povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca

ZDRAVSTVENO VELEUČILIŠTE

SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI

STRUČNI STUDIJ FIZIOTERAPIJE

POVEZANOST MASE ŠKOLSKE TORBE S

POSTUROM KOD PRVOŠKOLACA

DIPLOMSKI RAD

Student: Mentor:

Ivan Jurak mr.sc. Ozren Rađenović

Zagreb, 2013.

Ivan Jurak

2

Povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca

ZAHVALA

Izrada ovog rada ne bi bila moguća bez velike pomoći nekoliko suradnika i prijatelja.

Zahvaljujem se Ozrenu Rađenoviću, Anamariji Zuanović, Josipu Kneziću, Marku Periću i

Zvonimiru Galovcu za sudjelovanje u prikupljanju podataka.

Također se zahvaljujem Vatroslavu Jelovici i Ivanu Turčinu za pomoći pri analizi

podataka te za izradu skica.

Posebno se zahvaljujem ravnateljici OŠ „Borovje“, gospođi Mirjani Paponja Jonjić i

ravnateljici OŠ „Otona Ivekovića“, gospođi Biserki Šćurić te učiteljicama tih škola za

pomoć pri organizaciji mjerenja.

Ivan Jurak

3


SADRŽAJ

1. UVOD…………………………………………………………………………………………………………………………….4

2. CILJEVI SITRAŽIVANJA……………………………………………………………………………………………………7

3. MATERIJALI i METODE…………………………………………………………………………………………………..9

Materijali……………………………………………………………………………………………………………………….9

Metodologija…………………………………………………………………………………………………………………9

Upitnik…………………………….....…………………………………………………………………………………10

Antropološke metode mjerenja……………………………………………………………………………10

Kinematičke metode ispitivanja……………………………………………………………………………..13

Statistička obrada………………………………………………………………………………………………….20

4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA……………………………………………………………………………………………21

Testiranje hipoteza………………………………………………………………………………………………..27

5.RASPRAVA……………………………….…………………………………………………………………………………..29

6. ZAKLJUČAK………………………………………………………………………………………………………………….34

7. LITERATURA…………………………………………………………………………………………………………………36

8. PRILOZI………………………………………………………………………………………………………………………..42

Ivan Jurak

4


1. UVOD

Školske torbe su neizostavni dio opreme svakog učenika. Javnosti (roditelji i mediji)

smatraju da su školske torbe preteške (1), no moderna znanost do danas nije egzaktno

odgovorila koje su opasnosti od školske torbe po zdravlje djeteta, koja je gornja granica

„sigurne“ mase školske torbe te točnu poveznicu između težine školske torbe i

eventualnih budućih problema lokomotornog sustava.

Postoji znatan broj istraživanja u Republici Hrvatskoj (1,2,3), tako i iz ostatka svijeta

(4,5,6,7,8) koja se bave demografskim podacima i omjerima mase djeteta i mase školske

torbe. Podaci iz tih istraživanja uglavnom govore kako prosječan omjer mase djeteta i

mase školske torbe iznosi otprilike 15% ili više. Također je bitno napomenuti da, prema

navedenim istraživanjima iz Hrvatske, omjer pada što je dijete starije te nas taj podatak

dovodi do zaključka da najmlađa (najnerazvijenija) djeca školske dobi nose, s obzirom

na svoju masu, najteži teret. U ostatku svijeta podaci o promjeni omjera mase s obzirom

na dob vrlo variraju te se ne može uspostaviti generalni smjer promjene. Vrlo je

zanimljivo istraživanje iz Slovenije (9) u kojem sa navodi kako omjer mase školske torbe

i mase djeteta zapravo raste s brojem godina te se navodi rad da u prosjeku djeca u

prvom razredu nose 7% svoje mase, u drugom 7.9% te u trećem 8.9%. U svim

istraživanjima apsolutna masa školske torbe je rasla s većom starosti djeteta.

Renomirane organizacije poput American Academy of Orthopaedic Surgeons i

American Physical Therapy Association preporučaju da masa školske torbe iznosi

maksimalno 15% mase djeteta (10,11). Jednako preporuča i Hrvatski zavod za javno

zdravstvo (12) dok Zavod za javno zdravstvo"Dr. Andrija Štampar" smatra da poželjna

mase školske torbe maksimalno iznosi 10% mase tijela djeteta (13).

Pregledom relevantnih istraživanja nije moguće dobiti egzaktan odgovor koliki je

maksimalni dopušteni omjer mase školske torbe i mase djeteta. Najniži preporučeni

omjer prema jednom istraživanju (14,15) iznosi 5% mase djeteta. U oba istraživanja

dokazano je da pri navedenom opterećenju dolazi do statistički značajnih posturalnih

promjena (kut inklinacije trupa i kut nogu).

Veći broj istraživanja izdvaja 10% omjera mase školske torbe i mase djeteta kao

maksimalni dopušteni. Prema jednoj studiji (16) učenici koji nose torbu koja teži 15%

njihove mase imaju 1.79 puta veći rizik od pojave boli primarno u ramenima (37.9%),

Ivan Jurak

5


lumbalnom djelu leđa (21.6%) i vratu (18.2%). Rezultati su dobiveni primjenom

upitnika o navikama nošenja torbe i temeljem samoprocjene boli.

Isti zaključak ima istraživanje iz Brazila (17) u kojoj autori navode da zbog značajnog

povećanja pritiska stopala o podlogu (mjereno pomoću tenziometrijske platforme) pri

opterećenju od 15% tjelesne mase (uzorak od 30 ispitanika) preporučaju da

maksimalna težina torbe iznosi 10%.

Treća studija (18) je analizirala promjene u kraniohorizontalnom kutu,

kraniovertebralnom kutu, kutu sagitalne posture ramena te kut lateralna inklinacije

glave na uzorku od 13 ispitanika te su zaključili da pri opterećenju od 15% dolazi do

značajne promjene posture vratne kralješnice tj. dolazi do protrakcije glave (promjena

KV kuta x̅=1.2°) te je njihova preporuka istovjetna gore navedenim.

U sličnom istraživanju (19), autori su mjerili kut inklinacije trupa, kraniovertebralni

kut i kut lumbalne lordoze na uzorku od 15 ispitanika. Ispitanike su mjerili pri

opterećenju od 15% težine ispitanika, u stojećem položaju i nakon prehodane

udaljenosti od 1000m te su posturalne promjene pri visokoj, srednjoj i niskoj poziciji

torbe na leđima. Prema rezultatima zabilježena je značajna promjena

kraniovertebralnog kuta i inklinacije trupa u svim varijantama nošenja torbe, dok je do

promjene kuta lumbalne lordoze došlo pri nošenju torbe u visokoj i srednjoj poziciji,

stoga postoje indikacije da nošenje torbe u niskoj poziciji smanjuje posturalne promjene

lumbalne kralješnice. Također u istraživanju se navodi da iako su posturalne promjene

evidentne, ispitanici nisu zamijetili bol ili napor, stoga autori zaključuju da nije moguće s

potpunom sigurnošću potvrditi da je maksimalno preporučeni omjer od 15% previsok.

Novije istraživanje iz Malezije (20), iako je provedeno na samo 2 ispitanika, zanimljivo

je jer uključuje kratku meta analizu radova pomoću kojih se uspoređuju posturalne

promjene djece i odraslih. Prema analizi zaključeno je da kod djece dolazi do

anteriornog pomaka trupa bez obzira na težinu torbe, kod odraslih do pomaka dolazi tek

kod mase torbe od 30% mase tijela. Autori to objašnjavaju nerazvijenom leđnom

muskulaturom i nedovršenom osifikacijom kostiju. Autori također navode da prema

njihovom mjerenju do većeg sagitalnog pomaka u trupu dolazi pri opterećenima od 15%

do 20%, a do 10% opterećenja nema značajnijeg pomaka od onog koji je zabilježen bez

opterećenja.

Ivan Jurak

6


Posebno je zanimljivo istraživanje iz Australije (21) u kojoj je sudjelovao i jedan

istraživač iz prethodno navedene studije (18). Za razliku od većine biomehaničkih

studija vezanih za povezanost mase torbe, ova studija je provedeno na velikom uzorku

(250 učenika iz 5 škola i 5 različitih generacija učenika). Cilj ispitivanja je bilo odrediti

povezanost pomaka sagitalne posture i mase školske torbe od 3%, 5% i 10% mase

učenika te povezanost s obzirom na 3 položaja torbe (centar torbe se nalazio u T7, T12

ili u L3). Najviši položaj školske torbe (T7) je neupitno izazvao najveći stupanj

posturalne adaptacije. Pri opterećenju od 10% došlo do odstupanja od idealne posture,

no ona nije bila značajno veća nego pri opterećenju od 3% i 5%. Studija zaključuje kako

bi pozicija torbe tijekom nošenja trebala biti relativno niska, no smatraju da ne postoje

jasni dokazi koji govore u prilog maksimalnog omjera od 10%.

Jedna sistematska studija iz 2002. godine (22), pregledom svih radova vezanih za

problematiku posturalnih promjena mlađih osoba pod utjecajem tereta iz 16

znanstvenih baza podataka (Academic Search Elite, AEI, AMED, AMI, APAIS, Ausport

Med, AUSThealth, Australian, Public Affairs, Blackwell Science and Munksgaard Online

Journals, CINAHL, Cochrane Library, ERIC, FAMILY, MEDLINE, Science Direct and Wiley

InterScience), nije donijela nikakve zaključke ni preporuke glede težine i načina nošenja

torbe kod osoba mlađih od 18 godina. Kao razloge studija navodi relativno mali broj

relevantnih radova, nestandardiziranu metodologiju istraživanja, premale uzorke

ispitanika, korištenje potencijalno nepreciznih i nepouzdanih mjernih instrumenata te

upitnost rezultata istraživanja s obzirom na „stvarni život“.

Druga aktualnija studija iz 2012. godine (23) je ustvrdila, pregledom 8 znanstvenih

baza podataka (Medline, Cochrane Database, Allied and Complementary Medicine

(AMED), CINAHL, Scopus, PubMed and Google Scholar), kako je generalni preporučeni

omjer mase učenika i školske torbe između 10% i 15%, no da se posturalna adaptacija

događa već pri opterećenju od samo 3%. Studija također navodi kako je preporučeno da

se težište školske torbe nalazi između 3. i 5. lumbalnog kralješka. Isto kao i kod prije

navedene sistemske studije (22) preporuke za daljnje istraživanje su: standardiziranje

metodologije te povećanje kvalitete i snage dokaza.

Ivan Jurak

7


2. CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Pregledom literature utvrđeno je da se većina istraživanja bavi antropološkim

karakteristikama relativnog omjera mase torbe i mase učenika te percepcijom osjeta

boli, odnosno povećanja osjeta boli uslijed nošenja školske torbe. Relativno mali broj

istraživanja biomehanički utvrđuje kolika je zapravo povezanost mase školske torbe na

posturu tijela. Budući da je uvriježeno mišljenje profesionalne populacije (ortopedi,

fizijatri, radni terapeuti, kineziolozi, fizioterapeuti) da je jedan od uzroka

mišićnokoštanih poremećaja posturalne odnosno biomehaničke prirode

(2,3,9,18,48,49,50) smatramo da je takav pristup potreban, stoga ciljevi rada su:

1. Izmjeriti povezanost promjene pozicije težišta tijela i mase školske torbe kod učenika

prvih razreda osnovnih škola u anteroposteriornoj (AP) i laterolateralnoj (LL) projekciji

po sagitotransverzalnoj (ST), frontotransverzalnoj (FT) i vertikalnoj (V) osi.

2. Izmjeriti povezanost promjene kuta anteriornog tilta zdjelice (ATZ),

kraniovertebralnog kuta (KV) i kraniocervikalnog kuta (KC) i mase školske torbe.

Hipoteze su sljedeće:

1. Postoji statistički značajna promjena težišta u anteroposteriornoj projekciji po

sagitotransverzalnoj i vertikalnoj osi te u laterolateralnoj projekciji po

frontotransverzalnoj i vertikalnoj osi uslijed nošenja školske torbe.

2. Postoji statistički značajna promjena kuta anteriornog tilta zdjelice,

kraniovertebralnog kuta i kraniocervikalnog kuta uslijed nošenja školske torbe.

3. Postoji statistički značajna pozitivna korelacija promjene težišta u laterolateralnoj

projekciji po sagitotransverzalnoj osi i promjene kuta anteriornog tilta zdjelice.


projekciji po sagitotransverzalnoj osi i promjene kraniovertebralnog kuta.

5. Postoji statistički značajna negativna korelacija promjene težišta u laterolateralnoj

projekciji po sagitotransverzalnoj osi i promjene kraniocervikalnog kuta.

Ivan Jurak

8


6. Postoji statistički značajna negativna korelacija između težine i promjene težišta u

laterolateralnoj projekciji po sagitotransverzalnoj osi.

7. Postoji statistički značajna pozitivna korelacija između visine i promjene težišta u


8. Postoji statistički značajna negativna korelacija između BMIa i promjene težišta u


9. Ne postoji statistički značajna razlika u promjeni težišta težišta u anteroposteriornoj

projekciji po sagitotransverzalnoj i vertikalnoj osi te u latero-lateralnoj projekciji po

frontotransverzalnoj i vertikalnoj osi između dječaka i djevojčica kuta pod utjecajem

školske torbe.

Ivan Jurak

9


3. MATERIJALI i METODE

MATERIJALI

Materijali korišteni tijekom mjerenja su:

1. Digitalni fotoaparat marke Pentax K20D (14.6 megapiksela) + stativ

2. Tenziometrička platforma marke Kistler Quattro Jump, Type 9290BD +

prijenosno računalo

3. Školska torba (za mjerenja posture korištena je jedna školsku torbu koja je bila

napunjena školskim priborom za jedan prosječan školski dan i težila je 4.51kg)

4. Antropometar, krojački metar

5. Pomoćni, potrošni materijal (traka za zatezanje s mehanizmom za blokiranje,

samoljepljivi čičak, fotoreflektirajući materijal, spajalice, samoljepljive kupaonske

vješalice)

METODOLOGIJA

Ispitivanje je provedeno na uzorku od 76 učenika prvog razreda dviju osnovnih

škola uz suglasnost ravnatelja i roditelja. Mjerenja su se odvijala tijekom dva dana. Prvi

dan su mjereni učenici OŠ „Borovje“ (35 učenika),a drugi dan učenici OŠ „Otona

Ivekovića“ (41 učenik).

Tijekom ispitivanja korištene su antropološke metode mjerenja i kinematičke

metode ispitivanja (24). Na osnovu rezultata anketnog upitnika prikupljeni su osnovni

podaci o navikama nošenja torbe, okvirnoj cijeni torbe te izvannastavnoj aktivnosti

djece.

Mjerenje je obavljalo šest ispitivača (dva ispitivača na antropometriji, dva ispitivača

na tenziometrijskoj platformi te dva ispitivača na kinematičkom mjerenju).

Ivan Jurak

10


Upitnik

Uz Izjavu o suglasnosti roditelji su također ispunili i kratak upitnik (vidi prilog 1) s

podacima o spolu, navikama nošenja torbe, cijeni i reklamiranju torbe kao ergonomski

proizvod, o izvanškolskim sportskim aktivnostima djeteta te mišljenje roditelja o težini

torbe s obzirom na dijete.

Antropološke metode mjerenja

Cilj prikupljanja antropoloških mjerenja bilo je prikupljanje osnovnih

antropometrijskih podataka o ispitanicima (tjelesna visina, tjelesna težina) koje smo

kasnije koristili za ekstrapolaciju kinematičkih podataka (pomak težišta u

anteroposteriornoj i u laterolateralnoj perspektivi). Također smo mjerili visinu spinae

illiacae anterior superior (SIAS) et spinae illiacae posterior superior (SIPS) te njihovu

međusobnu udaljenost kako bi dobili vrijednosti kuta anteriornog tilta zdjelice.

Antropometrijske mjere, korištene tehnike mjerenja i mjerni instrumenti

standardizirani su prema prije provedenim istraživanjima (36).

Tjelesna masa (kg)

Za mjerenje tjelesne težine korištena je mobilna, tenziometrijska platforma marke

„Kistler“ koja isključivo ima mogućnost mjerenja vertikalne komponente sila reakcije

podloge. Mjerili smo tjelesnu masu ispitanika bez i s torbom (slika 4).

Tjelesna visina(cm)

Tjelesna visina izmjerena je pomoću antropometra bez torbe na ispitaniku.

Visina SIAS i SIPS(cm)

Visina SIAS i SIPS izmjerene su pomoću antropometra, no mjerenje je provedeno bez

i s torbom (slike 2 i 3).

Dužina SIAS-SIPS(cm)

Dužina između točaka SIAS i SIPS izmjerene su skraćenim antropometrom isključivo

bez torbe (slike 2 i 3).

Ivan Jurak

11


Kut anteriornog tilta zdjelice(°)

Mjerenje kuta ATZ provedeno je tehnikom izračunavanja anteriornog tilta zdjelice

prema Sanders i Savrakas (25). Metoda se sastoji od mjerenja dužine između SIAS i SIPS

te mjerenja visina SIAS i SIPS. Uzevši u obzir te mjere izračunat je sinus traženog kuta

ATZ pomoću slijedeće trigonometrijske jednadžbe:

sin𝜃 = 𝑎

𝑐=

𝑠𝑢𝑝𝑟𝑜𝑡𝑛𝑎

ℎ𝑖𝑝𝑜𝑡𝑒𝑛𝑢𝑧𝑎

Slika 1: Trokut i pripadajući kutevi

Stranica a je razlika visina SIPS i SIAS dok hipotenuzu predstavlja dužina SIAS-SIPS.

Slika 2: Primjena trigonometrijske funkcije na izračunavanje anteriornog tilta zdjelice.

Dobivši vrijednost sinus kuta pomoću računalnog programa Excel izračunali smo

točan kut u stupnjevima te tako smo na indirektan način izmjerili kut ATZ s visokim

stupnjem preciznosti (26).

Mjerenja su provedena bez i s školskom torbom kako bi dobili uvid o utjecaju težine

torbe na položaj zdjelice i lumbalne kralješnice.

Ivan Jurak

12


Slika 3: Antropometrija.

Slika 4: Mjerenje težine pomoću platforme za mjerenje sila reakcije podloge marke „Kistler“

Ivan Jurak

13


Kinematičke metode ispitivanja

Kinematička mjerenja korištena su kako bi se dobili podaci koje je nemoguće dobiti

direktnim mjerenjem (pomak težišta, kraniovertebralni(KV) i kraniocervikalni(KC) kut).

Težište(m)

Pozicije težišta tijela moguće je dobiti pomoću nekoliko metoda. Najjednostavnija je

kinetička metoda prema kojoj pomoću tenziometrijske platforme možemo direktno

izmjeriti centar oslonca, a samim time i težište u trodimenzionalnom prostoru

(anteroposteriorna, laterolateralna i vertikalna komponenta). Platforma za mjerenje sila

reakcije podloge koju smo koristili za izračunavanje mase ima mogućnost mjerenja samo

vertikalne komponente sile reakcije podloge, stoga nisu dobiveni podaci o eventualnoj

promjeni oslonca pod utjecajem mase školske torbe u anteroposteriornom,

laterolateralnom smjeru. No, budući da je cilj ovog istraživanja mjerenje promjene

položaja težišta, koristila se kinematička metoda izračunavanja težišta.

Za mjerenje smo koristili digitalnu video kameru namještenu na stativ na udaljenosti

od 12m od ispitanika kako bi bila vidljiva postura cijelog tijela. Na ispitaniku smo

pomoću fotoreflektirajućeg materijala označili točku C7 (vertebra prominens) (slika 5) i

bilateralno točku SIAS (slika 6). Točka C7 nam je potrebna zbog izračunavanja KV i KC

kuta vrata, a točke SIAS zbog lakše digitalizacije podataka u fazi obrade.

Slika 5: Fotoreflektirajući marker označava točku C7

Ivan Jurak

14


Slika 6: Fotoreflektirajući marker označava točku SIAS

Nakon toga ispitanik je petama stao na unaprijed označene točke na podu (slika 8)

ispred monokromatske podloge radi boljeg kontrasta. Svaki ispitanik je snimljen pet

puta, svaki put u različitom položaju (slika 7).

Položaj A: Ispitanik stoji mirno bez torbe u anteroposteriornoj projekciji.

Položaj B: Ispitanik stoji mirno s rukama u abdukciji od 90°

Položaj C: Ispitanik stoji mirno bez torbe u laterolateralnoj projekciji (desni profil).

Položaj D: Ispitanik stoji mirno s torbom u laterolateralnoj projekciji (desni profil).

Položaj E: Ispitanik stoji mirno s torbom u anteroposteriornoj projekciji.

Slika 7: Položaj A, B, C ,D i E.

Ivan Jurak

15


Slika 8: Oznake na podu. Ispitanik petom nagazi na oznaku X, a strelice pokazuju smjer gledanja.

Za obradu „sirovih podataka“ (Raw Data) koristili smo računalni program

SkillSpector™ (27) verzije 1.3.2.

SkillSpector™ (SS) je računalni program koji je namijenjen video analizi pokreta u 2D

ili 3D prostoru. Budući da je SS namijenjen analizi pokreta, morali smo prilagoditi

metodologiju istraživanja jer je naš cilj bila analiza posture (tzv. „zamrznuti pokret“). To

je postignuto digitalnom transformacijom pojedinačnih slika istog ispitanika gledanog iz

iste projekcije bez i s školskom torbom u video zapis od 6 sličica (3 iste sličice ispitanika

bez torbe i 3 iste sličice ispitanika sa školskom torbom). Na taj način dobili smo „pokret“

koji je SS mogao analizirati, a taj „pokret“ je zapravo promjena posture ispitanika pod

utjecajem školske torbe. Potrebno je naglasiti da digitalni model koji je SS analizirao nije

uzimao u obzir torbu na leđima, već isključivo posturu bez ili sa školskom torbom.

Obrada kinematičkih podataka u svrhu izračunavanja težišta odvija se u nekoliko

faza:

Digitalizacija: Prije analize pokreta potrebno je napraviti digitalni model koji će računalo

analizirati. Laboratorijski sustavi kao što je ELITE (28) digitalizaciju obavljaju

automatski uz ljudsku korekciju grešaka. SS ima opciju poluautomatske digitalizacije, tj.

potrebna je manualna digitalizacija referentnih točaka uz sugestije računala temeljene

na predodređenim tipom digitalnog modela. Korišteni Digitalni model za AP projekciju

zove se Simple Full Body i sastoji se od 18 točaka, točnije 16 točaka bilateralno:

akropodion, sphyrion fibulare, tibiale laterale, SIAS, akromion, radiale, stylion, dactylion te

Ivan Jurak

16


2 na sagitalnoj liniji: gnathion i centar os frontale. Za LL projekciju (desni profil) koristili

smo Full Body Right Side digitalni model koji se sastoji od 10 točaka: akropodion,

sphyrion fibulare, tibiale laterale, SIAS, akromion, radiale, stylion, dactylion, gnathion i

sredina os frontale (slika 9).

Slika 9: SFB model u AP projekciji bez i s torbom i FBRS model u LL

projekciji bez i sa školskom torbom s ekstrapoliranim težištem

B. Kalibracija: Za razliku od laboratorijskih sustava koji automatski digitaliziraju i

analiziraju pokret, kalibracija izvodi prije samog snimanja. Kod SS sustava kalibracija se

provodi u kasnijoj fazi manualno, prije ili poslije digitalizacije. SS omogućava tri tipa

kalibracije (29):

Posturalna kalibracija (2D) - Prostor se kalibrira pomoću posture modela (najbolje

preko posture osobe koju snimamo za analizu) tako da se označe 4 točke (između

calcaneusa, dactylion desno, dactylion desno i vertex) te je potrebno unijeti visinu

modela kao referentnu vrijednost. Koristi se za dvodimenzionalnu analizu pokreta i

potrebna je jedna kamera (slika 10).

2D kalibracija - Prostor se kalibrira pomoću kalibracijskog okvira s 4 točke te

poznatim udaljenostima između točaka. Koristi se za dvodimenzionalnu analizu pokreta

i potrebna je jedna kamera.

3D kalibracija – Prostor se kalibrira pomoću kalibracijskog okvira sa 6 točaka te

poznatim udaljenostima između točaka. Koristi se za trodimenzionalnu analizu pokreta i

potrebne su dvije kamere koje snimaju isti pokret te su postavljene okomito jedna na

drugu.

Ivan Jurak

17


S obzirom da smo ispitanike snimali u dvije projekcije s jednom kamerom odlučili

smo se za dvodimenzionalnu analizu AP i LL projekcija neovisno jedna o drugoj.

Izabrana metoda kalibracije je posturalna kalibracija (slika 10) s time da je za svakog

ispitanika opetovano vršena kalibracija s tim ispitanikom kao kalibracijskim modelom.

Slika 10: Posturalna kalibracija dvodimenzionalnog prostora

C. Izračunavanje kinematičkih/kinetičkih veličina inverznim dinamičkim pristupom:

Nakon digitalizacije modela i kalibracije prostora moguće je analizirati pokret po

različitim gore navedenim parametrima. Budući da je cilj ovog istraživanja analiza

posture, a ne pokreta, jedini parametar koji nam može poslužiti je promjena položaja

točke težišta po frontotransverzalnoj i vertikalnoj osi u AP projekciji odnosno po

sagitotransverzalnoj i vertikalnoj osi u LL projekciji.

Budući da je snimka dvodimenzionalni prikaz trodimenzionalnog objekta radi lakše

orijentacije u daljnjem tekstu, kada opisujemo pravac po kojem se kreće težište, koristiti

ćemo pripadajuće osi ravninama tijela.

1. Frontalna ravnina (XY ravnina) – sagitotransverzalna os (Z os)

2. Sagitalna ravnina (YZ ravnina) – frontotransverzalna os (X os)

3. Transverzalna ravnina (XZ ravnina) – frontosagitalna (vertikalna) os (Y os)

Ivan Jurak

18


Kraniovertebralni (KV) kut (°)

KV kut je kut koji zatvara imaginarni pravac koji prolazi kroz tragus uha i C7 s

horizontalom (slika 11). Potrebno je naglasiti da neki stručnjaci s frankofonog područja

ovaj kut nazivaju zapravo kraniocervikalni (l’angle cranio-cervical) (30), a istraživači s

područja JARa ga nazivaju cervikalni kut (45), no ipak većina stručnjaka se slaže s gore

navedenom definicijom kraniovertebralnog kuta (14,31,32). KV kut smo mjerili u LL

projekciji bez i s torbom pomoću računalnog programa ScreenScales™. ScreenScales™ je

program koji omogućava korisniku da izmjeri kut između dvije arbitrarno nađene točke

koje su prikazane na ekranu monitora.

Ključan faktor u video analizi KV kuta je bilo označavanje antropometrijske točke C7

(vertebra prominens) fotoreflektirajućim materijalom kako bi povećali preciznost

mjerenja. Budući da je antropometrijska točka tragus vrlo vidljiva, nije bilo potrebe za

njezinim posebnim označavanjem.

KV kut nam služi kako bi dobili podatke o stupnju protrakcije odnosno retrakcije

glave.

Slika 11: Kraniovertebralni kut; dijagram, bez i s torbom

(KV kut je na slici izmjeren programom Kinovea™ radi lakšeg prikaza)

Kraniocervikalni kut (°):

KC kut je kut koji zatvaraju imaginarni pravci koji prolaze kroz tragus uha i C7 te kroz

tragus uha i cantus oka (33) (slika 11). Kako je već gore navedeno neki stručnjaci

nazivaju kraniovertebralni kut kraniocervikalnim stoga očito postoji konfuzija u

nomenklaturi, no to nije rijetkost u biomedicinskim istraživanjima zbog lingvističkih

osobitosti materinjeg jezika istraživača. Također je bino naglasiti da postoje istraživanja

koja mjere KC kut preko istih markera samo suprotan kut od kuta mjerenog u ovom

Ivan Jurak

19


istraživanju (47). KC kut smo mjerili u LL projekciji bez i s torbom pomoću računalnog

programa Kinovea™(34), verzija 0.8.18. Kinovea™ je program namijenjen video analizi

pokreta u svrhu poboljšanja sportske tehnike. Iako ima veći dijapazon mogućnosti neke

funkcije u Kinovei nisu moguće kao u SS.

Budući da KC kut za referentnu točku također koristi antropometrijsku točku C7,

potrebno je posebno označiti vertebra prominens. Tragus i cantus su dovoljno vidljivi da

ih ne treba posebno označavati.

KC nam služi kako bi dobili podatke o stupnju fleksije glave i vrata.

Bitno je naglasiti kako su KC i KV kutovi analizirani pomoću dva različita programa

kako bi na jednoj slici bile iskorištene identične referentne točke.

Slika 12: Kraniocervikalni kut; dijagram, bez i s torbom

Slika 13: KV kut izmjeren programom ScreenScales™ i KC kut izmjeren programom Kinovea™

Ivan Jurak

20


Statistička obrada

Nakon obrade podatka (upitnik, antropometrija i kinematika) podaci su pretvoreni u

.slx format te su korišteni u Excel 2007™ računalnom programu. U navedenom

programu je pomoću jednostavnih trigonometrijskih i aritmetičkih operacija izvedena

razlika kuta ATZ, KV kuta i KC kuta u stupnjevima. Također je izračunata i promjena

položaja težišta u AP projekciji po frontotransverzalnoj i vertikalnoj osi te promjena

težišta u LL projekciji po sagitotransverzalnoj i vertikalnoj osi, Body Mass Index iz

postojećih antropometrijskih podataka (visina i masa) te masu pune torbe učenika kao

razliku mase učenika bez i s torbom.

Podaci su potom uneseni u računalni program SPSS Statistics™, verzija 17.0. u kojem

je najprije izračunata deskriptivna statistika. Nakon su podaci testirani K-S testom radi

provjere normalne distribucije. Budući da se podaci raspoređeni prema Gaussovoj

distribuciji korišteni se metode parametrijske statistike.

Za provjeru statističke značajnosti razlike pozicije težišta tijela bez i s torbom, u svim

mjerenim projekcijama i osima, koristili smo T-test za zavisne uzorke. Istom metodom

smo testirali značajnost razlike kuta ATZ, KV kuta i KC kuta.

Budući da nam se promjena težišta po sagitotransverzalnoj osi u LL projekciji

pokazala kao osobito važnom, testirali smo stupanj korelacije promjene težišta s

promjenama u kutu ATZ, KV kutu i KC kutu, te njihovu međusobnu korelaciju, koristeći

Pearsonov koeficijent.

Kako bismo utvrdili koji prediktori najviše utječu na promjenu težišta po

sagitotransverzalnoj osi u LL projekciji (zavisna varijabla) koristili smo regresijsku

analizu.

Na kraju smo testirali razlike promjene težišta po svim osima u svim projekcijama

između dječaka i djevojčica T-testom za nezavisne uzorke.

Ivan Jurak

21


4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

Ispitivanje je provedeno na uzorku od 76 ispitanika. Zbog metodoloških komplikacija

(izostanak djeteta, nedovoljno predviđenog vremena za snimanje) u obradu pojedinih

podataka nije uključeno svih 76 ispitanika.

Osnovni podaci

Od 76 ispitanika, 35 ih pohađa OŠ Borovje (A škola), a 41 OŠ Otona Iveković (B škola),

a od toga 35 dječaka i 41 djevojčica (grafikon 1 i 2).

Grafikon 1: Distribucija ispitanika po školi (N=76) Grafikon 2: Distribucija ispitanika po spolu (N=76)

Anketni upitnik

U upitniku je 71.1% roditelja navelo da njihova djeca samostalno nose torbe u školu

(grafikon 3) te je također visoki broj ispitanika (85.3%) naveo da njihovo dijete ne

ostavlja torbu u školi već se torba svaki dan nosi kući (grafikon 4).

Grafikon 3: Distribucija ispitanika na pitanje: „Da li dijete samostalno nosi torbu u školu?“ (N=76)

Grafikon 4: Distribucija ispitanika na pitanje: „Da li torba preko tjedna ostaje u školi?“ (N=75)

46,1%

53,9%

Škola ispitanika

OŠ Borovje

OŠ Otona Ivekovića

46,1%

53,9%

Spol ispitanika

Muški

Ženski

71,1%

23,7%5,3%

Da

Ne

Ponekad

14,7%

85,3%

Da

Ne

Ivan Jurak

22


Analizirajući raspodjelu ispitanika na pitanje o cijeni torbe, 88% ih se odlučilo na

torbu do 750 kn (grafikon 5) te je većina roditelja (69.7%) odlučilo kupiti torbu koja je

bila reklamirana kao posebno dizajnirani ergonomski proizvod (grafikon 6).

Grafikon 5: Distribucija ispitanika na pitanje: „Koliko se novaca izdvojili za školsku torbu?“ (N=75)

Grafikon 6: Distribucija ispitanika na pitanje: „Da li je torba Vašeg djeteta reklamirana kao posebno dizajniran i ergonomsko prilagođen proizvod?“ (N=76)

Deskriptivna statistika

Tablica 1: Osnovni antropometrijski parametri

x̅ σ Min Max N

TV (cm) 129.34 6.2 118.8 148 72

TM (kg) 27.98 5.6 18.74 45.13 72

TPuT (kg) 4.5 1.09 2.65 7.12 63

BMI 16.63 2.57 12.47 24.8 72

KATZBT(°) 17.7 8.76 1.12 40.01 45

Legenda: TV-tjelesna visina; TM-tjelesna masa; TPuT-težina pune torbe; BMI-body mass index; KATZBT-kut anteriornog tilta zdjelice bez torbe

Analizom BMI vrijednosti, možemo primijetiti da je većina djece normalne težine s

obzirom na visinu tj. nalaze se između 5 i 95 centila prema tablicama rasta WHOa

(World Health Organization) (35).

Prosječna masa torbe iznosi oko 16.08% prosječne mase ispitanika.

30,7%

57,3%

6,7% 5,3%

100kn - 300kn

300kn - 750kn

750kn - 1000kn

>1000kn

69,7%

30,3%

Da

Ne

Ivan Jurak

23


Tablica 2: Osnovni kinematički parametri

x̅ σ Min Max N

APVOB (cm) 71.67 4.23 63.86 82.39 71

KVK 55.73 4.54 44.67 68.2 61

KCK 136.26 7.69 116.7 156.2 61

Legenda: APVOB-anteroposteriorna projekcija vertikalna os bez torbe; KVK-kraniovertebralni kut bez torbe; KCK-kraniocervikalni kut bez torbe

Prosječna visina težišta iznosi otprilike 55% prosječne visine tijela što je za 2% manji

iznos od onoga koji se navodi u literaturi (36).

Budući da je Kolmogorov-Smirnov test pokazao normalnu distribuciju podataka (vidi

prilog 2) u daljnjoj su obradi korišteni metode parametrijske statistike.

Parametrijska statistika

Tablica 3: T-test pozicije težišta u AP i LL projekcijama te vrijednosti mjerenih kutova vrata i zdjelice bez i s torbom

Δx̅ σ(Δx̅) t p N

RTAPFTO(cm) -0.684 1.167 -4.958 <0.01 71

RTAPVO (cm) 0.648 0.555 9.842 <0.01 71

RTLLSTO(cm) -2.407 1.73 -11.723 <0.01 71

RTLLVO (cm) 0.738 0.644 9.659 <0.01 71

RKVK(°) 5.169 4.019 9.963 <0.01 60

RKCK(°) -2.466 6.843 -2.768 <0.01 59

RKATZ(°) -1.032 9.209 -0.752 >0.05 45

Legenda: RTPFTO-promjena težišta u anteroposteriornoj projekciji po frontotransverzalnoj osi; RTAPVO-promjena težišta u anteroposteriornoj projekciji po vertikalnoj osi; RTLLSTO- promjena težišta u laterolateralnoj projekciji po

sagitotransverzalnoj osi; RTLLVO- promjena težišta u laterolateralnoj projekciji po vertikalnoj osi; RKVK-razlika kraniovertebralnog kuta; RKCK-razlika kraniocervikalnog kuta; RKATZ-razlika kuta anteriornog tilta zdjelice;

Δx̅-prosječna vrijednost razlike težišta bez i s torbom;, σ(Δx̅)-standardna devijacija prosječne vrijednosti razlike težišta bez i s torbom

Analiza podataka pokazala je statističku značajnost promjene težišta u svim

projekcijama i po svim osima (p<0.01). Najveći prosječni pomak težišta dogodio se u

laterolateralnoj projekciji po sagitotransverzalnoj osi i iznosi 2.407 cm prema naprijed.

Vertikalni pomak težišta u prosjeku iznosi 0.648 cm (gledano u AP projekciji) odnosno

0.738 cm (gledano u LL projekciji) prema dolje. Do pomaka težišta također je došlo i po

frontotransverzalnoj osi u AP projekciji u prosječnom iznosu od 0.684 cm ulijevo.

Bitno za napomenuti da je način na koji SkillSpector™ računa težište. Kod vertikalne

osi, ako točka (težište) pada onda se vrijednost smanjuje. U AP projekciji, ako se točka

Ivan Jurak

24


(težište) giba po FT osi (pravcu) desno (s obzirom na snimatelja), vrijednost raste. Isto

vrijedi i za LL projekciju. Kada se točka (težište) giba po ST osi (pravcu) desno (s

obzirom na snimatelja), dolazi do brojčanog povećanja iznosa i to u našem slučaju

označava transfer težišta prema naprijed. Da samo se odlučili za snimanje u LL projekciji

tako da je ispitanik okrenut prema svoje desno tj. lijevo s obzirom na snimatelja,

vrijednosti bi bile obrnute. Također je i iznimno bitno napomenuti redoslijed podataka

koji je analizirao statistički računalni program. Naime program, kada je izračunavao

razliku između težišta bez i s torbom, oduzimao je poziciju težišta s torbom od

pozicije težišta bez torbe. Tako da su razlike vertikalnog pomaka pozitivne iako se

pomak odvijao prema dolje tj. težište s torbom je niže pozicionirano od težišta bez torbe.

Isto tako je i iznos razlike težišta po ST osi u LL projekciji negativan, tj. iznos težišta s

torbom je veći od iznosa težišta bez torbe što znači da se dogodio pomak težišta ulijevo

(s obzirom na ispitanika).

KV i KC kut su također pokazali statističku značajnost (p<0.01). Vrijednost KV kuta se

u prosjeku smanjila za 5.2° dok se vrijednost KC kuta prosječno za povećala 2.5° pod

utjecajem mase torbe. Jedini parametar koji nije pokazao statistički značajnu promjenu

je kut ATZ (p<0.05).

Tablica 4: Korelacija antropometrijskih i kinematičkih parametara s promjenom težišta u laterolateralnoj projekciji po sagitotransverzalnoj osi (RTLLSTO)

Pearson r p N

TM (kg) -0.436 <0.01 71

TV (cm) -0.402 <0.01 71

BMI -0.3 <0.05 71

RKVK(°) 0.21 >0.05 60

RKCK(°) -0.26 <0.05 59

RKATZ(°) 0.077 >0.05 44

Legenda: TM-tjelesna masa; TV-tjelesna visina; BMI-body mass index; RKVK-razlika kraniovertebralnog kuta; RKCK-razlika kraniocervikalnog kuta;

Budući da se najveći pomak težišta dogodio po ST osi smatramo da je upravo

naginjanje tijela prema naprijed najodgovorniji čimbenik za posturalnu readaptaciju,

stoga smo korelirali pomak težišta u navedenoj osi sa statistički značajnim promjenama

glave i vrata. Također smo korelirali antropometrijske čimbenike kao što su masa, težina

i BMI kako bi utvrdili njihovi povezanost.

Ivan Jurak

25


Najveću negativnu korelaciju s pomakom težišta u ST osi je pokazala masa tijela

(p<0.01), no i značajnu negativnu korelaciju također je pokazala i visina tijela (p<0.01).

BMI je pokazao malu negativnu korelaciju (p<0.05), KC kut vrlo malu i neznatnu

negativnu korelaciju (p<0.05), a KV kut se nije pokazao statistički značajnim (p>0.05).

Kako nam se promjena kuta ATZ pokazala kao statistički neznačajnom, nismo očekivali

značaju korelaciju što se i pokazalo točnim (p>0.05).

Tablica 5: Regresijska analiza odnosa pomaka težišta po ST osi u AP projekciji s obzirom na masu, visinu i BMI

Model R R2 ΔR2 p N

1 0.436 0.190 0.190 <0.01 71

2 0.466 0.217 0.027 >0.05 71

3 0.470 0.221 0.004 >0.05 71

Legenda: Zavisna varijabla:RTLLSTO- promjena težišta u laterolateralnoj projekciji po sagitotransverzalnoj osi; Model 1:TM-tjelesna masa; Model 2: TM+ TV-tjelesna visina; Model 3: TM+TV+ BMI-body mass index

Kako bismo saznali koja varijabla najviše utječe na pomak težišta prema naprijed

koristili smo multiplu regresijsku analizu. Kao kriterij korištena je promjena težišta u

laterolateralnoj projekciji po sagitotransverzalnoj osi, a prediktori su tjelesna masa i

tjelesna visina. Budući da postoji visoka korelacija između prediktora, dogodio se

statistički fenomena multikolinearnosti što je razvidno iz tablice regresijskih

koeficijenata.

Tablica 6: Regresijski koeficijenti odnosa pomaka težišta po ST osi u AP projekciji s obzirom na masu, visinu i BMI

β t p Tolerancija

TM (kg) -0.436 -4.021 <0.01 1.000

TM (kg) -0.303 -2.194 <0.05 0.604

TV (cm) -0.211 -1.530 >0.05 0.604

Legenda: Zavisna varijabla:RTLLSTO- promjena težišta u laterolateralnoj projekciji po sagitotransverzalnoj osi; TM-tjelesna masa; TV-tjelesna visina;

Tolerancija-postotak varijance prediktora koja nije objašnjena drugim prediktorima

Podatke iz gore navedene tablice smo prikazali kako bi demonstrirali da kada

govorimo o utjecaju mase i visine zapravo govorimo o istoj stvari jer je logično

pretpostaviti da s porastom mase dolazi do porasta visine. To objašnjava i podatak o

negativnoj korelaciji visine i anteriornog pomaka težišta dok smo mi hipotetizirali da će

s porastom visine doći i do većeg anteriornog naginjanja trupa. U slučaju kada bi imali

ispitanike jednake mase, a različitih visina bilo bi moguće točno utvrditi da li dolazi do

većeg anteriornog pomaka težišta kod viših ispitanika.

Ivan Jurak

26


Tablica 7: T-test za nezavisne uzorke razlike pozicije težišta u AP i LL projekcijama te vrijednosti mjerenih kutova vrata i zdjelice kod dječaka i djevojčica

t P MD σx̅ N

RTAPFTO(cm) 0.278 >0.05 -0.261 0.278 71

RTAPVO (cm) -2.312 <0.05 -0.296 0.128 71

RTLLSTO(cm) 0.732 >0.05 0.302 0.413 71

RTLLVO (cm) -1.696 >0.05 -0.257 0.151 71

RKVK(°) 1.082 >0.05 1.122 1.037 60

RKCK(°) -0.467 >0.05 -0.839 1.796 59

Legenda: RTPFTO-promjena težišta u anteroposteriornoj projekciji po frontotransverzalnoj osi; RTAPVO-promjena težišta u anteroposteriornoj projekciji po vertikalnoj osi; RTLLSTO- promjena težišta u laterolateralnoj projekciji po

sagitotransverzalnoj osi; RTLLVO- promjena težišta u laterolateralnoj projekciji po vertikalnoj osi; RKVK-razlika kraniovertebralnog kuta; RKCK-razlika kraniocervikalnog kuta;

Nakon dobivenih svih relevantnih podataka za kraj samo analizirali razlike između

dječaka i djevojčica u pomaku težišta i razlici kutova vrata. Suprotno našim očekivanjima

pronađena je statistički značajna razlika u promjeni težišta AP projekciji po vertikalnoj

osi (p<0.05). Prema našim rezultatima, težište muške djece se u prosjeku spustilo za

2.96 mm više od težišta ženske djece gledano u AP projekciji. U LL projekciji, težište

muške djece se prosječno spustilo za 2.57mm više od težišta ženske djece, no prema T-

testu za nezavisne uzorke taj nalaz nije statistički značajan. Svi ostali parametri su se

pokazali statistički neznačajnim.

Ivan Jurak

27


Testiranje hipoteza

1. Postoji statistički značajna promjena težišta u anteroposteriornoj projekciji po

sagitotransverzalnoj i vertikalnoj osi te u laterolateralnoj projekciji po

frontotransverzalnoj i vertikalnoj osi.

Potvrđena u potpunosti

2. Postoji statistički značajna promjena kuta anteriornog tilta zdjelice

kraniovertebralnog kuta i kraniocervikalnog kuta

Potvrđena djelomično

Postoji statistički značajna promjena KV i KC kuta, no ne i kuta ATZ.


projekciji po sagitotransverzalnoj osi i promjene kuta anteriornog tilta zdjelice.

Odbačena u potpunosti

Budući da promjena kuta ATZ nije statistički značajna nismo očekivali značajnu

korelaciju korelaciju što se i pokazalo točnim (Pearson r = 0.077, p>0.05).

4. Postoji statistički pozitivna značajna korelacija promjene težišta u laterolateralnoj

projekciji po sagitotransverzalnoj osi i promjene kraniovertebralnog kuta.


Statistički značajna pozitivna korelacija ne postoji. (Pearson r = 0.21; p>0.05)

5. Postoji statistički značajna negativna korelacija promjene težišta u laterolateralnoj

projekciji po sagitotransverzalnoj osi i promjene kraniocervikalnog kuta.


Statistički značajna negativna korelacija postoji, no ona je slaba ili neznatna

(Pearson r = -0.26; p<0.05)

6. Postoji statistički značajna negativna povezanost između težine i promjene težišta u


Potvrđena u potpunosti

Korelacija je stvarna. (Pearson r = -0.436; p<0.01)

Ivan Jurak

28


7. Postoji statistički značajna pozitivna povezanost između visine i promjene težišta

u laterolateralnoj projekciji po sagitotransverzalnoj osi.


Korelacija je statistički značajna i stvarna, no negativnog predznaka.

(Pearson r = -0.402; p<0.01)

8. Postoji statistički značajna negativna povezanost između BMIa i promjene težišta u



Korelacija je slaba. (Pearson r = -0.3; p<0.05)

9. Ne postoji statistički značajna razlika promjene težišta težišta u

anteroposteriornoj projekciji po sagitotransverzalnoj i vertikalnoj osi te u

laterolateralnoj projekciji po frontotransverzalnoj i vertikalnoj osi između dječaka i

djevojčica.

Odbačena djelomično

Ne postoji statistički značajna razlika u promjeni težišta između dječaka i

djevojčica, osim po vertikalnoj osi u AP projekciji. U prosjeku se težište dječaka

spustilo za 2.96 mm niže od djevojčica.

Ivan Jurak

29


5. RASPRAVA

Promjena težišta Prema podacima iz tablice 1 možemo zaključiti da prosječan omjer mase školske

torbe i ispitanika u ovom istraživanju iznosi 16.08% što odgovara gornjoj granici

prosječnog iznosa omjera u drugim istraživanjima (1-6,9). Također je razvidno iz prije

spomenute tablice da antropometrijske karakteristike djece u ovoj studiji odgovaraju

očekivanim iznosima.

Prilikom opterećenja ispitanika školskom torbom, izmjerili smo, u AP projekciji,

pomak težišta anteriorno i inferiorno. Anteriorni pomak je u skladu s rezultatima

mnogih drugih studija (20,37,38,39) koje su mjerile anteriorni pomak trupa u stojećem

položaju ili tijekom bipedalne lokomocije. Bitno je naglasiti kako su ta istraživanja

koristila sličan pristup mjerenja koji je korišten u ovom istraživanju, no uz bitnu razliku.

Sve gore navedene studije koristile su kinematografske metode kako bi primarno

mjerile pomak glave, vrata i trupa, dok se metoda korištena u ovom istraživanju

zasnivala na digitaliziranoj ekstrapolaciji pomaka težišta u prostoru iz zabilježenih

kinematičkih parametara. Budući da je anteriorni pomak trupa prilikom opterećenja u

vidu torbe vrlo dobro poznat (20,37,38,39), primarni cilj ove studije bilo je izmjeriti

koliki je točno taj pomak.

Jedna vrlo opsežna studija iz 2005. godine (40) napravila je slično mjerenje, no na

nešto starijoj populaciji (10-15 godina). U tom istraživanju poslužili su se kinematičko-

kinetičkim parametrima kako bi dobili pomak centra težišta i pomak centra oslonca. U

navedenoj studiji došlo je do prosječnog anteriornog pomaka od 3.4 cm, no prilikom

testiranja pomaka težišta korišteno opterećenje je 20% mase ispitanika što je više od

prosječnog opterećenja korištenog u ovom istraživanju te je logično zaključiti da veći

omjer opterećenja pridonosi većem anteriornom pomaku težišta, stoga nije moguće

izravno usporediti rezultate te više istraživanja potvrđuje taj zaključak (37-41).

Zanimljivo, u istoj studiji je izračunat značajan superiorni pomak težišta od 0.16 cm što

je u suprotnosti rezultatima ovog istraživanja u kojem je zabilježen inferiorni pomak od

0.74 cm. Pretpostavljamo da je do razlike u istraživanjima moglo doći zbog razlike u

starosti ispitanika. Također u ovom istraživanju nije uzimano u obzir težište torbe, već

samo promjena težišta tijela uslijed posturalnih promjena dijelova tijela, stoga smo

Ivan Jurak

30


izmjerili da se težište tijela kod prvoškolaca pomaknulo naprijed i spustilo kao

kompenzacija na posterioran i superioran pomak rezultante težišta tijela i težišta torbe

što zapravo predstavlja realno, trenutačno težište kroz kojeg prolazi težišnica koja pada

u površinu oslonca.

Bitno je naglasiti da prilikom nošenja torbe na leđima neminovno dolazi do pomaka

težišta posteriorno i superiorno (40,42). Razlog tome je što se centar težišta tereta (u

slučaju torbe koja se nosi na leđima poput školske torbe) nalazi posteriorno i superiorno

s obzirom na centar težišta tijela. Zbog toga je njihova rezultanta bitna za razumijevanje

povezanosti mase školske torbe i posture. Tijelo stoga, kompenzira na način da se nagne

prema naprijed kako bi se težišnica (linija gravitacije) vratila natrag u centar površine

oslonca te osigurala stabilnu posturu. Također je bitno naglasiti dvije činjenice koje

proizlaze iz promjene pozicije težišta.

1. Težište se prilikom opterećenja, bez obzira na kompenzaciju tijela, ne vraća na istu

poziciju kao prije primjene opterećenja (41).

2. Centar težišta tijela tijekom opterećenja, uslijed normalnih ekvilibrijskih reakcija,

zadržava se unutar baze oslonca te tako osigurava stabilnost, no tijelo kompenzira

pomacima iz idealne posture te na taj način dolazi do neravnomjernog rasporeda sila za

zglobove što, uz povećani utrošak energije na aktivno održavanje posture, u slučaju

prolongiranog efekta, može biti faktor u razvijanju mišićnokoštanih poremećaja (MK)

(43).

Zanimljiv je i pomak težišta po FT osi u AP projekciji za 0.68cm prema lijevo s

obzirom na ispitanika. Budući da je za ispitivanje korištena jedna torba pretpostavka

stoji da težište torbe nije na centru tj. da torba nije bila ravnomjerno napunjena (desna

strana torbe je bila teža), stoga je to uzrokovalo pomak težišta tijela u lijevo kao

kompenzatornu aktivnost uslijed utjecaja težišta školske torbe koje se nalazilo s desne

strane težišta tijela. Ravnomjerno napunjena torba bi osigurala istu poziciju težišta po

FT osi kao i težište tijela te do pomaka ne bi došlo. Kako nisu pronađena istraživanja

koja su mjerila lateralni pomak težišta nije moguće napraviti usporedbu navedenih

podataka, no moguće je interpretirati niz radova (16,52,53) u kojima je istražena

povezanost asimetričnog opterećenja na kralješnicu i posture, prilikom nošenja školske

torbe, te možemo zaključiti da simetrično opterećenje stvara manje posturalnih

prilagodbi od asimetričnog opterećenja.

Ivan Jurak

31


Promjena posturalnih kutova

Smanjenje KV kuta nije iznenađujuće jer je potvrđen već utemeljeni ishod do kojeg

dolazi (15,31) uslijed nošenja torbe na leđima. Povećanje KV kuta nije moguće

usporediti s drugim istraživanjima jer nisu pronađena, no treba naglasiti da je KV kut

zapravo rezultat zbroja kuta kojeg čine tragus-C7-horizontala(KV kut) i kuta kojeg čine

kantus-tragus-horizontala. KV kut opisuje fleksiju glave dok drugi navedeni kut opisuje

ekstenziju vrata (47), stoga je KC kut idealna indikacija stupnja protrakcije glave. Budući

da se zbog mase školske torbe KV kut smanjuje, a KC kut povećava, dolazi do protrakcije

glave što je posturalni faktor u nastajanju MK poremećaja u vratu (48,48,50). Zanimljivo,

KV kut nije pokazao statistički značajnu korelaciju, dok je KC kut pokazao slabu

korelaciju. Mogući razlog je da pri opterećenju od 10%-15% tek odlazi do posturalnih

promjena (40) te da su korištena veća opterećenja dogodila bi se veća posturalna

prilagodba koja bi stvorila veći stupanj korelacije.

Iako kut ATZ nije pokazao statistički značajnu promjenu, postoji tendencija povećanja

navedenog kuta što je logično, budući da pod opterećenjem dolazi do kompenzatornog,

anteriornog pomaka trupa. Također treba naglasiti da ako se u individualnom slučaju

dogodi povećanje kuta ATZ, bez obzira na asocijaciju anteriornog tilta zdjelice i

povećanje lumbalne lordoze (51), vjerojatno se neće povećati lumbalna lordoza zbog

fleksije trupa prilikom kompenzatornog, anteriornog pomaka težišta.

Povezanost težine, visine i BMIa na promjenu težišta

Kako je hipotetizirano, postoji negativna korelacija između pomaka težišta po ST osi i

mase tijela te slaba negativna korelacija pomaka težišta s BMI. Korelacija s masom je

testirana kao apsolutna vrijednost te je korištena torba jedinstvene mase za sve

ispitanike jer razlika mase torbe ispitanika ne ovisi o masi ispitanika već o drugim

faktorima (psihosocijalnim i školskim). Rezultati indiciraju da teži ispitanici imaju manju

posturalnu prilagodbu od lakših tj. zbog veće mase torba ima manje utjecaja na pomak

težišta.

Prema hipotezi, očekivao se pozitivno koreliran utjecaj visine tijela na pomak težišta,

no prema analizi dobiveni rezultat je potpuno obrnut. Visina je pokazala značajnu

negativnu korelaciju. Visoki stupanj korelacije između težine i visine (vidi prilog 3)

zapravo znači da što je osoba viša bit će i teža. Teorija o pozitivnoj korelaciji visine i

pomaka težišta zasniva se na pretpostavki da će težište koje je udaljenije od oslonca biti

Ivan Jurak

32


podložnije promjenama uvjetovanih vanjskim utjecajima, no prema rezultatima nameće

se zaključak da masa igra veću ulogu nego visina.

Budući da je BMI vrijednost dobivena iz omjera mase i kvadrata visine, nije

začuđujuće da BMI također negativno korelira, iako slabo, s promjenom težišta po FT

osi. Prema hipotezi, teža i niža djeca će biti manje pogođena vanjskim utjecajima koji

destabiliziraju ravnotežu tj. koji utječu na promjenu težišta. Prema već navedenom

istraživanju (40) postoje indikacije, da pretila djeca (BMI>24), imaju lošije rezultate pri

testiranju stabilnosti u dinamičkim testovima bez ili s školskom torbom. Autori

navedenog istraživanja nisu dali konačni zaključak koji je uzrok te pojave, no smatraju

da postoji povezanost poremećenog proprioceptivnog osjeta i pretilosti.

Razlike između dječaka i djevojčica

Hipoteza da ne postoje statistički značajne razlike između djece temeljena je na

nekoliko kinematičkih istraživanja (21,46) koja nisu pronašla razlike između ispitanika

muškog i ženskog spola, no oba se istraživanju moraju uzeti s dozom opreza s obzirom

na ovu studiju zbog razlike u dobi između ispitanika. Također, potrebno je napomenuti

da prema jednoj opširnoj sistematskoj studiji (54), 6 različitih istraživanja zaključuje

kako kod osoba ženskog spola (djeca i adolescenti) postoji veća incidencija pojave

difuznih bolova u leđima (LBP – low back pain).

Prema rezultatima ovog istraživanja ne postoje razlike između dječaka i djevojčica u

svim parametrima osim u promjeni težišta po vertikalnoj osi u AP projekciji. Zanimljivo,

do statističke značajnosti je došlo samo u razlici težišta, no ne i u vrijednostima pozicije

težišta bez i sa školskom torbom. Potrebno je napomenuti kako je izračunata prosječna

razlika promjene težišta po vertikalnoj osi između AP i LL projekcije 0.39mm (što je

moguće objasniti nedovoljnom rezolucijom mjernog instrumenta te ga možemo svrstati

pod očekivanu sistemsku pogrešku), no prema aktualnom istraživanju (55) postoje

antropološke razlike između muške i ženske djece u tako ranoj dobi, stoga je moguće da

je do te razlike došlo upravo zbog navedene različitosti karakteristika.

Ivan Jurak

33


Ograničenja istraživanja

Primarno ograničenje ovog pilot istraživanja je nemogućnost snimanja u 3D projekciji

i manjak kinetičke komponente istraživanja. Kinetička komponenta bi omogućila

praćenje središta pritiska tijekom kinematičkog mjerenja te bi na taj način mogli

usporediti istovremenu promjenu težišta s promjenom središta pritiska što bi dovelo do

kvalitetnijih zaključka.

Također, napredak u tehnologiji riješio je problem skupe i glomazne opreme za

ispitivanje sila reakcije podloge na način koji je posebno primijenjen mlađim uzrastima

tako da je kombinirano kinematičko-kinetičko istraživanje van biomehaničkog

laboratorija postalo moguće (56,57,58).

Ivan Jurak

34


6. ZAKLJUČAK

Ovo istraživanje je pokazalo da kod djece prvog razreda osnovne škole (oko 7 godina),

uslijed opterećenja u vidu školske torbe od 4.51 kg, dolazi do anteriornog pomaka

težišta tijela te do promjene kutova glave i vrata. Također se pokazalo da teža djeca

imaju manji otklon težišta kada su opterećeni jednakom težinom kao i laganija djeca.

Postura koja je izmjerena tijekom nošenja školske torbe povezuje se s MK problemima

vrata (48,49,50), no budući da djeca provedu razmjerno malo vremena noseći torbu (16)

nije moguće zaključiti da će nošenje školske torbe dovesti do kroničnih problema MK

sustava.

Temeljem navedene literature moguće je izvesti nekoliko preporuka glede težine i

načina nošenja školske torbe.

1. Školska torba bi trebala biti lagana i napravljena od čvrstog materijala, a školske

torbe s tvrdim okvirom treba izbjegavati jer okvir povećava težinu školske torbe

bez ikakve vidljive koristi.

2. Preporučljiva maksimalna masa školske torbe sa školskim priborom iznosi oko

15% mase tijela. Omjer iznad 15% nije preporučljiv, a iznad 20% bi trebao biti

zakonski reguliran za djecu (64). Masu pune školske torbe treba smanjiti

ekonomizacijom školskog pribora na način da se u školu nosi nastavni materijal

samo onih predmeta koji su taj dan aktualni prema školskom rasporedu.

3. Teret u školskoj torbi treba biti pravilno raspoređen te naramenice namještene

na jednaku duljinu kako bi se kralješnica ravnomjerno opteretila.

4. Školsku torbu treba isključivo nositi na oba ramena, težište školske torbe treba,

što je više moguće, približiti težištu tijela te torba treba biti smještena na sredini

leđa (torbu ne treba nositi visoko na ramenima, niti je treba pustiti da „visi“ ispod

zdjelice).

5. Naramenice školske torbe trebaju biti široke i podstavljene kako bi se smanjio

pritiska na ramena. Suprotno popularnoj zabludi, bol u lumbalnom djelu leđa,

uzrokovana nošenjem školske torbe nije isključivo najučestaliji MK problem kod

djece i adolescenata. Kao najčešći problemi uzrokovani nošenjem školske torbe

spominju se bol u ramenima, vratu kao i u lumbalnom djelu leđa. (54,65).

Ivan Jurak

35


6. Ne preporuča se korištenje školske torbe na kotačima jer osim nepraktičnosti

prilikom transporta (povišenje pločnika, stepenice, ulazak u visokopodne

tramvaje ili autobuse) uporaba kolica može dovesti do pojave boli u ramenu i

kralješnici zbog nesimetričnog opterećenja (6).

7. Školske torbe koje imaju prednji pretinac nisu pokazale praktičnu efikasnost

(44,68). Zbog nedostatak istraživanja provedenih nad djecom nije moguće

donijeti zaključak.

8. Primarna nit vodilja nastavnicima i izdavačima školskog pribora treba biti

kvaliteta istog, a ne masa jer se na taj način školska torba ne može značajno

olakšati tako da je učinak zanemariv.

9. Djeca mlađe dobi, koja imaju organiziran dnevni boravak, trebala bi imati

mogućnost ostavljanja školske torbe u školi preko tjedna (uz pretpostavku da su

dodatne obaveze za školu riješene u dnevnom boravku).

10. Prema dosadašnjim istraživanjima, posebna edukacija o specifičnostima školske

torbe, načinima nošenja i ergonomskom optimalizacijom nije pokazala jasne

rezultate glede smanjenja MK problema uzrokovanih školskom torbom

(66,67,69), no postoji potencijal za korisnost takvog edukativnog programa koji

bi se jednostavno mogao inkorporirati u već postojeći školski kurikulum u okviru

programa zdravstvenog odgoja.

Preporuke za daljnja istraživanja

U budućim istraživanjima potrebno je staviti naglasak na biopsihosocijalni model.

Gotovo sva prethodna istraživanja temeljila su se isključivo na posturalnom modelu

preko kojega je pokušano objasniti pojavu MK bolova u mladosti na temelju kojih se

bazirala predikcija eventualnih kroničnih MK poremećaja. Velik broj istraživanja je

pokazao da ne postoji jasna korelacija između težine školske torbe (loše posture) i

razvoja kroničnih MK poremećaja (21,53,54,59,63). Štoviše, trenutačno traje debata oko

važnosti posturalno–strukturalno–biomehaničkog modela (60,61,62). Upravo kod

pojave LBP se navode psihosomatski čimbenici kao mogući faktori u razvoj kroničnog

LBPa (54). Također kliničko iskustvo govori da je često velika razlika između

subjektivnog stanja i objektivne slike. Zato je bitno naglasiti da je biomehanički pristup

rješavanju ovog problema samo jedan od mnogih čimbenika jer dosadašnja istraživanja

nisu dala egzaktan odgovor te je potrebno proširiti perspektivu.

Ivan Jurak

36


7. LITERATURA

1. Šarolić A: Nose li djeca preteške školske torbe?: Izvještaj s rezultatima. Split, 2011.

2. Paušić J, Kujundžić H, Mihalj N: Povezanost bolnog sindroma kralježnice i težine

školske torbe u djece razredne nastave. 18. ljetna škola kineziologa republike

hrvatske, 2009.

3. Pavić Šimetin I: Školske torbe i zdravlje ucenika. Hrvatski zavod za javno zdravstvo

2012.

4. Fazrolrozi, Rambely AS: Preliminary study of load carriage on primary school

children in malaysia. ISBS Conference 2008, July 14-18, 2008, Seoul, Korea

5. Giusti PH, de Almeida jr. HL, Tomasi E: Weight excess of school materials and its risks

factors in South Brazil. European Journal of Physical and Rehabilitation Medicine,

2007; 44,1:33-38

6. Education division: Department of Planning and Development (Republic of Malta):

Committee on the handling of heavy school bags 2000 – report

7. Dianat I, Javadivala Z, Allahverdipour, H: School Bag Weight and the Occurrence of

Shoulder, Hand/Wrist and Low Back Symptoms among Iranian Elementary

Schoolchildren. Health Promotion Perspectives, 2011; 1,1:76-85

8. Rice V, DeVulbiss C, Bazley C: An educational exercise on backpacks for school

children: Including children, faculty and parents. 2008 AHFE International

Conference : 14-17 July

9. Fošnarič S, Delčnjak Smrečnik I: Physical overburdening of pupils with the weigh of

school bags during the period of passing from eight year primary school to nine year

primary school. Informatologia 2007; 40,3:207-210

10. American Academy of Orthopaedic Surgeons: http://newsroom.aaos.org/media-

resources/Press-releases/backpackheavy.tekprint (16.01.2013.)

11. American Physical Therapy Association:

http://www.apta.org/Media/Releases/Consumer/2009/4/14/ (24.12.2012.)

12. Hrvatski zavod za javno zdravstvo: http://zdravlje.hzjz.hr/clanak.php?id=12695

(15.01.2012.)

13. Zavod za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar“:

http://www.stampar.hr/KakvaMoraBiti (15.01.2012.)

Ivan Jurak

37


14. Ramparsad M, Alias J, Raghuveer AK: Effect of Backpack Weight on Postural Angles in

Preadolescent Children. Indian pediatrics: 2009; 47,17: 575-580

15. Arun Babu T, Sharmila V: Effect of Backpack Weight on Postural Angles in

Preadolescent Children: Can it Predict Long Term Morbidity? – correspondence.

2010; Vol:47

16. khalil Al-Qato AO: The Influence of Backpacks on Students backs A Cross-Sectional

Study of Schools in Tulkarm District. Master thesis, An-Najah National University

2012.

17. Rodrigues S, Montebelo MIL, Teodori RM: Plantar force distribution and pressure

center oscilation in relation to the weight and positioning of school supplies and

books in student's backpack. Rev Bras Fisioter 2008; 12,1:43-8,

18. Chansirinukor W, Wilson D, Grimmer K, Dansie B: Effects of backpacks on students:

Measurement of cervical and shoulder posture. Australian Journal of Physiotherapy

2001;47: 110-116

19. Brackley HM, Stevenson JM, Selinger JC: Effect of backpack load placement on

posture and spinal curvature in prepubescent children. Work 32 (2009) 351.–360.

DOI 10.3233/WOR-2009-0833 IOS Press

20. Rahman SAS, Rambley AS, Ahmad RR: A Preliminary Studies on the Effects of Varying

Backpack Loads on Trunk Inclination During Level Walking. European Journal of

Scientific Research. 2009; 28,2:294-300

21. Grimmer K, Dansie B, Milanese S, Pirunsan U, Trott P: Adolescent standing postural

response to backpack loads: a randomised controlled experimental study. BMC

Musculoskeletal Disorders 2002, 3:10

22. Steele E, Bialocerkowski A, Grimmer K: The postural effects of load carriage on young

people – a systematic review. BMC Musculoskeletal Disorders 2003; 4:12

23. Abdullah AM, McDonald R, aberadeh S: The Effectsof Backpack Load and Placement

on Postural Deviation in Healthy Students: A Systematic Review. International

Journal of Engineering Research and Applications 2012; 2,6:466-481

24. Mišigoj-Duraković M: Kinantropologija - biološki aspekti vježbanja. Kineziološki

fakultet, Zagreb, 2008.

25. Sanders G, Stavrakas P: A Technique for Measuring Pelvic Tilt. PHYS THER. 1981;

61:49-50.

Ivan Jurak

38


26. Gajdosik R, Simposon R, Smith R, DonTigny RL: Pelvic Tilt : Intratester Reliability of

Measuring the Standing Position and Range of Motion. PHYS THER. 1985; 65:169-

174.

27. SkillSpector: www.skilspector.com (05.10.2012.)

28. Medved V, Kasović M: Biomehanička analiza ljudskog kretanja u funkciji sportske

traumatologije, Hrvatski športskomedicinski vjesnik 2007; 22:40-47

29. Biomechanics made simple – SkillSpector manual ver 1.2.4. 18/07-2009.

30. Fransoo P, Fourner H, Henon M: Analyse de la posture cervicale. Kinesither Rev

2009;91:58-62

31. Cheung HM: To investigate immediate and long term effects of thoracic manipulation

(TM) in patients with chronic mechanical pain: A randomized controlled trial –

Doctoral thesis. The Hong Kong Polytechnic University 2010.

32. Cheung HM, Wing Chiu TT, Lam T-H: Measurement of craniovertebral angle with

Electronic Head Posture Instrument: Criterion validity. Journal of Rehabilitation

Research & Development: 2010, 47,9:911–918

33. Cuccia AM, Carola C: The measurement of craniocervical posture: A simple method to

evaluate head position. Int. J. Pediatr. Otorhinolaryngol. 2009; 73,12:1732-1736,

34. Kinovea: www.kinovea.org (05.10.2012.)

35. World Health Organization:

http://www.who.int/growthref/who2007_height_for_age/en/index.html

(5.12.2012.)

36. Swearingen JJ, Young JW: Determination of centers of gravity of children, sitting and

standing. US Federal Aviation Agency, Office of Aviation Medicine, Civil Aeromedical

Research Institute, 1965

37. Goodgold S, Mohr K, Samant A, Parke T, Burns T, Gardner L: Effects ofbackpack load

and task demand on trunk forward lean: Pilot findings on two boys. Work, 2002;

18:213– 220.

38. Hong Y, and Cheung CK: Gait and posture responses to backpack load during level

walking in children”, Gait and Posture 2003; 17;28 – 33.

Ivan Jurak

39


39. Shasmin HN, Abu Osman NA, Razali R, Usman J, Wan Abas WAB: Preliminary study of

acceptable load carriage for primary school children”, Biomed 06, Proceedings of the

International Federation for Medical & Biological Engineering 2007; Kuala Lumpur,

15:171 – 174.

40. Talbott NR: The Effect of the Weight, Location and Type of Backpack on Posture and

Postural Stability of Children. Doctoral thesis. University of Cincinnati 2005.

41. Harman E, Han KH, Frykman P, Pandorf C: The effects of backpack weight on the

biomechanics of load carriage. Military Performance Division U.S. Army Research

Institute of Environmental Medicine, 2000.

42. Mardan H, Eldin E, Chasib U: Kinematics Analysis of Walking during load carriage for

School children. http://www.husseinmardan.com/r38.pdf (14.11.2012.)

43. Kendall FP, et al: Muscles – Testing and Function with Posture and Pain. 2005;59-84,

44. Knapik J, Reynolds K: Load Carriage in Military Operations - A review of historical,

physiological, biomechanical, and medical aspects. Applied Ergonomics 1996, 27,3:

207–216

45. van Niekerk SM, Louw Q, Vaughan C, Grimmer-Somers K, Schreve K: Photographic

measurement of upper-body sitting posture of high school students: A reliability and

validity study. BMC Musculoskeletal Disorders 2008, 9:113

46. McEvoy MP, Grimmer K: Reliability of upright posture measurements in primary

school children. BMC Musculoskeletal Disorders 2005, 6:35

47. Silva AG, Punt TD, Sharples P, Vilas-Boas JP, Johnson MI: Head posture assessment

for patients with neck pain: Is it useful? International Journal of Therapy and

Rehabilitation, 2009, Vol 16, No 1

48. Yip CHT, Chiu TTW, Poon ATK: The relationship between head posture and severity

and disability of patients with neck pain. Manual Therapy (2007),

doi:10.1016/j.math.2006.11.002

49. Fernandez-de-las-Penas C, Alonso-Blanco C, Cuadrado MC, Gerwin RD, Pareja JA:

Trigger Points in the Suboccipital Muscles and Forward Head Posture in Tension-

Type Headache. Headache 2006;46:454-460

50. Griegel-Morris P, Larson K, Mueller-Klaus K, Oatis CA: Association with Pain in Two

Age Groups of Healthy Cervical, Shoulder, and Thoracic Regions and Their Incidence

of Common Postural Abnormalities in the Subjects. PHYS THER. 1992; 72:425-431.

Ivan Jurak

40


51. Levine M, Whittle MW: The Effects of Pelvic Movement on Lumbar Lordosis in the

Standing Position. JOSPT 1996; 24,3:425-431

52. Negrini S, Negrini A: Postural effects of symmetrical and asymmetrical loads on the

spines of schoolchildren. Scoliosis 2007, 2:8

53. Goodgold S, Corcoran M, Gamache D, Gillis J, Guerin J, Coyle JQ: Backpack Use in

Children. Pediatr Phys Ther 2002;14:122–131

54. Lindstrom-Hazel D: The backpack problem is evident but the solution is less obvious.

Work, 2009; 32:329–338

55. Neljak B, Novak D, Sporiš G, Višković S, Markuš D: Cro-fit norme. Zagreb, 2012.

(priručnik)

56. Deans SM: Determining the validity of the Nintendo Wii balance board as an

assessment tool for balance. Master thesis. University of Nevada 2011.

57. Clark RA, Bryant Al, Pua Y, McCrory P, Bennel K, Hunt M: Validity and reliability of

the Nintendo Wii Balance Board for assessment of standing balance. Gait & Posture

2010; 31:307–310

58. Hine ER, Hummer AD: Reliability and Validity of the Nintendo® Wii Fit™. Doctoral

thesis. Sage Graduate School 2010.

59. Skoffer B, Foldspang A: Physical activity and low-back pain in schoolchildren. Eur

Spine J 2008;17:373–379

60. Lederman E: The myth of core stability. Journal of Bodywork & Movement Therapies

2010; 14:84-98

61. Lederman E: The fall of the postural–structural–biomechanical model in manual and

physical therapies: Exemplified by lower back pain. CPDO Online Journal 2010; 1-14

62. Chaitow L, et al: Is a postural-structural-biomechanical model, within manual

therapies, viable?: A JBMT debate. Journal of Bodywork & Movement Therapies

2011; 15:130-152

63. Jones GT, Macfarlane GJ: Epidemiology of low back pain in children and adolescents.

Arch Dis Child 2005; 90:312–316

64. Negrini S, Politano E, Carabalona R, Tartarotti L, Marchetti ML: The Backpack load in

schoolchildren: clinical and social importance and efficacy of a community-based

educational intervention. Eur Med Phys 2004; 40:185-190

Ivan Jurak

41


65. Ismail SA, Tamrin SBM, Hashim Z: The Association between Ergonomic Risk Factors,

RULA Score, and Musculoskeletal Pain among School Children: A Preliminary Result.

Global Journal of Health Science 2009; 1,2:73-84

66. Fernandes SMS, Casarotto RA, Joao SMA: Effects of educational sessions on school

backpack use among elementary school students. Rev Bras Fisioter 2008; 12,6:447-

453

67. Heyman E, Dekel H: Ergonomics for children: An educational program for physical

education students. Work. 2009; 32,3:261-2655

68. Johnson RC, Pelot RP, Doan JB, Stevenson JM: The Effect of Load Position on

Biomechanical and Physiological Measures during a Short Duration March. NATO

Science and Technology Organization 2000.

69. Vidal J, Borras PA, Ponseti FJ, Cantallops J, Ortega FB, Palou P: Effects of a postural

education program on school backpack habits related to low back pain in children.

Eur Spine J 2012; DOI 10.1007/s00586-012-2558-7

Ivan Jurak

42


8. PRILOZI

Prilog 1: Primjerak upitnika

Poštovani,

Pred Vama je anketni upitnik o navikama nošenja torbe Vašeg djeteta. Ovaj upitnik je dio pilot

projekta Katedre za kineziologiju, Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu pod nazivom ''Utjecaj

mase školske torbe na posturu i distribuciju sile reakcije podloge kod prvoškolaca''. Rezultati

anketnih upitnika bit će korišteni poštujući princip anonimnosti stoga Vas molimo za Vaš iskreni

odgovor. Sva pitanja u upitniku se odnose na dijete. Zahvaljujemo na Vašem vremenu i suradnji.

1. Spol (djeteta) M Ž

2. Da li dijete samostalno nosi torbu u školu? DA NE

3. Ako ne, tko nosi torbu u školu?

a. Majka/otac

b. Baka/djed

c. Sestra/brat

d. Netko drugi:________________________ (upisati tko)

4. Da li torba preko tjedna ostaje u školi? DA NE

5. Koliko ste novaca izdvojili za školsku torbu?

a. Ispod 100 HRK

b. Između 100 HRK i 300 HRK

c. Između 300 HRK i 750 HRK

d. Između 750 HRK i 1000 HRK

e. Iznad 1000 HRK

6. Da li je torba Vašeg djeteta reklamirana kao posebno dizajniran i ergonomsko prilagođen

proizvod? DA NE

7. Smatrate li da je torba Vašeg djeteta preteška za njega? DA NE

8. Bavi li se Vaše dijete organiziranom tjelesnom aktivnošću? DA NE

9. Ako DA, koliko puta tjedno i koji sport?

Ivan Jurak

43


Prilog 2: Kolmogorov-Smirnov test

K-S Z p

KATZBT 0.483 >0.05

KATZST 0.617 >0.05

TAPFTOBT 0.571 >0.05

TAPFTOST 0.678 >0.05

TAPVOBT 0.640 >0.05

TAPVOST 0.767 >0.05

TLLSTOBT 0.474 >0.05

TLLSTOST 0.598 >0.05

TLLVOBT 0.556 >0.05

TLLVOST 0.740 >0.05

KVKBT 0.562 >0.05

KVKST 0.465 >0.05

KCKBT 0.630 >0.05

KCKST 0.442 >0.05

Legenda: KATZBT- kut anteriornog tilta zdjelice bez torbe; KATZST- kut anteriornog tilta zdjelice s torbom TPFTOBT- težište u anteroposteriornoj projekciji po frontotransverzalnoj osi bez torbe; TPFTOsT- težište u

anteroposteriornoj projekciji po frontotransverzalnoj osi s torbom; TAPVOBT- težište u anteroposteriornoj projekciji po vertikalnoj osi bez torbe; TAPVOST- težište u anteroposteriornoj projekciji po vertikalnoj osi s torbom; TLLSTOBT- težište u laterolateralnoj projekciji po sagitotransverzalnoj osi bez torbe; TLLSTOST- težište u

laterolateralnoj projekciji po sagitotransverzalnoj osi s torbom; TLLVOBT- težište u laterolateralnoj projekciji po vertikalnoj osi bez torbe; TLLVOST- težište u laterolateralnoj projekciji po vertikalnoj osi s torbom; KVKBT-

kraniovertebralni kut bez torbe; KVKST- kraniovertebralni kut s torbom; KCKBT- kraniocervikalni kut bez torbe; KCKST- kraniocervikalni kut s torbom

Prilog 3: Korelacija mase, visine i BMI (N=71)

Tjelesna masa(kg) Tjelesna visina(m) BMI(kg/m2)

TM Pearson r 1 0.633 0.878

p <0.01 <0.01

TV Pearson r 0.633 1 0.192

p <0.01 >0.05

BMI Pearson r 0.878 0.192 1

p <0.01 >0.05

Legenda: TM-tjelesna masa; TV-tjelesna visina; BMI-body mass index;

povezanost mase školske torbe s posturom kod prvoškolaca

Documents