vrši slijedeće poslove:

-organizuje rad i stručnu obuku osuđenih osoba dok se nalaze na izdržavanju kazne zatvora u okviru privrednih djelatnosti utvrđenih ovim pravilnikom,

-organizovanje i obavljanje proizvodnih djelatnosti,

-stupa u poslovno-tehničku saradnju sa preduzećima i drugim pravnim osobama, vodeći računa o ciljevima utvrđenim u zakonu i ovim Pravilnikom.

1.2 KAPACITET POPUNJENOSTI


KPZ je organizovan u paviljone kojih ima VIII. Paviljon I je paviljon u kojem je smješteno između 350 i 400 zatvorenika koji je ujedno i najveći paviljon sa sobama koje imaju 2 do 5 kreveta.U svakoj sobi ima televizor.Utom paviljonu zatvorenici imaju pravo na šetnju kao i korištenje sportskog poligona.U paviljonu II u prizemlju se nalazi pritvor sa kapacitetom od 42 kreveta u kojim je trenutno smješteno 35 zatvorenika,uključujući i 4 žene.U sobama su smještena po dva lica.U sklopu svake sobe ima WC.U prizemlju se nalazi i medicinska samica posebno opremljena za osobe koje sklone samopovređivanju.Na spratu istog paviljona nalazi se diciplinsko odjeljenje.U paviljonu III smješteni su recidivisti(povratnici).U paviljonu V su smješteni maloljetnici.Forenzika i medicinski stacionar nalaze se u paviljonu VI s tim da se radi na izgradnji posebnog objekta izvan kompleksa osuđeničkih paviljona u kojem će biti smješteni duševni bolesnici.U okviru medicinskog stacionara u prizemlju nalazi se ambulanta i stomatološka ordinacija.U paviljonu VII smješteni su počinioci lakših krivičnih djela.Paviljon VIII je vanjski paviljon koji je poluotovrenog tipa.

1.3 ZADOVOLJAVANJE OSNOVNIH POTREBA PRITVORENIH/OSUĐENIH OSOBA

a)Smještaj i ishrana osuđenih/pritvorenih lica

Kapacitet zavoda je 707 mjesta.

Pritvor ima kapacite od 42 mjesta.Pritvorenici dolaze po odlukama opštinskih i kantonalnih sudova Sarajevo ,Zenica,Travnik kao i zatvorenici iz Republike Srpske.U odjelu za forenziku su tri lica.

b) Vjerske potrebe

KPZ Zenica ispunjava uslove za zadovoljavanje osnovnih vjerskih obaveza (dvije kapele-pravoslavna i katolička, 2 mesdžida).

c)Zdravstvena zaštita

U zavodu postoji ljekarska i stomatološka organizacija za potrebe zatvorenika i pritvorenika kao istacionar.Zdravstvena zaštita u KPZ-u je osnovana na način da se u stalnom radnom odnosu nalazi jedan neuropsihijatar,jedan ljekar opšte prakse i četrnaest ljekara različitih specijalnosti koji dolaze sedmično ili više puta zavisno od potrebe.Zavod ima i stomatologa angažovanog na osnovu ugovora o djelu.Troškovi liječenja su izrazito visoki,a kao primjer možemo navesti slučaj jednoga zatvorenika koji je trebao da bude izmješten u Tuzlu radi operacije srca koja je neophodna i čija cijena je 14000 KM.

d) Posjete

Pritvorenici imaju posjete po odobrenju suda koji je odredio pritvor ,a osuđena lica svakim danom osim utorka i srijede.

e)Radne i sportske aktivnosti

U zavodu postoji bibliotek/čitaonica sa 8000 naslova,soba za informatiku,igraonica za stoni tenis,a organizovano je i učenje engleskog jezika. Zatvorenici imaju mogućnost rada u livnici koja radi za izvoz 78 % a dobit se koristi isključivo za opremu i plate zatvorenika te u privrednoj jedinici „Novi život „ ukojoj zatvorenici dobijaju za rad plate iz granta,a


zaposlenici iz budžeta.U zavodu djeluju različite sekcije u kojima se zatvorenici mogu baviti slikarstvom,rezbarenjem,kožarstvom.

e) Korištenje vanzavodskih pogodnosti

Odluku o pogodnostima potpisuje pomoćnik direktora i direktor,a o odobravanju pogodnosti odlučuje se na zajedničkom sastanku.Procedura je da osuđeni prvo napiše molbu,a o molbi se odlučuje na temelju određenih kriterija koji su precizirani institucijama pravde Federacije BiH pri čemu se vodi računa o težini krivičnog djela,a u obzir se uzimaju i ponašanje i vladanje zatvorenika.Osuđena lica su raspoređena u kategorije A,B, i C,a prema vladanju osuđenika.Tako na primjer,ako osuđenik ne prihvati rad bit će mješten u kategoriju B,a ako ima neprihvatljivo ponašanje kao što je kršenje zatvorskih pravila što uključuje učešć-e u tuči,odbijanje naređenja,uzimanje droge, bit će smješten u kategoriju C.Osuđenici sa primjerenim ponašanjem se nalaze u kategoriji A.

U 0,8 % slučajeva se krše pogodnosti.Korištenje pogodnosti se omogućava uz obavezno prethodno obavještenje o korištenju istih.

f) Obrazovanje

Zatvorenici imaju mogućnost osnovnog i srednjeg obrazovanja.Zavod ima ugovor sa dvije zaantske srednje škole.

g)Osoblje

U zavodu je sistematizovano 514 radnih mjesta.Edukacija radnih mjest aje obavezna pogotov što se tiče novoprimljenih uposlenika tako da se organizuju seminari,okrugli stolovi,a edukacija se vrši uz pomaganje stranih organizacija.

1.4 IZVRŠENJE KAZNE

Kazna i svrha kažnjavanja se uvijek promatraju u kontekstu postojećeg društvenog, etičkog i moralnog poimanja krivice i samog krivičnog djela. Svrha kažnjavanja je od početnog retributivnog karaktera evoluirala do današnjeg stanovišta da je svrha izricanja krivično-pravnih sankcija postizanje generalne i specijalne prevencije. Članom 42 Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine je definirano daSvrha kažnjavanja jeste: a) da se izrazi društvena osuda učinjenog krivičnog djela;b) da se utiče na učinitelja da ubuduće ne učini krivična djela;c) da se utiče na ostale da ne učine krivična djela;d) i da se utiče na svijest građana o pogibeljnosti krivičnih djela i o pravednosti kažnjavanja učinitelja...“.

Iz tako definirane svrhe kažnjavanje je članom 10 Zakona o izvršenju krivičnih sankcija u Federaciji Bosne i Hercegovine svrha izvršenja kazne definirana na sljedeći način:.Svrha izvršenja kazne zatvora, dugotrajnog zatvora i maloljetnickog zatvora je da osuđene osobe tokom izdržavanja kazne, kroz sistem savremenih odgojnih mjera, usvoje drustveno prihvatljive vrijednosti u cilju lakseg uključivanja u uvjete života na slobodi i da se ponašaju u skladu sa zakonom i ispunjavaju dužnosti građanina. ...“

U duhu zakonskih datosti i modernih penoloških shvatanja izvršenja kazne zatvora Kazneno – popravni zavod zatvorenog tipa Zenica preodgojni rad sa osuđenim licima zasniva na sljedećim principima:


- princip zakonitosti- princip resocijalizacije- princip humanosti- princip individualizacije izvršenja kazne- princip razvijanja lične odgovornosti osuđenih lica- princip skupnog izdržavanja kazne- princip opšteg i stručnog obrazovanja osuđenih osoba

Poimajući osuđeno lice kao subjekat izvršenja kazne, koje aktivnim učešćem u preodgojnom radu treba da daje puni doprinos ostvarenju svrhe kažnjavanja, sve aktivnosti se baziraju na primjeni modernih pedagoških instrumenata, metoda i sredstava.Poštujući princip individualizacije svako osuđeno lice se podvrgava temeljitoj socioanamnestičkoj i psihološkoj obradi, čiji se rezultati dopunjuju izvještajima i nalazima drugih institucija. Na osnovu tako dobijenih rezultata određuje se vrsta i nivo intenziteta preodgojnog rada.Definirajući osnovne kriminogene faktore koji su doprinijeli tome da krivično djelo bude počinjeno, planskim i sistematičnim izborom najboljih pedagoških metoda i oblika rad nastoji se kod osuđenog lica potaknuti takvo promišljanje realnosti, koje će u najvećoj mogućoj mjeri obezbijediti da u postpenalnom periodu bivši osuđenik bude u stanju udovoljiti barem minimumu onih zahtjeva koje pred njega postavlja društvo u cjelini.

Pri tome velika važnost se pridaje njegovanju porodičnih i uopšteno drugih odnosa sa vanjskim svijetom, od čijeg kvaliteta direktno ovisi i buduće uspješno reintegriranje u socijalnoj sredini.

Omogućavanje stjecanja opšte i stručne naobrazbe je također veoma važan element u preodgojnom radu. Zavod je zakonski obavezan da osuđenicima koji izdržavaju kaznu maloljetničkog zatvora omogući završetak osnovne škole te stjecanje specijalističkih znanja u određenom zanimanju. Ova praksa u radu se – iako to zakonski nije striktno definirano – provodi i sa punoljetnim osuđenicima koji to iz bilo kojeg razloga nisu učnili tokom „civilnog“ života.

U uvjetima življenja u totalnoj instituciji kakva je zatvor za fizičko i mentalno zdravlje osuđenih lica je veoma bitno organizirati smisleno korištenje slobodnog vremena. Zavod u tu svrhu osim sportskih terena za bavljenje različitim vrstama sportova, također nudi i široku lepezu drugih aktivnosti koje se provode u sklopu Odsjeka za realizaciju odgoja – tretmana. Osuđenicima na raspolaganju stoji izbor uključivanja u rad zavodskih sekcija (karate, boks, informatička, stolarska, drvo-rezbarska, kožarska, likovna itd.), korištenje biblioteke kao i fitness – sale.

Poštujući zakonsku obavezu Zavod je svim osuđenim licima omogućio da svoje vjerske potrebe upražnjavaju u za to namjenski određenim prostorijama.

PRAVA ZATVORENIKA U ZAVODIMA U BIH

1.1 PRINCIPI IZVRŠENJA KAZNE ZATVORA,PRAVA OSUĐENIKA

I SISTEM NADZORA I IZVRŠENJA


Penitensijarsni sistem u BiH zasniva se na prinicpima koji su preuzeti,odnosno,usaglašeni da principima iz Evropskih zatvorskih pravila(2006)i drugih međunarodnih dokumenata.Riječ je o sljedećim međunarodnim principima:

1.Poštovanje ljudskih prava u postupanju sa svim osoboma lišenim slobode;

2.Osobe koje su lišene slobode zadržavaju sva prava koja im zakonski nisu oduzeta osuđujućom presudom kojom je izrečena kazna zatvora ili sudskom odlukom o pritvoru;

3.Ograničenja izrečena osobama lišenim slobode bit će minimalna u okviru potrebnog i proporcionalno opravdanom cilju zbog kojih se izriču;

4.Uslovi u zatvoru koji su u suporotnosti sa ljudskim pravima zatvorenika ne mogu se opravdati manjkom potrebnih resursa;

5.Život u zatvoru će,što je više moguće,sadržavati poziotivne aspekte života u ruštvenoj zajednici;

6.Prema osobama lišenim slobode u zatvoru će postupati na način koji će omogućiti njihovu reintegraciju u slobodno društvo;

7.Podsticat će se saradnja sa vanjskim socijalnim službama i ,koliko god je to moguće,angažman građanskog društva u zatvorskoj sredini;

8.Zatvorsko osoblje obavlja veom avažnu državnu službu,stoga će im njihovo kontinuirano zapošljavanje,obuka i dobri radni uslovi omogućiti da u postupanju sa zatvorenicima uspostave i poštuju visoke postavljene standarde;

9.Svi zatvori podliježu redovnim inspekcijama od strane nadležnih organa i praćenju uslova i postupanja u istim od strane nezavisnih organizacija.

Poštujući navedene principe,pozitivno šravni propisi u BiH obezbjeđuju osobama lišenim slobode sljedeća prava:

1.pravo na čovječno postupanje,

2.pravo na religiju,

3.grupni i odvojeni tretman pritvorenika i zatvorenika,

4.biračko pravo,

5.pravo na zdravstvenu zaštitu,

6.pravo na osnovne uslove života(smještaja,adekvatne ishrane,održavanje lične i svake druge higijene),

7.pravo na komunikaciju sa vlastimoa i pritužbe,

8.pravo na obrazovanje,

9.pravo na rad i pravo po osnovu rada,


10.pravo na informisanje i komunikaciju sa vanjskim svijetom(dopisivanje,telefoniranje,posjete,upotreba srdestava javog informisanja:štampa,televizija,korištenje vanzavodskih pogodnosti i sl.).

11.pravo na postpenalni tretman

Postivanje navedenih prava i adekvatna primjena propisa o izvrsenju krivicnih sankcija obezbijedjeni su kroz jedan sistem nadzora od strane nadleznih drzavnih organa ,nezavisnih drzavnih tijela i medjunarodnih organizacija.

1.1.1 ZAHTJEV ZA ČOVJEČNIM POSTUPANJEM

Postupanje s pritvorenicima i zatvorenicima mora biti čovječno i s poštovanjem njihovog ljudskog dostojanstva, s očuvanjem njihovog tjelesnog i duševnog zdravlja, vodeći pri tome računa da se održi potreban red i disciplina. Niko neće biti podvrgnut mučenju ili neljudskom ili ponižavajućem tretmanu ili kažnjavanju. U postupanju s pritvorenicima i zatvorenicima ne smije biti diskriminacije zasnovane na etničkoj pripadnosti, rasi, boji kože, polu, seksualnom opredjeljenju, jeziku, religiji ili vjerovanju, političkim ili drugim uvjerenjima, nacionalnom i socijalnom porijeklu, srodstvu, ekonomskom ili nekom drugom statusu. (Član 45.,ZIKS BIH)

1.1.2 PRAVO NA RELIGIJU

Pritvorenici i zatvorenici imaju pravo zadovoljavati svoje vjerske potrebe u skladu s ovim zakonom i propisima vjerskih zajednica. Uprava zavoda dužna je, u saradnji s vjerskim zajednicama u BiH, obezbijediti uslove za zadovoljavanje vjerskih potreba lica smještenih u Zavodu. (Član 46,ZIKS BIH).

1.1.3 SKUPNI I ODVOJENI TRETMAN PRITOVRENIKA I ZATVORENIKA

Pritvorenici su, u pravilu, pritvoreni skupno. Zatvorenici izdržavaju kaznu zatvora, u pravilu, skupno. Sljedeće grupe pritvorenika i zatvorenika tretiraće se odvojeno: 1. žene od muškaraca; 2. maloljetnici od odraslih. (3) Pod sljedećim okolnostima pritvorenik ili zatvorenik može se držati odvojeno od ostalih: 1. Kada to nužno zahtijeva zdravstveno stanje tog lica ili drugih. 2. U okolnostima kada je to propisano nekim drugim zakonom. 3. Kada to pritvorenik ili zatvorenik zahtijeva radi sopstvene zaštite i po odobrenju upravnika zavoda. 4. Kada to lice predstavlja ozbiljnu prijetnju redu u zavodu i pod uslovima propisanim u članu 95. ovog zakona. (Član 47.ZIKS BIH)

1.1.4 DUŽNOST INFORMISANJA ZATVORENIKA I PRITVORENIKA

Po prijemu u zavod svi pritvorenici i zatvorenici se upoznaju, usmeno i pismeno, na jeziku koji razumiju s pravilima kućnog reda, s pravima i dužnostima u zavodu, s načinom na koji može ostvariti svoja prava i s disciplinskim prekršajima i kaznama koje se za njih mogu izreći.


Upravnik zavoda stara se o tome da odredbe ovog zakona kao i ostali propisi o izvršenju pritvora i kazne zatvora, koji se odnose na prava i dužnosti pritvorenika i zatvorenika, budu dostupni svim pritvorenicima i zatvorenicima u formi koja im je razumljiva. (Član 50 ZIKS BIH)

1.1.5 PRITVORENICI I ZATVORENICI SA DJECOM

Ako lice koje se upućuje u pritvor ili na izdržavanje kazne zatvora ima djecu ili druga lica čiji je on jedini staratelj, Sud će o tome obavijestiti nadležni opštinski organ socijalne zaštite. (Član 51.ZIKS BIH).

1.1.6 STVARI OD VRIJEDNOSTI

Sav novac, vrijednosti i ostale stvari koje pripadaju pritvoreniku ili zatvoreniku, a koje prema Pravilniku o kućnom redu zavoda ne smije držati kod sebe, moraju se prilikom prijema lica pohraniti na bezbjednom mjestu u zavodu, o čemu će se napraviti popis. Na zahtjev vlasnika, imovina pohranjena u zavodu, prilikom prijema tog lica u zavod, predaće se članovima njegove porodice i prije njegovog puštanja iz zavoda. (Član 52.ZIKS BIH)

1.1.7. LJEKARSKI PREGLED

Odmah po prijemu u zavod svakog privorenika ili zatvorenika pregledaće kvalifikovana medicinska sestra, a detaljniji ljekarski pregled obaviće ljekar u roku od 24 časa. Ljekarski nalazi unose se u zdravstveni karton pritvorenog,odnosno zatvorenog lica. (Član 53.ZIKS BIH)

1.1.8 OSNOVNI USLOVI ŽIVOTA

Svakom pritvoreniku i zatvoreniku, u pravilu, obezbjeđuje se posebna soba za spavanje, osim u slučajevima kada se smatra da zajednički smještaj više lica ima određenih prednosti. Svaki zatvorenik i pritvorenik mora imati poseban krevet i posteljinu. Zajednički boravak pritvorenicima i zatvorenicima obezbjeđuje se na radnom mjestu, u procesu obrazovnih aktivnosti, prilikom obrokovanja, za vrijeme slobodnih aktivnosti, u dnevnom boravku i sličnim prilikama. (Član 55.ZIKS BIH)

1.1.9 STANDARDI SMJEŠTAJA

U svim prostorijama u kojima borave pritvorenici i zatvorenici mora se obezbijediti zadovoljavanje zdravstvenih i higijenskih potreba, dovoljna količina vazduha, svjetla, grijanja i ventilacije. Lica koja borave u ćeliji za jedno lice imaće najmanje sedam kvadratnih metara prostora po licu, a ona koja borave u zajedničkim spavaonicama imaće najmanje četiri kvadratna metra po licu i ne manje od deset kubnih metara po licu. U prostorijama u kojima borave pritvorenici i zatvorenici prozori moraju biti dovoljno veliki da omogućavaju rad i čitanje pod prirodnim svjetlom u uobičajenim uslovima, da omogućavaju ulaz svježeg vazduha, osim ako ne postoje klimatski uređaji, te da svojim izgledom i veličinom odgovaraju standardnim prozorima. (Član 56.ZIKS BIH)1.2.1 LIČNA HIGIJENA

Pritvorenici i zatvorenici dužni su da održavaju ličnu higijenu za koju im zavod obezbjeđuje vodu i toaletni pribor. Pritvorenicima i zatvorenicima dozvoljava se nošenje brade i kose.


1.2.2 ODIJEVANJE I ISHRANA

Pritvorenicima i zatvorenicima kojima nije dopušteno nošenje sopstvene odjeće obezbjeđuje se odjeća i obuća koja je prikladna klimatskim uslovima tako da im se ne ugrožava zdravlje. Odjeća koju obezbjeđuje zavod ne smije djelovati degradirajuće i ponižavajuće. Pravilnik o odjeći i obući pritvorenika i zatvorenika objavljuje ministar pravde. Pritvorenicima i zatvorenicima se u pravilnim razmacima obezbjeđuje ishrana koja je pripremljena u obrocima koji kvalitetom i količinom zadovoljavaju prehrambene i higijenske standarde, a ujedno su primjereni dobi, zdravlju, vrsti posla koji obavljaju i njihovim vjerskim i kulturnim zahtjevima. Punoljetnim pritvorenicima i zatvorenicima obezbjeđuje se hrana kalorične vrijednosti od najmanje 12.500 džula dnevno, a maloljetnicima 14.500 džula dnevno. Pravilnik o ishrani pritvorenika i zatvorenika, kao i tablicama kalorične vrijednosti hrane donosi ministar pravde. Voda za piće biće stalno dostupna. (Član 58. I 59 ZIKS BIH)

1.2.3 PRAVO NA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU

Pritvorenici i zatvorenici imaju pravo na liječenje, popravku i vađenje zuba, te hospitalizaciju. Odnos između ljekara i pritvorenika, odnosno zatvorenika zasnovan je na povjerenju. Ljekarski pregled može se odvijati u prisustvu ovlašćenog zavodskog službenika samo na zahtjev ljekara. Troškove liječenja snosi zavod. (Član 60. ZIKS BIH).

1.2.4 POSEBNE POTREBE

Stomatološka protetika se, u skladu s propisima iz oblasti zdravstva, omogućuje u pravilu na trošak lica koje to zahtijeva. Ako lice nema sredstava, a stomatološka protetika se, prema mišljenju ljekara zavoda, ne može odgoditi bez opasnosti po zdravlje, troškove snosi zavod. Potreba nabavke ortopedskog pomagala, naočala, slušnog aparata ili drugog pomagala na predlog ljekara zavoda,tvrđuje se prema propisima iz oblasti zdravstva(član 61 ZIKS BiH)

1.2.5 HOSPITALIZACIJA

Zavod treba da ima svog ljekara i organizovanu zdravstvenu zaštitu. O smještaju pritvorenika, odnosno zatvorenika u ambulantnu sobu istog zavoda odlučuje ljekar. U slučaju da ne postoji mogučnost liječenja u zavodu, kao i kad ne postoji mogučnost potrebnog specijalizovanog liječenja u tom zavodu, oboljela lice uputiće se u zdravstvenu ustanovu, o čemu odlučuje zavodski ljekar nakon konsultacija s upravnikom zavoda.( član 62 ZIKS BiH)

1.2.6 PRISTANAK NA MEDICINSKI TRETMAN

Medicinska intervencija nad pritvorenikom ili zatvorenikom neće se primjenjivati bez njegovog pristanka, osim u slučajevima predviđenim propisima iz oblasti zdravstva.


Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, ako je pritvorenik ili zatvorenik u takvom mentalnom stanju da ne može donijeti razumnu odluku, ljekar može intervenisati u interesu života i zdravlja pacijenta. Ako je zbog mentalne bolesti pritvorenik, odnosno zatvorenik prebačen u zdravstvenu ustanovu, kako je to predviđeno u čl. 101. i 107. može biti podvrgnut obaveznom liječenju u skladu s odgovarajučim zakonskim propisima. (član 63 ZIKS BiH)

1.2.7 INVALIDSKO OSIGURANJE

U slučaju nesreće na poslu ili profesionalnog oboljenja, pritvorenici i zatvorenici imaju pravo na invalidsko osiguranje po propisima o invalidskom osiguranju, Predlog sredstava sa opisom njihovih karakteristika i drugim relevantnim podacima Ministarstvu podnosi upravnik zavoda uz prethodne konsultacije s odgovarajučom stručnom institucijom. zavodi u BiH će međusobno koordinirati ove aktivnosti radi ujednačavanja standarda. (član 64 ZIKS BiH)

1.2.8 KOMUNIKACIJA I PRITUŽBE

Pritvorenicima i zatvorenicima omogućiće se da u povjerenju razgovaraju sa inspektorom, državnim ombudsmenom, nadležnim državnim i regionalnim sudom, i advokatom po svom izboru, kako je to regulisano u zakonu. Razgovor se obavlja bez prisustva službenog osoblja zavoda. Pritvorenicima, odnosno zatvorenicima biće dozvoljeno da pišu pisma, za koju svrhu će im se omogućiti pisma i koverte. Pritvorenik, odnosno zatvorenik predaće svoje pismo zatvoreno u koverti. Nijedan službenik ne smije otvoriti pismo. Pritvorenicima i zatvorenicima mora se omogućiti upućivanje molbi, žalbi i drugih podnesaka nadležnim organima radi zaštite njihovih prava. Ministarstvo pravde donijeće pravilnik kojim se reguliše unutrašnje razmatranje ovakvih podnesaka. Molbe i pritužbe moraju se rješavati bez odgađanja. (član 68 ZIKS BiH)

1.2.9 ZABRANA KORIŠTENJA ELEKTRONSKIH SREDSTAVA KOMUNIKACIJE

Ni pritvorenici ni zatvorenici u zavodu ne smiju koristiti mobilne telefone ili bilo koje sredstvo za elektronsko prenošenje poruka. (Član 69.ZIKS BIH)

1.3.1 PRISTUP DRUGIM INFORMACIJAMA I KONTAKT S PREDSTAVNIŠTVOM

Pritvorenici i zatvorenici imaju pravo da se informišu o novostima u svijetu putem dnevne ili periodične štampe, radija, televizije i na drugi pogodan način, o čemu se stara upravnik zavoda. Pritvorenicima i zatvorenicima koji su strani državljani omogućiće se da budu informisani o njihovom pravu da stupe u kontakt s diplomatskim ili konzularnim predstavnikom zemlje ili diplomatskog ili konzularnog predstavništva zemlje koja zastupa interese njihove zemlje ili s nacionalnim ili međunarodnim organom čija je dužnost djelovanje u interesu takvih lica. (Član 70 ZIKSBIH)

1.3.2 TEŽA BOLEST ILI SMRT


U slučaju teže bolesti ili smrti pritvorenika ili zatvorenika, uprava zavoda će o tome odmah obavijestiti njegovu užu porodicu ili drugo lice koje je pritvorenik, odnosno zatvorenik ranije odredio, osim ako to lice, ako je punoljetno, drugačije ne zahtijeva. Pritvorenik ili zatvorenik mora biti obaviješten o smrti ili težoj bolesti članova uže porodice.

1.3.3 BORAVAK NA OTVORENOM

Svim pritvorenicima i zatvorenicima mora se omogućiti da provedu na otvorenom prostoru najmanje dva časa dnevno. Svim pritvorenicima i zatvorenicima koji rade i borave u zatvorenim prostorijama mora se omogučiti da provedu na otvorenom prostoru najmanje tri časa dnevno.

1.3.4 NAJNUZNIJE POTREBE

Pritvorenicima i zatvorenicima koji ne rade kao i onima kojima zavod nije omogućio da rade, a nemaju sopstvenih sredstava, obezbijediće se podmirivanje najnužnijih potreba davanjem potrebnih stvari (za održavanje lične higijene, dopisivanja i sl.)(član 73 ZIKS BiH)

1.3.5 BIBLIOTEKA.

Svaki zavod treba da ima biblioteku koja je na raspolaganju svim kategorijama pritvorenika i zatvorenika. U biblioteci treba da bude obezbijeden širok asortiman knjiga za razonodu kao i naucne literature, koju, u skladu s mogucnostima Zavoda, treba stalno dopunjavati. Pritvorenicima i zatvorenicima treba omogćiti da koriste svoje knjige za čitanje. Ukoliko je moguće, biblioteku treba organizovati u saradnji s lokalnom bibliotekom. (član 74 ZIKS BiH)

1.3.6 SLOBODNE AKTIVNOSTI. U okviru slobodnog vremena, u zavodu se organizuju slobodne aktivnosti (fizička kultura i razni oblici kulturnoprosvjetnog rada), kao dopunski oblik opšteg i stručnog obrazovanja radi sticanja pozitivnih navika za racionalno korišćenje slobodnog vremena poslije puštanja na slobodu. (član 75 ZIKS BiH)

1.3.7 RAD I VRSTE POSLOVA

Pritvorenicima i zatvorenicima sposobnim za rad, u skladu s mogućnostima zavoda, omogućiće se radno angažovanje u radionicama zavoda, ekonomijama i drugim sličnim oblicima rada kao i radilištima izvan kruga zavoda. (član 76 ZIKS BiH)

1.3.8 ORGANIZACIJA RADA

Organizacija rada i metode rada pritvorenika i zatvorenika treba da odgovaraju savremenim radnim standardima i tehnikama, kao i modernim sistemima rukovođenja proizvodnim procesima.

1.3.9 FINANSIJE I FINANSIJSKI REZULTATI RADA


Proizvodni i finansijski efekti dobijeni kao rezultat radnog angažovanja zatvorenika služe prvenstveno za podmirenje sopstvenih potreba zavoda koje se odnose na izdržavanje pritvorenika i zatvorenika. O finansijskim rezultatima radnog angažovanja pritvorenika i zatvorenika Zavod je dužan voditi posebnu računovodstvenu evidenciju u skladu s propisima o računovodstvu. Prihodi ostvareni po osnovu radnog angažovanja zatvorenika u zavodu nisu prihodi Budžeta Bosne i Hercegovine. Ovi prihodi evidentiraju se u skladu s odgovarajućim knjigovodstveno-računovodstvenim propisima i koriste se u skladu s finansijskim planom Zavoda(član 78 ZIKS BiH)

1.4.1 RADNO VRIJEME

Radno vrijeme pritvorenika i zatvorenika određuje se po propisima o radnim odnosima koji se odnose na radnike u preduzećima. (član 79 ZIKS BiH)

1.4.2 ZASTITA NA RADU

Mjere zaštite na radu pritvorenika i zatvorenika treba da odgovaraju zaštiti na radu u preduzećima u kojima se obavljaju slični poslovi/član 80 ZIKS BiH).

1.4.3 OSIGURANJE NA RADU

Pritvorenici i zatvorenici imaju pravo na osiguranje od nesreće na poslu i profesionalnog oboljenja pod istim uslovima kao i radnici u preduzećima. (član 81 ZIKS BiH)

1.4.4 NAKNADA ZA RAD

Pritvorenici i zatvorenici imaju pravo na naknadu za svoj rad. Visina naknade za rad zavisi od vrste posla, količine i kvaliteta rada, dužine radnog vremena kao i doprinosa ostvarivanju produktivnosti i ekonomičnosti poslovanja. Naknada za rad iznosi od jedne četvrtine do jedne polovine prosječne plate na sličnim poslovima ostvarene u posljednja tri mjeseca u privredi Bosne i Hercegovine. Naknada za produženi rad, rad noću i rad pod otežanim uslovima obraćunava se u skladu s propisima o radnim odnosima ili na osnovu ugovora, ako je to povoljnije za pritvorenika,odnosno zatvorenika. (član 82 ZIKS BiH)

1.4.5 NAKNADA ZA SLUČAJ BOLESTI

Zatvoreniku koji oboli na radu ili u vezi s radom u Zavodu pripada naknada za vrijeme sprečenosti za rad po propisima o zdravstvenom osiguranju, osim u slučaju namjernog samopovređivanja. (član 84 ZIKS BiH)

1.4.6 RASPOLAGANJE SREDSTVIMA


Pritvorenici, odnosno zatvorenici slobodno raspolažu sredstvima koja prime kao naknadu za svoj rad(član 85 ZIKS BiH).

1.4.7 PRAVA OD PRONALAZAKA

Za pronalaske i tehnička unapređenja ostvarena tokom pritvora ili izdržavanja kazne zatvora, pritvorenicima, odnosno zatvorenicima pripadaju prava shodno opštim propisima. (član 86 ZIKS BiH)

1.4.8 PRIZNAVANJE KVALIFIKACIJA

Kad se po propisima o radu i samo vrijeme provedeno na radu u određenoj vrsti posla priznaje kao osnov za sticanje kvalifikacije, priznaće se za tu kvalifikaciju i vrijeme provedeno na istoj vrsti posla u zavodu.(član 87 ZIKS BiH)

1.4.9 PRAVA PRITVORENIKA I ZATVORENIKA UPUĆENIH U SAMICU

Za vrijeme trajanja izvršenje disciplinske sankcije upućivanja u samicu, pritvoreniku odnosno zatvoreniku moraju biti obezbijeđeni neophodni higijenski i zdravstveni uslovi, kao i boravak na otvorenom u trajanju od dva sata dnevno. Za vrijeme boravka u samici, stanje pritvorenika ili zatvorenika svaki dan kontroliše ljekar Zavoda.Pravilnik o uslovima i načinu izdržavanja disciplinske sankcije upućivanja usamicu, donosi ministar pravde.(Član 92.ZIKS BIH )

1.5.1 ADMINISTRATIVNA MJERA-USAMLJENJE

Prema pritvoreniku ili zatvoreniku koji zbog svojih postupaka predstavlja ozbiljnu opasnost za sistem izvršenja pritvora i kazne zatvora, može se odrediti mjera usamljenja u neprekidnom trajanju do trideset dana. U posebnim slučajevima ova mjera može biti produžena po odobrenju ministra pravde. Nijedno produženje ove mjere odobreno od strane ministra pravde neće biti duže od trideset dana. Pritvorenik, odnosno zatvorenik će se za vrijeme trajanja mjere usamljenja držati odvojeno od ostalih lica. Mjera usamljenja može se ukinuti i prije isteka vremena za koje je određena ako se u toku njenog izvršenja utvrdi da su prestali razlozi zbog kojih je određena. Za vrijeme izdržavanja mjere usamljenja stanje pritvorenika ili zatvorenika svaki dan kontrolira ljekar Zavoda.(Član 96. ZIKAS BIH).

1.5.2 PRIMJENA SREDSTAVA PRINUDE PREMA OSUĐENICIMA


Sredstva prinude ovlašteni zavodski službenik može upotrijebiti protiv pritvorenika ili zatvorenika sam okada je to neophodno da se spriječi bjekstvo,fizički napad na osoblje ili druga lica,nanošenje povrede drugom licu , prižanje otpora prema zakonitom postupanju službenog lica, samopovređivanje ili prouzrokovanje materijalne štete od strane pritvorenika ili zatvorenika.Upotreba sredstava prinude može biti srazmjerna stepenu opasnosti i izazvanom riziku.

Pripadnici službe straže mogu biti naoružani samo kada obavljaju dužnosti izvan zavoda,ni pod kojim uslovima ne mogu biti naoružani unutar zavoda.

Pri vršenju službenih poslova može se upotrijebiti vatreno oružje samo :

1.zaštititi život ljudi;

2.odbiti neposredni napad kojim se ugrožava njegov život ili život službenih lica;

3.odbiti napad na objekat koji osigurava;

4.spriječiti bjekstvo zatvorenika iz zavoda za izvršenje kazne aztvora zatvorenog tipa ili iz posebnog odjeljenja zatvorenog tipa koja bi u tom slučaju neposredno ugrozila život drugih;

5.spriječiti bjekstvo pritvorenika ili zatvorenika kojeg sprovodi ili osigurava, ako bi njegovo bjekstvo neposredno ugrozilo život drugih.

Fizička sredstava za ograničvanje kretanja mogu biti samo odjeća,kaiševi ili lisice odobreni od Ministarstva pravde , i mogu se koristiti samo kao mjere :

1.za sprječavanje bijega za vrijeme sprovođenja pritvorenika ili zatvorenika

2.zaštite pritvorenog ili zatvorenog lica od samopovređivanja ili nasrtanja na druga lica;

3.sprječavanja uništenja imovine od strane pritvorenika ili zatvorenika.

1.5.3 PRAVA ZATVORENIKA NA KOMUNIKACIJU

U toku izdržavanja kazne zatvora osuđenik ima niz prava i dužnosti koje su mu zagarantovane,odnosno,nametnute određenim aktima.Neka od tih prava mu se ni pod kojim uslovima ne mogu uskratiti,određena tek stiče ispunjavanjem određenih obaveza.U tom smislu,jedno od prava je pravo osuđenika na komunikaciju.Ovo pravo podrazumijeva pravo na komunikaciju sa vlastima i podnošenje pritužbi,komunikaciju sa vanjskim svijetom(dopisivanje,telefoniranje,posjete,upotreba sredstava javnog informisanja:štampa,televizij i sl.).

Prema ZIKS BIH zatvorenici svoje pravo na komunikaciju ostvaruju putem pisama ,telefonskih komunikacija , prijema pošiljki i prijema posjeta.


Prijem pisama i telefonski razgovori zatvorenika mogući su samo u cilju održavanja kontakata sa članovima svoje porodice i osobama ili predstavnicima organizacija koje mogu pomoći u njihovom tretmanu,putem pisama i telefona bez ograničenja.Izuzetno,kada to zahtijevaju razlozi,zavod može vršiti kontrolu pisama i telefonskih razogovora,o čemu se obavještava zatvorenik.

Pravo na prijem pošiljki ogleda se u tome da zatvorenici imaju pravo primati od članova uže porodice pošiljke s rubljem,predmetima za lučnu upotrebu,štampu,knjige te novac,kojima mogu raspolagati u skladu s kućnim redom.

Pravo na posjete je još jedno pravo koje doprinosi boljem procesu resocijalizacije ličnosti zatvorenika.Zatvorenici imaju pravo posjete članova uže porodice,a po odobrenju upravnika zavoda mogu ih posjećivati i druga lica. Ovdje se misli na prijatelje ,saradnike i sl.

1.5.4 POGODNOSTI ZATVORENIKA

Jedno od prava koja zatvorenici stiču u toku izdržavanja kazne je pravo na pogodnosti.Pogodnosti su skup poticajnih mjera usmjerenih na pružanje povjerenja zatvoreniku,ublažavanjem posljedica deprivacije,poticanjem vlastitog učešća u ostvarivanju programa tretmana,jačanja odgovornosti i samopouzdanja radi osposobljavanja zatvorenika za samostalan život u skladu s pravnim poretkom i normama građanskog društva.

Tako se za dobro ponašanje i zalaganje na radu zatvorenicima mogu odobravati pogodnosti.Pogodnsoti odobrava upravnik zavoda ili osoba koju upravnik ovlasti .Znači,pravo na pogodnosti je pravo koje osuđenik može da stkne svojim ponašanjem.Ovo je jedna od značajjnih mjera u procesu resocijalizacije koja se primjenjuje strogo u kontekstu princima i individualizacije i njihova primjena se treba cijeniti samo prema individualnim svojstvima osuđenika i realnim pretpostavkama reagovanja osuđenika na pojedine pogodnosti.Naime,s obzirom na to da se pogodnosti stiču dobrim ponašanjem(npr.poštivanjem kućnog reda,uspješnim ostvarivanjem plana tretmana i sl.),motiv zadovljavanja postavljenih uslova za sticanje pogodnosti,može biti ili je najčešće,i jedini motiv dobrog ponašanja osuđenika,a ne ono što je u konačnici cilj procesa resocijalizacije,a to je preodgoj i socijalizacija ličnosti osuđenika.Zbog toga neki penološki stručnjaci smatraju da pogodnosti u nekim slučajevima mogu značiti teret za osuđenika i voditi pogoršavanju njegove ličnosti.Ipak,najvažniji razlog postojanja pogodnosti osuđenicima je postepeni put ponovnog uspostavljanja poremećene ravnoteže dobrih odnosa između osuđenika i društva.Imamo različite vrste pogodnosti koje se ostvaruju u kazneno-popravnom zavodu ili van njega.

Veoma važan institut u penologiji,a o kojem se u literaturi puno ne govori,jeste procjen arizika bjekstva zatvorenikaprilikom korištenja pogodnosti.Ta klasifikacija sigurnosti veoma je važna za tok izdržavanja kazne zatvora.Naime,tu procjenu vrši tim stručnjaka prilikom prvog prijema kao i prilikom odlučivanja o pogodnostima van zavoda.Prilikom odobravanja


pogodnosti neophodno je pratiti ponašanje i tretman zatvorenika i to redovno,organizovano uz sistemsko zapažanje i praćenje navedenih osoba primjenom savremenih penoloških meetoda.

Procjenjuje se:veličina rizika za zajednicu u slučaju bijega zatvorenika i vjerovatnost da će takva osoba pokušati pobjeći ili sama ili uz pomoć izvana.

Procjena rizika se vrši na osnovu:

1.prijetnji zajednici u slučaju da zatvorenik pobjegne,

2.prethodno ponašanje,pokušaj bjekstva,ranije lišenje slobode po potjernici ,

3.procjeni mogućnosti pomoću izvana,

4.ranije osuđivanosti,

5.ličnih i porodičnih prilika zatvorenika,

6.ranijih boravaka van područja BiH, sklonosti stalnim putovanjima,to jest kretanju iz mejsta u mjesto ili čestog mijenjanja mjesta prebivačišta,odnosno,boravišta,

7.ličnog učešća u ostavrivanju programa tretmana,

8.prirode krivičnog djela zbog kojeg je zatvorenik osuđen ,

9.načina, pobude i posljedice izvršenog krivičnog djela,

10.stava prema žrtvi ,

11.dužine izrečene kazne zatvora ,

12.moguće prijetnje drugim zatvorenicima,

13.kao i drugih okolnosti koje mogu biti značajne za procjenu sigurnosnog rizika.

Imamo dvije grupe pogodnosti i to :

1.pogodnosti koje se mogu koristiti u krugu zavoda

2.pogodnosti koje se mou koristitit van zavoda.

Pogodnosti van kruga zavoda su :

1.slobodno kretnja van kruga zavoda u trajanju do 24 . sata nakon svakih izdržanih sedam dana kazne zatvora (četiri puta u mjesecu koje u principu treba koristiti neradnim danom);

2.slobodan izlaz u grad u trajanju do pet sati jednom u mjesecu;

3.dopust do šest dana u toku jedne godine izdržavanja kazne zatvora(akon svakih dva mjeseca provedenih na izdržavanju kazne zatvora osuđenom se može dopustiti do jedan dan dopusta);


4.dopust do sedam dana u toku jedne godien izdržavanja kazne zatvora u slučaju teške bolesti ili smtri člana porodice,elementarnih nepogoda ili teških socijalnih slučajeva;

5.slobodno kretanje van kruga zavoda do dva dana u toku jedne godine za vjerske praznike;

6.za svaki državni šraznik slobodno kretanje van kruga zavoda do jedan dan u toku jedne godine;

7.godišnji odmor u krugu porodice.

Pored procjene rizika prilikom odobravnja pogodnosti neophodno je pratiti ponašanje i tretman zatvorenika i to redovno ,organizovano uz sistematsko zapažanje i praćnj,primjenom savremenih penoloških metoda.

Opći uslov za korištenje pogodnosti van zavoda je dužina boravk au zavodu.Na primjer,za zatvorenike koji su osuđeni na kaznu zatvora do pet godina to je ejdna četvrtina izrečene kazne.

Spomenute pogodnosti van zavoda se mogu odobriti sa ili bez nadzora.

Pored obaveznog nadzora,potreba za određivanjem jera dodatnog nadzora ocjenjuje se i određeuje prilikom svakog odobravanja pogodnosti.Upravnik zavoda može odrediti i određene mjere zabrane:

1.zabrana napuštanja boravišta ili prebivališta,

2.zabrana putovanja,

3.zabrana posjećivanja pdređenih mejsta ili područja

4.zabrana boravka u blizini određenih objekata ili institucija,

5.zabrana sastajanja sa određenim licima,

6.zabrana posjećivanja određene adrese ili adresa,

7.zabrana promjene mjesta korištenja pogodnosti,

8.zadržavanje isprave-privremeno koje se mogu koristiti za prelazak državne granice ili vozačke dozvole,

9.zahtev za povremeno davanje policisjkoj upravi ili drugom određenom državnom organu,

10.zahtjev da period pogodnosti van zavoda prema zatvoreniku bude predmetom bliskog nadzora ,

11.zahtjev za prebivanjem na određenoj adresi

12.zahtjev da bude na određenoj adresi u određeno vrijeme,


13.ograničenja udaljenosti kretanja van sjedišta zavoda.

Mjere zabrane izvršava nadležni policijski organ ili drugi određeni državni organ.Upravnik zavoda dužan je policijskim organima u mjestu sjedišta zavoda i u mjestu korištenja pogodnosti osim obavještenja os vim zatvorenicima koji koriste pogodnosti na području njihove nadležnosti,dostaviti i sve pisane odluke o svim određenim mjerama zabrane,zahtjevima,ako i sve važne infomracije koje mogu biti značajne za pitanje sigurnosti i zaštite javnog poretka.

1.5.5 DISCIPLINSKO KAŽNJAVANJE ZATVORENIKA

Pored odredjenih prava osudjenici imajui odredjene duznosti koje su im nametnute propisom.Neispunjenj spomenutih obaveza za sobom povlaci odgovornost osudjenika i tu dolazimo na podrucje disciplinske odgovornosi osudjenih osoba.Disciplinska odgovornost ima za posljedicu disciplinske mjere koje se izricu osudjenicima u slucaju disciplinskih prestupa.Glavni cilj postojanja disciplinskih mjera je održavanje reda i sigurnosti u zavodima „dobro funkcionisanje zajedničkog života ustanove“.Jedino se taj na način može osigurati pravilno i efikasno provodjenja procesa resocijalizacije osudjenika.Postujuci medjunarodne standarde najstrožija disciplinska mjera je mjera boravka u samici odredjeno vrijeme.

Prema ZIKS BiH ,disciplinski prestupi su ponašanja zatvorenika i pritvorenika koja su suprotna zakonu,kucnom redu i naređenjima službenih lica zavoda.

U sucaju počinjenja disciplinskog prekršaja protiv zatvorenika ili pritvorenika se provodidisciplinski postupak.O odgpvornosti i kršenju discipline odlučuje disciplinska komisija koju imenuje upravnik zavoda.Protiv odluka komisije može se uložiti žalba upravniku zavoda u roku od od tri dana oa dana prijema odluke.Rjesenje upravnika zavoda doneseno po žalbi je konacno i protiv njega sa ne može voditi upravni spor.

Vrste disciplinskih prekršaja su:

1.fizički napad,svadja ili vrijrdjanje drugih;

2.izrada ,korištenje,unošenje,čuvanje,primanje,ili krijumčarenje u zavod ma kakavih preedmeta ili materija koje su ili bilo izričiti zabranjene kućnim redom ili se mogu koristiti u sljedeće svrhe:

a)za prijetnju ili napad na druge,

b)za p0omoć pri bijegu ,

c)kao opojno sredstvo.

3.Bjekstvo ili nedolazak u zavod po proteku dozvoljenog vremena odpusta van zavoda;


4.Kršenje pravila na radu,higijeni,protupožarnoj zaštiti kao i o sprečavanju posljedica prirodnih nepogoda;

5.Namjerno nanošenje štete imovini zavoda ili drugih lica;

6.Nedolično ponašanje pred drugima;

7.Nepoštivanje bilo kojeg pravila kućng reda ili zakonitih naredjenja službenika zavoda,ometanje službenika zavoda u obavljanju posla ili opiranje bilo kojoj radnji ovlaštenog zavodskog službenika;

8.Uzimanje talaca;

9.Učešće u pobuni;

10.Uzimanje od drugih lica naknade u novcu ili naturi“reketiranje“;

11.Izrada bilo kakvih predmeta i obavljanje privranih pslova za sebe ili drugog bez naloga službenog lica;

12.Boravak na nedozvoljenom mjestu unutar ili izvan zavoda;

13.Pružanje aktivnog ili pasivnog otpora službenim licima;

14.Nepoštivanje ili kršenje propisa o korištenju propisa o korištenju van zavodski pogodnosti odnosno donesenih ili izdatih mjera nadzora,zabrana ili ograničenja;

15.Planiranje ,organizovanje ,pokušaj ili prijetna radnjama do sad navedenim kao disciplinski prekršaj;

16.Pomaganje ili poticanje drugih na bilo koju od radnji mdo sada navedenih kao disciplinski prekršaj.

Disciplinskim postupak se vodi preed disciplinskom komisijom prema pravilniku i poštujući opće principe i pravila krivičnog postupka.Disciplinski postupak može pokrenuti odgajatelj,upravnik zavoda ili rukovodioci oraganizacionih jedinica zavoda.

Za disciplinske prekršaje mogu se izreći sljedeće disciplinske mjere;

1)ukor,

2)opomena,

3)ukidanje pogodnosti i to na određeno vrijeme ,u zavisnosti od ozbiljnosti prekršaja ,ali ne može biti duži od mjesec dana,

4)zabrana raspolaganja nvčanim sredstvima,

5)upućivanje u samicu do deset dana .


S obzirom na težinu povrede,odnosno težinu disciplinskog prekršaja,disciplinske mjere su navedene sjedećim redom.Prve tri disciplinske mjere izriču se za lakše povrede dicipline.Najteža disciplinska mjera je upućivanje u samicu do deset dana.Treba napomenuti da iako je zbog disciplinske odgovoronosti smješten u samicu , zatvorenik ili pritvorenik ima pravo da u skladu sa propisima boravi određeno vrijeme ,dva sata dnevno na svježem zraku.Za vrijeme boravka u samici ,stanje pritvorenika ili zatvorenika svaki dan kontroliše ljekar zavoda.

Pored disciplinskih mjera,a u cilju očuvanja reda i discipline u zavodu ,ZIKS BIH predviđa još jednu mjeru koju ne nazivamo disciplinskom mjerom ali ima takav karakter.Riječ je o tzv.administrativnoj mjeri usamljenja.Naime,ova mjera može se izreći pritvoreniku ili zatvoreniku koji zbog svojih postupaka predstavlja ozbiljnu opasnost za sistem za sistem izvršenja mjere pritvora i kazne zatvora.Mjeru usamljenja izriče upravnik zavoda pa zbog toga ima i administrativni karakter.Prilikom izdržavanja ove mjere zdravstveno stanje zatvorenika ili pritvorenika kontroliše nadležni ljekar.

Mjera usamljenja u neprikladnom trajanju može trajati najduže 30 dana.U posebnim slučajevima ova mjera može biti produžena po odobrenju ministra pravde.Nijedno produženje ove mjere odobreno dom inistra pravde ne može biti duže od trideset dana.Isto tako mjera usamljenja može prestati i prije isteka roka od 30 dana ako su prestali razlozi zbog kojih je izrečena,odnosno,ako ljekar procijeni da boravak u takvim uslovima prouzrokuje štetne posljedice za zdravlje zatvorenika ili pritvorenika.Postoji još jedan poseban slučaj intervencije prema pritvoreniku ili zatvoreniku u slučaju kršenja pravila discipline .Riječ je o jednom posebnom ovlaštenju upravnika zavoda da putem rješenja naredi zatvoreniku ili pritvoreniku da nadoknadi štetu koju je prouzrokovao ili nanio za vrijeme borvka u pritvoru ili u toku izdržavanja kazne zatvora,kao i da nadoknadi troškove sprovođenja osobe do kojih je došlo uslijed njegovog bjekstva i drugih slučajeva sprovođenja.Finansijaska sredstva se obezbjeđuju od naknade za rad pritvorenika odnosno zatvorenika kao i novca koji im je oduzet prilikom dolaska u zavod ili im je poslan.Na ovakvu odluku upravnika dopuštena je žalba ministru pravde.Ako šteta premašuje vrijednost od 300 km a pritvorenik ili zatvorenik ne pristaje da je plati ,zavod može nakanadu štete ostvariti tužbom kod nadležnog suda.

LITERATURA


-Sijerčić-Čolić,Vranj; Uvod u penologiju i izvršno krivično pravo Bosne i Hercegovine; izdavač:Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu,Sarajevo.

-Vranj;Alternativne mjere i sankcije u krivičnom zakonodavstvu i praksu u BiH;Sarajevo,2009.godina

-Zakon o izvršenju krivičnih sankcija Bosne i Hercegovine («Službene novine BIH,br.13/03)

-Internet:

- www. kpz zt.gov.ba/

- www.mpr.gov.ba

- www. ombudsmen .gov.ba/

http://www.ombudsmen.gov.ba/

http://www.mpr.gov.ba/

http://www.kpzzt.gov.ba/

prava zatvorenika i stanje u kazneno-popravnim zavodima bih

Documents