porezni bilans - feb dd sarajevo · 3 porezni bilans obračun poreza na dobit se vrši u postupku...

POREZNI BILANS 1

POREZNI BILANS

POREZNI BILANS 2

Impressum

Ovaj Priručnik je besplatni edukativni materijal namijenjen korisnicima usluga izdavača FEB d.d. Sarajevo.

Stavovi i mišljenja autora izneseni u ovoj publikaciji ne predstavljaju nužno stavove i mišljenja nadležnih državnih, entitetskih i kan-tonalnih organa i institucija.

IzdavačFEB d.d. – SarajevoISSN 1512-7818

Naslov publikacije„Porezni bilans“

AutorDenis Zukić

Direktor, glavni i odgovorni urednikElma Peštović

UređujeUređivački kolegij

RedakcijaM.M. Bašeskije 11, 7100 SarajevoTel.: +387 33 215-802 +387 33 214-874 +387 33 210-714Fax: +387 33 204-676e-mail: [email protected]: www.feb.ba

KnjižaraM.M. Bašeskije 11, 7100 SarajevoTel.: +387 33 203-996

Mjesto i godina izdavanja Sarajevo, februar 2017.

POREZNI BILANS 3

Obračun poreza na dobit se vrši u postupku poreznog bilansiranja, tako da se “računovodstveni” poslovni rezultat “svodi” na oporezivu dobit ili na porezni gubi-tak. U tom smislu je veoma bitno znati razliku između računovodstvenog poslovnog rezultata i oporezive dobiti ili poreznog gubitka, odnosno, znati uočiti vezu između Bilansa uspjeha i Poreznog bilansa.

Porezno bilansiranje predstavlja matematičku, odnosno obračunsku radnju kojom računovodstveni poslovni rezultat dovodimo na nivo oporezive dobiti ili poreznog gubitka.

Način utvrđivanja oporezive dobiti propisan je Zakonom o porezu na dobit („Službene novine FBiH“, broj 15/16) i Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit („Službene novine FBiH“, broj 88/16).

Obrazac poreznog bilansa

Pravilnikom su propisana tri obrasca poreznog bilansa, i to:1. Porezni bilans - Obrazac PB-800-A

2. Porezni bilans - Obrazac PB-800-B

3. Konsolidovani porezni bilans i prijava poreza na dobit - Obrazac PP-805

Obrazac PB-800-A možemo nazvati i osnovnim obrascem poreznog bilansa, jer po nekoj slobodnoj procjeni isti će predavati oko 90% poreznih obveznika. Obrazac PB-800-A popunjava porezni obveznik iz člana 3. st. (1), (2) i (3) i član 4. stav (2) Zakona.

POREZNI BILANS

POREZNI BILANS 4

Član 3. Zakona(1) Obveznik poreza na dobit je privredno društvo i drugo pravno lice rezident Federacije koji

privrednu djelatnost obavlja samostalno i trajno prodajom proizvoda i/ili pružanjem usluga na tržištu u Federaciji, Republici Srpskoj, Brčko distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko distrikt) ili na inozemnom tržištu radi ostvarivanja dobiti.

(2) Obveznik poreza na dobit je i podružnica pravnog lica iz Republike Srpske i Brčko distrikta, a koja je registrirana na teritoriji Federacije, za dobit koju ostvari poslovanjem u Federaciji.

(3) Obveznik poreza na dobit je i poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica koja posluje putem stalnog mjesta poslovanja na teritoriji Federacije i koja je rezident Federacije.

Član 4. stav 2) ZakonaAko neprofi tna pravna lica (ustanove, zavodi, komore, savezi, udruženja...), koja su registrirana u skladu sa posebnim propisima, obavljaju neku tržišnu djelatnost te ostvaruju i druge prihode sa tržišta, izuzev prihoda navedenih u stavu (1) tačka c) ovog člana, obveznici su poreza na dobit za dobit koju ostvare obavljanjem takvih djelatnosti.

U slučaju da privredno društvo iz Republike Srpske ili Brčko distrikta ili nerezidentno pravno lice ima više podružnica odnosno poslovnih jedinica na teritoriji Federacije popunjava se Obrazac PB-800-B. Obrazac PB-800-B sačinjava se za više podružnica odnosno poslovnih jedinica na nivou jednog kantona ukoliko je budžet kantona korisnik javnog prihoda, odnosno na nivou Federacije ukoliko je budžet Federacije korisnik javnog prihoda.

Matično privredno društvo koje ima odobreno porezno konsolidovanje u skladu sa rješenjem iz člana 41. stav (4) Zakona dužno je u skladu sa članom 49. stav (1) Zakona dostaviti Konsolidovani porezni bilans i prijavu poreza na dobit - Obrazac PP-805 nadležnoj jedinici Porezne uprave prema sjedištu pravnog lica.

Popunjavanje poreznog bilansa (obrazac PB-800-A)

U prvom dijelu obrasca poreznog bilansa unose se podaci o ukupnim prihodima (tačka A.), rashodi-ma (tačka B.) i rezultatu perioda (tačka C.).

Podatak koji se unosi u tačku A1. treba da odgovara zbiru sljedećih AOP-a Bilans uspjeha (AOP 201+ AOP227 + AOP244 + AOP266+ AOP285+ AOP295+ AOP304), dok podatak sa tačke B1. treba da odgovara zbiru sljedećih AOP-a iz Bilans uspjeha (AOP212+ AOP234 + AOP254+ AOP276+ 289AOP + AOP296+ AOP305).

Pozicije A2. i B2. popunjavaju isključivo izuzeta pravna lica (član 4. stav 2) Zakona) ili poslovne jedinice (podružnice) koje ostvaruju dobit obavljanjem tržišne djelatnosti na teritoriji FBiH.

Pozicije A3. i B3. predstavljaju ukupne prihode/rashode svih zavisnih društava ukoliko se vrši porezna konsolidacija iz člana 41. Zakona, a Obrazac PP-805 popunjava matično privredno društvo.

U pozicije C1. ili C2. unosi se podatak o dobitku odnosno gubitku tekućeg perioda, koji predstavlja razliku između prihoda i rashoda perioda A. – B.

Finansijski rezultat (redni broj 1. i 2.)

U redni broj 1. Poreznog bilansa unosi se podatak o računovodstvenoj dobiti poslovne godine (dobit iz Bilans uspjeha). Podatak o računovodstvenoj dobiti može se preuzeti sa pozicije C1. poreznog bilansa ili sa zbira dva AOP-a iz Bilans uspjeha (AOP 297 + AOP 304).

POREZNI BILANS 5

U redni broj 2. Poreznog bilansa unosi se podatak o računovodstvenom gubitku poslovne godine (gubitak iz Bilans uspjeha). Podatak o računovodstvenom gubitku može se preuzeti sa pozicije C2. Poreznog bilansa ili sa zbira dva AOP-a iz Bilans uspjeha (AOP 298 + AOP 305).

Kapitalni dobici i gubici (redni broj 3. i 4.)

U redni broj 3. Poreznog bilansa unose se kapitalni dobici, koji za posljedicu imaju uvećanje os-novice za obračun poreza na dobit. Kapitalnim dobicima smatraju se svi oni iznosi koji direktno utiču na povećanje akumulirane ili tekuće dobiti u bilansu stanja:

Revalorizacione rezerve

Promjena računovodstvene politike

Ispravka grešaka iz ranijih godina.

U redni broj 4. Poreznog bilansa unose se kapitalni gubici, koji za posljedicu imaju umanjenje osnovice za obračun poreza na dobit. Kapitalnim gubicima smatraju se iznosi koji umanjuju aku-muliranu ili tekuću dobit u bilansu stanja:

Promjena računovodstvene politike

Ispravka grešaka iz ranijih godina.

Efekat kapitalnih dobitaka/gubitaka iskazuje se u Bilansu stanja, kao povećanje/umanjenje dobiti (konto 340 ili 341).

Zatezna kamata i troškovi postupka prinudne naplate (redni broj 5.)

Na ovoj poziciji unosi se sav trošak zateznih kamata i postupka prinudne naplate koji se u skladu sa Zakonom i Pravilnikom smatraju porezno nepriznatim rashodom. Porezno nepriznati troškovi po osnovu zateznih kamata i prinudne naplate, su isključivo oni koji se odnose na kašnjenje u plaćanju javnih prihoda koji se plaćaju i obračunavaju prema poreznim administracijama.

Troškovi postupka prinudne naplate uključuju i troškove nastale u vezi s prinudnom naplatom, kao što su troškovi čuvanja, naknada, taksi i sl.

Sudski troškovi vezano za sporove oko javnih prihoda (redni broj 6.)

Porezno nepriznatim rashodima smatraju se sudski troškovi vezani uz sporove u vezi sa javnim prihodima bilo da ih je porezni obveznik stvarno snosio ili su nadoknađeni.

Pod ovim troškovima smatraju se naknade i nagrade advokata, stručnjaka, savjetnika, konsultanata, vještaka i drugih stručnih lica, koji su angažovani u sudskim sporovima oko javnih prihoda, ukoliko su takvi rashodi suprotni rashodima iz člana 11. Zakona.

Dakle, ukoliko se na usluge stručnjaka (kao fi zičkih lica) obračunaju doprinosi po osnovu ugovora o djelu, takvi troškovi smatraju se porezno priznatim rashodom bez obzira što su nastali kao iz-daci vezani uz sporove u vezi sa javnim prihodima.

Također, naknade i takse koji su javni prihodi, a koje je obveznik dužan plaćati vezano za sudske sporove oko javnih prihoda, predstavljaju porezno priznat rashod.

POREZNI BILANS 6

Novčane kazne koje izriče nadležni organ (redni broj 7.)

Porezno nepriznatim rashodima smatraju se novčane kazne koje izriče nadležni organ (bilo koji organ vlasti u Bosni i Hercegovini), bilo da su izrečene pravnom ili fi zičkom licu, predstavljaju porezno nepriznat rashod.Međutim, ukoliko poslodavac na svoj teret plati kaznu izrečenu fi zičkom licu i na istu obračuna porez i doprinose (tretman koristi u skladu sa članom 10. stav (3) Zakona o porezu na dohodak), takav trošak smatra se porezno priznatim rashodom.

Obračunati i plaćeni porez na dobit koji je iskazan kao rashod (redni broj 8.)

Porezno nepriznatim rashodom smatra se obračunati i plaćeni porez na dobit koji je iskazan kao rashod. Računovodstveno gledano, evidentiranje poreza na dobit kao trošak perioda bilo bi pogrešno. Visina poreza utvrđuje se Poreznim bilansom, dok računovodstveno se „utvrđivanje poreza“ evidentira preko klase 7 i konta 481.

U praksi su česte situacije da se naknadno obračunati porez (manje utvrđen u prethodnom periodu) evidentira kao trošak. Ovakav postupak također je pogrešan, jer u skladu sa MRS/MSFI naknadno utvrđena obaveza poreza na dobit evidentira se kao kapitalni gubitak (korekcija preko zadržane dobiti). U slučaju da se navedena korekcija evidentira kao trošak, takav trošak je porezno ne-priznat.

Također, plaćanje poreza na dobit za druge obveznike („majka za kćerku“), ima tretman porezno nepriznatog troška.

Porez po odbitku obračunat i plaćen na vlastiti teret (redni broj 9.)

Porez po odbitku obračunava se na prihod koji je ostvario nerezident obavljanjem povremene djelatnosti na teritoriji Federacije, osim prihoda koji se može pripisati poslovnoj jedinici nerezi-denta u Federaciji. Porez po odbitku obračunava se na osnovu isplate ili na drugi način izmirene:

a) dividende, odnosno raspodjela iz dobiti;

b) kamate ili njenog funkcionalnog ekvivalenta po fi nansijskim instrumentima i aranžmanima;

POREZNI BILANS 7

c) naknada za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva;

d) naknada za upravljačke, tehničke i obrazovne usluge (uključujući naknade za usluge istraživanja tržišta, poreznog savjetovanja, revizorske usluge i konzalting usluge);

e) naknada za zakup na osnovu iznajmljivanja pokretne i nepokretne imovine;

f) naknada za zabavne i sportske događaje;

g) premija osiguranja za osiguranje ili reosiguranje od rizika u Federaciji;

h) naknada za telekomunikacijske usluge;

i) ostale naknade za usluge, ali samo za nerezidente iz država sa kojima nema potpisan ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Oporezivim prihodom nerezidenta smatra se i prihod koji ostvari nerezidentno pravno lice od re-zidentnog pravnog lica ili drugog nerezidentnog lica na teritoriji Federacije na osnovu prodaje ili prijenosa, uz naknadu, za nepokretnu imovinu, dionice ili udjele u kapitalu koji se u skladu sa računovodstvenim propisima smatraju dugoročnim fi nansijskim plasmanom i prava industrijske svojine, ako ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drugačije propisano.

Porez po odbitku plaća se po stopi 10%, a na dividende po stopi 5%. Stopa poreza po odbitku može biti i niža u slučaju primjene Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Pravilnikom je dozvoljeno da se porez po odbitku obračuna na vlastiti teret isplatioca korištenjem preračunate stope, te tako obračunati porez na vlastiti teret ima tretman porezno nepriznatog rashoda. MEĐUTIM, porez po odbitku koji je porezni obveznik obračunao i platio na svoj teret, a sa državom primaoca prihoda ne postoji Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, tako obračunat i plaćen porez po odbitku predstavlja porezno priznat rashod.

Izdaci političkim strankama (redni broj 10.)

Porezno nepriznatim rashodima smatraju se izdaci političkim strankama. Pod izdacima političkim strankama smatraju se svi izdaci prema političkim strankama, njenim organima ili članovima u vidu sponzorstva, donacija ili drugih vrsti izdataka.

Raspodjela dobiti i svaka raspodjela iz kapitala (redni broj 11.)

Raspodjela dobiti i svaka raspodjela iz kapitala kojoj je osnova ostvareni poslovni rezultat, a koja predstavlja stavku rashoda, predstavlja porezno nepriznat rashod. Potrebno je naglasiti da se ovdje nije mislilo na isplatu dividende, koja se računovodstveno i ne može smatrati rashodom.

Međutim, ukoliko se po menadžerskom ugovoru, članu uprave isplati određeni bonus, a na isti se ne obračunaju porezi i doprinosi, takav trošak bio bi porezno nepriznat. Dakle, svaka isplata bonusa (koja se isplaćuje radi ostvarenog poslovnog rezultata), a na koju su obračunati porez i do-prinosi (tretman plaće), smatra se troškom koji je porezno priznat.

Rashodi koji se ne mogu povezati sa ostvarenjem dobiti ili načelom poslovanja pažnjom dobrog privrednika (redni broj 12.)

Rashodi koji se ne mogu povezati s ostvarivanjem dobiti ili se ne mogu povezati sa principom po-slovanja pažnje dobrog privrednika, predstavljaju porezno nepriznate rashode.

POREZNI BILANS 8

Članom 19. Pravilnika, navedeni su rashodi koji se smatraju porezno nepriznatim u skladu sa prethodno navedenim rashodima, a to su:

a) rashodi koji se ne mogu povezati sa prihodima (sadašnjim ili budućim) kroz sučeljavanje, direktno ili indirektno, izuzev rashoda iz člana 12. Zakona; ili

b) rashodi koji služe za privatne svrhe vlasnika ili zaposlenika, a nisu obuhvaćeni članom 11. stav (1) Zakona; ili

c) rashodi koji predstavljaju rashode koji se plaćaju za drugo pravno lice.

Načelo pažnje dobrog privrednika podrazumijeva stvaranje rashoda u svrhu sticanja budućih prihoda, bez obzira da li će se oni realizirati ili ne. Rashodi koji su nastali na ovakav način, kao što su troškovi sajma, troškovi marketinga, oglašavanja, reklame, istraživanja i slični troškovi, predstavljaju porezno priznate rashode.

Također, ugovaranje poslova koji djeluju suprotno svrsi ostvarivanja dobiti poreznog obveznika, a koji za posljedicu imaju rashode koji su veći od pri-hoda, porezno priznati rashodi smatraju se samo rashodi u visini realiziranog prihoda.

Porezno nepriznate su prodaje koje su ugovorene po damping cijenama. Pravilnik pod damping cijenom smatra cijenu koja je manja od cijene koštanja (nabavne vrijednosti). Ovo se ne odnosi na prodaju stalnih sredstava koja su korištena u poslovne svrhe od strane poreznog obveznika.

Zatezna kamata, penali i ugovorne kazne između povezanih lica (redni broj 13.)

Porezno nepriznatim rashodima smatraju se zatezne kamate, penali i ugovorne kazne između povezanih lica. Dakle, ako navedeni troškovi nastanu između nepovezanih lica, takvi troškovi smatraju se porezno priznatim.

Rashodi na ime zaliha utvrđeni iznad iznosa obračunatog po metodi prosječne cijene i razlike koje proizilaze iz odstupanja (redni broj 14.)

Rashodi nastali na ime evidentiranja zaliha priznaju se u iznosima iskazanim u fi nansijskom izvještaju primjenom metode prosječne nabavne cijene. Ukoliko se zalihe evidentiraju po obračunskim vrijednostima koje odstupaju od nabavnih vrijednosti, razlika koja proizlazi iz odstupanja predstavlja porezno nepriznat rashod.

Rashodi nastali na ime usklađivanja vrijednosti zaliha sa njihovom ostvarivom vri-jednosti (redni broj 15.)

Rashodi na ime usklađivanja zaliha iz ranijeg perioda koji su bili porezno nepriznati rashodi (redni broj 16.)

POREZNI BILANS 9

Rashodi nastali na ime usklađivanja vrijednosti zaliha sa njihovom neto ostvarivom vrijednosti priznaju se u poreznom periodu u kojem su te zalihe prodate ili otpisane ili uništene.

Prema paragrafu 9. MRS 2, zalihe treba vrednovati po trošku ili neto ostvarivoj vrijednosti, za-visno od toga što je niže. Trošak zaliha se, možda, neće moći nadoknaditi ako su zalihe oštećene, ako su u cijelosti ili djelomično zastarjele ili ako je smanjena njihova prodajna cijena. U takvom slučaju zalihe se vrednuju po iznosu neto ostvarive vrijednosti, iznos čija je vrijednost niža od troška nabavke.

Primjer usklađivanja vrijednosti zaliha sa grupe konta 10 – Sirovine, materijal, rezervni dijelovi i sitan inventar: Pravno lice nabavilo je materijal čiji su troškovi nabavke iznosili 125.000 KM. Provjerom neto prodajne vrijednosti/neto ostvarive vrijednosti materijala utvrđeno je da nabavlje-ni materijal vrijedi 100.000 KM. Iz primjera je evidentno da je vrijednost materijala precijenjena te da se ista treba umanjiti za 25.000 KM.

R. br. Opis Konto Duguje Potražuje

1 Umanjenje vrijednosti zaliha 585 25.000

Ispravka vrijednosti zaliha 109 25.000

Za umanjenje vrijednosti materijala do iznosa neto prodajne vrijednosti

Ukoliko je obveznik izvršio umanjenje vrijednosti zaliha, ispod iznosa nabavne vrijednosti, takvo umanjenje smatra se porezno nepriznatim rashodom sve dok se te zalihe ne prodaju ili otpišu ili unište. Porezno nepriznati trošak evidentira se na rednom broju 15. Poreznog bilansa. Ukoliko se u narednom poreznom periodu zalihe otuđe (prodaja, otpis ili uništenje), iznos sa rednog broja 15. Poreznog bilansa unosi se u redni broj 16. kao „-„ stavka.

Ako se u istom poreznom periodu desi umanjenje vrijednosti zalihe i prodaja iste, nema korekcija kroz Porezni bilans.

Manjak zaliha koji su porezno nepriznat rashod (redni broj 17.)

Članom 9. stav 1) tačka i) Zakona o porezu na dobit, navedeno je da se porezno nepriznatim rashodima smatraju rashodi koji se ne mogu povezati sa ostvarivanjem dobiti ili se ne mogu povezati sa principom poslovanja pažnjom dobrog privrednika. Ipak, manjak zaliha nastao kao posljedica kala, rastura, kvara ili loma, kao i više sile (poplave, požara, zemljotres, krađa), ne smatraju se rashodom u smislu člana 9. stav (1) tačka i) Zakona.

Dakle, svaki manjak koji nastane na osnovu kala, rastura, kvara ili loma, ili kao posljedica više sile smatra se porezno priznatim rashodom. Iz navedenog se može zaključiti da manjak koji se ne možemo „pravdati“ kalom (…) ili višom silom predstavlja porezno nepriznat rashod (tj. porezno nepriznat je svaki manjak koji je nastao kao posljedica ljudskog faktora).

U članu 28. stav 2) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dobit, navodi se da je visina porezno priznatog manjka jednaka visini rashoda koji se utvrđuje na način propisan odredbama propisa koji uređuju porez na dodanu vrijednost. Iako, zakonodavac nije jasno naveo da se porezno priznatim rashodom po osnovu kala, rastura, kvara ili loma (i više sile) smatra samo onaj dio rashoda na koji se ne obračunava PDV (u skladu sa normativom iz Pravilnika o primjeni Zakona o por-ezu na dodanu vrijednost), prema tumačenjima FMF porezno priznatim manjkom smatra se isključivo onaj dio rashoda na koji se ne obračunava PDV.

POREZNI BILANS 10

Troškovi plaća i naknada koji su porezno nepriznat rashod (redni broj 18.)

Troškovi plaća i drugih primanja lica koji se u skladu sa propisima o porezu na dohodak smatraju prihodom od nesamostalne ili samostalne djelatnosti, a na koje su obračunati obavezni doprinosi i porez na dohodak, porezno su priznat rashod. Naknade koje isplaćuje poslodavac u skladu sa propisima o porezu na dohodak su porezno priznat rashod.

Naknade koje porezni obveznik isplaćuje licima koja nisu u radnom odnosu, a na koje nisu obračunati porezi i pripadajući doprinosi, predstavljaju porezno nepriznat rashod. Ovdje se prije svega misli na isplate iz člana 14. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak (dnevnice, topli obrok, prevoz, regres...).

Dakle, troškovi toplog obroka ili karte volonterima (na koje nisu obračunati porez i doprinosi), volo-nter nije zaposlenik, smatraju se porezno nepriznatim rashodom. Također, sve isplate dnevnica za službeni put vanjskim saradnicima angažovanim po ugovoru o djelu ili ugovoru o autorskom, na koje nisu obračunati porez i doprinosi, smatraju se porezno nepriznatim rashodom...

Troškovi na ime doprinosa koji su porezno nepriznat rashod (redni broj 19.)

Porezno priznatim rashodom smatraju se i rashodi na osnovu obračunatih obaveznih doprinosa, uz uvjet da su obračunati u skladu sa važećim propisima u Federaciji, odnosno Republici Srpskoj i Brčko distriktu.

Troškovi poreza i pripadajućih obaveznih doprinosa koje porezni obveznik iz člana 3. stav (3) Zakona (poslovna jedinica nerezidenta) plaća u skladu sa propisima države iz koje je, za svoje zaposlenike, smatraju se porezno nepriznatim rashodima, dok se doprinosi koji se plaćaju u skladu sa propisima u Bosni i Hercegovini smatraju porezno priznatim rashodom.

Troškovi stipendija koji su iskazani kao porezno nepriznati rashodi (redni broj 20.)

Porezno priznatim rashodom smatraju se date stipendije učenicima i studentima, koji nisu pove-zana lica sa poreznim obveznikom, a na redovnom su školovanju, do iznosa koji ne podliježe oporezivanju prema propisima o porezu na dohodak (do iznosa od 75% prosječne neto plaće po zaposlenom u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku nadležnog organa za statistiku, mjesečno!).

POREZNI BILANS 11

Da bi stipendija bila porezno priznat rashod, potrebno je da se stipendije daju učenicima i studenti-ma koji su na redovnom školovanju u Bosni i Hercegovini. Ukoliko se stipendira učenik ili student na redovnom školovanju izvan Bosne i Hercegovine, takav trošak stipendije je porezno nepriznat. Također, stipendija isplaćena iznad iznos od 75% prosječne neto plaće smatra se porezno neprizna-tim rashodom, ali samo za razliku iznad.

Rashodi na ime 70% reprezentacije (redni broj 21.)

Rashodi na osnovu reprezentacije, a koja je nastala obavljanjem poslovne djelatnosti, priznaju se kao porezno priznat rashod u iznosu 30% rashoda reprezentacije.

Pokloni u pojedinačnoj vrijednosti većoj od 20,00 KM ne smatraju se reprezentacijom, te se ne uključuju u ukupan rashod reprezentacije prilikom obračuna porezno priznatog rashoda reprezent-acije. Dakle, pokloni preko 20 KM se smatraju porezno nepriznatim rashodom.

Date donacije iznad visine 3% ukupnog prihoda (redni broj 22.)

Rashodi na osnovu donacija za humanitarne, kulturne, obrazovne, naučne i sportske svrhe, prizna-ju se kao porezno priznat rashod do visine 3% ukupnog prihoda u periodu za koji se utvrđuje porez na dobit. Ovo se odnosi isključivo na donacije koje se daju pravnim licima koji nisu obveznici poreza na dobit ili fi zičkim licima koji nemaju drugih primanja, donacije date „ostalim“ sma-traju se porezno nepriznatim rashodom (100% nepriznato).

Rashodi na ime sponzorstva iznad visine 3% ukupnog prihoda (redni broj 23.)

Rashodi na osnovu sponzorstva koji proizlaze iz ugovora o sponzorstvu, priznaju se kao porezno priznat rashod do visine 3% ukupnog prihoda u periodu za koji se utvrđuje porez na dobit.

Isplate fi zičkim licima koji su umjetnici, zabavljači ili profesionalni sportisti predstavljaju porez-no priznate rashode na ime sponzorstva ukoliko se isplate vrše sa protuuslugom reklamiranja imena, djelatnosti, proizvoda i usluga sponzora.

Rashodi na ime reprezentacije, donacije i sponzorstva između povezanih lica (redni broj 24.)

Na ovoj poziciji Poreznog bilansa evidentira se rashod na ime reprezentacije, donacije i sponzorst-va, koji je nastao između povezanih lica. Dakle, svaki trošak donacije, sponzorstva ili reprezent-acije koji je „potrošen“ na povezano lice, smatra se porezno nepriznatim rashodom.

Rezervisanja za rizike i obaveze koja se ne smatraju porezno priznatim rashodom (redni broj 25.)

Privremene razlike iz tačke 25. – Rezervisanja za rizike i obaveze koja su u ranijem periodu bila porezno nepriznata (redni broj 26.)

POREZNI BILANS 12

Porezno priznatim rezervisanjem smatraju se rezervisanja isključivo po osnovu budućih rashoda u vezi sa zaštitom životne sredine i budućih troškova u garantnim rokovima.

Rezervisanja za buduće rashode u vezi sa zaštitom životne sredine priznata su u porezne svrhe uko-liko postoji pravna obaveza koja nalaže poreznom obvezniku zaštitu životne sredine. Iznos koji se može izdvojiti u takvu rezervu ne smije prelaziti 30% oporezive dobiti prije izdvajanja u rezerve. Ukupna rezerva za zaštitu životne sredine ni u jednom trenutku ne može prelaziti upisani kapital u sudski registar poreznog obveznika.

Rezervisanja koja se formiraju za buduće troškove u garantnim rokovima priznaju se najviše do 4% godišnjeg prometa poreznog obveznika koji se odnosi na proizvode za koje se daje garancija u poreznom periodu.

Na redni broj 25. Poreznog bilansa evidentiraju se sva ostala rezervisanja koja nisu porezno priznata u skladu sa Zakonom (otpremnine, neiskorišteni godišnji odmor, štetni ugovori, restrukturiranje...)

Primjer rezervisanja otpremnina: Pravno lice je na dan 31. 12. 2016. godine izvršilo rezervisanje troškova na ime restrukturiranja društva, u skladu sa zahtjevima MRS 37. Visina rezervisanja je procijenjena na 30.000,00 KM.


1 Troškovi rezervisanja za restrukturiranje 546 30.000

Obaveze po osnovu rezervisanja za troškove restrukturiranja 403 30.000

Knjiženje rezervisanja na dan 31. 12. 2016. godine

Trošak rezervisanja sa konta 546 predstavlja porezno nepriznat rashod i kao takav evidentira se pod rednim brojem 25. Poreznog bilansa.

Pod rednim brojem 26. Poreznog bilansa, evidentira se nastali događaj za koji je izvršeno rezer-visanje. (NOVO!)

Primjer: U toku 2017. godine utvrđeno je da su nastali troškovi restrukturiranja u visini od 20.000,00 KM.


1 Obaveze po osnovu rezervisanja za troškove re-strukturiranja 403 20.000

Žiro-račun 200 20.000Knjiženje iskorištenih rezervisanja

2. Obaveze po osnovu rezervisanja za troškove restruk-turiranja 403 10.000

Otpis obaveza, ukinuta rezervisanja i ostali prihodi 679 10.000 Za oprihodovana rezervisanja

Iskorištena rezervisanja u vrijednosti od 20.000,00 KM evidentiraju se pod rednim brojem 26. Poreznog bilansa koji umanjuje osnovicu za obračun poreza na dobit (predznak „-„). Prihod sa konta 679 ne unosi se pod redni broj 26. Poreznog bilansa. Pozicija prihoda po osnovu ukinutih rezervisanja koja su evidentirana kao porezno ne priznat rashod, treba evidentirati pod rednim bro-jem 53. Poreznog bilansa (slijedi korekcija naveden pozicije prema odgovorima FMF).

POREZNI BILANS 13

Rezervisanja za buduće rashode na ime zaštite životne sredine koji se smatraju porezno nepriznatim rashodom (redni broj 27.)

Rezervisanja za buduće troškove u garantnim rokovima koji se smatraju porezno nepriznatim rashodom (redni broj 28.)

Pod rednim brojem 27. Poreznog bilansa evidentiraju se više obračunata rezervisanja za buduće rashode na ime zaštite životne sredine (iznos iznad 30% oporezive dobiti prije izdavanja u rezerve ili iznos koji prelazi upisani kapital u sudskom registru).

Pod rednim brojem 28. Poreznog bilansa evidentiraju se više obračunata rezervisanja za buduće troškove u garantnim rokovima (iznos iznad 4% godišnjeg prometa poreznog obveznika koji se odnosi na proizvode za koje se daje garancija).

Ostala rezervisanja koja nisu porezno priznata (redni broj 29.)

Pod rednim broj 29. Poreznog bilansa evidentiraju se rezervisanja koja se formiraju na ime pe-nala, rabata, popusta. Navedena rezervisanja ne smatraju se rezervisanjima u vezi sa garantnim rokovima i predstavljaju porezno nepriznat rashod.

Troškovi istraživanja i razvoja koji se smatraju porezno nepriznati rashodi (redni broj 30.)

Troškovi istraživanja i razvoja koji se iskazuju kao rashod u smislu MRS/MSFI predstavljaju porezno priznat rashod u momentu nastanka.

Rezerve/rashodi kod fi nansijskih institucija koja nisu izvršena u skladu sa propisima nadzornih organa (redni broj 31.)

Finansijskim institucijama, nezavisno od pravnog statusa, za čiji rad je potrebno odobrenje nad-zornih organa (Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Agencija za bankarstvo Republike Srpske) priznaju se kao porezno priznati rashodi:

a) ispravke vrijednosti potraživanja bilansne aktive i

b) rezervisanja za gubitke po vanbilansnim stavkama, koji su izvršeni u skladu sa propisima nadzornih organa, u neto iznosu.

Rashodi po osnovu IV potraživanja bilansne aktive koja se procjenjuje na grupnoj osnovi i na bazi iskustva historijskog troška (IBNR) (redni broj 32.)

Porezno nepriznatim rashodima smatraju se rashodi na ime ispravke vrijednosti potraživanja bilansne aktive (latentni gubici - IBNR) koji se procjenjuju:

a) na grupnoj osnovi i

b) na bazi iskustva historijskog troška, gdje nema objektivan dokaz o umanjenju vrijednosti, koji su izvršeni u skladu sa propisima gore navedenih nadzornih organa, u neto iznosu.

POREZNI BILANS 14

Rashodi kod osiguravajućih društava i društava za reosiguranje koji se smatraju porezno nepriznatim rashodom (redni broj 33.)

Rashodi na ime formiranja matematičke rezerve, koji se iskazuju u skladu sa propisima nadzornih organa (Agencije za nadzor osiguravajućih društava Federacije Bosne i Hercegovine i Agencije za osiguranje Republike Srpske), predstavljaju porezno priznat rashod.

Rashodi na ime formiranja tehničke rezerve, koji se iskazuju u skladu sa propisima nadzornih or-gana, priznaju se u visini do 20% povećanja rezervi u bilansu stanja tekućeg u odnosu na prethodni period.

Ispravke vrijednosti i otpis potraživanja koji se smatraju porezno nepriznatim rashodom (redni broj 34.)

Privremene razlike - Ispravke vrijednosti i otpis potraživanja iz tačke 34. koji su u ranijim periodima bili porezno nepriznat rashod (redni broj 35.)

Na teret rashoda priznaju se ispravke vrijednosti i/ili otpis potraživanja pod uslovima: da potraživanja nisu naplaćena u roku 12 mjeseci od datuma dospijeća naplate ili

da su potraživanja utužena ili da je pokrenut izvršni postupak ili da su potraživanja prijavljena u likvidacijskom ili stečajnom postupku nad dužnikom.

Da bi otpis potraživanja bio porezno priznat rashod, potrebno je izvršiti usaglašavanje stanja du-govanja i potraživanja sa dužnikom (Izvod otvorenih stavki: IOS). Samo je porezno priznat onaj iznos potraživanja koji dužnik POTVRDI IOS-om.

Prema odgovorima FMF, u slučaju nepostojanja IOS-a (ili isti nije potvrđen), otpisani iznos potraživanja smatrat će se porezno nepriznatim rashodom.

Također, ukoliko porezni obveznik ima istovremeno dugovanje prema dužniku, koji je ujed-no i potražilac poreznog obveznika, rashodi na ime ispravke vrijednosti potraživanja ili otpisa potraživanja od lica (potražioca) kome se istovremeno duguje (dužnika), do iznosa obaveze prema tom licu (dužniku), smatraju se porezno nepriznatim rashodom.

Porezno nepriznati troškovi po osnovu otpisa potraživanja evidentiraju se pod rednim brojem 34. Poreznog bilansa.

Ukoliko porezni obveznik naplati potraživanja koja su u prethodnim poreznim periodima imala tretman porezno nepriznatog rashoda, tako iskazan prihod ne ulazi u osnovicu i evidentira se pod redni broj 35. Poreznog bilansa.

Rashodi na ime kamata ili njenog ekvivalenta između povezanih lica koji se smatra-ju porezno nepriznatim rashodom (redni broj 36.)

Ukoliko odnos stavki ukupnih obaveza (po osnovu kamate ili njegovog ekvivalenta) na osnovu fi nansijskih ugovora i upisanog kapitala u sudski registar poreznog obveznika prelazi odnos 4:1, fi nansijski rashodi koji se mogu pripisati iznosu koji prelazi odnos 4:1 predstavljaju porezno nepriznat rashod.

POREZNI BILANS 15

Ekvivalentom kamate smatra se bilo koji prihod od potraživanja svih vrsta, bilo da su osigurana hipotekom ili ne, i bilo da nose pravo na udio u dobiti dužnika ili ne, uključujući premije i nagrade na vrijednosne papire, obveznice ili pozajmice.

Amortizacija koja je obračunata na imovinu koja se ne amortizuje (redni broj 37.)

Na ovoj poziciji Poreznog bilansa evi-dentira se trošak amortizacije obračunat na imovinu koja se ne amortizuje (npr. zemljište...).

Obračunu amortizacije podliježe dugo-trajna imovina koja ima ograničen vijek trajanja. Dugotrajnom imovinom smatraju se materijalna (nekretnine, postrojenja, oprema i biološka sredstva) i nematerijal-na sredstva, osim goodwilla, čiji je vijek upotrebe duži od 12 mjeseci.

Na ovu poziciju potrebno je evidentirati i trošak amortizacije na uvećanu vrijednost sredstva (nakon revalorizacije) i to za iznos razlike troška amortizacije po nabavnoj

vrijednosti i uvećanoj vrijednosti. Naime, amortizacija dugotrajne imovine smatra se porezno priznatim rashodom, ukoliko se obračunava na nabavnu vrijednost proporcionalnom metodom primjenom maksimalnih godišnjih stopa amortizacije iz člana 19. stav (2) Zakona.

Nadalje, na ovu poziciju Poreznog bilansa, unosi se i trošak amortizacije obračunat na sredstva koja su van upotrebe ili se ne koriste, a koja u skladu sa MRS/MSFI podliježu obračunu amortizacije.

Dugotrajna imovina čija vrijednost je manja od 1.000 KM, a koja se jednokratno ot-pisuje u porezne svrhe (redni broj 38.)

Privremene razlike – amortizacije iz tačke 38. (redni broj 39.)

Ukoliko je nabavna cijena imovine manja od 1.000,00 KM, njena nabavna vrijednost može se u cijelosti odbiti u godini u kojoj je ta imovina nabavljena i stavljena u upotrebu. Takvo „odbi-janje“ evidentira se pod rednim brojem 38. Poreznog bilansa, s tim da se računovodstveno odbijan-je ne evidentira. Dakle, odbitak do 1.000,00 KM koristi se isključivo u porezne svrhe za umanjenje osnovice za obračun poreza na dobit.

Nabavljeno sredstvo, u skladu sa zahtjevima MRS/MSFI, podliježe amortizaciji, s tim da je obračunati trošak amortizacije na takvo sredstvo porezno nepriznat, jer se za isto koristio porezni poticaj iz rednog broja 38. Poreznog bilansa. Porezno nepriznati trošak amortizacije evidentira se u polje 39. Poreznog bilansa.

Rashodi na ime umanjenja vrijednosti dugotrajne imovine koji se smatraju porezno nepriznatim rashodom (redni broj 40.)

POREZNI BILANS 16

Privremene razlike – Rashoda iz tačke 40. (redni broj 41.)

Rashodi nastali na ime umanjenja vrijednosti dugotrajne imovine (materijalne, nematerijalne, fi -nansijske...) koji se utvrđuju kao razlika između neto sadašnje vrijednosti i njene procijenjene nad-oknadive vrijednosti, priznaju se kao porezno dopustiv rashod u poreznom periodu u kojem je ta imovina prodata ili uništena uslijed više sile.

Postupak (ne)priznavanja rashoda naime umanjenja vrijednosti dugoročnih sredstava, identičan je postupku iz tačke 15. Poreznog bilansa, koja je prethodno pojašnjena.

Razlika troška amortizacije između pune porezno dozvoljene i stvarne (niže) amor-tizacije (redni broj 42.)

Privremene razlike – Amortizacije iz tačke 42 (redni broj 43.)

Porezno priznate stope amortizacije dugotrajne imovine propisane su u članu 19. stav 2) Zakona, i iznose:

a) građevinski objekti - 5%,b) ceste, komunalni objekti, željeznica - 10%,c) oprema, vozila, postrojenja - 15%,d) oprema za vodoprivredne, vodovodne i kanalizacijske sisteme - 15%,e) hardver i softver i oprema za zaštitu okoliša - 33,3%,f) višegodišnji zasadi - 15%,g) osnovna stada - 40% ih) nematerijalna imovina - 20%.

Ukoliko porezni obveznik koristi niže stope amortizacije od stopa iz člana 19. stav (2) Zakona, IMA PRAVO (ne obavezu!) da smanji poreznu osnovicu za razliku između pune porezno doz-voljene amortizacije koja se utvrđuje prema Zakonu i stvarne (niže) amortizacije koja je utvrđena u njegovim poslovnim knjigama, prilikom utvrđivanja porezne osnovice. Eventualno korištenje takvog „mini“ poticaja rezultirat će umanjenjem porezne osnovice unosom pod redni broj 42. Poreznog bilansa.

Navedeni „mini“ poticaj, samo je privremenog karaktera s obzirom da u narednim poreznim pe-riodima korišteno umanjenje povećava osnovicu za obračun poreza (redni broj 43. Poreznog bi-lansa).

Razlika troška amortizacije između pune porezno dozvoljene i stvarne (više) amor-tizacije (redni broj 44.)

Privremene razlike – Amortizacije iz tačke 44. (redni broj 45.)

Ukoliko porezni obveznik koristi više stope amortizacije od stopa iz člana 19. stav (2) Zakona, IMA OBAVEZU da poveća poreznu osnovicu za razliku između pune porezno dozvoljene amor-tizacije koja se utvrđuje prema Zakonu i stvarne (više) amortizacije koja je utvrđena u njegovim po-

POREZNI BILANS 17

slovnim knjigama, prilikom utvrđivanja porezne osnovice. Dakle, u ovom slučaju, kada obveznik koristi više stope amortizacije od „porezno dopustivih“, u obavezi je više obračunatu amortizaciju evidentirati kao porezno nepriznat rashod na rednom broju 44. Poreznog bilansa. Privremene raz-like po ovom osnovu se u narednim obračunskim periodima evidentiraju kao umanjujuća stavka u Poreznom bilansu na rednom broju 45..

Amortizacija goodwill-a koji je nastao kod statusnih promjena (redni broj 46.)

Amortizacija goodwill-a nastalog pri statusnim promjenama smatra se porezno nepriznatim rasho-dom.

Amortizacija na iznajmljenu ili unajmljenu imovinu koja se smatra porezno ne-priznatim rashodom (redni broj 47.)

Trošak amortizacije na iznajmljenu imovinu priznaje se zavisno od toga da li se takva imovina računovodstveno tretira kao sredstvo zakupodavca ili kao sredstvo zakupoprimca, u skladu sa MRS 17 - Liznig. Ukoliko se radi o fi nansijskom lizingu, obavezu obračuna amortizacije ima korisnik lizinga, dok kod operativnog lizinga, obavezu obračuna amortizacije ima lizing društvo (najmo-davac).

Ukoliko bi se takva imovina iskazivala i amortizirala i kod zakupodavca i kod zakupoprimca, amortizacija se priznaje samo kod onoga koji tu imovinu i njenu amortizaciju iskazuje u skladu sa MRS 17.

Pitanje: Obveznik poreza na dobit iznajmljuje 1/2 svoje po-slovne zgrade. Da li je porezno priznat rashod s osnova amor-tizacije sredstva koje se izdaje?

Odgovor: Članom 19. stav (1) Zakona o porezu na dobit (“Službene novine Federacije BiH”, br. 15/16), propisuje se obračun amortizacije primjenom proporcionalne metode amortizacija na dugotrajnu imovinu na način propisan ovim članom, uz primjenu stopa iz stava (2) istog člana zakona.

Dalje, članom 19. stav (3) Zakona o porezu na dobit (“Službene no-vine Federacije BiH”, br. 15/16), rashodi amortizacije se priznaju u porezne svrhe samo kada je vlastita dugotrajna imovina u upotrebi i kojom se obavlja djelatnost od strane poreznog obveznika.

Shodno navedenim zakonskim odredbama, a u vezi sa informacijama iz Vašeg upita, gdje navodite da vi izdajete 1/2 poslovne zgrade, a istovremeno u svojoj registraciji imate izdavanje nepokretne i pokretne imovine kao djelatnosti kojima se možete baviti, mišljenja smo da ispun-javate uslove propisane članom 19. stav (3) Zakona o porezu na dobit, odnosno u Vašem slučaju amortizacija obračunata s osnova vlastite imovine date u zakup, predstavlja porezno priznat rashod.

POREZNI BILANS 18

Nedokumentirani i dr. rashodi koji nisu iskazani u skladu sa Zakonom i Pravilnikom (redni broj 48.)

Porezno priznati rashodi se iskazuju u skladu sa MRS/MSFI. Ukoliko se rashodi iskazuju suprotno MRS/MSFI predstavljaju porezno nepriznate stavke u poreznom bilansu.

Prihodi po osnovu učešća u kapitalu (redni broj 49.)

Prihodi ostvareni na osnovu učešća u kapitalu drugog poreznog obveznika ne ulaze u osnovicu za oporezivanje, ukoliko se isplaćuju iz dobiti na koju je obračunat i plaćen porez na dobit. Ostvareni prihod izbacuje se iz osnovice za obračun poreza na dobit pod rednim brojem 49. Poreznog bilansa.

Kao dokaz da je prihod oporezovan, porezni obveznik uz poreznu prijavu dostavlja ovjerenu Izjavu o isplaćenoj oporezovanoj dividendi od isplatioca dividende (ID-813).

Pitanje: Da li je moguće umanjiti prihod od dividende ost-varene od učešća u kapitalu ino lica?

Odgovor: NE! Prihodi ostvareni na osnovu učešća u kapitalu drugog poreznog obveznika (ino lice nije porezni obveznik prema članu 3. Zakona) ne ulaze u osnovicu za oporezivan-je, ukoliko se isplaćuju iz dobiti na koju je obračunat i plaćen porez na dobit. U ovom slučaju moguće je koristiti porezni kredit (redni broj 68. Poreznog bilansa)

Prihodi od naplate potraživanja koja su bila iskazana kao porezno priznat rashod (redni broj 50.)

Doći će do izmjene ove pozicije, s obzirom da za efekat ima duplo oporezivanje.

Prihodi od naplate potraživanja koja su bila iskazana kao porezno nepriznat rashod (redni broj 51.)

Sva otpisana potraživanja iz čl. 16. i 17. Zakona koja su bila iskazana kao porezno nepriznat rashod, a koja se kasnije naplate, u momentu naplate ne ulaze u poreznu osnovicu poreznog obveznika i unose se kao umanjujuća stavka na rednom broju 51. Poreznog bilansa.

Prihodi nastali po osnovu ukidanja rezervisanja, a koji su bili iskazani kao porezno priznat rashod (redni broj 52.)

Doći će do izmjene ove pozicije, s obzirom da za efekat ima duplo oporezivanje.

POREZNI BILANS 19

Prihodi nastali po osnovu ukidanja rezervisanja, a koji su bili iskazani kao porezno nepriznat rashod (redni broj 53.)

Prihodi nastali na osnovu ukidanja rezervisanja iz člana 13. ovog zakona (nakon najavljenih izmjena i sva ostala nepriznata rezervisanja) koja su bila porezno nepriznat rashod u poreznom periodu u kojem su iskazana, ne ulaze u poreznu osnovicu i evidentiraju se pod rednim brojem 53. Poreznog bilansa kao umanjujuća stavka.

Neiskazani prihodi koji su trebali biti iskazani u skladu sa Zakonom i Pravilnikom (redni broj 54.)

Svi prihodi koji nisu evidentirani u skladu sa MRS/MSFI potrebno je iskazati na rednom broju 54. Poreznog bilansa (!?)

Oporeziva dobit ili porezni gubitak prije transfernih cijena (redni brojevi 55. i 56.)

U ovom dijelu poreznog bilansa utvrđuje se dobit ili porezni gubitak prije transfernih cijena, koja je rezultat efekta poreznog bilansiranja računovodstvene dobiti/gubitka za stavke kapitalnih dobitaka ili gubitaka, usklađivanja rashoda i prihoda. Dakle, svi efekti prethodno navedenih pozicija (od r/b 3. do 54.) zbrajaju se na rednom broju 55. Poreznog bilansa (oporeziva dobit prije transfernih cijena) ili rednom broju 56. Poreznog bilansa (porezni gubitak prije transfernih cijena).

Dobit ili gubitak sa ovih pozicije, u nastavku se koriguje za transferne cijene koje nastaju u trans-akcijama sa povezanim licima.

Transferne cijene (redni brojevi 57. 58. i 59.)

Način utvrđivanja i dokazivanja transfernih cijena između povezanih lica, propisan je Pravilnikom o transfernim cijenama („Službene novine FBiH“, broj 67/16).

Porezni obveznik koji učestvuje u transakciji sa povezanim licem mora utvrditi svoju oporezivu dobit na način koji je u skladu sa principom van dohvata ruke. Princip van dohvata ruke predstavlja međunarodni standard kojim se određuje odnos koji ukazuje da uslovi postavljeni ili nametnuti između dva lica u njihovim poslovnim ili fi nansijskim odnosima ne smiju odstupati od uslova u poslovnim ili fi nansijskim odnosima očekivanih u sličnim transakcijama i/ili sličnim okolnostima između nezavisnih lica (nepovezanih lica).

POREZNI BILANS 20

Pojam povezana lica podrazumijeva bilo koja dva lica ukoliko jedno lice djeluje ili će vjerojatno djelovati u skladu sa smjernicama, zahtjevima, prijedlozima ili željama drugog lica ili ukoliko oba djeluju ili će vjerojatno djelovati u skladu sa smjernicama, zahtjevima, prijedlozima ili željama trećeg lica, bez obzira na to da li su te smjernice, zahtjevi, prijedlozi ili želje saopćeni. Povezanim licima se smatraju posebno sljedeća lica:

a) bračni i vanbračni drug, potomci usvojenici i potomci usvojenika, roditelji, usvojioci, braća i sestre i njihovi potomci, djedovi i nane i njihovi potomci kao braća i sestre i roditelji bračnog ili vanbračnog druga;

b) pravno lice i svako fi zičko lice koje posjeduje neposredno ili posredno 25 ili više pro-cenata vrijednosti ili broja dionica ili glasačkih prava u tom pravnom licu;

c) dva ili više pravnih lica ukoliko jedno fi zičko lice ili treće lice posjeduje direktno ili in-direktno 25 ili više procenata vrijednosti ili broja dionica ili glasačkih prava u svakom pravnom licu.

Ukoliko uslovi kontrolisane transakcije nisu u skladu sa principom van dohvata ruke, oporeziva dobit povećat će se kroz povećanja prihoda ili smanjenja rashoda koji se mogu odbiti od porezne osnovice.

Korekciju kroz porezni bilans, evidentira ono povezano lice, koje je kroz transakciju sa poveznim licem ostvarilo manju dobit!!!

Primjer: Ako je godišnji tržišni trošak kamate 10.000 KM, a kamata između povezanih lica ugovo-rena na iznos od 3.000 KM, korekciju kroz porezni bilans (za 7.000 KM) vrši zajmodavac. Razlog: naplaćen manji prihod od kamate nego da je transakcija obavljena pod tržišnim uslovima (tj. ost-varena je manja dobit radi manje ostvarenog prihoda).

R/B Opis Instrukcija Iznos u KM

V TRANSFERNE CIJENE

57. Razlika između tržišnih (viših) i vrijednost stvarnih trans-akcija sa povezanim licima, za prihode

član 44. stav (4) Zakona + 7.000

58. Razlika između tržišnih (nižih) i vrijednost stvarnih trans-akcija sa povezanim licima, za rashode

član 44. stav (4) Zakona +

59. Uklanjanje dvostrukog oporezivanja ukoliko je iskazana u tački 57. ili 58. Obrazac TP-900 -

Primjer: Ako je godišnji tržišni trošak kamate 10.000 KM, a kamata između povezanih lica ugovo-rena na iznos od 16.000 KM, korekciju kroz Porezni bilans (za 6.000 KM) vrši zajmoprimac. Razlog: plaćen veći trošak kamate nego da je transakcija obavljena pod tržišnim uslovima (tj. ostvarena je manja dobit radi više ostvarenog troška).


V TRANSFERNE CIJENE


član 44. stav (4) Zakona +


član 44. stav (4) Zakona + 6.000

59. Uklanjanje dvostrukog oporezivanja ukoliko je iskazana u tački 57. ili 58. Obrazac TP-900 -

POREZNI BILANS 21

Redni broj 59. Poreznog bilansa, za efekat ima poništenje ostvarene transferne cijene pod rednim brojem 57. ili 58. Poreznog bilansa. Ukoliko je grupa MPL-a suočena sa dvostrukim oporezivan-jem jedne ili više transakcija koje su izvršene između povezanih lica, porezni obveznik kojem je transferna cijena uvećala poreznu osnovicu, dostavlja uz svoju poreznu prijavu iz člana 49. Zakona i Godišnju prijavu za uklanjanje dvostrukog oporezivanja kod transfernih cijena Obrazac TP-900 u svrhu uklanjanja dvostrukog oporezivanja.

Kako bi se osnovica umanjila preko obrasca TP 900 potrebno je da porezni obveznici koji su učesnici kontrolisane transakcije, ispunjavaju kumulativno sljedeće uslove i to:

oba porezna obveznika su rezidenti Federacije i u svojoj poreznoj osnovici su iskazali transferne cijene po istoj transakciji,

ni jedan ne koristi poticaje iz člana 36. i 37. Zakona ili primjenjuje član 61. Zakona

ni jedan ne iskazuje porezni gubitak u skladu sa članom 25. Zakona.


V TRANSFERNE CIJENE


član 44. stav (4) Zakona

+


član 44. stav (4) Zakona

+

59. Uklanjanje dvostrukog oporezivanja ukoliko je iskazana u tački 57. ili 58.

Obrazac TP-900 -

7,000ili

6.000

Oporeziva dobit ili porezni gubitak poslije transfernih cijena (redni brojevi 60. i 61.)

Nakon utvrđivanja transfernih cijena, dobit ili porezni gubitak sa rednog broja 55. ili 56. Poreznog bilansa, koriguje se za pozicije transfernih razlika sa rednog broja 57. ili 58. Poreznog bilansa.

Obveznicima koji nemaju transakcije sa povezanim licima ili koji transakcije sa povezanim licima provode po principu van dohvata ruke ili koji transferne cijene koriguju kroz TP-900 obrazac, iznos dobiti/gubitka sa rednog broja 60. ili 61. biti će identična dobiti/gubitku sa rednog broja 55. ili 56. Poreznog bilansa.

Umanjenje porezne osnovice (redni brojevi 62. i 63.)

Na ovoj poziciji Poreznog bilansa evidentiraju se umanjenja porezne osnovice po osnovu: prenešenih neiskorištenih gubitaka iz prethodnih 5 godina, i

poreznih poticaja.

Ukoliko obveznik koristi porezne gubitke iz prethodnih 5 godina za umanjenje osnovice, podatak o umanjenju evidentira na rednom broju 62. Poreznog bilansa.

Akumulirani porezni gubitak koji se koristi za umanjenje porezne osnovice se utvrđuje u Pregle-du nastalih, neiskorištenih i iskorištenih poreznih gubitaka – Obrazac PG-809. Obrazac PG-809 sadrži podatke o poreznom gubitku iz prethodnih pet godina u odnosu na godinu za koju se traži

POREZNI BILANS 22

umanjenje porezne osnovice, na način da se za svaku godinu iskazuje koliko je iskorišteno ili neiskorišteno poreznog gubitka, a koji će se koristiti za tekuću godinu.

Korištenje poreznih poticaja za umanjenje osnovice, evidentira se pod redni broj 63. Poreznog bilansa. Pod poreznim poticajima smatraju se poticaji navedeni u članovima 36., 37. i 61. Zakona, a to su:

umanjenje osnovice po osnovu investiranja,

umanjenje osnovice po osnovu zapošljavanja,

oslobađanje plaćanja poreza po osnovu započete investicije po „starom“ Zakonu.

Umanjenje osnovice po osnovu investiranja

U Zakonu o porezu na dobit navedene su dvije mogućnosti ostvarenja poticaja po osnovu investi-ranja.

I. Poreznom obvezniku koji izvrši investiranje iz vlastitih sredstava u proizvodnu opremu u vrijednosti više od 50% ostvarene dobiti tekućeg poreznog perioda, umanjuje se obaveza obračunatog porez na dobit za 30% iznosa u godini investiranja. Pod investiranjem u proizvodnu opremu podrazumijeva se kupovina stalnih sredstava i to: postrojenja i op-reme, uz izuzetak putničkih automobila, koju obveznik kupuje vlastitim sredstvima u svrhu obavljanja proizvodne djelatnosti.

II. Poreznom obvezniku koji u periodu od pet uzastopnih godina izvrši investiranje iz vlas-titih sredstava u ukupnom iznosu 20 miliona KM, s tim da u prvoj godini investira 4 miliona KM, umanjuje se obaveza obračunatog porez na dobit za 50% iznosa u godinama investiranja. Pod investiranjem podrazumijeva se ulaganje u stalna sredstava i to: nekret-nine, postrojenja i opremu, uz izuzetak stambenih jedinica i putničkih automobila, koja će porezni obveznik koristiti u svrhu obavljanja proizvodne djelatnosti.

Porezni obveznik gubi pravo na poticaje po osnovu investiranja ukoliko:a) izvrši isplatu dividende tokom i do treće godine od posljednje godine korištenja poreznog

poticaja iz ovog člana iz dobiti koja je oslobođena plaćanja poreza na dobit;

b) u periodu pet godina ne dostigne cenzus za investiranje od 20 miliona KM;

c) koristi pravo prenosa poreznog gubitka do isteka druge godine nakon posljednje godine korištenja poticaja.

POREZNI BILANS 23

Umanjenje osnovice po osnovu zapošljavanja

Osnovni cilj ovog poticaja jeste povećanje upošljavanja, jer će se poslodavcu (obvezniku poreza) umanjiti utvrđena porezna obaveza za dodatni iznos bruto plaće novoprimljenih zaposlenika u iznosima koji se utvrde kroz Prijavu porezne olakšice po osnovu novog zapošljavanja - Obrazac PP-812. Ukoliko je bruto plaća novouposlenog 15.000 KM, kao takva se i evidentira na grupi konta 52, za porezne svrhe pod redni broj 63. Poreznog bilansa unosi se dodatnih 15.000 KM (a ne dodatnih 30.000 KM!). Pod bruto plaćom smatra se zbir neto plaće (sa porezom) i doprinosa iz plaće (31%!).

Novoprimljenim zaposlenim smatra se lice koje je zasnovalo radni odnos sa poreznim obveznikom minimalno u kontinuitetu na 12 mjeseci sa punim radnim vremenom. Ukoliko je period radnog odnosa i duži od 12 mjeseci, priznat će se umanjenje porezne obaveze za ukupan period tra-janja radnog odnosa u poreznom periodu u kojem nastanu troškovi bruto plaće tog zaposlenog. Dakle, ovaj poticaj koristi se sve dok je uposlenik prijavljen kod poslodavca (nema vremenskog ograničenja).

Ovaj porezni poticaj ne može se koristiti na novozaposlene radnike za koje porezni obveznik ko-risti povlastice ili subvencije po osnovu drugih propisa.

Oslobađanje plaćanja poreza po osnovu započete investicije po „starom“ Zakonu

Ovo oslobađanje se odnosi na porezni poticaj po članu 32. „starog“ Zakona o porezu na dobit (“Službene novine Federacije BiH”, br. 97/07, 14/08 i 39/09), odnosno na započete investicije koje će se primjenjivati do isteka perioda pet godina.

Dodatna umanjenja porezne obaveze moguće je ostvariti putem poreznog kredita (poreza plaćenog izvan teritorije FBiH) koji se evidentira na rednom broju 68. Poreznog bilansa.

Porezna osnovica (redni brojevi 64. i 65.)

Nakon korekcije oporezive dobit ili poreznog gubitka sa rednih brojeva 60./61. za neiskorištene porezne gubitke i porezne poticaje, utvrđuje se porezna osnovica. Pod rednim brojem 64. unosi se podatak o oporezivoj dobiti, dok se pod rednim brojem 65. unosi podatak o ostvarenom poreznom gubitku.

Porez za dobit (redni brojevi 66., 67., 68. i 69.)

Pod rednim brojem 66. Poreznog bilansa evidentira se neto porezna osnovica (podatak sa rednog broja 64.), dok se obračunati porez na dobit evidentira pod rednim brojem 67. (redni broj 66 x 10%).

Obračunati porez na dobit moguće je dodatno umanjiti za porezni kredit plaćen izvan teritorije Federacije BiH.

POREZNI BILANS 24

Porezni kreditPlaćeni porez na dobit u Republici Srpskoj i Brčko distriktu

Ukoliko tokom poreznog perioda privredno društvo - rezident Federacije ostvaruje dobit iz po-slovanja putem podružnice u Republici Srpskoj i Brčko distriktu, porez na dobit koji taj rezident treba platiti u Federaciji umanjuje se za iznos poreza koji je platio ili treba platiti na dobit ostvarenu u Republici Srpskoj, odnosno Brčko distriktu u skladu sa ovim članom.

Visina poreznog kredita utvrđuje se u visini poreza koji bi se obračunao na takvu dobit prema pro-pisima Zakona i Pravilnika FBiH.

Porezni obveznik koji koristi porezni kredit za plaćeni porez u RS i BD, dužan je dostaviti Prijavu dobiti podružnice iz RS ili BD - Obrazac PE-806 uz prijavu poreza na dobit. Uz Obrazac PE-806 porezni obveznik dostavlja i obrazac prijave poreza na dobit u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu ovjerene od strane poreznih administracija u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu.

Plaćeni porez na dobit izvan Bosne i Hercegovine

Ukoliko tokom poreznog perioda privred-no društvo - rezident Federacije ostvaruje dobit iz poslovanja izvan teritorije Bosne i Hercegovine, porez na dobit koji taj rezi-dent treba platiti u Federaciji umanjuje se za iznos poreza koji je platio ili treba plati-ti na dobit ostvarenu izvan teritorije Bosne i Hercegovine u skladu sa ovim članom.

Visina poreznog kredita priznaje se u vi-sini poreza koji bi se obračunao na takvu

dobit prema propisima Zakona i Pravilnika FBiH. Izuzetno, ukoliko je Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i države u kojoj se nalazi poslovna jedinica, uređen drugačiji način obračuna dobiti, primjenjuju se odredbe Ugovora u skladu sa članom 35. Zakona.

Porezni obveznik koji koristi porezni kredit za plaćeni porez na dobit izvan BiH, dužan je dostaviti Prijavu dobiti poslovne jedinice van Bosne i Hercegovine - Obrazac PE-807 uz prijavu poreza na dobit. Uz Obrazac PE-807 porezni obveznik dostavlja i slijedeće dokaze:

a. prijava poreza na dobit ili drugi validan dokument ovjeren od strane porezne adminis-tracije ili nadležnog organa porezne jurisdikcije u kojoj se nalazi poslovna jedinica i

b. potvrda o rezidentnosti poslovne jedinice koju izdaje nadležni organ porezne jurisdikcije u kojoj se nalazi ta poslovna jedinica.

Plaćeni porez po odbitku izvan Bosne i Hercegovine

Ukoliko tokom poreznog perioda rezident Federacije ostvaruje prihod izvan teritorije Bosne i Her-cegovine, porez na dobit koji taj rezident treba platiti u Federaciji umanjuje se za iznos poreza po odbitku koji je platio izvan teritorije Bosne i Hercegovine.

Porezni kredit, za plaćeni porez po dobitku, priznaje se ukoliko su ispunjeni sljedeći uslovi:a. primljeni prihod po osnovu kojeg se traži umanjenje poreza je uključen u poreznu osno-

vicu koja je predmet oporezivanja i

POREZNI BILANS 25

b. porez je plaćen u drugoj državi u skladu sa odredbama Ugovora o izbjegavanju dvostruk-og oporezivanja između Bosne i Hercegovine i te države.

Izuzetno, plaćeni porez se može priznati i narednoj prvoj godini, iako prihod po osnovu kojeg je plaćen nije uključen u osnovicu, ukoliko porezni obveznik koji koristi porezni kredit dostavi Izjavu da nije koristio taj porezni kredit u prethodnom periodu i da je prihod uključen u poreznu osnovicu prethodnog perioda.

Ukoliko je plaćen porez u državi sa kojom Bosna i Hercegovina nema potpisan Ugovor o izbjega-vanju dvostrukog oporezivanja, porezni kredit priznaje se u visini poreza po odbitku od 5% za dividendu odnosno 10% za sve ostale prihode.

Visina poreznog kredita za plaćeni porez po odbitku izvan BiH priznaje se u visini poreza koji je plaćen ili treba da bude plaćen prema odredbama Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Bosne i Hercegovine i države u kojoj je porez obustavljen. Plaćeni porez suprotan Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja se ne priznaje.

Porezni obveznik koji koristi navedeni porezni kredit, dužan je dostaviti Prijavu poreznog kredita po osnovu prihoda plaćenog van države BiH - Obrazac PK-814 uz prijavu poreza na dobit. Uz Obrazac PK-814 porezni obveznik dostavlja i sljedeće dokaze:

a. prijava poreza po odbitku ili drugi validan dokument ovjeren od strane porezne adminis-tracije ili nadležnog organa porezne jurisdikcije u kojoj je plaćen i

b. potvrda o rezidentnosti isplatioca prihoda koju izdaje nadležni organ porezne jurisdikcije u kojoj se nalazi taj isplatilac prihoda.

Eventualno korištenje poreznih kredita evidentira se pod rednim brojem 68. Poreznog bilansa.

POREZNI BILANS 26

Mišljenja Federalnog ministarstva fi nansija u vezi sa primjenom Zakona o porezu na dobit

Primjena Zakona o porezu na dobit, broj: 05-14-2-1881/16-1 od 21.03.2016. godine

Pitanje:

Da li navedene usluge: „usluge podrške, obrade i pohrane podataka, usluge održavanja, izrade novih aplikacija/software-a, poboljšanje postojećih aplikacija/software-a, poslove dnevnih transakcija, kao i usluge koje se odnose na održavanje web licenci, licenci za korištenje aplikacija i sl.“ imaju karak-ter naknada iz člana 38. stav 1. tačka c) Zakona o porezu na dobit, te da li su oporezive samo usluge izvršene na teritoriji Federacije?

Odgovor:

Shodno članu 38. Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“, broj 15/16) porez po odbitku se obračunava na prihod, koji je ostvario nerezident obavljanjem povremene djelatnosti na teri-toriji Federacije, po osnovu naknada navedenih u stavu (1) tačke a) do i) Zakona o porezu na dobit, na način da je obaveza obračuna i obustave poreza na po odbitku na isplatiocu – rezidentu.

Dalje, stavom (10) člana 38. Zakona o porezu na dobit, defi nisan je pojam naknade za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva kao naknada za korištenje ili pravo korištenja autorskog prava na književno, umjetničko ili naučno djelo uključujući kinematografske fi lmove, bilo koji patent, licence, zaštitni znak, dizajn ili model, plan, tajnu formulu ili postupak ili za informacije o industrijskom, komer-cijalnom ili naučnom iskustvu i druga slična prava koja se plaćaju nerezidentima.

Članom 35. Zakona o porezu na dobit, propisano je da ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je ratifi cirala ili na bazi notifi kacije prihvatila Bosna i Hercegovina primjenjuju se kod oporezivanja dobiti ili prihoda nerezidenta i imaju prioritet u odnosu na odredbe ovog zakona.

POREZNI BILANS 27

Ugovor između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu (u daljem tekstu: Ugovor) je objavljen u „Službenom listu BiH – Međunarodni ugovori“, broj 05/15, a u primjeni je od 01.1.2006.godine.

Shodno informacijama iz Vašeg upita, i opisom poslova, Vaše pitanje se odnosi da li navedene usluge: „usluge podrške, obrade i pohrane podataka, usluge održavanja, izrade novih aplikacija/software-a, poboljšanje postojećih aplikacija/software-a, poslove dnevnih transakcija, kao i usluge koje se odnose na održavanje web licenci, licenci za korištenje aplikacija i sl.“ Imaju karakter naknada iz člana 38. stav 1. tačka c) Zakona o porezu na dobit, te da li su oporezive samo usluge izvršene na teritoriji Federacije?

Prvo, ukoliko neke od gore spomenutih „usluga“ imaju karakter autorske naknade shodno članu 12. stav 3. Ugovora, iste su oporezive prema članu 38. stava (1) Zakona o porezu na dobit. Obzirom da se radi o elektronskim transakcijama skrećemo pažnju na uticaj vlasništva kod klasifi kacije autorske naknade, kao što je slučaj kod gore navedenih usluga „izrade novih aplikacija/software-a, poboljšanje postojećih aplikacija/software-a“.

Drugo, ukoliko se neke od gore spomenutih usluga vrše na teritoriji Federacije, a uzimajući u obzir član 35. Zakona o porezu na dobit i postojanje Ugovora, prihodi koji se isplaćuju nerezidentu se ne opor-ezuju, a u vezi sa članom 22. Ugovora

Primjena Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na dohodak, broj: 05-14-2-2026/16-1 od 25.03.2016. godine

Pitanje: Da li smo u obavezi na sredstva koja dobijemo na račun za opisani projekt da uplatimo poreze?

Članom 4. stav (1) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“, broj 15/16), se navodi da lica iz tačke c) ovog stava ne podliježu obračunu i uplati porezu na dobit, ukoliko ostvaruju navedene prihode. Dalje, stavom (2) člana 4. Zakona o porezu na dobit navedeno je da ako pravna lica iz stava (1) tačka c) ovog člana, koja su registrovana u skladu sa posebnim propisima, obavljaju neku tržišnu djelatnost, te ostvaruju i druge prihode sa tržišta izuzev prihoda navedenih u stavu (1) tačka c) ovog člana, obveznici su poreza na dobit za dobit koju ostvare obavljanjem takvih djelatnosti.

Shodno navedenim informacija u Vašem upitu, Vi ste registrovani kao udruženje, te a priori niste porez-ni obveznik ukoliko ispunjavate uslove o sticanju prihoda: prihoda iz budžeta ili javnih fondova države, Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave; prihoda po osnovu sponzorstva ili donacija u novcu ili naturi, članarina, naknada kao i prihoda od prodaje ili prijenosa dobara, osim dobara koja se koriste ili su se koristila za obavljanje djelatnosti na tržišnom osnovu. U suprotnom, jeste porezni obveznik poreza na dobit.

Članom 12. stav (4) tačka 3) Zakona o porezu na dohodak („Službene novine Federacije BiH», broj: 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13) propisano je da je dohodak s osnova druge samostalne djelatnosti, u smislu stava (2) tačka 4) ovog člana, oporezivi dohodak od povremene samostalne djelatnosti kao što su: povremene djelatnosti naučnika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih sudija i delegata i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost.

Članom 30. stav (2) Zakona o porezu na dohodak, akontaciju poreza na dohodak po osnovu drugih samostalnih djelatnosti iz člana 12. stav (4) tač. 2) i 3) ovog Zakona obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatioci dohotka po stopi od 10% prilikom svake isplate. Kod utvrđivanja akontacije poreza iz ovog osnova ne uzima se u obzir lični odbitak iz člana 24. ovog Zakona.

Shodno navedenim informacijama iz Vašeg upita, odnosno da se vrše isplate – naknade istraživačima, naglašavamo da ste u obavezi izvršiti obračun i obustavu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti u skladu sa članom 30. stav (2) Zakona.

POREZNI BILANS 28


Pitanje:

Porezni tretman potraživanja stečenih preuzimanjem duga u slučajevima između povezanih lica?

Članovima 44. – 46. Zakona o porezu na dobit («Službene novine Federacije BiH» br. 15/16), je uređena transferna cijena, s tim da se članom 44. stav (1) Zakona o porezu na dobit, navodi da porezni obveznik koji učestvuje u transakciji s povezanim licem mora da utvrdi svoju oporezivu dobit na način koji je u skladu s principom van dohvata ruke. Stavom (3) istog člana navode se pojmovi povezanih lica, dok se stavom (4) istog člana naglašava da ukoliko uslovi kontrolirane transakcije nisu u skladu s principom van dohvata ruke, oporeziva dobit će se povećati kroz povećanje prihoda ili smanjenje rashoda koji se mogu odbiti od porezne osnovice.

Shodno navedenim zakonskim odredbama, bilo koja transakcija između povezanih lica može imati kara-kter transferne cijene, jer transferne cijene obuhvaćaju sve transakcije posredne ili neposredne između povezanih lica, što je defi nisano članom 44. stav (1) Zakona o porez na dobit. Vaše pitanje se konkretno odnosi na obračun kamata između povezanih lica, s tim da je preuzimatelj duga – posrednik, mišljenja samo da isto može biti posmatrano u kontekstu transfernih cijena.


Pitanje:

Da li su leasing društva izuzeta iz člana 18. Zakona o porezu na dobit ili ne, obzirom da leasing društva spadaju u fi nansijske institucije?

Članom 18. stav (1) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“, broj 15/16) navodi se da su fi nansijski rashodi na ime kamate ili njenog funkcionalnog ekvivalenta po fi nansijskim ugovorima i instrumentima uzetim od povezanih lica, predstavljaju porezno priznat rashod na način defi niran ovim članom. U stavu (2) navodi se da ukoliko odnos stavki ukupnih obaveza po osnovu fi nansijskih ugovora i upisanog kapitala u sudski registar poreznog obveznika prelazi odnos 4:1, fi nansijski rashodi koji se mogu pripisati iznosu koji prelazi odnos 4:1 predstavljaju porezno nepriznat rashod. Stavom (3) navodi se da su porezno nepriznati rashodi iz stava (2) ovog člana ne mogu se prenositi iz jednog poreznog perioda u drugi. Te na kraju u stavu (4) člana 18. Zakona o porezu na dobit je rečeno da se ovaj član ne primjenjuje na banke i osiguravajuća društva.

Stoga, odgovor na Vaše pitanje je u stavu 4. člana 18. Zakona o porezu na dobit, u koje je eksplicitno rečeno da se član ne primjenjuje samo na banke i na osiguravajuća društva, što znači da se primjenjuje na sve ostale porezne obveznike, a među kojima su i leasing društva.


Pitanje:

Da li smo dužnici obračuna i plaćanja poreza na dobit ili druge eventualne porezne obaveze u slučaju statusne promjene podjele privrednog društva?

POREZNI BILANS 29

U skladu sa članom 26. stav (1) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“, broj 15/16) navodi se da je porezni obveznik kod ko-jeg se vrše statusne promjene (spajanje, pripajan-je, podjela, promjena oblika i prestanak društva) dužan sačiniti poreznu prijavu i utvrditi poreznu osnovicu u skladu sa odredbama ovog zakona.

Stavom (2) člana 26. Zakona o porezu na dobit, navodi se da prava i obaveze spojenih, pripojen-ih ili podijeljenih obveznika preuzimaju pravni sljednici iz porezno pravnog odnosa.

Članom 27. stavom (1) Zakona o porezu na dobit, predviđeno je da pravni sljednik sačinjava poreznu prijavu i utvrđuje poreznu osnovicu u skladu sa zakonom, na način da usklađuje dobit iskazanu u fi nansijskom izvještaju za period od dana statusne promjene do kraja poreznog perioda, u slučaju da ne postoji kontinuitet u oporezivanju. Stavom (4) istog člana Zakona, navodi se da razlika kapitala koja proizlazi iz promjene uključuje se u poreznu osnovicu pravnog sljednika.

Dalje, stavom (2) člana 27. Zakona o porezu na dobit, predviđeno je da ukoliko postoji kontinuitet u oporezivanju prilikom spajanja, pripajanja, podjele i promjene oblika pravnog lica, te obveznik nastav-lja djelatnost, porezna obaveza se utvrđuje na način kao i da nije bilo statusne promjene.

Stav (3) istog člana defi niše da kontinuitet u oporezivanju postoji ako pri prijenosu na pravnog sljednika, isti nastavljaju voditi knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza, odnosno da ne dolazi do promjena u vrijednosti kod sljednika Zakona.

Prema informacijama iz Vašeg upita u kojima navodite da prilikom podjele pravnog lica imate konti-nuitet u poslovanju, odnosno da nastavljate voditi istu knjigovodstvenu vrijednost imovine i obaveza u pravnom licu koje se dijeli i prenosite istu vrijednost imovine i obaveza pravnom licu koje nastaje – pravni sljednik, mišljenja smo da Vi imate kontinuitet u poslovanju iz člana 27. stav (3), a pri čemu se porezna obaveza pravnog lica koje se dijeli utvrđuje na način kao da nije bilo statusne promjene odnosno u skladu sa članom 26. stav (1) Zakona o porezu na dobit, a pravno lice koje je nastalo dijeljenje – pravni sljednik utvrđuje svoju dobit u skladu sa članom 27. stav (1) Zakona o porezu na dobit.

U slučaju da pravnom licu koje nastaje – pravni sljednik prenosite vrijednost imovine i obaveze koja ne odgovaraju knjigovodstvenoj vrijednosti pravnog lica koje se dijeli, mišljenja smo da u tom slučaju nemate kontinuitet u poslovanju iz člana 27. stav (3), te se uključuje u poreznu osnovicu pravnog sljed-nika razlika kapitala koja iz proizlazi iz promjene shodno članu 27. stav (4) Zakona o porezu na dobit.


Pitanje 1.

Koje vrste javnih prihoda podrazumijeva član 55. stav (2) novog Za-kona o porezu na dobit pored redovnih poreza i doprinosa na plate, komunalnih taksi, porez na dobit, PDV, naknade za šume, turističke zajednice, komore, rehabilitacija i sl.? Da li su to svi prihodi koji imaju svoju vrstu koji se upisuju u nalog za plaćanje (npr: 711211 za porez na dobit)?

Članom 55. stavom (2) Zakona o porezu na dobit (“Službene novine Federacije BiH”, br 15/16) propi-sano je da obveznik ne može davati pozajmice ili vršiti prijenos imovine na druga pravna lica ukoliko ima neizmirenih obaveza po osnovu plaćanja javnih prihoda ili obaveza prema zaposlenicima s osnova prihoda od nesamostalne djelatnosti.

POREZNI BILANS 30

Članom 2. Zakona o pripadnosti javnim prihodima („Službene novine Federacije BiH”, broj: 22/06, 43/08, 22/09 i 35/14) javnim prihodima, u smislu ovog Zakona, smatraju se indirektni porezi, direktni porezi, naknade, takse,kazne, vlastiti prihodi, doprinosi, donacije i drugi prihodi, utvrđeni zakonima i drugim propisima Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave.

Shodno navedenim zakonskim odredbama javni prihodi iz člana 55. stav (2) Zakona o porezu na dobit, smatraju se javni prihodi iz člana 2. Zakona o pripadnosti javnim prihodima, konkretno u Vašem slučaju svi nabrojani.

Svi javni prihodi imaju oznake odnosno vrstu prihoda.

Pitanje 2.

Da li udruženje građana (nogometni klub, odbojkaški klub, udruženje žena, i sl. koji se takmiče ili kada organizuju turnire, izložbe i sl.) kada prodaju karte za utakmice ili vrše prodaju ručnih radova i sl. tada podliježu plaćanju poreza na dobit i da li im treba fi skalna kasa? Vezano za član 4. Zakona o porezu na dobit, kada ova udruženja vrše isplate sudijama, trenerima, članovima uprave, igračima i sl. da li ove isplate podliježu plaćanju malih doprinosa – ugovori o djelu (10%, 6,4%)? Šta udruženja mogu isplaćivati bez doprinosa? Pitanje se odnosi na sva udruženja (sport, humanitarna, poljoprivreda, sin-dikati itd).

Shodno navedenim zakonskim odredbama, a vezano za Vaš upit, za isplate koje vrši isplatilac – udruženje, a koje imaju karakter prihoda iz člana 12. stav (1) Zakona o porezu na dohodak, obavezno je obračunati i obustaviti porez na dohodak sukladno članu 30. stava (2) Zakona o porezu na dohodak, zatim podliježu obračunavanju i plaćanja doprinosa iz osnovice za osnovno zdravstveno osiguranje na teret osiguranika po stopi od 4% koja je propisana članom 10a. stav (1) tačka 1) Zakona o doprinosima, i doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje po stopi od 6% koja je propisana članom 10a. stav (1) tačka 2) Zakona o doprinosima.

Članom 5. Zakona o porezu na dohodak su propisani prihodi koji se ne smatraju dohotkom, dok članom 6. Zakona o porezu na dohodak propisani su izuzeti prihodi odnosno prihodi na koje se ne plaća porez na dohodak.

Shodno navedenim zakonskim odredbama, a vezano za Vaš upit, naglašavamo da u Vašem slučaju nije bitno ko je isplatilac već koji je prihod u pitanju.

Pitanje 3.

U prilogu šaljemo obrazac od „XXX“ koji nam je dostavio radi oslobađanja poreza po odbitku (origi-nal i prevod) shodno Zakonu o porezu na dobit i međunarodnim ugovorom sa Njemačkom. Da li je to dovoljno da se uz obrazac POD oslobodi plaćanja porez i da su usluge korištenja softwara oslobođene plaćanja poreza po odbitku? Na račun piše da je to korištenje „XXX“.

Članom 40. stavom (1) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“ broj 15/16) pro-pisano je da ukoliko se primjenjuje niža porezna stopa od stopa navedenih u članu 38. stav (7) ovog zakona, isplatilac je dužan, uz propisani obrazac, priložiti nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne up-rave Potvrdu o rezidentnosti primaoca prihoda koju je izdao nadležni organ države primaoca, ne stariju od godine dana, i Izjavu nerezidenta da je on primalac prihoda i stvarni vlasnik, odnosno korisnik tog prihoda. Također, je stavom (3) istog člana propisano da ukoliko je Ugovorom o izbjegavanju dvostruk-og oporezivanja propisano oporezivanje u državi nerezidenta, isplatilac prihoda je dužan posjedovati u svojoj evidenciji dokumente iz stava (1) ovog člana.

POREZNI BILANS 31

Na osnovu dostavljenih podataka iz Vašeg upita nije bilo moguće cijeniti da li je u pitanju autorska na-knada ili usluga, te stoga ne izražavamo mišljenje po tom pitanju.

Međutim, ukoliko je u pitanju autorska naknada, oporezivanje iste pripada BiH shodno članu 13. Ugov-ora između SFRJ i Savezne Republike Njemačke o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu („Službeni list SFRJ-Međunarodni ugovori“, broj 12/88), koje će se oporezovati u skladu sa članom 38. stav (1) tačka c) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Fed-eracije BiH“, broj 15/16).

Ukoliko je u pitanju usluga, oporezivanje iste pripada Njemačkoj shodno članu 22. Ugovora između SFRJ i Savezne Republike Njemačke o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu („Službeni list SFRJ-Međunarodni ugovori“, broj 12/88), a porezni obveznik će u svojoj evidenciji posjedovati dokumenta iz člana 40. stavom (1) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“, broj 15/16): Potvrdu o rezidentnosti i Izjavu da je krajnji korisnik.

Dalje, stari Zakon o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“, broj: 97/07, 14/08 i 39/09) odnosno Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije Bosne i Her-cegovine”, broj: 36/08 i 79/08) članom 33. stav (1) propisano je da u slučaju primjene međudržavnih ugovora (sporazuma, konvencija) o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koji propisuju nižu stopu od stope propisane čl. 30. i 41. Zakona ili neplaćanje poreza po odbitku u Bosni i Hercegovini, isplatilac je uz prijavu o obračunatom i isplaćenom porezu po odbitku iz člana 32. ovog pravilnika dužan priložiti i: 1) dokaz da je pravno lice kome se vrši isplata rezident u državi sa kojom Bosna i Hercegovina ima važeći ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja; 2) dokaz da je primatelj krajnji korisnik, za one isplate za koje međudržavni sporazum predviđa i taj uslov.


Pitanje: Oporezivanje poslovnih jedinica?

Članom 3. stav (2) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BIH“, broj 15/16) propisano je da je obveznik poreza na dobit podružnica pravnog lica iz Republike Srpske i Brčko Distrikta, a koja je registrovana na teritoriji Federacije, za dobit koju ostvari poslovanjem u Federacije.

Članom 52. stav (3) Zakona o porezu na dobit propisano je da se akontacija obračunavaju po osnovu prijave poreza na dobit prethodnog poreznog perioda i takav iznos akontacije se plaća sve do podnošenje nove porezne prijave.

Članom 53. stav (1) Zakona o porezu na dobit propisano je da se akontacija poreza na dobit plaća do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.

Shodno navedenim zakonskim odredbama i Vašim informacijama iz upita, porezni obveznik iz člana 3. stav (2) Zakona o porezu na dobit je dužan plaćati akontacije poreza na dobit prema članu 52. stav (3) Zakona o porezu na dobit odnosno iznos mjesečne akontacije poslovna jedinica će izračunati na osnovu porezne prijave prethodnog perioda.

Napominjemo, da je shodno odredbama člana 34. Zakona o porezu na dobit („Službene novine Feder-acije BIH“, broj 97/07, 14/08 i 39/09) propisano da se obveznik - poslovna jedinica nerezidenta koji je osnovan ili čije je sjedište ili kojem se stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem nalazi izvan teritorije Federacije, a u Bosni i Hercegovini oslobađa se plaćanja poreza na dobit za dobit koju ostvari poslovan-jem na teritoriji Federacije. Stoga, prema ovim odredbama, poslovna jedinica je obveznik poreza, ali je oslobođenja plaćanja poreza.

POREZNI BILANS 32

Dalje, vezano za Vaše pitanje koje se odnosi na fi nansijsko izvještavanje, naglašavamo da u skladu sa članom 3. st. (1) i (3) Zakona o računovodstvu i reviziji u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 83/09) odredbe ovog zakona odnose se na sva pravna lica pod kojima se podrazumijevaju: privredna društva, društva za osiguranje, mikro-kreditna društva, leasing društva, investicioni fondovi, društva za upravljanje investicionim fondovima, brokersko-dilerska društva, berze i banke, druge fi nansijske organizacije, te profi tna i neprofi tna pravna lica čije je sjedište registrovano u Federaciji.

Odredbe ovog zakona odnose se i na poslovne jedinice i pogone pravnih lica sa sjedištem izvan Feder-acije, ako se te poslovne jedinice i pogoni smatraju obveznicima poreza na dobit u Federaciji.

S tim u vezi ukazujemo da su poslovne jedinice i pogoni pravnih lica sa sjedištem izvan Federacije, ukoliko se isti smatraju obveznicima poreza na dobit u Federaciji dužni, prema čl. 35. i 36. ovog zakona, shodno nadležnostima koje imaju u Federaciji a za potrebe poreznog bilansa, sastaviti bilans stanja i bilans uspjeha i to za period od 01. januara do 31. decembra tekuće godine sa uporedivim podacima za prethodnu godinu.

Članom 37. stav (2) ovog zakona, propisano je da fi nansijski izvještaji moraju biti ovjereni potpisom i pečatom certifi ciranog računovođe koji sadrži naziv „certifi cirani računovođa“, njegovo ime i prezime i broj važeće licence izdate od strane profesionalog tijela, te moraju biti potpisani i od strane lica koje je ovlašteno za zastupanje pravnog lica, upisanog u sudski registar i ovjereni pečatom pravnog lica – podnosioca.


Pitanje:

Porezni tretman naknade na ime specijalno licenciranog software-a?

U skladu sa članom 38. stav (1) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“, broj 15/16) porez po odbitku obračunava se na prihod koji je ostvario nerezident obavljanjem povremene djelatnosti na teritoriji Federacije, osim prihoda koji se može pripisati poslovnoj jedinici nerezidenta u Federaciji. Porez po odbitku obračunava se po osnovu isplate ili na drugi način izmirene: naknada za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva.

Stavom (10) istog člana je propisan pojam naknade za autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva koji uključuje naknadu za korištenje ili pravo korištenja autorskog prava na književno, umjetničko ili naučno djelo uključujući kinematografske fi lmove, bilo koji patent, licence, zaštitni znak, dizajn ili model, plan, tajnu formulu ili postupak ili za informacije o industrijskom, komercijalnom ili naučnom iskustvu i druga slična prava koja se plaćaju nerezidentima.

Članom 12. Ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o izbjegavanju dvostrukoga oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu („Službenom glasniku BiH - Međunarodni sporazumi“, broj: 5/05) naknade za autorska prava nastale u državi ugovornici, a isplaćene rezidentu druge države ugovornice, mogu se oporezivati u toj drugoj državi. Stavom 2. ovog člana, propisano je da takve naknade za autorska prava mogu se oporezivati i u državi ugovornici u kojoj su nastale, i to prema zakonima te države, ali ako je stvarni korisnik naknada rezident druge države ugovornice, tako razrezan porez ne smije biti veći od 10 % bruto iznosa naknada.

POREZNI BILANS 33

Stoga prema informacijama iz Vašeg upita, u kojem navodite da je za potrebe poslovanja preduzeće nabavilo iz Hrvatske specijalne licencirane software-e za rad inženjera i iste koristi kao svoja nema-terijalna sredstva, da se ne smiju razvijati, prodavati, razmnožavati jer nisu prenesena prava i ostaju u vlasništvu dobavljača, mišljenja smo da ovakva kupovina software-a podliježe obavezi plaćanja poreza po odbitku u skladu sa članom 38. Zakona o porezu na dobit, a u vezi člana 12. Ugovora između BIH i Republike Hrvatske o izbjegavanju dvostrukoga oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu, jer u suštini se plaća naknada za korištenje tog software-a koji je ostao u vlasništvu dobavljača.

Primjena Zakona o porezu na dobit, broj: 05-14-3687/16-1 od 06.06.2016. godine

Pitanje 1.:

Ukoliko porezni obveznik, rezident FBIH, odnosno banka vrši plaćanje po osnovu kamate na depozite prema nerezidentu (pravna osoba čije je sjedište izvan granica Bosne i Hercegovine i/ili čije je mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja nalazi izvan granica BIH) – koji se bavi neprofi tnom djelatnošću koji je registrovano kod relevantne institucije u BIH/FBIH, koje ima FBIH porezni broj, na bankovni račun u FBIH, da li se na tako isplaćene kamate obračunava i plaća porez po odbitku?

Shodno članu 39. stav (1) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“, broj 15/16) propisano je da se porez po odbitku obračunava na prihod koji je ostvario nerezident obavljanjem povremene djelatnosti na teritoriji Federacije, osim prihoda koji se može pripisati poslovnoj jedinici nerezidenta u Federaciji, te je između ostalih prihoda, navedena oporezivi prihod od kamate ili njenog funkcionalnog ekvivalenta po fi nansijskim instrumentima i aranžmanima.

Članom 5. stav (1) Zakona o porezu na dobit, rezident Federacije, u svrhu ovog zakona, je pravno lice koji ispunjava jedan od sljedećih uslova sjedište pravnog lica je upisano u sudski registar poslovnih subjekata u Federaciji, Mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja pravnog lica se nalazi na teritoriji Federacije. Stavom (2) ovog člana Zakona, nerezidentom se smatra pravno lice čije je sjedište van granica Bosne i Hercegovine i/ili čije se mjesto stvarne uprave i nadzora poslovanja nalazi van granica Bosne i Hercegovine.

Shodno zakonskim odredbama, naglašavamo da se porez po odbitku plaća isključivo na prihod ner-ezidenta koji je prema članu 5. stav (2) Zakona lice čije je sjedište van granica Bosne i Hercegovine, u odnosu na lice „koji se bavi neprofi tnom djelatnošću koji je registrovano kod relevantne institucije u BIH/FBIH, koje ima FBIH porezni broj, na bankovni račun u FBIH“ koje je smatra rezidentom shodno članu 5. stav (1) Zakona.

Međutim, uzimajući u obzir informacije iz Vašeg upita da se vrši indirektno plaćanje, odnosno ukoliko banka vrši plaćanje kamate na depozite – nerezidentu koji je stvarni vlasnik, a po nalogu nerezidenta up-late se vrše na račun rezidenta, na tako isplaćene kamate obračunava se i plaća porez po odbitku shodno članu 38. stav (1) Zakona jer se nerezident stvarni vlasnik prihoda.

Pitanje 2.:

Ukoliko porezni obveznik, rezident FBIH, odnosno banka vrši plaćanje po osnovu kamate na depozit prema predstavništvu stranog pravnog lica koje je komercijalno društvo, a to predstavništvo je registro-vano kod relevantne institucije u BIH/FBIH, koje ima porezni broj, na bankovni račun u FBIH, da li se na tako isplaćenu kamatu obračunava i plaća porez po odbitku?

POREZNI BILANS 34

Uzimajući u obzir informacije iz Vašeg upita u kojem banka vrši plaćanje prihoda od kamate prema ko-mercijalnom društvu – koje je rezident Federacije BIH shodno članu 5. stav (1) Zakona, a istovremeno je to komercijalno društvo stvarni vlasnik prihoda od kamate, mišljenja smo da u ovom slučaju nema poreza po odbitku shodno članu 38. Zakona. Međutim, ukoliko je promijenjen uslov da pomenuto komercijalno društvo nije stvarni vlasnik prihoda od kamate, na tako isplaćene kamate obračunava se i plaća porez po odbitku shodno članu 38. stav (1) Zakona jer se nerezident stvarni vlasnik prihoda.

Primjena Zakona o porezu na dobit, broj: 05-14-3688/16-1 od 06.06.2016. godine

Pitanje:

Ukoliko bi rezident FBIH-isplatilac pribavio Potvrdu o rezidentnosti od trećeg lica i njegovu izjavu da je stvarni korisnik prihoda, da li bi rezidentni isplatilac mogao primjenjivati nižu stopu odnosno oslobađanje od poreza po odbitku u FBIH (ukoliko bi niža stopa/oslobađanja bilo u skladu sa primjen-jivim Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa državom rezidentnosti tog trećeg lica)?

Shodno članu 40. stav (1) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“, broj 15/16) propisano je da ukoliko se primjenjuje niža porezna stopa od stopa navedenih u članu 38. stav (7) ovog zakona, isplatilac je dužan, uz propisani obrazac, priložiti nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne up-rave Potvrdu o rezidentnosti primaoca prihoda koju je izdao nadležni organ države primaoca, ne stariju od godine dana, i Izjavu nerezidenta da je on primalac prihoda i stvarni vlasnik, odnosno korisnik tog prihoda.

Stavom (3) istog člana Zakona navodi se da ukoliko je Ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivan-ja propisano oporezivanje u državi nerezidenta, isplatilac prihoda je dužan posjedovati u svojoj eviden-ciji dokumente iz stava (1) ovog člana.

Shodno navedenim zakonskim odredbama, naglašavamo da je zahtjev kumulativan i da je u slučaju oslobađanja od plaćanja ili plaćanja po nižoj stopi poreza, porezni obveznik isplatilac DUŽAN posjedo-vati i Potvrdu o rezidentnosti primaoca prihoda i Izjavu nerezidenta da je on primalac prihoda i stvarni vlasnik.

Dalje, uzimajući u obzir informacije iz Vašeg upita, te varijabilitet situacija koje su mogu javiti gdje rezi-dent vrši isplatu prema nerezidentu, a koji ujedno nije stvarni korisnik prihoda, već treće lice, mišljenja smo da primjena Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ovisi od pojedinačne situacije i okol-nosti slučaja, te da se treba primjeniti i Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja tog trećeg lica, u kontekstu prenosa prava oporezivanja.


Pitanje:

Da li je u skladu sa članom 39. Zakona o porezu na dobit, nerezident obveznik poreza po odbitku?

Shodno članu 39. stav (1) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“, broj 15/16) propisano je da je oporezivi prihod nerezidenta prihod koji ostvari nerezidentno pravno lice od rezident-nog pravnog lica ili drugog nerezidentnog lica, na teritoriji Federacije, po osnovu prodaje ili prijenosa uz naknadu, za nepokretnu imovinu, dionice ili udjele u kapitalu koji se u skladu sa računovodstvenim propisima smatraju dugoročnim fi nansijskim plasmanom, i prava industrijske svojine, ako ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drugačije propisano

POREZNI BILANS 35

Stavom (3) istog člana je propisano da je nerezident – primalac prihoda iz stava (1) ovog člana, dužan da nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave, u općini na čijoj se teritoriji nalazi nepokretna imovina, sjedište pravnog lica u kojem nerezidentno pravno lice ima dionice ili udjele koji su pred-met prodaje, samostalno ili putem punomoćnika određenog u skladu sa posebnim propisima, podnese poreznu prijavu i izvrši uplatu u roku od 30 dana od dana ostvarivanja prihoda.

Članom 35. stavom (1) Zakona o porezu na dobit, ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je ratifi cirala ili na bazi notifi kacije prihvatila Bosna i Hercegovina primjenjuju se kod oporezivanja dobiti ili prihoda nerezidenta i imaju prioritet u odnosu na odredbe ovog zakona.

Ugovor između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu (u daljem tekstu: Ugovor) je objavljen u „Službenom glasniku BIH – Međunarodni ugovori“, broj 5/05, a u primjeni je od 01.1.2006.godine.

Član 13. stav (4) gore pomenutog Ugovora navodi da dobit od otuđenja dionica kapitala nekog društva, čija se imovina sastoji direktno ili indirektno uglavnom od nekretnina koje se nalaze u državi ugovo-rnici, može se oporezivati u toj državi ugovornici. Stav (5) istog člana navodi da se dobit od otuđenja bilo koje imovine izuzev one navedene u stavovima 1., 2., 3. i 4. oporezuje se samo u državi ugovornici čiji je rezident otuđioc.

Shodno informacijama iz Vašeg upita u kojem navodite da je XX – rezident Federacije kupio 100% udjela društva YY, od nerezidenta društva ZZ, te da se imovina društva YY sastoji od 0,78% nekretnina i 99,22% tekuće imovine, mišljenja smo da ZZ nije obveznik poreza shodno članu 39. stav (1) Zakona o porezu na dobit, zbog primjene član 35. Zakona o porezu na dobit, a prema kojem je pravo oporezivanja prepušteno Hrvatskoj jer se u Vašem slučaju primjenjuje član 13. stav (5)Ugovora koji omogućava oporezivanje u zemlji otuđioca (prodavac).

Smatramo bitnim napomenuti da odredba stava (4) člana 13. Ugovora nije primjenjiva iz razloga što se u Vašem slučaju imovina prodatog društava ne sastoji od nekretnina, kako zahtjeva ova odredba.


Pitanje:

Da li se izdaci za životno osiguranje i doprinosi za dobrovoljni 3. mirovinski stup rukovoditelja predstavništva, ugovoreni po pozitivnim propisima RH, po kojima predstavništvo i posluje, bez sumnje mogu smatrati porezno dopustiv-im rashodom u smislu propisa o porezu na dobit FBIH, koji su kroz period bili ili su na snazi danas i da li bi se i na koji način na takve izdatke za zaposlenika u RH odnosile i odredbe propisa poreza na dohodak FBIH?

Članom 3. stav (1) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“,

broj 15/16) propisan je porezni obveznik kao privredno društvo koje privrednu djelatnost obavlja samo-stalno i trajno na domaćem ili inostranom tržištu radi ostvarivanja dobiti.

Članom 7. stav (5) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“, broj 15/16), uređuju s uopšteno porezno priznati rashodi kao svi dokumentirani rashode, koji su umanjeni za iznos poreza na dodanu vrijednost koji se može odbiti, koje porezni obveznik snosi u svrhu ostvarivanja dobiti, ako su pravilno iskazani u fi nansijskim izvještajima.

Članom 11. stav (1) Zakona o porezu na dobit propisuje se da troškovi plaća i drugih primanja lica, koji se u skladu sa propisima o porezu na dohodak smatraju prihodom od nesamostalne ili samostalne djelatnosti, a na koje su obračunati obavezni doprinosi i porez na dohodak, su porezno priznat rashod.

POREZNI BILANS 36

Članom 11. stav (3) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“ broj 15/16) propisano je da se porezno priznatim rashodom smatraju i rashodi po osnovu obračunatih obaveznih doprinosa, uz uslov da su obračunati u skladu sa važećim propisima u Federaciji odnosno Republici Srpskoj i Brčko Distriktu.

Stoga prema informacijama iz Vašeg slučaja u kojem navodite da su poslovne promjene predstavništva evidentirane kao sastavni dio knjigovodstva osnivača u sjedištu društva u FBIH i da su dio rezultata i bilansa stanja, mišljenja smo da se troškovi neto plata koje imaju karakteristike prihoda od nesamo-stalne i samostalne djelatnosti uključujući porez na dohodak prema propisima u RH smatraju porezno dopustivim rashodima u skladu sa članom 11. stav (1) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“ broj 15/16) ukoliko su iskazani u skladu sa članom 7. stav (5) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“ broj 15/16) od strane poreznog obveznika iz člana 3. stav (1) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“ broj 15/16). Međutim, troškovi s osnova doprinosa (koji uključuju izdatke za životno osiguranje i doprinosi za dobrovoljni 3. mirovinski stup rukovoditelja predstavništva) obračunati u skladu sa propisima u RH mišljenja smo da se ne smatraju porezno dopustivim rashodom u skladu sa članom 11. stav (3) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“ broj 15/16).

Članom 2. stav (1) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH», broj 97/07, 14/08 i 39/09) propisano je da je porezni obveznik privredno koje privrednu djelatnost obavlja samostalno i trajno prodajom proizvoda i pružanjem usluga na tržištu radi ostvarivanja dobiti.

Članom 8. Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH», broj 97/07, 14/08 i 39/09) propisano je da za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se samo rashodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha u skladu sa propisima o računovodstvu i Međunarodnim računovodstvenim standardima (u daljnjem tekstu: MRS), izuzev rashoda za koje je ovim Zakonom propisan drugi način utvrđivanja.

Članom 10. stav (1) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH», broj 97/07, 14/08 i 39/09) propisano je da troškovi zarada, odnosno lična primanja zaposlenih (naknade i druga materijalna primanja) koja nemaju karakter plaće priznaju se u iznosu obračunatom na teret poslovnih rashoda do iznosa propisanih posebnim propisima (dnevnice, upotreba privatnog automobila u službene svrhe, prehrana tokom rada, prijevoz na posao i dr.).

Uzimajući u obzir informacije iz Vašeg slučaja, mišljenja smo da se izdaci za životno osiguranje i dopri-nosi za dobrovoljni 3. mirovinski stup rukovoditelja predstavništva smatraju porezno dopustivim rasho-dom u skladu sa članom 10. stav (1) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH”, broj 97/07, 14/08 i 39/09) ukoliko su iskazani u skladu sa članom 8. Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH”, broj 97/07, 14/08 i 39/09) od strane poreznog obveznika iz člana 2. stav (1) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH”, broj 97/07, 14/08 i 39/09).


Pitanje:

Da li usljed otpisa potraživanja za koje je podnesena tužba, postoji mogućnost izmjene iznosa akontacije poreza na dobit?.

POREZNI BILANS 37

U skladu sa članom 52. stav (1) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“ broj 15/16) propisano je da porezni obveznik u toku godine vrši plaćanje akontacija poreza na dobit u jed-nakim mjesečnim iznosima. Stavom (2) istog člana se navodi da se akontacije obračunavaju po osnovu prijave poreza na dobit prethodnog poreznog perioda i takav iznos akontacije se plaća sve do podnošenje nove porezne prijave. Međutim, stavom (4) istog člana je propisana mogućnost da se iznos mjesečne akontacije izmjeni na zahtjev poreznog obveznika u slučajevima:

a) Statusna promjena poreznog obveznika;

b) Kada postoji osnovana pretpostavka da će porezni obveznik poslovati sa gubitkom, uz uslov da tu pretpostavku osnovano može dokazati i

c) Prirodne i druge nesreće koje su bitno utjecale na poslovanje poreznog obveznika. Dalje se navodi u stavu (6) člana 52. Zakona o porezu na dobit da u slučajevima iz st. (4) i (5) Porezna uprava će rješenjem utvrditi novi mjesečni iznos akontacije poreza na dobit.

Shodno navedenim zakonskim odredbama, a prema informacijama iz Vašeg upita u kojem navodite konkretnu situaciju gdje očekujete da ćete usljed otpisa potraživanja, za koje ste podnijeli tužbu, a koji su posljedica novonastale situacije u Libiji, imati negativno poslovanje odnosno gubitak poslovanja, mišljenja smo da ispunjavate uslove iz člana 52 stav (4) tačka b) Zakona o porezu na dobit ukoliko je posljedica otpisa potraživanja negativan poslovni rezultat.

U svrhu dokazivosti pretpostavke pored navedene tužbe za naplatu potraživanja, mora biti i polugodišnj fi nansijski izvještaj shodno članu 38. Zakona o računovodstvu i reviziji FBIH („Službene novine Fed-eracije BiH“ broj 83/09).


Pitanje:

Oporezivanje prometa nepokretne imovine nerezidenta iz Hrvatske?

Shodno članu 39. stav (1) Zakona o porezu na dobit („Službene novine Federacije BiH“ broj 15/16) propisano je da je oporezivi prihod ner-ezidenta prihod koji ostvari nerezidentno pravno lice od rezidentnog pravnog lica ili drugog nere-zidentnog lica, na teritoriji Federacije, po osnovu prodaje ili prijenosa uz naknadu, za nepokretnu imovinu, dionice ili udjele u kapitalu koji se u skladu sa računovodstvenim propisima smatraju dugoročnim fi nansijskim plasmanom, i prava in-dustrijske svojine, ako ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drugačije propisano

Stavom (3) istog člana je propisano da je nerezident – primalac prihoda iz stava (1) ovog člana, dužan da nadležnoj organizacionoj jedinici Porezne uprave, u općini na čijoj se teritoriji nalazi nepokretna imovina, sjedište pravnog lica u kojem nerezidentno pravno lice ima dionice ili udjele koji su pred-met prodaje, samostalno ili putem punomoćnika određenog u skladu sa posebnim propisima, podnese poreznu prijavu i izvrši uplatu u roku od 30 dana od dana ostvarivanja prihoda.

Članom 35. stavom (1) Zakona o porezu na dobit, ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je ratifi cirala ili na bazi notifi kacije prihvatila Bosna i Hercegovina primjenjuju se kod oporezivanja dobiti ili prihoda nerezidenta i imaju prioritet u odnosu na odredbe ovog zakona.

POREZNI BILANS 38

Ugovor između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu (u daljem tekstu: Ugovor) je objavljen u Službenom glasniku BIH – Međunarodni ugovori, broj 5/05, a u primjeni je od 01.1.2006.godine.

Član 13. stav (1) gore pomenutog Ugovora navodi da dobit koju rezident države ugovornice ostvari od otuđenja nekretnina navedenih u članu 6., a koje se nalaze u drugoj državi ugovornici, može se oporezi-vati u toj drugoj državi.

Shodno informacijama iz Vašeg upita u kojem navodite da je Firma XX kupila 5 benzinskih stanica na teritoriji Federacije BIH od YY i uzimajući u obzir član 13. stav (1) Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na doho-dak i na imovinu, mišljenja smo da je Firma YY obveznik poreza shodno članu 39. stav (1) Zakona o porezu na dobit.

Odredbama Ugovora, član 3. stav (1), pravo oporezivanja dobiti od nekretnina je prepušteno zemlji u kojoj se nekretnina nalazi, a prema informacijama iz Vašeg upita, nekretnine su na teritoriji Federacije, što znači da je pravo oporezivanja po Ugovoru prepušteno Bosni i Hercegovini.

Dalje, članom 39. stav (1) Zakona je propisana obaveza oporezivanja prihoda nerezidenta po osnovu prodaje nepokretne imovine, a što je u ovom slučaju oporezivanje dobiti Firma YY.

Pravilnikom o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova na teritoriji Federaci-je Bosne i Hercegovine, tačkom 9.1. propisano je da se porez na dobit/porez po odbitku preduzeća uplaćuje prema sjedištu poreznog obveznika u korist računa javnih prihoda kantonalnog budžeta, na nivou svake općine. Uzimajući u obzir da je porezni obveznik – nerezident, i da je će se porez obustaviti od isplate prihoda, porez bi se trebao platiti prema sjedišt u isplatioca, odnosnu u Vašem slučaju prema sjedištu Firma XX.

Primjena Zakona o porezu na dohodak, broj: 05-14-2-3349/16-1 od 16.06.2016. godine

Pitanje:

Porezni tretman isplata razlike kupovne cijene udjela koja se isplaćuje u narednih pet godina od tre-nutka sticanja udjela?

Članom 2. stav (1) tačka 1) Zakona o porezu na dohodak, propisano je da je obveznik poreza na doho-dak i rezident Federacije i nerezident koji ostvaruje dohodak, i to: rezident koji ostvaruje dohodak na teritoriji Federacije i izvan teritorije Federacije. Dalje u tački 4) istog stava i člana propisuje se da je obveznik poreza na dohodak i nerezident koji ost-varuje prihod na teritoriji Federacije od pokretne i nepokretne imovine, autorskih prava, patenata, licen-ci, ulaganja kapitala, ili bilo koje druge djelatnosti koja rezultira ostvarenjem prihoda koji je oporeziv prema ovom Zakonu.Članom 21. Zakona o porezu na dohodak („Službene novine Federacije BiH», broj 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13) propisano je da prihod od imovinskih prava uključuje prihode ostvarene otuđenjem, odnosno prodajom, ustupanjem, zamjenom ili drugim prijenosom, uz naknadu, autorskih prava, patenata, licenci, franšiza i ostale imovine koja se sastoji samo od prava. Članom 32. Stav (3) Zakona o porezu na dohodak, propisano je da porez na dohodak od ustupanja imovinskih prava obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac dohotka kao porez po odbitku istovremeno sa isplatom dohotka i to primjenom stope od 10% na iznos isplaćene naknade umanjen za rashode iz člana 21. stav (5) ovog Zakona, bez prava na lični odbitak iz člana 24. ovog Zakona.

POREZNI BILANS 39

Prema informacijama iz Vašeg upita u kojem navodite u suštini da se ugovorena cijena sadrži iz ci-jene udjela plus neto dobit u narednih pet godina od trenutka sticanja udjela, što čini ukupnu prodajnu odnosno kupovnu vrijednost tih udjela, te s tog osnova, mišljenja smo da ostvareni prihod, obzirom da udjel predstavlja imovinu koja se sastoji samo od prava, predstavlja oporezivi prihod u skladu sa članom 21. Zakona o porezu na dohodak, a koji se obračunava i uplaćuje u skladu sa odredbama člana 32. Zakona i za rezidenta Federacije (član 2. stav (1) tačka 1) Zakona) i za nerezidenta (član 2. stav (1) tačka 4) Zakona).


Pitanje:

Da li je porezno priznat rashod s osnova amortizacije sredstva koje se izdaje?

Članom 19. stav (1) Zakona o porezu na dobit (“Službene novine Federacije BiH”, br. 15/16), propisuje se obračun amortizacije primjenom proporcionalne metode amortizacija na dugotrajnu imovinu na način propisan ovim članom, uz primjenu stopa iz stava (2) istog člana zakona.

Dalje, članom 19. stav (3) Zakona o porezu na dobit (“Službene novine Federacije BiH”, br. 15/16), rashodi amortizacije se priznaju u porezne svrhe samo kada je vlastita dugotrajna imovina u upotrebi i kojom se obavlja djelatnost od strane poreznog obveznika.

Shodno navedenim zakonskim odredbama, a u vezi sa informacijama iz Vašeg upita, gdje navodite da vi izdajete 1/3 poslovnog prostora, a istovremeno u svojoj registraciji imate izdavanje nepokretne i pokretne imovine kao djelatnosti kojima se možete baviti, mišljenja smo da ispunjavate uslove prop-isane članom 19. stav (3) Zakona o porezu na dobit, odnosno u Vašem slučaju amortizacija obračunata s osnova vlastite imovine date u zakup, predstavlja porezno priznat rashod.

POREZNI BILANS 40

porezni bilans - feb dd sarajevo · 3 porezni bilans obračun poreza na dobit se vrši u postupku...

Documents