Nakladnik :

Poduzetnički Inkubator BIOS Osijek

Za nakladnika: Ivo Koški

Uredništvo: Valent Poslon

Anela Šovagović Boris Poslon Ivana Alšić

Priprema i grafičko oblikovanje: Miholjački poduzetnički centar

Lokalna razvojna agencija d.o.o.

Osijek, lipanj 2013.

Sadržaj

1. KAKO IZRADITI POSLOVNI PLAN? .............................................................................. 1

Primjer 1. Kupina d.o.o. ..................................................................................................... 9

Primjer 2. Zadruga za proizvodnju suvenira i pokretnu suvenirnicu ...................................23

Primjer 3. Poslovno savjetovanje Tina d.o.o......................................................................30

Primjer 4. Mohovo-vino d.o.o. ...........................................................................................37

Primjer 5. OPG Zelena dolina ...........................................................................................69

2. KAKO POKRENUTI VLASTITI POSAO U HRVATSKOJ? .............................................99

KANAAN d.o.o. .................................................................................................................99

SUBRA CONSULTING d.o.o. ......................................................................................... 101

GEO ing d.o.o. za geodetske usluge i inženjering ........................................................... 102

GRAFIKA D.O.O. ............................................................................................................ 103

Seosko turističko gospodarstvo Lacković ........................................................................ 104

POKRETANJE I REGISTRACIJA RAZLIČITIH PRAVNIH OBLIKA ................................. 106

3. PRAVNI OBLICI POSLOVANJA .................................................................................. 121

3.1.Obrt ........................................................................................................................... 122

3.2. Trgovačko društvo – d.o.o. ....................................................................................... 122

3.3. Jednostavni d.o.o. – j.d.o.o. ..................................................................................... 124

3.4. Zadruga ................................................................................................................... 124

3.5. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo – OPG ........................................................ 125

3.6. Fizička osoba u slobodnom zanimanju ..................................................................... 125

4. OSNOVE RAČUNOVODSTVA ZA USPJEŠNO VOĐENJE PODUZEĆA .................... 126

5. FINANCIRANJE .......................................................................................................... 140

6. MOGUĆNOSTI INKUBACIJE – PREDNOST PODUZETNIČKOG OKRUŽENJA ........ 154

7. ADRESAR NAJVAŽNIJIH INSTITUCIJA ZA POTPORU PODUZETNICIMA U

REPUBLICI HRVATSKOJ .................................................................................................. 166

1

1. KAKO IZRADITI POSLOVNI PLAN?

Poslovni plan je opis poduzetničkog pothvata, pisani dokument koji pojašnjava što se planira učiniti i na koji način. Ujedno, to je dokument koji detaljno obrazlaže potreban ulaganja u posao te procjenjuje očekivane učinke. Bez obzira što se poslovni plan najčešće izrađuje za potrebe banaka kod davanja kredita, najvažniji je zapravo za samog poduzetnika jer on pokazuje koliko je opravdana poduzetnička ideja, koliko je izvediva i isplativa. Poslovni plan predviđa događanja u budućnosti, istražuje poslovno okruženje te razrađuje kako se tom okruženju prilagoditi i na taj način rizik ulaska u određeni poslovni pothvat smanjuje na najmanju moguću mjeru. S druge strane, dobro pripremljen poslovni plan pomaže poduzetniku lakše doći do zacrtanog cilja. Poslovni plan treba biti razumljiv i lako čitljiv. Na prvom mjestu treba biti tržišno orijentiran, a tek nakon toga prema tehnologiji ili samom poduzetniku. Također, poduzetnička vizija mora biti realna i uvjerljiva. Dobro razrađen poslovni plan trebao bi sadržavati:

osnovne podatke o poduzetniku

informacije o proizvodima i uslugama

analizu tržišta i konkurencije

marketing plan

opis tehnoloških elemenata poslovanja

financije (ulaganja i izvori sredstava, prihodi – rashodi)

informacije o timu koji će provoditi poslovni plan Koliko detaljan treba biti poslovni plan? Poslovni planovi su nekada bili puno duži i složeniji nego što su danas. Možda je to stoga što su postali uobičajeni dio poslovanja i sve češće ih koristi sve veći broj ljudi. Trend kod bankara i potencijalnih investitora je njihovo pojednostavljenje, a možda je razlog i što ljudi imaju sve manje vremena za popunjavanje papirologije. Što god je uzrok tome, poslovni planovi se vraćaju osnovama, preciznom planiranju utemeljenom na dobroj analizi. Najvažnije je zapravo koristiti jednostavne forme koje se lako i brzo čitaju. Kako bi se postiglo da se poslovni plan zaista pročita (to bi trebao biti osnovni cilj) treba ga zadržati jednostavnim. Ne treba pisati knjigu ili doktorat, treba se držati jednostavnog rječnika i sačiniti što kraći poslovni plan. Naravno, ne treba poistovjetiti jednostavne formate i riječi s jednostavnim razmišljanjem o poslu. Poslovni plan je u tom smislu jednostavan jer poslovna ideja u početku nije potpuno razrađena, a njime se zapravo želi preći na stvar brzo i jednostavno, tko god ga čita. Kada i zašto je poslovni plan potreban? Uobičajeno mišljenje je da je poslovni plan potreban kako bi se u banci ishodovao kredit ili kako bi se kod potencijalnih investitora osiguralo financiranje. Također, mnogi misle da im poslovni plan nije niti potreban jer imaju osigurana sredstva za financiranje poduzetničkog pothvata: ušteđevinu ili rodbinu koja je spremna dati novac za pokretanje posla. Čini se da se poslovni plan uglavnom veže za financiranje, a zapravo, poslovni plan je puno više od

2

toga. To je alat koji nam pomaže shvatiti kako posao funkcionira. Koristi se za nadzor poslovanja, posebice financijskog, u prodaji i kod zapošljavanja ključnog osoblja. Pisanje poslovnog plana prisiljava vas sagledati sve aspekte poslovanja: vrednovati poslovnu ideju, proučiti tržišne pretpostavke, sačiniti operativni, financijski i plan zapošljavanja. Pomoći će vam uočiti detalje koje biste vjerojatno zaboravili. Primjerice, ako planirate proizvoditi ugostiteljski šećer (vrećice od 5g) i njime ući u 1.000 ugostiteljskih objekata, a planirate zaposliti samo jednu osobu zaposlenu u prodaji, možda će vam plan pomoći zapitati se kako će to samo jedna osoba ostvariti. Možda vas dovede do zaključka da biste prodaju trebali temeljiti na suradnji s veletrgovcima i distributerima specijaliziranim za ugostiteljstvo. Ova poslovna strategija otvara nova pitanja vezana za naplatu i politiku cijena. Kako god, pišući poslovni plan razmotrit čete vaše poslovanje u cjelini i na taj način izbjeći greške kojih možda ne bi bili svjesni.

Kroz poslovni plan postavit ćete si određene ciljeve. Kao vlasnik tvrtke, vi ste osoba o kojoj najviše ovisi ostvarenje tih ciljeva. Poslovni plan postaje vam osnova za praćenje poslovanja. Ako ste primjerice zacrtali da ćete novu vrstu pakiranja izbaciti na tržište u lipnju, a to se dogodi u svibnju, zapitat ćete se što se dogodilo. Netko se svojski potrudio? Ili je procjena bila pogrešna? U svakom slučaju, koristeći poslovni plan napravit ćete još bolji posao sljedeći put. Osim sagledavanja prošlosti i učenja na činjenicama, poslovni plan vam još više pomaže upravljati budućnošću tvrtke. Ako ste utvrdili da želite 100 novih kupaca do kraja godine, nećete samo sjediti i čekati da se pojave. Ta brojka postaje jasan cilj koji do kraja godine treba i ostvariti. Tako je i sa svim ostalim segmentima poslovanja. Kad je plan napisan, svi njegovi brojevi postaju ciljevi koje treba ostvariti u budućnosti, a trud koji se ulaže da bi se oni ostvarili vodi tvrtku naprijed.

Dobro napisan poslovni plan pomaže privući kvalitetno osoblje što je ključ uspjeha tvrtke. Kad netko želi shvatiti vaš posao, možete mu dati poslovni plan koji daje kompletan pregled. Po reakciji vidjet ćete kakva su promišljanja glede vaše poslovne ideje. Nadalje, ciljevi zacrtani u poslovnom planu uz izvješća o do sada ostvarenom koja se poklapaju s planom šalju jasnu poruku: poznajete posao i možete ostvariti zadane ciljeve. Najbolji kadrovi zasigurno će pozitivno reagirati na tu činjenicu. Promatrajući poslovni plan kao sredstvo za skupljanje novca za ostvarenje poduzetničke ideje samo je početak priče. Poslovni plan treba koristiti za puno više od toga: upravljanje strategijom tvrtke, vođenje svakodnevnog posla, pronalaženje kvalitetnog osoblja i sl. Ako razmišljate je li vam poslovni plan potreban, zapitajte se kako bi se nedostatak planiranja mogao odraziti na vaš budući uspjeh.

3

Tko treba poslovni plan? Svatko tko želi pokrenuti ili proširiti postojeći posao koji zahtjeva značajnu količinu novca, rada i vremena, a s druge strane očekuje dobit, trebao bi odvojiti vrijeme potrebno za planiranje. Poduzetnici početnici klasičan su primjer potrebe pisanja poslovnog plana. Njime pokušavaju uvjeriti investitore, institucije i suradnike koliko je dobra njihova poslovna ideja. Mnoge, danas uspješne tvrtke započele su svoje poslovanje upravo planiranjem. Poduzetnici koji već imaju uhodan posao, a žele se širiti ili uvesti novi proizvod također trebaju poslovni plan. Najviše da bi uvidjeli kako će nova investicija utjecati na postojeće poslovanje, kako će reagirati postojeći klijenti/kupci, hoće li novo proširenje u početku opteretiti financijsko poslovanje tvrtke i sl. Jednom napisan poslovni plan treba i ažurirati. Neki od razloga za korekciju poslovnog plana mogu biti:

Započinje novo financijsko razdoblje. Najčešće je to jedna godina, ali financijski planovi se mogu ažurirati i kvartalno ili svaki mjesec.

Potrebno je novo zaduženje. Investitori ili banke, svakako će tražiti novi poslovni plan.

Postoje značajne promjene na tržištu. Drugačije raspoloženje kupaca ili zakonske promjene koje na to utječu mogu biti razlog za preispitivanje postojećeg plana.

Razvijen je novi proizvod, tehnologija ili usluga. U tom slučaju trebalo bi razmotriti stari poslovni plan, posebice u smislu novih prihoda kao i troškova vezanih za novi proizvod.

Promjena u upravljačkoj strukturi tvrtke. Ažuriranje poslovnog plana pomoći će novoj upravi dobiti relevantne i svježe informacije o poslovanju.

Poduzeće je značajno naraslo. Primjerice, iz obiteljskog posla, pretvorilo se u poduzeće s više od 100 zaposlenih.

Stari plan više nije realan. Bez obzira što je uzrok: loše planiranje u startu ili brze promjene u okruženju koje se nisu mogle predvidjeti, vrijeme je da se poslovni plan doradi.

Što sve treba sadržavati poslovni plan? Iako ne postoji propisana forma za izradu poslovnog plana, uobičajeni poslovni plan sastoji se od sljedećih cjelina: 1. PODACI O PODUZETNIKU

1.1. O investitoru

O ovom dijelu daju se sažeti podaci o tvrtci koja je nositelj poduzetničkog pothvata: matični broj, OIB, adresa, oblik registracije, kontakti i sl. Ovi podaci nalaze se u sudskom registru ili u drugim registrima ovisno o obliku registracije.

1.2. O osobi poduzetnika

Nadalje, pružaju se i podaci o osobama koje će sudjelovati u poduzetničkom pothvatu: ime i prezime, godina rođenja, obrazovanje, radno iskustvo, poznavanje stranih jezika i sl. Ovi podaci mogu se pronaći u životopisu.

4

1.3. Procjena poduzetničke sposobnosti

Procjena poduzetničke sposobnosti odnosi se na usporedbu gore navedenih podataka s poduzetničkom idejom. Primjerice, ako osoba godinama radi izravno s djecom u gradskom vrtiću, a sada želi otvoriti privatni vrtić, njena poduzetnička sposobnost u ovom slučaju je veća nego da vrtić otvara osoba koja nikada nije radila s djecom. 2. POLAZIŠTE

2.1. Nastanak poduzetničke ideje

Ovdje treba opisati kako ste došli na ideju za pokretanje posla? Npr. koristite neki proizvod godinama, primijetili ste da bi ga se moglo poboljšati i krećete u proizvodnju poboljšane verzije. Možete obrazložiti i zašto mislite da je vaš proizvod/usluga bolji od sličnih ili istih koje već postoje na tržištu.

2.2. Razlozi osnivanja

Što vas je motiviralo na pokretanje vlastitog posla, nužda ili novi izazov? Ili možda situacija u kojoj ste se našli: prijatelj ima uspješan posao vani i želi ga proširiti na područje Hrvatske, a vama nudi da budete nositelj tog posla.

2.3. Vizija poduzetničkog pothvata

Kako vidite vaše poslovanje u budućnosti? Opišite što želite postići u narednom razdoblju (obično je to 3 do 5 godina). 3. PREDMET POSLOVANJA

3.1. Opis postojećeg poslovanja

Ukoliko tvrtka već postoji ovdje treba opisati povijest poslovanja. Kada je tvrtka osnovana, koliko dugo posluje, na koji način se širila i sl. Navode se i djelatnosti kojima se tvrtka bavi.

3.2. Opis poslovanja i djelatnosti u projektu

Definirajte vaše proizvode i usluge na jasan i sažet način. Poredajte ih prema važnosti. Zapitajte se što zapravo prodajete: uslugu, ideju, ambijent, iskustvo? Koja je svrha vašeg proizvoda/usluge, koje će potreba kupaca zadovoljavati? Što je osnovna karakteristika vašeg proizvoda/usluge, što je posebno u odnosu na druge, zašto će ih kupci htjeti koristiti? Možete li razviti novi proizvod/uslugu u budućnosti? 4. LOKACIJA

4.1. Opis lokacije poduzetnika

Opišite lokaciju na kojoj će se odvijati vaša djelatnost. Je li lokacija važna, možda presudna za vaš posao? Što su prednosti, a što nedostaci lokacije te kako ih mislite prevladati? Postoje li zakonska/urbanistička ograničenja vezana za lokaciju? Kakva je prometna povezanost i infrastruktura? Kod poljoprivredne proizvodnje navedite karakteristike tla. Planirate li prostor za obavljanje djelatnosti unajmiti ili je u vašem vlasništvu?

5

4.2. Opis zaštite i utjecaja na okolinu

Kakav utjecaj posao kojim se želite baviti ima na okolinu? Ako vaša djelatnost ima utjecaja na okoliš, koje ćete mjere u tom slučaju poduzeti?

5. TEHNOLOŠKO-TEHNIČKI ELEMENTI ULAGANJA

5.1. Opis tehnologije

Analiza tehničko-tehnoloških elemenata ulaganja daje informacije o tijeku tehničko-tehnološkog procesa, o opremi koja se planira nabaviti i koje su njene tehničke karakteristike te o načnu na koji će biti organiziran tehnološki proces. Svakako je potrebno pružiti informaciju o prostoru u kojem će se odvijati tehnološki proces i kakva je infrastruktura potrebna da bi se mogla instalirati oprema (građevinski objekt, komunalna infrastruktura i sl). Te su informacije osnova za planiranje financijskih sredstva za investiciju (osnovna sredstva) i za odvijanje procesa proizvodnje (obrtna sredstva).

5.2. Struktura troškova

Predračunska vrijednost investicijskog ulaganja može obuhvatiti slijedeće elemente:

tehnička dokumentacija

oprema

građevine

software

edukacija zaposlenika i dr.

Proizvodna kalkulacija mora dati informacije o svim troškovima po jedinici proizvoda ili usluge i za ukupnu proizvodnju ili ukupno pružanje usluga :

troškovi materijala

energija (električna energija, plin ...)

usluge

plaće

amortizacija

ostali troškovi

Dobro strukturirana kalkulacija preduvjet je za realan poslovan plan.

5.3. Struktura i broj zaposlenih

Poslovni plan mora pružiti informaciju o svim potrebnim ljudskim resursima, o njihovoj stručnosti, broju i dinamici korištenja njihovih usluga (stalni zaposlenici, povremeni zaposlenici, sezonska radna snaga), kako bi se na vrijeme osigurali svi djelatnici i eventualno provela određena edukacija u cilju boljeg obavljanja proizvodnje ili pružanja usluga. Potrebno je znati kakva su znanja potreban za vaš posao, gdje se mogu naći ljudi sa tim znanjima, te na koji način ćete plaćati osoblje. Te su informacije potrebne i za planiranje financijskih sredstava vezanih za ljudske resurse.

6

6. TRŽIŠNA OPRAVDANOST

6.1. Tržište nabave

Planiranje nabave proizvoda i usluga obuhvaća planiranu proizvodnu potrošnju, uz definiranje vrste, strukture i dinamike cjelokupnih ulaza sirovina, materijala i usluga. Potrebno je voditi računa o kvaliteti, količini i dinamici nabave kako bi se osigurao učinkovit rad poslovnog sustava. Posebno treba planirati strukturu nabavne cijene koja ovisi o cijeni dobavljača, dodacima na cijenu, troškovima pakiranja, vrsti prijevoza, osiguranju, carini i sl. Treba voditi računa o ekonomičnosti opskrbe i kontinuiranoj dinamici sukladno potrebama poslovnih procesa.

6.2. Tržište prodaje

Planiranje prodaje trebalo bi obuhvatiti slijedeća područja: 1. Definiranje ciljanih tržišta: potrebno je znati tko će biti vaši kupci, kakvu im korist vaš

proizvod može pružiti, koliko kupaca imamo (trebamo imati), koje su kupovne navike vaših sadašnjih i budućih kupaca, gdje vaši potencijalni kupci sada kupuju i kako će saznati za vas?

2. Koristi od vašeg proizvoda: zašto ljudi kupuju od vas, a ne od konkurencije, što kupci

kupuju od vas i koliko često, kako naći još više kupaca? Koristi od naših proizvoda koje kupci uoče često se ne slažu sa našom idejom o tome.

3. Prodaja i distribucija: potrebno je isporuku robe i usluga kupcima, provoditi na

ekonomičan način (kanali distribucije), uz odabir dobre lokacije i dobre prodajne vještine. Vaše proizvode i usluga treba učiniti pristupačnim kupcima.

4. Konkurencija: potrebo je znati tko su vaši konkurenti, što vaša konkurencija radi bolje, a

što lošije od vas, kako „ugađaju“ svojim kupcima, kakva je njihova politika prodajnih cijena, gdje se i kako reklamira vaša konkurencija?

5. Pozicioniranje, publicitet i promocija: odaberite dovoljno veliko tržište koje će vam

dozvoliti da razvijete svoj posao, ali ipak dovoljno malo da se obranite od konkurencije (tržišna niša). Ciljana promocija na ciljana tržišta je najsigurniji put do dobiti.

6. Određivanje prodajne cijene: prodajna cijena = cijena proizvoda + cijena usluga +

marketing (imidž) + svi ostali troškovi + dobit. Odredite što želite postići nekom prodajnom cijenom, odredite raspon prodajnih cijena, kombinirajte različite metode prodajnih cijena.

7. FINANCIJSKI ELEMENTI PODUHVATA

7.1. Formiranje ukupnog prihoda – kalkulacija cijena

Planirani ukupni prihod se formira po svim vrstama proizvoda i usluga. Potrebno je definirati jediničnu cijenu, realno planirati količine te na taj način izračunati ukupnu vrijednost. Cijene treba planirati sukladno analizi tržišta prodaje.

7.2. Investicije u osnovna sredstva

7

Predračunska vrijednost investicijskog ulaganja u osnovna sredstva može obuhvatiti slijedeće troškove: investicijsko-tehničku dokumentaciju, opremu, građevine, software, edukaciju zaposlenika i dr.

7.3. Poslovni rashodi

7.3.1. Materijalni troškovi

Proizvodna kalkulacija mora dati informacije o svim troškovima po jedinici proizvoda ili usluge i za ukupnu proizvodnju ili ukupno pružanje usluga: troškovi materijala, energija (električna energija, plin...), usluge, plaće, amortizacija i ostali troškovi.

7.3.2. Procjena troška osoblja – bruto plaće

Poslovni plan mora dati informaciju i potrebnim ljudskim resursima, o njihovoj stručnosti, broju i dinamici korištenja njihovih usluga što je potrebno za izračun troškova osoblja.

7.3.3. Proračun amortizacije

Sredstva dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine postupno gube svoju vrijednost tijekom njihova trajanja. Amortizacija se obračunava godišnje prema postupku predviđenim zakonom. Kad je riječ o osnovnih sredstvima, tada je amortizacija onaj dio osnovnih sredstava za koji se smatra da je fizički ili ekonomski potrošen.

7.4. Ulaganje u obrtna sredstva

Planiranje obrtnih sredstava je važno jer u svakom trenutku poduzetnici moraju imati na raspolaganju obrtna sredstva o kojim ovisi kontinuitet proizvodnje ili pružanja usluga. Obrtna sredstva su: novac (za tekuća plaćanja), sirovine, materijal, gotovi proizvodi na zalihama… Ta se sredstva stalno obrću, međutim potrebno je stalno raspolagati jednim njihovim dijelom i potrebno ih je planirati već prije početka proizvodnje ili vršenja usluga.

8

7.5. Izvori financiranja Planirane investicije mogu se financirati iz slijedećih sredstava: vlastita sredstva, kreditna sredstva za poslovne subjekte (poslovne banke, HBOR), leasing, sufinanciranje projekata (EU, resorna ministarstva i drugi izvori), venture capital financiranje i dr.

7.6. Projekcija računa dobiti i gubitka

Projekcija računa dobiti i gubitka daje projekciju tijeka projekta kroz duže vremensko razdoblje, te uz ekonomski i financijski tijek projekta služi kao osnova za izračun osnovnih pokazatelja rentabilnosti i osjetljivosti projekta. 8. ZAKLJUČAK Zaključna ocjena projekta trebala bi sadržavati sve bitne elemente po pojedinim poglavljima: opis investitora, svrhu investiranja, predračunsku vrijednost i izvore financiranja, očekivanu proizvodnju (usluge), (nove) zaposlenike, značaj projekta za regiju te ostale važne informacije. Primjeri poslovnih planova Prikazani poslovni planovi služe isključivo za primjer i nemaju nikakve veze sa stvarnim osobama i tvrtkama iako su temeljeni na realnim poslovima i cijenama.

9

Primjer 1. Kupina d.o.o. 1. PODACI O PODUZETNIKU

1.1. O investitoru Investitor i nositelj projekta je novoosnovano trgovačko društvo KUPINA d.o.o., a odgovorna osoba Marija Vinković. Trgovačko društvo KUPINA d.o.o. osnovano je 02.04.13. sa sjedištem u Kupinovcima, Kolodvorska bb.

Matični broj: 123456789

OIB: 12345678901

Tvrtka: KUPINA d.o.o.

Sjedište/adresa: Kolodvorska bb, Kupinovci

Temeljni kapital: 20.000,00 kn

Pravni oblik: društvo s ograničenom odgovornošću

Predmet poslovanja: proizvodnja voća i povrća, prerada voća i povrća,

trženje voća i povrća, turističke i ugostiteljske usluge

Žiro-račun: 1234567-1234567890 otvoren kod BANKA d.d.

Kontakt: 093/111-222, marija@kupina.hr

1.2. O osobi poduzetnika Vlasnica poduzeća, magistrirala je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku 2002. godine, a

nakon toga se zaposlila u poduzeću MALINA d.o.o. iz Malinovaca, najprije kao vježbenik, a

zatim kao asistent voditelja proizvodnje.

Nakon što je došla u posjed 5 ha zemljišta u Kupinovcima, koje je po svom položaju i kvaliteti

tla idealno za proizvodnju kupina, odlučila se realizirati vlastiti poduzetnički pothvat.

1.3. Procjena poduzetničke sposobnosti

Investitor posjeduje stručnu izobrazbu koju je stekla na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku

gdje je magistrirala i trenutno priprema doktorat ne temu: Ekološki uzgoj kupina u

kontinentalnoj Hrvatskoj.

Također već nekoliko godina radi kao zaposlenik renomiranog proizvođača kupina gdje je

stekla veliko radno iskustvo.

10

2. POLAZIŠTE

2.1. Nastanak poduzetničke ideje

Poduzetnička ideja nastala je već za vrijeme studija, ali tada je bilo prerano za realizaciju jer

vlasnica nije imala dovoljno praktičnog iskustva.

U dogovoru s poslodavcem nastaje ideja o okrupnjavanjem nasada u području. Budući je

potražnja za kupinama izuzetno velika, podizanjem novih nasada u regiji, područje bi

postalo zanimljivo i većim kupcima te bi oba proizvođača postigla bolje tržišne uvjete.

2.2. Razlozi osnivanja

Razlog osnivanja je na prvom mjestu želja za povećanjem prihoda, ali postoje i nekoliko

čimbenika koji su potakli osnivanje KUPINA d.o.o.

Marija je naslijedila 5ha zemljišta idealnog za proizvodnju kupina. Već nekoliko godina radi

direktno u proizvodnji kupina tako da ima dovoljno iskustva.

Nadalje, njen poslodavac, vlasnik poduzeća MALINA d.o.o. podržava ju u toj ideji te je u

prvoj fazi spreman pomoći oko organizacije proizvodnje, a također i boljeg nastupa na tržištu.

2.3. Vizija poduzetničkog pothvata

U prvoj fazi planira proizvoditi kupine na sličan način kao i njegov poslodavac, ali kada

kupine dođu u puni rod planira zasaditi nove površine u ekološkom uzgoju.

U prvoj fazi će prodavati svježe kupine, a nakon toga , kad započne i sa ekološkom

proizvodnjom planira proizvodnju soka, pekmeza i vina od kupina.

Istraživanje tržišta je pokazalo potražnju za tom vrstom proizvoda te u preradi kupina vidi

svoju razvojnu mogućnost.

3. PREDMET POSLOVANJA

3.1. Opis postojećeg poslovanja

Vlasnica novoosnovane tvrtke prije četiri godine počela je raditi u poduzeću koje se bavi

uzgojem kupina. Od pripravnika, stjecanjem praktičnog znanja i iskustva, napredovala je do

razine na kojoj može samostalno voditi proizvodnju.

3.2. Opis poslovanja i djelatnosti u projektu

Osnovna djelatnost je proizvodnja kupina, u prvoj fazi klasična, a kasnije prelazak na

ekološku proizvodnju. Osim svježih kupina, planiraju se proizvoditi i sljedeći proizvodi:

kupinovo vino

sok od kupina

džem od kupina

11

4. LOKACIJA

4.1. Opis lokacije poduzetnika

Lokacija planiranog ulaganja je u Općini Voćarska u Kupinovcima, na lokaciji, po mišljenju

stručnjaka, idealnoj za proizvodnju kupina jer se nalazi na južnoj padini obronaka Kupinove

planine.

Analiza tla pokazuje sljedeće:

Površina: 5 ha

Planirani prinos: 18 t / ha

Parcela: 1173 k.o. Kupinovci

Usjev: kupine

Stajnjak: 0 t /ha

pH-KCl: 6,58

pH-HOH: 7,25

Humus %: 2,06

AL-K2O: 24,94 mg / 100g

AL-P2O5: 21,44 mg / 100g

KIK: 0,00 meq / 100g

Hy: 0,53 meq / 100g

Preporuka gnojidbe je:

Formulacija: 12:17:18 (idealna)

NPK: 428 (7:20:30 kg/ha)

KAN: 25 (68 N kg/ha)

K-gnojivo: bez K-gnojiva

Kalcizacija: saturacija bazama=90%

CaO: 0 kg/ha * 1.483=sat. mulj

Potreba: 153:99:108 (NPK kg/ha)

Urea: 120 (55 N kg/ha)

P-gnojivo: bez P-gnojiva

NPK bilanca: 0:13-:20+ nije izbalansirano

Ca: 0 kg / ha

CaCO3: 0 kg / ha

12

4.2. Opis zaštite i utjecaja na okolinu

Investitor je kroz svoje radno iskustvo stekao znanja i vještine o zaštiti čovjekove okoline,

posebno u proizvodnji kupina.

Lokacija voćnjaka je u području predviđenom za tu djelatnost, a ulazak i skladištenje svih

repromaterijala te berba i distribucija voća su u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.

Nakon orezivanja voćnjaka sve valjane reznice će se koristi za ožiljavanja te u slijedećoj

sezoni za obnavljanje voćnjaka (ako dođe do oštećenja starijih sadnica).

Svi ostali biološki ostatci će se koristiti za proizvodnju komposta koji će se koristiti u

matičnjaku mladih kupina.

Ambalaža od iskorištenog repromaterijala će se sklanjati sukladno EU standardima, a u

cijelom tehnološkom procesu će se voditi računa o dobrobiti ljudi, te biljnog i životinjskog

svijeta u okruženju.

5. TEHNOLOŠKO-TEHNIČKI ELEMENTI ULAGANJA

5.1. Opis tehnologije

Kupina (lat. rubus fruticosus agg.) je biljka iz porodice ruže. Rasprostranjena je po sjevernoj

polutki zemlje, a biljka je poznata svim narodima još iz antičkih vremena.

Kupina je biljka penjačica, raste od 50-300 cm. Stabljika joj je, manje-više bodljikava zavisno

od sorte, te mjestimično odrvenjela. Bodlje služe za penjanje, ali i kao obrambeni mehanizam

protiv životinja koje se hrane lišćem kupine. Cvjeta od lipnja do kolovoza. Nakon cvjetanja, iz

svakog pojedinog cvijeta razvija se sitni jagodičasti plod, crvene boje, koji kasnije potamni do

tamnoplave i skoro crne boje.

Prednost kupine je što rano dolazi u rod, već u prvoj godini nakon sadnje. Osim toga, postižu

se obilni i redoviti prirodi od oko 20.000 kg/ha. Nadalje je važno istaknuti da plodovi

dozrijevaju u vrijeme kad nema drugih važnijih poljoprivrednih poslova, pa se berba može

lagano organizirati.

Svježa kupina sastoji se od:

vode oko 87,5 %

ekstrakta 6,8 %

celuloze 1,5 %

šećera kao invert oko 5,7 %

kiselina, kao jabučna 1,3 %

pektina 1,5 %

pepela 0,5 %

13

U tehnološkom smislu kupina sadrži oko 5 % koštica - sjemenki, a od 100 kg ploda može se

dobiti soka:

na ručnoj preši 62 - 65 %

hidrauličkoj preši 68 - 72 %

modernim prešama 80 - 85 %

Za uzgoj kupina prikladni su topli i umjereno topli položaji. Plemenite sorte kupina osjetljive

su prema niskim temperaturama. Uvjetovano je to nizom čimbenika, a osobito dugim

trajanjem razdoblja vegetacije. Praksa je u nas pokazala da izdanci kultiviranih sorata kupine

mogu ozepsti kod temperature od -10 do -17° C. No, ako niska temperatura traje kratko, da

se ne dospiju rashladiti tkiva, tada mogu podnijeti nešto niže temperature. Pod snijegom

izdanci mogu podnijeti temperaturu i do -25° C. Kolebljive temperature koje se javljaju u

proljeće mogu prouzročiti velike štete. Općenito možemo reći da kupina najbolje uspijeva u

područjima s prohladnim i vlažnim ljetom, a blagim zimama.

Kupina je heliofit, voli južne dobro osunčane, po mogućnosti blago nagnute terene. Ne voli

zasjenjena područja, jer su tada plodovi sitniji, slabo obojani i nekvalitetni. Za uzgoj kupina

potreban je godišnji zbroj oborina veći od 800 mm, od čega u tijeku vegetacije padne više od

400 mm. Osim tog kupina, kao i malina, zahtijeva veću relativnu vlagu zraka (oko 75%). U

uzgoju kupina štetni su hladni suhi i olujni vjetrovi.

Za uspješan uzgoj najpovoljnija su plodna, rastresita, umjereno vlažna i slabo kisela tla. Ako

su na parceli izražene mikrodepresije obavlja se planiranje terena, a gdje su jači nagibi

potrebno je terasiranje.

Prije jesenskih oborina u rujnu, parcelu je potrebno duboko poorati do 45 cm dubine. Pred

samu sadnju tlo na kojem će se saditi sadnice je potrebno poravnati i usitniti (potanjurati).

Da bi se izdanci kupine primili i u proljeće normalno razvijali, za ovu voćnu vrstu preporučuje

se jesenski rok sadnje, tj. sadnja u listopadu. Iskustva pokazuju da je malinu i kupinu najbolje

saditi u sustav žive ograde i uspravni niz uz žicu ili između žica. Preporučuje se da se kupina

sadi u razmacima 3 x 1,2 m.

Pri određivanju redova treba paziti na smjer redova. Na ravnom terenu redovi se određuju u

smjeru sjever – jug, a na slabo nagnutim terenima smjer može biti prema padu terena (osim

za uzgoj na terasama). Glavni putovi izvode se okomito na redove i s dovoljno prostora za

nesmetano okretanje mehanizacije.

Sadnice moraju biti jednogodišnje, zdrave (bez virusa, nematoda), dobro ožiljene. Slabo

razvijene, suhe i oštećene sadnice odbacuju se. Prije sadnje potrebno je svakako utopiti

korijen u kašastu smjesu (zemlja, svježa kravlja balega i 1 % otopina Cuprablau, a u omjeru

1:1:1) da bi se osvježio.

Sadnja se obavlja u izorane brazde ili jame tako da sadnica budu posađene 3-5 cm dublje

nego što su bile u rasadniku. Sadnice se mogu polagati ručno ili strojno. U brazdu se može

dodati još stajnjaka, a na površini tlo treba lagano zbiti. Nakon sadnje izdanke treba skratiti

na 3 razvijena pupa, tj. na 20 – 30 cm iznad tla.

14

Da bi se postigao zadovoljavajući urod i dobra kvaliteta, kupinu je potrebno zalijevati, napose

za vrijeme suše.

Armatura je obavezna i postavlja se odmah nakon sadnje. Stupci mogu biti drveni (oguljeni i

impregnirani), betonski (od prenapregnutog betona) ili metalni – pocinčani (otporniji na

eventualni doticaj s mehanizacijom prilikom obrade tla kada betonski vrlo lako pucaju). Visina

stupaca je: 2,40 m – 1,80 m iznad tla i 0,60 m ukopani u tlo.

Berba kupina je višekratna i odvija se svakih 4-5 dana.

Rodnost kupine ovisi o kvaliteti uzgoja, kvaliteti tla i njegovanosti nasada. U nasadima dobre

kondicije, nerijetki su urodi do 20.000 kg/ha.

Prvoklasni plodovi moraju biti u potpunosti zdravi, bez oštećenja, jednolične boje i

podjednake veličine, bez peteljke i lista. U drugoj klasi može biti 5-10% oštećenih plodova

neujednačene veličine, ali koji su apsolutno zdravi i zreli.

Plodovi su dosta osjetljivi na manipulaciju i transport. Jedan berač bi tijekom 8 radnih sati

trebao ubrati 60-80 kg plodova, tako da proces berbe zahtijeva dosta manualnog rada. Da bi

gubici bili što manji, preporuča se berba u ranim jutarnjim i kasnijim popodnevnim satima.

Da bi se proizvodnja kupina u voćnjaku mogla uspješno odvijati potrebno je osigurati

slijedeću tehničku opremljenost:

broj grmova: 3050 po hektaru

uzgojni oblik: živa ograda s armaturom – betonski stupovi u redovima s razmakom 6m i 3 para pocinčane žice br.31

Za podizanje voćnjaka 1 ha potreban je slijedeći materijal:

sadnice: 3.050 kom

betonski stupovi: 1.000 kom

pocinčana žica br.31: 9.000 kg

željezna sidra: 375 kom

zatezači žice: 240 kom

bunar

15

5.2. Struktura troškova

Struktura troškova, odnosno ulaganja je sljedeća:

Struktura ulaganja (kn)

Dugotrajna imovina 906.318,00 82%

Materijalna imovina 798.818,00 72%

Zemljište 0,00 0%

Infrastruktura voćnjaka 283.025,00 26%

Trajni nasad 326.793,00 30%

Oprema 189.000,00 17%

Nematerijalna imovina 107.500,00 10%

Kratkotrajna imovina 197.577,00 18%

Obrtna sredstva 197.577,10 18%

Sveukupno 1.103.895,00 100%

5.3. Struktura i broj zaposlenih

Planira se zaposliti 1 stalni zaposlenik sa srednjom stručnom spremom koji će obavljati sve

poslove obrade tla te orezivanja i obnavljanja voćnjaka.

Vlasnica tvrtke organizirat će proizvodni proces, surađivati sa dobavljačima i većim kupcima

te vršiteljima vanjskih usluga (marketing, računovodstvo).

Za berbu kupina angažirat će se udruga mladih čiji članovi će proći internu edukaciju o

ispravnom i učinkovitom branju kupina te će u sezoni realizirati branje kupina, pod nadzorom

stalnog zaposlenika i samog poduzetnika.

16

6. TRŽIŠNA OPRAVDANOST

6.1. Tržište nabave

Svu opremu za voćnjak kupina planira se nabaviti od specijalizirane tvrtke Vinkoprom

Vinkovci.

Sadnice kupina će isporučiti Rasadnik Eko-voće iz Gospića čiji stručnjaci će nadzirati

sadnju i pružati savjetodavne usluge u prve tri godine proizvodnje, kada voćnjak postigne

puni urod.

Ambalažu za gotove proizvode će isporučiti Slavonija-plast d.o.o..

Biološka zaštitna sredstva će isporučivati Poljoprivredna ljekarna Sotinac, Osijek.

6.2. Tržište prodaje

Ciljna skupina (kupci/potrošači) ovih proizvoda su turisti i potrošači svih generacija

orijentirani zdravoj prehrani ili posebnom režimu prehrane.

Nekoliko kupaca je s investitorom već sklopilo sporazum o suradnji sa ciljem otkupom

konzumnih kupina. To znači osiguran otkup u početnoj fazi, odnosno za konzumne kupine.

U početnoj fazi većina prodaje odnosit će se na svježe kupine, pogotovo dok voćnjak nije u

punom rodu te su u toj fazi kupine krupnije i lakše se beru, a da se ne ošteti plod. Kupine za

kratkoročnu potrošnju – pakiraju se u plastificiranim kutijama od 250g i 500g koje

karakterizira naljepnica sa logom tvrtke, podacima o nutricionističkoj vrijednosti i ostalim

zakonom propisanim informacijama.

U drugoj fazi planirani se slijedeći proizvodi:

kupinovo vino- pakira se u ručno ocrtanim buteljama od 0,75l

sok od kupina- pakiran je u staklenu ambalažu (boce) od 0,75l i 1l, boce su nestandardnog oblika sa podacima o proizvodu (sastav, nutricionistička vrijednost, logo tvrtke i ostalo)

džem od kupina – pakiran u male staklenke specifičnog zaobljenog oblika koji ga čini prepoznatljivim sa otiskom kupine u staklu (također naljepnica sa sastavom proizvoda i ostalim)

Ovi proizvodi planiraju se prodavati na sajmovima te direktnom prodajom.

17

7. FINANCIJSKI ELEMENTI PODUHVATA

7.1. Formiranje ukupnog prihoda – kalkulacija cijena

Planirani godišnji prihod u punom rodu iznosi 2.160.000,00 kn. Izračunat je za površinu od 5

ha, a temelji se na cijeni od 24,00 kn za kg kupina te na prinosu od 18 t po hektaru i to kako

slijedi:

Opis prihoda Cijena kn po kg Količina po ha ha Ukupno (kn)

Prihodi od prodaje kupina 24,00 18.000 5 2.160.000,00

Ukupno:

2.160.000,00

7.2. Investicije u osnovna sredstva

Planirano je ulaganje u infrastrukturu voćnjaka (površina: 5ha) u iznosu od 283.025,00 kn

kako slijedi:

Opis JM kom Cijena (kn) Ukupno (kn)

Betonski stupovi kom 5.000 30,25 151.250,00

Pocinčana žica m 2.250 9,00 20.250,00

Željezna sidra kom 1.875 51,00 95.625,00

Natezači žice kom 1.200 5,00 6.000,00

Ograda 8.400,00

Vezivo 1.500,00

Ukupno:

283.025,00

Ulaganje u podizanje trajnog nasada na površini od 5ha iznosi 326.793,00 kn kako slijedi:

Opis JM kom Cijena (kn) Ukupno (kn)

Sadnice kom 15.250 7,80 118.950,00

Gnojivo KAN kg 7.625 1,40 10.675,00

Gnojivo NPK kg 2.250 2,02 4.545,00

Stajnjak kg 300.000 0,10 30.000,00

Zaštita sadnica 10.550,00

Rad na postavljanju nasada 152.073,00

Ukupno:

326.793,00

18

Ulaganje u opremu iznosi 189.000,00 kn i to:

Opis JM kom Cijena (kn) Ukupno (kn)

Traktor TT 840 SV 30 KW kom 1 65.000,00 65.000,00

Atomizer nošeni PIAVE LIA ECO 200 kom 1 12.000,00 12.000,00

Traktorski malčer TML 130 kom 1 12.000,00 12.000,00

Navodnjavanje kpl 1 85.000,00 85.000,00

Alat kpl 1 15.000,00 15.000,00

Ukupno:

189.000,00

Nematerijalna i osnivačka ulaganja iznose 107.500,00 kn kako slijedi:

Opis JM kom Cijena (kn) Ukupno (kn)

Pripremni radovi i usluge kpl 1 50.000,00 50.000,00

Projektna dokumentacija kpl 1 27.500,00 27.500,00

Trošak obrade kredita (1%) 5.000,00

Ostali nepredviđeni troškovi 25.000,00

Ukupno:

107.500,00

Zemljište potrebno za podizanje trajnog nasada je u vlasništvu investitora tako da nema

ulaganja u zemljište.

Ukupna investicija u osnovna sredstva iznosi 906.318,00 kn kako slijedi:

Opis Ukupno (kn)

Zemljište 0,00

Infrastruktura voćnjaka 283.025,00

Trajni nasad 326.793,00

Oprema 189.000,00

Nematerijalna imovina 107.500,00

Ukupno: 906.318,00

19

7.3. Poslovni rashodi

7.3.1. Materijalni troškovi

S obzirom da se troškovi razlikuju u prve tri godine poduzetničkog pothvata, slijedi prikaz

planiranih materijalnih troškova za prve četiri godine poslovanja.

Opis troška 1. godina (kn) 2. godina (kn) 3. godina (kn) 4. godina (kn)

Gnojivo 0,00 14.143,00 14.143,00 14.143,00

Zaštitna sredstva 0,00 75.000,00 2.500,00 2.500,00

Ambalaža 0,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00

Ostali troškovi 0,00 50.568,00 50.568,00 50.568,00

Ukupno: 0,00 189.711,00 117.211,00 117.211,00

7.3.2. Procjena troškova osoblja – bruto plaće

U tvrtci će stalno raditi jedan djelatnik koji počinje s radom u drugoj godini poslovanja. Trošak

njegove plaće sa svim porezima, doprinosima i ostalim davanjima godišnje iznosi 77.788,00

kn. Trošak sezonskih radnika u drugoj godini iznosi 15.880,00 kn, a u trećoj, kad nasad

kupina dostigne puni rod, iznosi 49.398,00 kn, a sve kako slijedi:

Opis troška 1. godina (kn) 2. godina (kn) 3. godina (kn) 4. godina (kn)

Stalno zaposleni 0,00 77.788,00 77.788,00 77.788,00

Sezonci za berbu 0,00 15.880,00 49.398,00 49.398,00

Ukupno: 0,00 93.668,00 127.186,00 127.186,00

20

7.3.3. Proračun amortizacije

Trošak amortizacije najveći je u prvim godinama poslovanja, a kasnije se smanjuje i to:

Opis Knjigovodstvena

vrijednost (kn)

Stopa 1. godina 2. godina 3. godina

Zemljište 0,00 0% 0,00 0,00 0,00

Infrastruktura voćnjaka 283.025,00 5% 14.151,25 14.151,25 14.151,25

Trajni nasad 326.793,00 10% 32.679,30 32.679,30 32.679,30

Oprema 189.000,00 25% 47.250,00 47.250,00 47.250,00

Nematerijalna imovina 107.500,00 20% 21.500,00 21.500,00 21.500,00

Ukupno:

115.580,55 115.580,55 115.580,55

4. godina 5. godina 6. godina 7. godina 8. godina 9. godina 10. godina

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

14.151,25 14.151,25 14.151,25 14.151,25 14.151,25 14.151,25 14.151,25

32.679,30 32.679,30 32.679,30 32.679,30 32.679,30 32.679,30 32.679,30

47.250,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

21.500,00 21.500,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

115.580,55 68.330,55 46.830,55 46.830,55 46.830,55 46.830,55 46.830,55

7.4 Ulaganje u obrtna sredstva

Obrtna sredstva planirana su u iznosu od 197.577,10 kn kao novac na žiro-računu koji će

služiti za normalno funkcioniranje tvrtke dok ne počnu stizati značajniji prihodi. U sljedećim

godinama, kad nasad kupina bude u punom rodu, obrtna sredstva odnosit će se i na zalihe i

potraživanja od kupaca kako slijedi:

Opis 1. godina 2. godina 3. godina 4. godina

Zalihe 0,00 0,00 0,00 200.000,00

Potraživanja 0,00 0,00 0,00 253.336,10

Novac 197.577,10 142.402,10 11.099,10 100.000,00

Ukupno: 197.577,10 142.402,10 11.099,10 553.336,10

21

7.5. Izvori financiranja

Planirani su sljedeći izvori financiranja:

Izvor financiranja Iznos (kn) %

kredit 500.000,00 45,29%

leasing 89.000,00 8,06%

vlastita sredstva 514.895,00 46,64%

Ukupno: 1.103.895,00 100,00%

7.6. Projekcija računa dobiti i gubitka

U prvim godinama poslovanja, planira se gubitak jer neće biti dovoljno prihoda za pokrivanje

rashoda zbog toga što nasad kupina još neće dati puni urod. Kad nasad dosegne puni rod,

poslovanje će biti pozitivno, a sve kako slijedi:

Prihodi 1. god (kn) 2. god (kn) 3. god (kn) 4. god (kn)

Prihodi od uroda 0,00 216.000,00 1.080.000,00 2.160.000,00

Prihodi od poticaja 11.250,00 11.250,00 11.250,00 11.250,00

Prihodi ukupno: 11.250,00 227.250,00 1.091.250,00 2.171.250,00

Rashodi 1. god (kn) 2. god (kn) 3. god (kn) 4. god (kn)

Trošak osoblja 0,00 93.668,00 127.186,00 127.186,00

Materijalni troškovi 0,00 189.711,00 117.211,00 117.211,00

Amortizacija 115.580,55 115.580,55 115.580,55 115.580,55

Kamata 20.000,00 20.000,00 19.250,00 17.250,00

Rashodi ukupno: 135.580,55 418.959,55 379.227,55 377.227,55

Dobit (prihodi-rashodi): -124.330,55 -191.709,55 712.022,45 1.794.022,45

22

8. ZAKLJUČAK

Investitor planira investicijsko ulaganja u podizanje 5 hektara voćnjaka kupina na području

Općine Voćarska, u Kupinovcima.

Ukupna vrijednost ulaganja je 1.103.895 kn, od čega je 906.318,00 (82%) planirano za

nabavu osnovnih sredstava.

Projektom će se zaposliti jedan stalni zaposlenik, a za berbu kupina će se angažirati,

uslužno, vanjski suradnici.

Kada voćnjak dođe u puni rod očekuje se da će se ukupno proizvesti 90 t kupina .

Projekt samo u prve dvije godine (dok se čeka urod) iskazuje gubitak, a nakon toga u svim

godinama ekonomskog vijeka iskazuje neto dobit.

Poduzeće je likvidno u svim godinama poslovanja te bez problema može vraćati obveze po

kreditu i leasing.

23

Primjer 2. Zadruga za proizvodnju suvenira i pokretnu suvenirnicu

1. UVOD

U cilju zapošljavanja i bolje socijalne uključenosti nezaposlenih žena, svojih članica,

Zadruga za proizvodnju suvenira Srijem donijela je odluku da u 2010. godini pripremi i

realizira investicijsko ulaganje za proizvodnju i plasman suvenira u cilju unapređenja

turističke ponude regije, a također i da pomogne svojim kreativnim članicama i da im kroz

zajednički rad omogući kvalitetan oblik uključivanja u poslovni svijet.

Planiranim investicijskim ulaganjem godišnje bi se proizvelo više vrsta suvenira (oslikane

šalice i čaše sa motivima Spačve i uže regije, umjetničke slike i dr) , a u proizvodnju bi se

uključile sve članice Zadruge. Planira se i suradnja sa drugim udrugama i zadrugama, kako

bi se zajedničkim aktivnostima i umrežavanjem unaprijedio život svih njihovih članova.

2. Informacije o Zadruzi

Zadruga za proizvodnju suvenira Srijem , registrirana je u Trgovačkom sudu u Osijeku 8.

listopada 2010. godine

Sjedište: Nijemci, Vinogradska 5.

Matični broj subjekta : 22223336.

OIB: 777666555.

Upraviteljica zadruge je Vesna Lazin, koja Zadrugu zastupa pojedinačno i samostalno.

3. Opis djelatnosti poslovanja

Predmet poslovanja –djelatnosti je:

- Kupnja i prodaja robe

- Pružanje usluga u trgovini u svrhu ostvarivanja dobiti ili drugog gospodarskog

učinka, na domaćem i inozemnom tržištu

- Turističke usluge u ostalim oblicima turističke ponude

- Ostale turističke usluge

4. Analiza dosadašnjeg financijskog poslovanja

Informacije o dosadašnjem financijskom ulaganju nije moguće prikazati jer je Zadruga

osnovana krajem 2010. godine.

5. Ocjena razvojnih mogućnosti ulaganja Planiranim investicijskim ulaganjem će se članice Zadruge angažirati u izradi i plasmanu

suvenira kako bi upotpunili turističku ponudu svoje regije.

Aktivno će se uključiti u gospodarski život i time će stvoriti bolje financijske uvijete za svoje

obitelji, ali, što je još važnije, njihova socijalna rehabilitacija na ovaj način bi bila uspješnija i

bolja.

24

Projektom se planira nabaviti opremu i materijal za izradu suvenira te pokretna suvenirnica

koja će biti instalirana na frekventnim turističkim destinacijama, prema iskazanom interesu

turista i gostiju.

6. Lokacija

Lokacija planiranog investicijskog ulaganja je u Nijemcima, a zahvaljujući mobilnosti, suvenirnica će mijenjati lokaciju prema potrebi.

7. Tehničko-tehnološki elementi ulaganja

Zadruga izradom suvenira panira raditi na spajanju tradicionalnih kulturnih motiva s

modernijim dizajnima i trendovima te će nastojati da prilagodi svoje proizvode tako da se

ukupna proizvodnja, troškovi marketinga, transporta te maloprodajne marže uklope u iznos

koji su turisti spremni potrošiti.

Cilj zadruge među ostalim je i pomoći proizvođačima- članovima Zadruge i njenim vanjskim suradnicima (umjetnicima) da povećaju prodaju turistima, tako što će bolje razumjeti ukus turista i naučiti kako da najbolje dizajniraju svoje proizvode da bi zadovoljili želje turista po pitanju cijene i stila. Zadruga želi svojim članovima dati informacije što je sve potrebno da bi se suveniri stavili na

tržište, što uključuje pakiranje, etikete, transport, te važnost „priče” koju proizvod treba

prenijeti, a koja mora biti jasna i iz pakiranja i etikete. Zadruga će voditi računa da cijene

budu pristupačne i prihvatljive turistima svih socijalnih skupina.

Prema interesima i stručnosti članova zadruga planira se proizvoditi slijedeće suvenire:

- Turistički brod

- Oslikavanje čaša motivima Spačve

- Oslikavanje šalica motivima Spačve

- Umjetničke slike sa motivima regije.

8. Analiza tržišta

Prema podatcima Turističke zajednice Općine Nijemci i Vukovarsko-srijemske županije na

planirane projektne lokacije svake godine dolazi sve veći broj turista, međutim evidentan je

nedostatak suvenira, posebno kada je u pitanju njihova raznolikost, te sve relevantne

turističke institucije podržavaju ovaj projekt i otvaraju mogućnosti za prodaju svih vrsta

suvenira.

9. Dinamika i realizacija ulaganja

Projekt će se realizirati u roku od 2 mjeseca od trenutka prikupljanja financijskih sredstava.

25

10. Ekonomsko-financijska analiza

10.1. Ulaganje u osnovna obrtna sredstva

Za realizaciju planiranog investicijskog ulaganja potrebno je osigurati slijedeća sredstva:

Trošak Kom Cijena Ukupno u kunama

Pokretna suvenirnica 1 130.000,00 130.000,00

Radni stolovi 5 611,00 3.055,00

Stolice 12 351,02 4.212,24

Računalo 1 3.900,00 3.900,00

Printer 1 1.362,00 1.362,00

Uređenje prostora 1 7.045,00 7.045,00

Klima uređaj 1 3.275,00 3.275,00

Edukacija zadrugara 1 5.000,00 5.000,00

Obrtna sredstva 44.610,00

UKUPNO: 202.459,24

10.2. Izvori financiranja Za realizaciju investicijskog ulaganja planirana su sljedeća ulaganja:

Trošak Ukupno u kunama

Tražena sredstva od Ministarstva turizma RH Vlastita sredstva

Pokretna suvenirnica 130.000,00 130.000,00

Radni stolovi 3.055,00 3.055,00

Stolice 4.212,24 4.212,00

Računalo 3.900,00 3.900,00

Printer 1.362,00 1.362,00

Uređenje prostora 7.045,00 7.045,00

Klima uređaj 3.275,00 3.275,00

Edukacija zadrugara 5.000,00 5.000,00

Obrtna sredstva 44.610,00 12.733,00 31.877,00

UKUPNO: 202.459,24 150.000,00 52.459,00

26

10.3. Obračun plaća

U početnoj fazi rada sve će funkcije obavljati članovi Zadruge.

10.4.Amortizacija

Prema planiranom investicijskom ulaganju amortizacija će biti slijedeća:

knji. Vrijednost (kn) stopa

1. godina

2. godina

3. godina

4. godina

Oprema 152.849 25% 38.212 38.212 38.212 38.212

Sveukupno 152.849 38.212 38.212 38.212 38.212

10.5. Proizvodna kalkulacija

Proizvodna kalkulacija po pojedinim vrstama suvenira je slijedeća:

SUVENIR

Komada godišnje

Troškovi po komadu

Troškovi ukupno

Prihod po komadu

Prihod ukupno

Dobit po komadu

Dobit Ukupno

Turistički brod 1550 15,00 23.250,00 26,00 40.300,00 11,00 17.050,00

Čaše sa motivima Spačve 1860 10,00 18.600,00 15,00 27.900,00 5,00 9.300,00

Šalice sa motivima Spačve 3100 10,00 31.000,00 15,00 46.500,00 5,00 15.500,00

Umjetničke slike članova 20 75,00 1.500,00 250,00 5.000,00 175,00 3.500,00

UKUPNO: 74.350,00 306,00 119.700,00 196,00 45.350,00

Struktura troškova je slijedeća:

SUVENIR Troškovi ukupno

Materijalni troškovi Usluge

Ostali troškovi

Turistički brod 23.250,00

13.950,00

5.347,50

3.952,50

Čaše sa motivima Spačve

18.600,00

11.160,00

4.278,00

3.162,00

Šalice sa motivima Spačve

31.000,00

18.600,00

7.130,00

5.270,00

Umjetničke slike članova

1.500,00

900,00

345,00

255,00

UKUPNO: 74.350,00

44.610,00

17.100,50

12.639,50

27

10.6. Planirani prihodi Na osnovu proizvodne kalkulacije planiranu su slijedeći prihod:

1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina 6. godina

Kapacitet 100% 100% 100% 100% 100% 100%

Prihod od suvenira 119.700,00 119.700,00 119.700,00 119.700,00 119.700,00 119.700,00

Sveukupno 119.700,00 119.700,00 119.700,00 119.700,00 119.700,00 119.700,00

7. godina 8. godina 9. godina 10. godina 11. godina 12. godina

Kapacitet 100% 100% 100% 100% 100% 100%

Prihod od suvenira 119.700,00 119.700,00 119.700,00 119.700,00 119.700,00 119.700,00

Sveukupno 119.700 kn 119.700 kn 119.700 kn 119.700 kn 119.700 kn 119.700 kn

10.7. Račun dobiti i gubitka Projekcija dobiti i gubitka je slijedeća:

1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina 6. godina

Prihod od suvenira

119.700

119.700

119.700 119.700 119.700 119.700

Prihod 119.700kn 119.700 kn 119.700 kn 119.700 kn 119.700 kn 119.700 kn

Materijalni troškovi

44.610

44.610 kn 44.610 kn 44.610 kn 44.610 kn 44.610 kn

Troškovi usluga

17.101

12.640 kn 12.640 kn 12.640 kn 12.640 kn 12.640 kn

Matica 12.640

12.640

12.640 12.640 12.640 12.640

Radna snaga

0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

Amortizacija 38.212 kn 38.212 kn 38.212 kn 38.212 kn 0 kn 0 kn

Kamata 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

Rashod 112.562 kn 108.101 kn 108.101 kn 108.101 kn 69.889 kn 69.889 kn

Dobit prije poreza

7.138 kn 11.599 kn 11.599 kn 11.599 kn 49.811 kn 49.811 kn

Porez (20%)

0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

Dobit/Gubitak 7.138 kn 11.599 kn 11.599 kn 11.599 kn 49.811 kn 49.811 kn

28

7. godina 8. godina 9. godina 10. godina 11. godina 12. godina

Prihod od pčelinjih proizvoda

119.700

119.700

119.700

119.700

119.700

119.700

Prihod 119.700 kn 119.700 kn 119.700 kn 119.700 kn 119.700 kn 119.700 kn

Materijalni troškovi 44.610 kn 44.610 kn 44.610 kn 44.610 kn 44.610 kn 22.790 kn

Troškovi usluga 12.640 kn 12.640 kn 12.640 kn 12.640 kn 12.640 kn 12.640 kn

Matica 12.640

12.640

12.640

12.640

12.640

12.640

Radna snaga 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

Amortizacija 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

Kamata 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

Rashod 69.889 kn 69.889 kn 69.889 kn 69.889 kn 69.889 kn 48.069 kn

Dobit prije poreza 49.811 kn 49.811 kn 49.811 kn 49.811 kn 49.811 kn 71.631 kn

Porez (20%) 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

Dobit/Gubitak 49.811 kn 49.811 kn 49.811 kn 49.811 kn 49.811 kn 71.631 kn

11. Dinamička ocjena projekta

Dinamička ocjena projekta temelji se na financijskom tijeku projekta.

Pokazatelji su po ovoj ocjeni povoljni, povrat ulaganja je za 4 godine, interna stopa

rentabilnosti je 30,72 %, a kamata koju projekt može podnijeti bez značajnih negativnih

utjecaja na stabilnost projekta je 7%. Neto sadašnja vrijednost uz diskontiranje od 7 % je

pozitivna : 247.968 kn:

1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina 6. godina

Neto primici ekonomskog tijeka -157.109 kn 49.811 kn 49.811 kn 49.811 kn 49.811 kn 49.811 kn

Povrat 4. godine -157.109 kn -107.298 kn -57.487 kn 7.676 kn 42.135 kn 91.946 kn

IRR 30,72% -157.109 kn 49.811 kn 49.811 kn 49.811 kn 49.811 kn 49.811 kn

NPV 7% 247.968 kn -157.109 kn 46.552 kn 43.507 kn 40.661 kn 38.001 kn 35.515 kn

7. godina 8. godina 9. godina 10. godina 11. godina 12. godina

Neto primici ekonomskog tijeka 49.811 kn 49.811 kn 49.811 kn 49.811 kn 49.811 kn 116.241 kn

Povrat 4. godine 141.757 kn 191.568 kn 241.379 kn 291.190 kn 341.001 kn 457.242 kn

IRR 30,72% 49.811 kn 49.811 kn 49.811 kn 49.811 kn 49.811 kn 116.241 kn

NPV 7% 247.968 kn 33.191 kn 31.020 kn 28.990 kn 27.094 kn 25.321 kn 55.225 kn

29

12. Osjetljivost projekta

Pokazatelji osjetljivosti projekta temelje se na ekonomskom tijeku projekta i također su

pozitivni.

Interna stopa rentabilnosti 43,46 % što je izuzetno povoljno, a neto sadašnja vrijednost , uz

vanjske utjecaje od 7 % je pozitivna i iznosi 327.019 kn, tako da će Projekt vrlo brzo biti

samoodrživ.

Osjetljivost 1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina 6. godina

PRIMICI 100% 119.700 kn 119.700 kn 119.700 kn 119.700 kn 119.700 kn 119.700 kn

IZDACI 90% 249.128 kn 62.900 kn 62.900 kn 62.900 kn 62.900 kn 62.900 kn

NETO primici -129.428 kn 56.800 kn 56.800 kn 56.800 kn 56.800 kn 56.800 kn

Kumulativ neto primitaka -129.428 kn -72.628 kn -15.829 kn 40.971 kn 97.771 kn 154.571 kn

Povrat 4godine -129.428 kn -72.628 kn -15.829 kn 40.971 kn 97.771 kn 154.571 kn

IRR 43,46% -129.428 kn 56.800 kn 56.800 kn 56.800 kn 56.800 kn 56.800 kn

NPV 7% 327.019

kn -129.428 kn 53.084 kn 49.611 kn 46.366 kn 43.332 kn 40.498 kn

Osjetljivost 7. godina 8. godina 9. godina 10. godina 11. godina 12. godina

PRIMICI 100% 119.700 kn 119.700 kn 119.700 kn 119.700 kn 119.700 kn 164.310 kn

IZDACI 90% 62.900 kn 62.900 kn 62.900 kn 62.900 kn 62.900 kn 43.262 kn

NETO primici 56.800 kn 56.800 kn 56.800 kn 56.800 kn 56.800 kn 121.048 kn

Kumulativ neto primitaka 211.371 kn 268.171 kn 324.971 kn 381.771 kn 438.571 kn 559.619 kn

Povrat 4godine 211.371 kn 268.171 kn 324.971 kn 381.771 kn 438.571 kn 559.619 kn

IRR 43,46% 56.800 kn 56.800 kn 56.800 kn 56.800 kn 56.800 kn 121.048 kn

NPV 7% 327.019 kn 37.848 kn 35.372 kn 33.058 kn 30.895 kn 28.874 kn 57.509 kn

13. SAŽETAK

Zadruga za proizvodnju suvenira planira proizvodnju suvenira kako bi unaprijedila turističku

ponudu svoje regije, a što je posebno važno, svojim članovima, kroz kreativan zajednički rad,

omogućila bolju socijalnu uključenost.

Ukupna predračunska vrijednost projekta je 202.459,24 kuna, od čega je Zadruga zatražila

150.00 kuna od Ministarstva turizma, a preostali iznos bi financirala iz vlastitih sredstava.

Projektom će se indirektno pomoći i razvoju turizma jer je trenutno evidentan nedostatak

kvalitetnih suvenira koji prezentiraju Nijemce i užu regiju.

Svi financijski pokazatelji ukazuju na opravdanost planiranog investicijskog ulaganja.

30

Primjer 3. Poslovno savjetovanje Tina d.o.o. 1. PODACI O PODUZETNIKU 1.1. O investitoru Investitor je novoosnovana tvrtka POSLOVNO SAVJETOVANJE TINA d.o.o. (nadalje: PST d.o.o.) kako slijedi:

Matični broj: 123456789

OIB: 12345678901

Tvrtka: POSLOVNO SAVJETOVANJE TINA d.o.o.

Sjedište/adresa: Sunčana 66, Županja

Temeljni kapital: 20.000,00 kn

Pravni oblik: društvo s ograničenom odgovornošću

Predmet poslovanja: poslovno savjetovanje, organizacija seminara i

treninga, izrada CB analiza i investicijskih studija

Žiro-račun: 1234567-1234567890 otvoren kod BANKA d.d.

Kontakt: 093/111-222, tina@savjetovanjetina.hr

1.2. O osobi poduzetnika Tina Savjetić je diplomirani ekonomist s više od 20 godina radnog staža u području lokalnog ekonomskog razvoja. Zadnjih 5 godina intenzivno je radila na korištenju sredstava iz fondova Europske unije. 1.3. Procjena poduzetničke sposobnosti S obzirom da je godinama izravno radila s poduzetnicima, Tina Savjetić ima iskustva u poslovnom savjetovanju. Također, Tina Savjetić, osmislila je i napisala više od 20 projekata za čije su se financiranje tražila sredstva Europske unije. Neke od ovih projekata je i provodila.

31

2. POLAZIŠTE 2.1. Nastanak poduzetničke ideje Budući da Republika Hrvatska postaje punopravna članica Europske unije, sve više financijskih sredstava bit će na raspolaganju potencijalnim korisnicima iz RH za razne namjene. S druge strane, potencijalni korisnici nemaju dovoljno znanja i iskustva potrebna za realizaciju projekata koji se mogu financirati navedenim sredstvima i upravo u tome Tina Savjetić vidi svoju poslovnu priliku. 2.2. Razlozi osnivanja Razlog osnivanja je maksimalno iskorištenje vlastitih kapaciteta, kao i kapaciteta ostalih suradnika i zaposlenika te na taj način omogućiti svima ostvarenje vlastitih prihoda u skladu s postignutim rezultatima. 2.3. Vizija poduzetničkog pothvata Biti prepoznatljiv na prvom mjestu po kvaliteti isporučenih usluga te poštivanju zadanih rokova. 3. PREDMET POSLOVANJA 3.1. Opis postojećeg poslovanja PST d.o.o. je novoosnovana tvrtka, ali vlasnica tvrtke ima dugogodišnje iskustvo u savjetovanju poduzetnika i korištenju sredstava iz fondova Europske unije. 3.2. Opis poslovanja i djelatnosti u projektu PST d.o.o. bavit će se sljedećim djelatnostima:

Savjetovanje lokalne samouprave, institucija, poduzetnika i ostalih vezano za korištenje sredstava iz fondova Europske unije

Priprema projekata za EU fondove

Pomoć pri provedbi postupaka javne nabave u EU projektima

Izrada studija izvodljivosti (uključujući CB analizu) kao i investicijskih studija koje su preduvjet za prijavu projekta

Edukacija o korištenju sredstava iz EU fondova 4. LOKACIJA 4.1. Opis lokacije poduzetnika Uredski dio poslovanja obavljat će se u prostorima u kojim je registrirana tvrtka: Sunčana 66, Županja. Radi se o prostoru u vlasništvu osnivača tvrtke. Terenski dio poslovanja obavljat će se na lokacijama klijenata. 4.2. Opis zaštite i utjecaja na okolinu S obzirom da se radi o djelatnosti poslovnog savjetovanja i edukacije, ne postoji negativan utjecaj na okolinu, niti se trebaju provoditi posebne mjere zaštite.

32

5. TEHNOLOŠKO-TEHNIČKI ELEMENTI ULAGANJA 5.1. Opis tehnologije U radu će se koristiti osobno računalo, laptop, pisač te ostala oprema neophodna za pripremu materijala za savjetovanje i edukaciju. Koristit će se i računalni programi koji omogućuju kvalitetnu obradu podataka, grafičku pripremu i sl. Za planiranu djelatnost nisu potrebni strojevi, niti specifična oprema- 5.2. Struktura troškova Troškovi poslovanja u najvećem dijelu odnose se na troškove plaća zaposlenih, putovanja i smještaja. Prikazani troškovi odnose se na jednogodišnje razdoblje kako slijedi:

Opis troška Iznos (kn) %

Troškovi stalno zaposlenih 300.000,00 51,99%

Vanjski suradnici 60.000,00 10,40%

Troškovi putovanja 80.000,00 13,86%

Smještaj na putovanjima 60.000,00 10,40%

Uredski troškovi (režije, papir, licence i sl.) 24.000,00 4,16%

Dodatno usavršavanje 20.000,00 3,47%

Članarine i ostala davanja 10.000,00 1,73%

Knjigovodstvene usluge 18.000,00 3,12%

Amortizacija 5.000,00 0,87%

Ukupno: 577.000,00 100,00%

5.3. Struktura i broj zaposlenih U početku se planira zaposliti 3 osobe. Sve tri osobe su visokoobrazovane od čega je jedna s više od 20 godina radnog iskustva kako slijedi:

Opis radnog mjesta Sprema Iskustvo (god)

Direktor - savjetnik senior VSS 22

Savjetnik junior VSS 7

Savjetnik junior VSS 3

33

6. TRŽIŠNA OPRAVDANOST 6.1. Tržište nabave Stručnjaci iz određenih područja angažirat će se prema potrebi. Najviše se računa na konzultante iz RH, ali ako se ukaže potreba, koristit će se i usluge stranih stručnjaka. Potrebe za sirovinama, repromaterijalom ili specifičnim uslugama vezanim za proizvodnju nema. 6.2. Tržište prodaje Usluge će u najvećem dijelu obuhvatiti područje Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine i sve marketinške aktivnosti usmjerit će se prema njima. Savjetodavne usluge kao i edukaciju koristit će:

lokalne samouprave (gradovi, općine, tvrtke u njihovom vlasništvu)

institucije (komore, agencije i sl.)

poduzeća (tvrtke koje planiraju koristiti EU fondove za vlastiti razvoj) 7. FINANCIJSKI ELEMENTI PODUHVATA

7.1. Formiranje ukupnog prihoda – kalkulacija cijena Savjetodavne usluge nudit će se na dvije razine: junior i senior, a obračunavat će se po danu. Cijena po danu ovisit će o složenosti zadatka te o ukupnom trajanju pojedinog posla po načelu: složeniji posao – viša cijena i duže ukupno trajanje – manja cijena. Edukacija će se naplaćivati jednako kao i savjetodavne usluge, po danu. Izrada studija izvodljivosti i investicijskih studija naplaćivat će se u ukupnom iznosu ovisno o složenosti posla. Sve ponuđene usluge obračunavat će se prema sljedećem cjeniku:

Opis usluge Jed. mjere Cijena (kn)

Usluge savjetovanja - razina senior dan 1.500,00 - 4.000,00

Usluge savjetovanja - razina junior dan 800,00 - 2.500,00

Usluge edukacije - razina senior dan 1.500,00 - 4.000,00

Usluge edukacije - razina junior dan 800,00 - 2.500,00

Izrada studije izvodljivosti kom 20.000,00 - 60.000,00

Izrada investicijske studije kom 20.000,00 - 60.000,00

34

Godišnji prihod u iznosu od 680.000,00 kn temelji se na prosječnim cijenama obračunatim za svaku pojedinu uslugu kako slijedi:

Opis prihoda JM Količina Cijena (kn) Ukupno (kn)

Usluge savjetovanja - razina senior dan 70 2.200,00 154.000,00

Usluge savjetovanja - razina junior dan 100 1.600,00 160.000,00

Usluge edukacije - razina senior dan 50 2.200,00 110.000,00

Usluge edukacije - razina junior dan 60 1.600,00 96.000,00

Izrada studije izvodljivosti kom 2 30.000,00 60.000,00

Izrada investicijske studije kom 2 30.000,00 60.000,00

Naplaćeni troškovi put. i smještaja ukupno 1 40.000,00 40.000,00

Ukupno:

680.000,00

7.2. Investicije u osnovna sredstva Za početak poslovanja planiraju se nabaviti osnovna sredstva vrijednosti 10.000,00 kn i to:

Opis kom Cijena (kn) Ukupno (kn)

osobno računalo 1 2.000,00 2.000,00

laptop (uključujući licencu za OS) 1 3.500,00 3.500,00

software (Office i sl.) 1 3.000,00 3.000,00

pisač 1 1.500,00 1.500,00

Ukupno:

10.000,00

7.3. Poslovni rashodi 7.3.1. Materijalni troškovi Materijalni troškovi na godišnjoj razini planirani su u iznosu od 212.000,00 kn kako slijedi:

Opis troška Iznos (kn) %

Troškovi putovanja 80.000,00 37,74%

Smještaj na putovanjima 60.000,00 28,30%

Uredski troškovi (režije, papir, licence i sl.) 24.000,00 11,32%

Dodatno usavršavanje 20.000,00 9,43%

Članarine i ostala davanja 10.000,00 4,72%

Knjigovodstvene usluge 18.000,00 8,49%

Ukupno: 212.000,00 100,00%

35

7.3.2. Procjena troška osoblja U tvrtci će biti tri stalno zaposlene osobe. Ukupni trošak njihovih plaća zajedno sa svim pripadajućim davanjima iznosit će 300.000,00 kn godišnje. Nadalje, povremeno će se angažirati i vanjski suradnici. Trošak vanjskih suradnika planira se u iznosu od 60.000,00 kn godišnje, a sve kako slijedi:

Opis troška JM količina Cijena (kn) Ukupno (kn)

Savjetnik senior mjesec 12 10.000,00 120.000,00

Savjetnik junior 1 mjesec 12 8.000,00 96.000,00

Savjetnik junior 2 mjesec 12 7.000,00 84.000,00

Vanjski suradnici dan 60 1.000,00 60.000,00

Ukupno:

360.000,00

7.3.3. Proračun amortizacije Osnovna sredstva amortizirat će se po ubrzanoj stopi amortizacije (50%) tako da je trošak amortizacije planiran u iznosu od 5.000,00 kn godišnje kako slijedi:

Opis Knjigovodstvena

vrijednost (kn) Stopa 1. godina 2. godina

osobno računalo 2.000,00 50% 1.000,00 1.000,00

laptop (uključujući licencu za OS) 3.500,00 50% 1.750,00 1.750,00

software (Office i sl.) 3.000,00 50% 1.500,00 1.500,00

pisač 1.500,00 50% 750,00 750,00

Ukupno:

5.000,00 5.000,00

7.4. Ulaganje u obrtna sredstva Dio temeljnog kapitala tvrtke u iznosu od 10.000,00 kn koristit će se kao obrtna sredstva. Prve značajnije obveze koje treba financirati stižu na naplatu 45 dan nakon otvaranja tvrtke (plaće djelatnika). S obzirom da tvrtka već ima ugovorene poslove u iznosu od 40.000,00 kn koje će naplatiti unutar 30 dana neće biti potrebe za osiguravanjem dodatnih obrtnih sredstava.

36

7.5. Izvori financiranja Poduzetnički pothvat u cijelosti se financira vlastitim sredstvima.

Izvor financiranja Iznos (kn) %

vlastita sredstva 20.000,00 100,00%

Ukupno: 20.000,00 100,00%

7.6. Projekcija računa dobiti i gubitka Projekcija računa dobiti i gubitka za prve tri godine poslovanja temeljena je na procjeni prihoda i rashoda u prvoj godini poslovanja te linearnom povećanju prihoda od savjetovanja i edukacija za 5% godišnje i materijalnih troškova za 5% godišnje kako slijedi:

Prihodi 1. god (kn) 2. god (kn) 3. god (kn)

Prihodi od savjetovanja 314.000,00 329.700,00 346.185,00

Prihodi od edukacije 206.000,00 216.300,00 227.115,00

Studije i analize 120.000,00 120.000,00 120.000,00

Naplaćeni troškovi put. i smješ. 40.000,00 40.000,00 40.000,00

Prihodi ukupno: 680.000,00 706.000,00 733.300,00

Rashodi 1. god (kn) 2. god (kn) 3. god (kn)

Trošak osoblja 360.000,00 360.000,00 360.000,00

Materijalni troškovi 212.000,00 222.600,00 233.730,00

Amortizacija 5.000,00 5.000,00

Rashodi ukupno: 577.000,00 587.600,00 593.730,00

Dobit (prihodi-rashodi): 103.000,00 118.400,00 139.570,00

8. ZAKLJUČAK Tvrtka PST d.o.o. u svim godinama poslovanja za koje je rađen ovaj poslovni plan generira

dobit.

Iako nije posebno analiziran novčani tijek, poduzeće PST d.o.o. je likvidno jer su prvi poslovi

koji generiraju priljev sredstava već dogovoreni. Već nakon prvih nekoliko mjeseci, ostvarena

dobit moći će se koristiti kao obrtna sredstva i na taj način osigurati stalnu likvidnost tvrtke.

Ulaganja, osim ulaganja u temeljni kapital od 20.000,00 kn nisu predviđena ovim poslovnim

planom.

Osim samozapošljavanja, ovaj poduzetnički pothvat predviđa zapošljavanje još dvije osobe.

Na osnovi svega navedenog predmetni poslovni plan je u potpunosti opravdan.

37

Primjer 4. Mohovo-vino d.o.o.

I Podatci o investitoru

1. Opći podatci

Tvrtka Mohovo-vino d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, upisana je sudski registar u

Trgovačkom sudu u Osijeku 23.10.1998. godine pod brojem: Tt-98/18-XX.

Matični broj gospodarskog subjekta, društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.) Mohovo-

vino je: 9999997944.

OIB gospodarskog subjekta je: 6999996666.

Sjedište tvrtke je u Mohovu, Vinogradska bb.

Predmet poslovanja-djelatnost tvrtke je:

uzgoj voća, oraha i sl. za napitke i začine

uzgoj stoke, peradi i ostalih životinja

uzgoj usjeva i stoke (mješovita proizvodnja)

usluge u stočarstvu, osim veterinarskih usluga

proizvodnja hrane i pića

proizvodnja proizvoda od metala

građevinarstvo

restorani

barovi

cestovni prijevoz robe

iznajmljivanje strojeva i opreme bez rukovatelja

kupnja i prodaja robe, osim oružja i streljiva, lijekova i otrova

trgovačko posredovanje na domaćem i inozemnom tržištu

računovodstveni poslovi.

Direktor tvrtke je: Zlatko Jelić iz Mohova, Vinogradska bb, član uprave, direktor, bez

ograničenja, pojedinačno.

2. Proizvodni kapaciteti

Mohovo-vino d.o.o. raspolaže sa vlastitom mehanizacijom za obrađivanje ratarskih površina

i vinograda.

Proizvodnja se realizira na 174 ha, od čega 25,0 ha čine vinogradi, a ostale su površine pod

ratarskim kulturama (šećerna repa, žitarice, uljana repica, ječam pivarski ).

Dio vinograda već je u rodu, a u 2012. svi vinogradi investitora će biti u punom rodu. Od

ukupnih površina koje Mohovo-vino obrađuje 20 % je u njegov vlasništvu, a ostalo je u

dugogodišnjem zakupu. Planirana je investicija u otkup ratarskih površina koje budu na

raspolaganju, a koje su u bližoj okolici površina koje Mohovo-vino obrađuje.

38

Mohovo-vino planira investicijsko ulaganje u opremu za preradu grožđa i u skladišne

kapacitete za vino (vinski podrum), kao i u prostor za kušanje i prodaju vina i stolnog grožđa.

Podrum se planira izgraditi u Poslovnoj zoni Mohovo

Pored ratarstva, Mohovo-vino se bavi i stočarskom proizvodnjom, tovom svinja za tržište.

Poduzeće Mohovo-vino se također bavi i prijevozom roba za koje potrebe koristi vlastiti

kamion.

3. Kupci

Mohovo-vino je uspio izgraditi dobre poslovne odnose sa svojim kupcima i dobavljačima, što

mu omogućava povoljne tržišne uvijete i sigurnost u poslovanju.

U 2009. godini kupci su bili:

Kupci Udio u prodaji %

Sladorana d.d. 61,29

PZ Srijem 34,30

Iločki Podrumi 1,46

PZ Privlaka 1,44

Velepromet Vukovar 1,21

Boso d.o.o. 0,28

Tomo Spudić Cerna 0,03

UKUPNO: 100,00

4. Dobavljači

U 2009. glavni dobavljači su bili:

Dobavljači Udio u nabavi (%)

Sladorana d.d. 24,29

Novocommerce Osijek 18,06

PZ Srijem 13,53

Agro-Srijem Ilok 9,16

Tina t.o. Ilok 5,79

Jozinović Branko 5,15

Ostali dobavljači 24,03

UKUPNO: 100

39

5. Financijski pokazatelji

5.1. Račun dobiti i gubitka

U protekle tri godine investitor je poslovao sa pozitivnim financijskim rezultatom. Sve svoje

financijske i druge obveze prema institucijama i gospodarskim subjektima sa kojima

ostvaruje poslovnu suradnju ispunjava u zakonskim rokovima.

2007. 2008. 2009.

POSLOVNI PRIHODI 1.839.935,00 2.126.983,00 2.214.834,00

1. Prihodi od prodaje 1.294.704,00 1.375.263,00 958.000,00

2. Prihodi na temelju upotrebe vlastitih

proizvoda, robe i usluga - -

3. Ostali poslovni prihodi 545.231,00 751.720,00 1.256.834,00

II POSLOVNI RASHODI 1.736.425,00 1.590.763,00 1.426.587,00

1.Smanjenje vrijednosti zaliha

nedovršene proizvodnje i gotovih

proizvoda

88.765,00

2. Povećanje vrijednosti zaliha

nedovršene proizvodnje i gotovih

proizvoda

- 195.347,00 220.558,00

3. Materijalni troškovi 1.269.668,00 1.252.652,00 934.812,00

a) Troškovi sirovina i materijala 697.739,00 778.493,00 516.991,00

b) Troškovi prodane robe - -

c) Ostali vanjski troškovi 571.929,00 474.159,00 417.821,00

4. Troškovi osoblja 213.409,00 331.037,00 437.088,00

a) Neto plaće i nadnice 142.369,00 218.455,00 288.597,00

b) Troškovi poreza i doprinosa iz plaća 39.721,00 64.000,00 84.345,00

c) Doprinosi na plaće 31.319,00 48.582,00 64.146,00

5. Amortizacija 164.583,00 202.421,00 275.245,00

6. Ostali troškovi - -

40

III FINANCIJSKI PRIHODI 663,00 885,00 130.424,00

1. Kamate tečajne razlike, dividende i

slični proizvodi iz odnosa s povezanim

poduzetnicima

663,00 885,00 1.054,00

5. Ostali financijski prihodi - - 129.370,00

IV FINANCIJSKI RASHODI 39.230,00 68.347,00 85.195,00

1. Kamate, tečajne razlike, dividende,

slični prihodi iz odnosa s povezanim

poduzetnicima

39.230,00 41.802,00 70.995,00

2. Ostali financijski rashodi 26.545,00 14.200,00

UKUPNI PROHODI 1.840.598,00 2.127.868,00 2.345.258,00

UKUPNI RASHODI 1.775.655,00 1.659.110,00 1.511.782,00

DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 64.943,00 468.758,00 833.476,00

DOBIT RAZDOBLJA 64.943,00 468.758,00 833.476,00

5.2. Bilanca imovine i izvora imovine

Vrijednost imovine (i njeni izvori financiranja), također za period u protekle četiri godine,

vidljivi su iz slijedeće tabele:

2007. 2008. 2009.

AKTIVA

A) Dugotrajna imovina i dugoročna

financijska imovina

1.253.011,00 1.920.828,00 2.589.899,00

1.Nematerijalna imovina -

2.Materijalna imovina 1.253.011,00 1.920.828,00 2.589.828,00

Zemljište 379.730,00 414.296,00 472.296,00

Zgrade 85.686,00 79.524,00 73.362,00

Postrojenja i oprema 450.440,00 713.495,00 748.687,00

Prijevozna sredstva 36.166,00 19.780,00 -

Biološka imovina 300.989,00 588.143,00 1.021.174,00

Materijalna imovina u pripremi - 105.590,00 274.380,00

B) Kratkotrajna imovina i kratkoročna

financijska imovina 1.142.609,00 823.386,00 1.370.188,00

41

1.Zalihe: 40.708,00 236.054,00 456.496,00

Proizvodnja u tijeku 40.708,00 116.054,00 160.619,00

Gotovi proizvodi 120.000,00 295.850,00

2.Financijska imovina: 1.070.641,00 578.586,00 428.894,00

Potraživanja od kupaca u zemlji 1.036.782,00 475.991,00 390.704,00

Potraživanja od države 33.859,00 102.598,00 38.190,00

Ostala financijska imovina -

3.Novac: 31.260,00 8.746,00 484.825,00

Novac na kunskim računima 31.260,00 8.746,00 484.825,00

C) Vremenska razgraničenja -

D) Gubitak iznad visine kapitala -

UKUPNA AKTIVA: 2.395.620,00 2.744.214,00 3.960.087,00

PASIVA

A) Kapital i rezerve: 217.880,00 686.637,00 1.505.113,00

Upisani odnosno temeljni kapital 43.000,00 43.000,00 43.000,00

Zadržana dobit 109.937,00 174.879,00 628.637,00

Dobit tekuće godine 64.943,00 468.758,00 833.476,00

B) Dugoročne obaveze 634.647,00 511.912,00 682.863,00

Obaveze za kredite domaćih banaka i

financijskih institucija

634.647,00 511.912,00 682.863,00

C) Kratkoročne obaveze: 961.705,00 961.264,00 1.113.949,00

Obaveze za zajmove i depozite 145.405,00

Obaveze prema zaposlenicima 309.295,00 273.808,00 373.467,00

Obaveze prema dobavljačima iz zemlje 652.410,00 687.456,00 595.077,00

Obaveze za poreze, doprinose i druga javna

davanja

-

Ostale kratkoročne obaveze -

D) Vremenska razgraničenja: 581.388,00 584.401,00 658.162,00

Obračunati troškovi 82.220,00 90.691,00 158.508,00

Odgođeni prihodi 499.188,00 493.710,00 499.654,00

UKUPNA PASIVA: 2.395.620,00 2.744.214,00 3.960.087,00

42

II Podatci o investiciji

1.Tehničko-tehnološka analiza

Predmet investicijskog ulaganja je Vinski podrum odnosno izgradnja linije za prijem,

skladištenje i pakiranje vina.

Cijeli objekt će svoju djelatnost obavljati u nekoliko faza:

1.1.Prijem robe

Prijem robe vršiti će se u posebnom prostoru koji je na početku linije u koju je smještena

muljača, presa, kao i pumpa za daljnje pretakanje vina.

1.2. Prerada i skladištenje

U ovom prostoru nalaze se inox posude za proizvodnju i čuvanje vina kao i ostala

neophodna oprema koja se sastoji od više vrsta filtra, pumpi za pretakanje vina i sl.

1.3. Pakiranje

Pakiranje vina vrši se automatskom punilicom sa čepilicom, a i za nje je smješten mono-blok

sa etiketom te grijač i donositelj kapica.

1.4.Transportne linije

Horizontalni i vertikalni transport vina vrši se pomoću inox cijevi koje se stacioniraju na zidu,

a pomoćni transport sa odgovarajućim plastičnim crijevima.

Oprema uključuje sve elemente potrebne za normalan rad te ugradnju i usklađenost sa

pravilnikom o zaštiti na radu.

1.5. Zaštita na radu

Linija radi periodično, u vrijeme berbe grožđa, dužina rada ovisi o količini robe. Rad na liniji

iziskuje prisutnost dvojice radnika za nadzor i rukovanje te jednog radnika za održavanje

čistoće. Radnici za svoj rad imaju na raspolaganje pomoćne prostorije smještene uz liniju

kao i sanitarni čvor na istoj lokaciji.

Radnici prije rada na liniji moraju proći adekvatnu edukaciju. Svaki zaposlenik 20 dana prije

probnog rada dobiva upute za siguran rad i održavanje prema popisu knjiga uputa. U fazi

probnog rada projektant i stručnjaci proizvođača opreme obučavaju zaposlenike i praktično

im pokazuju primjenu uputa za rad.

1.6. Zaštita od buke

Izvori moguće buke su pogonski motori muljače, prese i pumpi koje se kreću u dozvoljenim

granicama i ne prelaze 45 dB.

1.7.Zaštita okoliša

Sav krupni otpad od proizvodnje grožđa je organskog porijekla, a deponira se na poseban

prostor te se po potrebi vrši gnojenje vlastitih ratarskih površina.

43

Ispust vode od pranja posuda taloži se u posebnoj nepropusnoj cisterni tako da se odvaja

talog koji ide na gnojnicu, a voda se pročisti i ide u kanalizaciju.

1.8.Emisija plinova

Objekt je priključen na grijanje poslovnog prostora, a energent je zemni plin. U samom

objektu sistem elektro-ventilacije omogućava nesmetan rad i nije štetan za ljude.

1.9. Zaštita od požara

Objekt je izgrađen od opeke, krov od nezapaljivog materijala koji ne podržava gorenje, sva

oprema je od inoxa, tako da je opasnost od požara mala.

U objekt je potrebno staviti protupožarne aparate S-9 i to u fazi prijema 1 komad, u skladišni

prostor 2 komada i u punionicu 1 komad.

Radnici moraju biti obučeni za ispravan rad sa pripadajućom vatrogasnom opremom.

1.10. Potrebe vode

Za tehnološki proces koristi se sanitarna voda iz postojeće vodovodne mreže u naselju i

distributer vrši kontrolu njene kvalitete.

1.11. Ceste unutar gospodarskog dvorišta

Prilaz objektu je izveden od armirano betonskih ploča i zadovoljava potrebe transporta i

manipulacije sirovina i gotovih proizvoda.

1.12. Elektrooprema

Svom opremom upravlja se komandnog ormara linije. Svi elektromotorni elementi linije

moraju biti označeni i ucrtani u shemu na komandnom ormaru sa pratećom signalizacijom

rada pojedinih motora.

Moguće opasnosti od električnog udara potiču od:

nepravilnog izbora opreme

nepravilnog dimenzioniranja opreme

direktnog dodira

indirektnog dodira

razlike potencijala

atmosferskog pražnjenja.

Opći zahtjev pravila zaštite na radu: za osiguranje od električnog udara ostvaren je

slijedećim mjerama:

uporabom vodova i opreme u granicama svojih nazivnih vrijednosti

el. Vodovi i oprema zaštićeni su od prevelikih toplinskih naprezanja odgovarajućim osiguračima ,a od preopterećenja bimetalnim relejima

za zaštitu od indirektnog dodira predviđena je zaštita automatskim nad-strujnim zaštitnim uređajima

za zaštitu objekta od atmosferskog pražnjenja izvedena je gromobranska instalacija.

44

2. Kupci

2.1. Istraživanje tržišta

Mohovo-vino doo je prije početka pripremnih aktivnosti za investicijsko ulaganje u vinski

podrum istražio tržište vina.

Na osnovu istraživanje i obavljenih razgovora sa potencijalnim kupcima investitor svoje vino

planira prodavati slijedećim kupcima:

GETRO (definirane su potrebne količine po pojedinim vrstama vina) – trgovački

centar

Velepromet Vukovar – lanac trgovina u naseljima Vukovarsko-srijemske županije.

Boso Vinkovci - lanac trgovina u naseljima Vukovarsko-srijemske županije.

Kupci su iskazali interes za kupovinu vina iz asortimana Mohovo-vino-a d.o.o. na osnovi

kvalitete degustirani uzoraka i raspoloživih količina pojedinih vrsta vina.

2.2. Analiza konkurencije

Vinski podrum planira se izgraditi na vlastitom građevinskom zemljištu u Mohovu .

Također, u užoj regiji, u području Srijema, postoji više proizvođača kvalitetnih i vrhunskih

vina.

Kako se, gledajući iz perspektive tržišta vina, radi o malim količinama, zajedničkim nastupom

na tržištu svih proizvođača vina iz Srijema ( zasnovanu na ugovornim ili sporazumnim

odnosima) moći će se uspješnije i uz bolje uvijete nastupati na tržištu.

Prema podatcima Hrvatskog zavoda za statistiku, proizvodnja vina u Hrvatskoj ne

zadovoljava vlastite potrebe tako da se kao konkurencija pojavljuju samo proizvođači iz

drugih zemalja. Međutim, kako se planiraju proizvoditi vina vrhunske kvalitete u relativno

maloj količini i kako su kupci već iskazali interes i namjeru za kupovinu vina, realne opasnosti

od konkurencije nema.

45

3. Ekonomsko financijska analiza

3.1. Predračunska vrijednost investicijskog ulaganja

Na osnovu tehnološko tehničke strukture namjeravanog investicijskog ulaganja ukupna

vrijednost investicijskog ulaganja je 4.285.628 kn :

3.1.1. Ulaganje u dugotrajnu imovinu

Zemljište

m 2 cijena kn/ha sveukupno

Proširenje građevinske parcele 3700 1 kn 3,700 kn

Gradnja vinskog podruma

kom/ha ili kg/ha cijena Ukupno

Ukupno građevinski radovi 1.052.832,79

Ukupno obrtnički radovi 706.842,20

Sveukupno 1.759.674,99

Oprema

cijena

Oprema ukupno 1.493.505,76

Sveukupno 1.493.505,76

Nematerijalna i osnivačka ulaganja

cijena

Pripremni radovi i usluge 0 kn

Projektna dokumentacija 0 kn

Trošak obrade kredita (0,8%) 20.000 kn

Nepredvidivi troškovi -

Sveukupno 20.000 kn

46

3.1.2.Ulaganje u kratkotrajnu imovinu

Za uspješno poslovanje vinskog podruma i svih njegovih funkcija potrebno je osigurati

slijedeću kratkotrajnu imovina ( financiranje prosječno korištenih obrtnih sredstava):

dani

vez.

koef

. 1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina 6. godina

Zalihe sirovina 30 12 53.968 kn 90.678 kn 188.914 kn 188.914 kn 188.914 kn 188.914 kn

Zalihe gotovih

proizvoda 1 360

3.889 kn 6.533 kn 13.611 kn 13.611 kn 13.611 kn 13.611 kn

Potraživanja od

kupaca 20 18

77.778 kn 130.667 kn 272.222 kn 272.222 kn 272.222 kn 272.222 kn

Novac na računu 3 120 11.667 kn 19.600 kn 40.833 kn 40.833 kn 40.833 kn 40.833 kn

Sveukupno

obrtna sredstva 147.302 kn 247.478 kn 515.580 kn 515.580 kn 515.580 kn 515.580 kn

Dobavljači 30 12 60.373 kn 97.083 kn 195.319 kn 195.319 kn 195.319 kn 195.319 kn

Trošak radne

snage 30 12 28.253 kn 28.253 kn 28.253 kn 28.253 kn 28.253 kn 28.253 kn

Porez 30 12 0 kn 62 kn 27.191 kn 27.400 kn 0 kn 34.106 kn

Trošak

financiranja

(kamata) 90 4 31.250 kn 31.250 kn 30.078 kn 26.953 kn 23.828 kn 20.703 kn

Amortizacija 30 12 38.780 kn 38.780 kn 38.780 kn 38.780 kn 7.665 kn 7.332 kn

Sveukupno

izvori iz

poslovanja 158.656 kn 195.428 kn 319.620 kn 316.704 kn 255.065 kn 285.712 kn

Trajna obrtna

sredstva -11.354 kn 52.050 kn 195.960 kn 198.876 kn 260.516 kn 229.868 kn

Investicija u trajna

obrtna sredstva -11.354 kn 63.404 kn 143.910 kn 2.917 kn 61.639 kn -30.648 kn

Obrtna sredstva

Investicija u trajna obrtna

sredstva

260.516

kn

PDV za investiciju 748.232

kn

UKUPNO 1.008.747

kn

47

7. godina 8. godina 9. godina 10. godina 11. godina 12. godina

Zalihe sirovina 188.914 kn 188.914 kn 188.914 kn 188.914 kn 188.914 kn 188.914 kn

Zalihe gotovih

proizvoda 13.611 kn 13.611 kn 13.611 kn 13.611 kn 13.611 kn 13.611 kn

Potraživanja od

kupaca 272.222 kn 272.222 kn 272.222 kn 272.222 kn 272.222 kn 272.222 kn

Novac na računu 40.833 kn 40.833 kn 40.833 kn 40.833 kn 40.833 kn 40.833 kn

Sveukupno

obrtna sredstva 515.580 kn 515.580 kn 515.580 kn 515.580 kn 515.580 kn 515.580 kn

Dobavljači 195.319 kn 195.319 kn 195.319 kn 195.319 kn 195.319 kn 195.319 kn

Trošak radne

snage 28.253 kn 28.253 kn 28.253 kn 28.253 kn 28.253 kn 28.253 kn

Porez 34.314 kn 34.523 kn 34.731 kn 34.939 kn 35.148 kn 35.356 kn

Trošak financiranja

(kamata) 17.578 kn 14.453 kn 11.328 kn 8.203 kn 5.078 kn 1.953 kn

Amortizacija 7.332 kn 7.332 kn 7.332 kn 7.332 kn 7.332 kn 7.332 kn

Sveukupno izvori

iz poslovanja 282.795 kn 279.879 kn 276.962 kn 274.045 kn 271.129 kn 268.212 kn

Trajna obrtna

sredstva 232.785 kn 235.701 kn 238.618 kn 241.535 kn 244.451 kn 247.368 kn

Investicija u trajna

obrtna sredstva 2.917 kn 2.917 kn 2.917 kn 2.917 kn 2.917 kn 2.917 kn

3.1.3.Rekapitulacija ulaganja

Za dugotrajnu i kratkoročnu imovinu potrebno je osigurati slijedeća sredstva:

Struktura ulaganja- REKAPITULACIJA

Dugotrajna imovina 3.276.881 kn 76%

Materijalna imovina 3.256.881 kn 76%

Zemljište 3.700 kn 0%

Građevinski radovi 1.759.675 kn 41%

48

Oprema 1.493.506 kn 35%

Nematerijalna imovina 20.000 kn 0%

Kratkotrajna imovina 1.008.747 kn 24%

Obrtna sredstva 1.008.747 kn 24%

Sveukupno 4.285.628 kn 100%

3.2. Izvori financiranja

Za realizaciju investicijskog ulaganja dio sredstava će osigurati sam investitor (uz potporu

Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva) , a za preostali dio

sredstva će se koristiti investicijski (dugoročni) kredit:

Struktura financiranja

Kreditna sredstva 2.500.000 kn 58,3%

Ministarstvo 729.000 kn 17,0%

Vlastita sredstva 1.056.628 kn 24,7%

Sveukupno 4.285.628 kn 100,0%

3.3. Plan otplate kredita

Kredit će se realizirati prema slijedećim uvjetima:

Informacije o kreditu

Iznos kredita 2.500.000,00

Grace period 2 godine

Kamata 5%

Vrijeme otplate 12 godina

Dinamika otplate Kvartalno

Planirani uvjeti kredita temelje se na trenutnim tržišnim uvjetima kredita u Hrvatskoj.

49

Otplata će se realizirati prema slijedećoj dinamici:

Plan otplate kredita

Godina Tranša Glavnica Otplata glavnice Kamata Anuitet

1 1 2.500.000 kn 31.250 kn 31.250 kn

2 2.500.000 kn 31.250 kn 31.250 kn

3 2.500.000 kn 31.250 kn 31.250 kn

4 2.500.000 kn 31.250 kn 31.250 kn

2 5 2.500.000 kn 31.250 kn 31.250 kn

6 2.500.000 kn 31.250 kn 31.250 kn

7 2.500.000 kn 31.250 kn 31.250 kn

8 2.500.000 kn 31.250 kn 31.250 kn

3 9 2.500.000 kn 62.500 kn 31.250 kn 93.750 kn

10 2.437.500 kn 62.500 kn 30.469 kn 92.969 kn

11 2.375.000 kn 62.500 kn 29.688 kn 92.188 kn

12 2.312.500 kn 62.500 kn 28.906 kn 91.406 kn

4 13 2.250.000 kn 62.500 kn 28.125 kn 90.625 kn

14 2.187.500 kn 62.500 kn 27.344 kn 89.844 kn

15 2.125.000 kn 62.500 kn 26.563 kn 89.063 kn

16 2.062.500 kn 62.500 kn 25.781 kn 88.281 kn

5 17 2.000.000 kn 62.500 kn 25.000 kn 87.500 kn

18 1.937.500 kn 62.500 kn 24.219 kn 86.719 kn

19 1.875.000 kn 62.500 kn 23.438 kn 85.938 kn

20 1.812.500 kn 62.500 kn 22.656 kn 85.156 kn

6 21 1.750.000 kn 62.500 kn 21.875 kn 84.375 kn

22 1.687.500 kn 62.500 kn 21.094 kn 83.594 kn

23 1.625.000 kn 62.500 kn 20.313 kn 82.813 kn

50

24 1.562.500 kn 62.500 kn 19.531 kn 82.031 kn

7 25 1.500.000 kn 62.500 kn 18.750 kn 81.250 kn

26 1.437.500 kn 62.500 kn 17.969 kn 80.469 kn

27 1.375.000 kn 62.500 kn 17.188 kn 79.688 kn

28 1.312.500 kn 62.500 kn 16.406 kn 78.906 kn

8 29 1.250.000 kn 62.500 kn 15.625 kn 78.125 kn

30 1.187.500 kn 62.500 kn 14.844 kn 77.344 kn

31 1.125.000 kn 62.500 kn 14.063 kn 76.563 kn

32 1.062.500 kn 62.500 kn 13.281 kn 75.781 kn

9 33 1.000.000 kn 62.500 kn 12.500 kn 75.000 kn

34 937.500 kn 62.500 kn 11.719 kn 74.219 kn

35 875.000 kn 62.500 kn 10.938 kn 73.438 kn

36 812.500 kn 62.500 kn 10.156 kn 72.656 kn

10 37 750.000 kn 62.500 kn 9.375 kn 71.875 kn

38 687.500 kn 62.500 kn 8.594 kn 71.094 kn

39 625.000 kn 62.500 kn 7.813 kn 70.313 kn

40 562.500 kn 62.500 kn 7.031 kn 69.531 kn

11 41 500.000 kn 62.500 kn 6.250 kn 68.750 kn

42 437.500 kn 62.500 kn 5.469 kn 67.969 kn

43 375.000 kn 62.500 kn 4.688 kn 67.188 kn

44 312.500 kn 62.500 kn 3.906 kn 66.406 kn

12 45 250.000 kn 62.500 kn 3.125 kn 65.625 kn

46 187.500 kn 62.500 kn 2.344 kn 64.844 kn

47 125.000 kn 62.500 kn 1.563 kn 64.063 kn

48 62.500 kn 62.500 kn 781 kn 63.281 kn

51

1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina 6. godina

Otplata glavnice 0 kn 0 kn 250.000 kn 250.000 kn 250.000 kn 250.000 kn

Kamata 125.000 kn 125.000 kn 120.313 kn 107.813 kn 95.313 kn 82.813 kn

Anuitet 125.000 kn 125.000 kn 370.313 kn 357.813 kn 345.313 kn 332.813 kn

7. godina 8. godina 9. godina 10. godina 11. godina 12. godina

Otplata glavnice 250.000 kn 250.000 kn 250.000 kn 250.000 kn 250.000 kn 250.000 kn

Kamata 70.313 kn 57.813 kn 45.313 kn 32.813 kn 20.313 kn 7.813 kn

Anuitet 320.313 kn 307.813 kn 295.313 kn 282.813 kn 270.313 kn 257.813 kn

Kao jamstvo za vraćanje kredita investitor će koristiti vlastitu imovinu, a u slučaju potreba za

dodatnim jamstvima zatražiti će jamstvo od HAMAG-a ili Lokalnog jamstvenog fonda

Vukovarsko-srijemske županije.

3.4. Planirani novi zaposlenici

Za kvalitetno funkcioniranje vinskog podruma investitor planira zaposliti 5 djelatnika i to:

Radno mjesto Broj radnika

Podrumski radnik 1

Laborant 1

Pomoćni djelatnik 1

Vozač 1

Zaposlenik na konzumnom

grožđu

1

Ukupno: 5

Izračun potrebnih financijskih sredstava za plaće zaposlenika temelji se na prosječnim

plaćama radne snage u djelatnosti vinarstva (prema podatcima Hrvatskog zavoda za

statistiku):

52

Izračun plaće iz Bruto I

Bruto II 5,650.51 kn

Doprinos na plaću 17.2% 829.26 kn

Bruto I 4,821.25 kn

Doprinosi 20% 964.25 kn

Dohodak 3,857.00 kn

Osobni odbitak 3,200.00 kn

Porezna osnovica 657.00 kn

3200 15% 98.55 kn

4800 25% 0.00 kn

14400 35% 0.00 kn

22400 45% 0.00 kn

Porez 98.55 kn

Prirez 0% 0.00 kn

Porez i prirez na dohodak 98.55 kn

Neto plaća 3,857.00 kn

Ukupan trošak radne snage po radniku je slijedeći:

Trošak radne snage po radniku

trošak mjesečno godišnje

Neto 3,857 kn 46,284 kn

Bruto I 4,821 kn 57,855 kn

Bruto II 5,651 kn 67,806 kn

53

Ukupna sredstva potrebna za plaće su slijedeća:

1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina

Broj radnika 5 5 5 5 5

Sveukupno 339,030 kn 339,030 kn 339,030 kn 339,030 kn 339,030 kn

Nastavak tabele:

6. godina 7. godina 8. godina 9. godina 10. godina 11. godina 12. godina

5 5 5 5 5 5 5

339,030 kn 339,030 kn 339,030 kn 339,030 kn 339,030 kn 339,030 kn 339,030 kn

3.5. Amortizacija

Izračun amortizacije je slijedeći:

knji.

vrijednost

stop

a 1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina 6. godina

Zemljište 3.700 kn 0%

Građevine 1.759.675 kn 5% 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn

Oprema 1.493.506 kn 25

% 373.376 kn 373.376 kn 373.376 kn 373.376 kn

Nemat. i

osnivačka

ulaganja

20.000 kn 20

% 4.000 kn 4.000 kn 4.000 kn 4.000 kn 4.000 kn

Sveukupno 3.276.881 kn 465.360 kn 465.360 kn 465.360 kn 465.360 kn 91.984 kn 87.984 kn

54

7. godina 8. godina 9. godina

10.

godina

11.

godina

12.

godina

ostatak

vri.

Zemljište 3.700 kn

Građevine 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn 703.870 kn

Oprema

Nemat. i

osnivačka

ulaganja

Sveukupno 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn 707.570 kn

3.6. Planirani prihodi

Ukupni prihod u vinskom podrumu realizirat će se putem proizvodnje vina kao glavnog

proizvoda .

3.6.1. Kalkulacija za proizvodnju vina

Proizvodna kalkulacija za vino koje se proizvede od grožđa IZ vlastitih vinograda je

slijedeća:

1. godina 1.

Kalkulacija za proizvodnju

vina

količina Jed.m UKUPNO

Materijalni troškovi

Grožđe 53.750,00 kg 5,5 295.625,00

Čepovi 50.000,00 kom 3,05 152.500,00

boce 50.000,00 kom 2,57 128.500,00

Ukrasni tuljci za boce 50.000,00 kom 0,24 12.000,00

Etikete 50.000,00 kom 0,27 13.500,00

Kutije za boce 4.167,00 kom 8,04 33.502,68

Vinobran 21,52 kg 8,00 172,16

Filter ploče 53,80 pak 174,14 9.368,73

Želatina 1,08 kg 269,01 289,45

Pentagel 16,14 kg 133,96 2.162,11

55

Ukupno: 647.620,14

Usluge: -

Analiza vina 1,00 41488,4 41.488,40

Dozvole 1,00 372,1 372,10

Ukupno: 41.860,50

Ostali troškovi 35.000,00

UKUPNI TROŠKOVI: 689.505,64

UKUPNI PRIHOD: 50.000,00 l 28 1.400.000,00

Dobit prije oporezivanja: 710.494,36

2. godina 2.

Kalkulacija za proizvodnju

vina

količina Jed.m Ukupno

Materijalni troškovi

Grožđe 90.300,00 kg 5,5 496.650,00

Čepovi 84.000,00 kom 3,05 256.200,00

boce 84.000,00 kom 2,57 215.880,00

Ukrasni tuljci za boce 84.000,00 kom 0,24 20.160,00

Etikete 84.000,00 kom 0,27 22.680,00

Kutije za boce 7.000,00 kom 8,04 56.280,00

Vinobran 37,00 kg 8,00 296,00

Filter ploče 91,00 pak 174,14 15.846,74

Želatina 1,91 kg 269,01 513,81

Pentagel 27,12 kg 133,96 3.633,00

56

Ukupno: 1.088.139,54

Usluge: -

Analiza vina 1,00 41488,4 41.488,40

Dozvole 1,00 372,1 372,10

Ukupno: 41.860,50

Ostali troškovi 35.000,00

UKUPNI TROŠKOVI: 1.165.000,04

UKUPNI PRIHOD: 84.000,00 l 28 2.352.000,00

Dobit prije oporezivanja: 1.186.999,96

godina 3. i nadalje (kalkulacija uz puni rod vinograda)

Kalkulacija za proizvodnju

vina

količina Jed.m Ukupno

Materijalni troškovi

Grožđe 188.125,00 kg 5,5 1.034.687,50

Čepovi 175.000,00 kom 3,05 533.750,00

boce 175.000,00 kom 2,57 449.750,00

Ukrasni tuljci za boce 175.000,00 kom 0,24 42.000,00

Etikete 175.000,00 kom 0,27 47.250,00

Kutije za boce 14.584,00 kom 8,04 117.255,36

Vinobran 77,08 kg 8,00 616,64

Filter ploče 189,58 pak 174,14 33.013,46

Želatina 3,98 kg 269,01 1.070,66

Pentagel 56,50 kg 133,96 7.568,74

57

Ukupno: 2.266.962,36

Usluge: -

Analiza vina 1,00 1488,4 1.488,40

Dozvole 1,00 372,1 372,10

Ukupno: 1.860,50

Ostali troškovi 35.000,00

UKUPNI TROŠKOVI: 2.303.822,86

UKUPNI PRIHOD: 175.000,00 l 28 4.900.000,00

Dobit prije oporezivanja: 2.596.177,14

3.6.3. Projekcija prihoda

Projekcija prihoda rađena je na osnovi planiranih količina vina, u vremenskom periodu od 12

godina:

1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina 6. godina

% od planirane

proizvod. 28,57% 48% 100% 100% 100% 100%

Prihod od vina 1.400.000 kn 2.352.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn

Sveukupno 1.400.000 kn 2.352.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn

58

7. godina 8. godina 9. godina 10. godina 11. godina 12. godina

% od planirane

proizvod. 100% 100% 100% 100% 100% 100%

Prihod od vina 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn

Sveukupno 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn

3.7. Projekcija rashoda

Rashodi se temelje na predviđenim troškovima poslovanja:

1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina 6. godina

količina vina 28,57% 48% 100% 100% 100% 100%

Materijalni

troškovi 647.620 kn 1.088.140 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn

Grožđe 295.625 kn 496.650 kn 1.034.688 kn 1.034.688 kn 1.034.688 kn 1.034.688 kn

ostali

materijalni

troškovi 351.995 kn 591.490 kn 1.232.275 kn 1.232.275 kn 1.232.275 kn 1.232.275 kn

Troškovi

usluga 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn

Ostali

troškovi 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn

Radna snaga 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn

Amortizacija 465.360 kn 465.360 kn 465.360 kn 465.360 kn 91.984 kn 87.984 kn

Sveukupno 1.528.871 kn 1.969.391 kn 3.148.213 kn 3.148.213 kn 2.774.837 kn 2.770.837 kn

59

7. godina 8. godina 9. godina 10. godina 11. godina 12. godina

količina vina 100% 100% 100% 100% 100% 100%

Materijalni

troškovi 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn

Grožđe 1.034.688 kn 1.034.688 kn 1.034.688 kn 1.034.688 kn 1.034.688 kn 1.034.688 kn

ostali

materijalni

troškovi 1.232.275 kn 1.232.275 kn 1.232.275 kn 1.232.275 kn 1.232.275 kn 1.232.275 kn

Troškovi

usluga 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn

Ostali

troškovi 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn

Radna

snaga 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn

Amortizacija 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn

Sveukupno 2.770.837 kn 2.770.837 kn 2.770.837 kn 2.770.837 kn 2.770.837 kn 2.770.837 kn

3.8. Račun dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka prikazuje prihode i rashode u vremenskom razdoblju od 12 godina.

1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina 6. godina

Prihod od

vina 1.400.000 kn 2.352.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn

Prihod 1.400.000 kn 2.352.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn

Materijalni

troškovi 647.620 kn 1.088.140 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn

Troškovi

usluga 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn

Nematerijalni

troškovi 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn

Radna snaga 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn

60

Amortizacija 465.360 kn 465.360 kn 465.360 kn 465.360 kn 91.984 kn 87.984 kn

Kamata 125.000 kn 125.000 kn 120.313 kn 107.813 kn 95.313 kn 82.813 kn

Rashod 1.653.871 kn 2.094.391 kn 3.268.526 kn 3.256.026 kn 2.870.149 kn 2.853.649 kn

Dobit prije

poreza -253.871 kn 257.609 kn 1.631.474 kn 1.643.974 kn 2.029.851 kn 2.046.351 kn

Porez (0%) 0 kn 748 kn 326.295 kn 328.795 kn 405.970 kn 409.270 kn

Dobit/Gubitak -253.871 kn 256.862 kn 1.305.179 kn 1.315.179 kn 1.623.880 kn 1.637.080 kn

7. godina 8. godina 9. godina 10. godina 11. godina 12. godina

Prihod od

vina 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn

Prihod 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn

Materijalni

troškovi 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn

Troškovi

usluga 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn

Nematerijalni

troškovi 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn

Radna snaga 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn

Amortizacija 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn

Kamata 70.313 kn 57.813 kn 45.313 kn 32.813 kn 20.313 kn 7.813 kn

Rashod 2.841.149 kn 2.828.649 kn 2.816.149 kn 2.803.649 kn 2.791.149 kn 2.778.649 kn

Dobit prije

poreza 2.058.851 kn 2.071.351 kn 2.083.851 kn 2.096.351 kn 2.108.851 kn 2.121.351 kn

Porez (0%) 411.770 kn 414.270 kn 416.770 kn 419.270 kn 421.770 kn 424.270 kn

Dobit/Gubita

k 1.647.080 kn 1.657.080 kn 1.667.080 kn 1.677.080 kn 1.687.080 kn 1.697.080 kn

61

3.9.Ekonomski tijek

Ekonomski tijek projekta uključuje u ekonomske projekcije , na strani izdataka, ulaganje u

osnovna i obrtna sredstva. Od četvrte godine kumulativ ekonomskog tijeka je pozitivan.

1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina 6. godina

PRIMICI 1.400.000 kn 2.352.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn

Prihod od

uroda 1.400.000 kn 2.352.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn

Ostatak

vrijednosti 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

Dugotrajna

imovina 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

Kratkotrajna

imovina 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

IZDACI 4.600.907 kn 1.504.778 kn 3.009.148 kn 3.011.648 kn 3.088.823 kn 3.092.123 kn

Dugotrajna

imovina 3.276.881 kn

Ulaganje u

trajna obrtna

sredstva 260.516 kn

Troškovi

poslovanja 1.063.511 kn 1.504.030 kn 2.682.853 kn 2.682.853 kn 2.682.853 kn 2.682.853 kn

Materijalni 647.620 kn 1.088.140 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn

Usluge 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn

Nematerijalni 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn

Plaće

radnika 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn

Porez (20%) 0 kn 748 kn 326.295 kn 328.795 kn 405.970 kn 409.270 kn

NETO

primici -3.200.907 kn 847.222 kn 1.890.852 kn 1.888.352 kn 1.811.177 kn 1.807.877 kn

Kumulativ

neto

primitaka -3.200.907 kn -2.353.685 kn -462.833 kn 1.425.519 kn 3.236.696 kn 5.044.572 kn

62

7. godina 8. godina 9. godina 10. godina 11. godina 12. godina

PRIMICI 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 5.607.570 kn

Prihod od

uroda 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn

Ostatak

vrijednosti 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 707.570 kn

Dugotrajna

imovina 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 707.570 kn

Kratkotrajna

imovina 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

IZDACI 3.094.623 kn 3.097.123 kn 3.099.623 kn 3.102.123 kn 3.104.623 kn 3.107.123 kn

Dugotrajna

imovina

Ulaganje u

trajna obrtna

sredstva

Troškovi

poslovanja 2.682.853 kn 2.682.853 kn 2.682.853 kn 2.682.853 kn 2.682.853 kn 2.682.853 kn

Materijalni 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn

Usluge 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn

Nematerijalni 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn

Plaće

radnika 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn

Porez (20%) 411.770 kn 414.270 kn 416.770 kn 419.270 kn 421.770 kn 424.270 kn

NETO

primici 1.805.377 kn 1.802.877 kn 1.800.377 kn 1.797.877 kn 1.795.377 kn 2.500.447 kn

Kumulativ

neto

primitaka 6.849.949 kn 8.652.826 kn 10.453.203 kn 12.251.079 kn 14.046.456 kn 16.546.903 kn

63

3.10. Financijski tijek

Financijski tijek projekta , odnosno kumulativ neto primitaka, od treće godine pokazuje

pozitivan trend.

1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina 6. godina

PRIMICI 5.685.628 kn 2.352.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn

Prihod od uroda 1.400.000 kn 2.352.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn

Izvori financiranja 4.285.628 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

Kreditna sredstva 2.500.000 kn

Vlastita sredstva 1.056.628 kn

MINISTARSTVO 729.000 kn

Ostatak vrijednosti 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

Dugotrajna imovina 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

Kratkotrajna imovina 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

IZDACI 4.725.907 kn 1.504.778 kn 3.009.148 kn 3.011.648 kn 3.088.823 kn 3.092.123 kn

Ulaganja u dugotrajnu

imovinu 3.276.881 kn

Ulaganja u trajna

obrtna sredstva

260.516 kn

Troškovi poslovanja 1.063.511 kn 1.504.030 kn 2.682.853 kn 2.682.853 kn 2.682.853 kn 2.682.853 kn

Materijalni 647.620 kn 1.088.140 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn

Usluge 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn

Nematerijalni 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn

Plaće radnika 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn

Porez (20%) 0 kn 748 kn 326.295 kn 328.795 kn 405.970 kn 409.270 kn

Financijske obaveze

(anuitet) 125.000 kn 125.000 kn 370.313 kn 357.813 kn 345.313 kn 332.813 kn

NETO primici 959.721 kn 847.222 kn 1.890.852 kn 1.888.352 kn 1.811.177 kn 1.807.877 kn

Kumulativ neto

primitaka 959.721 kn 1.806.943 kn 3.697.795 kn 5.586.147 kn 7.397.324 kn 9.205.200 kn

64

7. godina 8. godina 9. godina 10. godina 11. godina 12. godina

PRIMICI 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 5.868.086 kn

Prihod od uroda 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn

Izvori financiranja 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

Kreditna sredstva

Vlastita sredstva

Ministarstvo

Ostatak vrijednosti 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 968.086 kn

Dugotrajna imovina 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 707.570 kn

Kratkotrajna imovina 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 260.516 kn

IZDACI 3.094.623 kn 3.097.123 kn 3.099.623 kn 3.102.123 kn 3.104.623 kn 3.107.123 kn

Ulaganja u

dugotrajnu imovinu

Ulaganja u trajna

obrtna sredstva

Troškovi poslovanja 2.682.853 kn 2.682.853 kn 2.682.853 kn 2.682.853 kn 2.682.853 kn 2.682.853 kn

Materijalni 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn 2.266.962 kn

Usluge 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn 41.861 kn

Nematerijalni 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn

Plaće radnika 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn 339.030 kn

Porez (20%) 411.770 kn 414.270 kn 416.770 kn 419.270 kn 421.770 kn 424.270 kn

Financijske obaveze

(anuitet) 320.313 kn 307.813 kn 295.313 kn 282.813 kn 270.313 kn 257.813 kn

NETO primici 1.805.377 kn 1.802.877 kn 1.800.377 kn 1.797.877 kn 1.795.377 kn 2.760.962 kn

Kumulativ neto

primitaka 11.010.577 kn

12.813.454

kn

14.613.830

kn

16.411.707

kn

18.207.084

kn

20.968.046

kn

65

3.11.Bilanca

Bilanca sredstva i izvora sredstva projekta detaljno je prikazana u sljedećim tablicama:

1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina 6. godina

AKTIVA

Dugotrajna imovina 2.811.521 kn 2.346.160 kn 1.880.800 kn 1.415.440 kn 1.323.456 kn 1.235.472 kn

Materijalna imovina 3.256.881 kn 2.795.521 kn 2.334.160 kn 1.872.800 kn 1.411.440 kn 1.323.456 kn

amortizacija mat.

imovine 461.360 kn 461.360 kn 461.360 kn 461.360 kn 87.984 kn 87.984 kn

Nematerijalna

imovina 20.000 kn 16.000 kn 12.000 kn 8.000 kn 4.000 kn 0 kn

amortizacija nemat.

imovine 4.000 kn 4.000 kn 4.000 kn 4.000 kn 4.000 kn 0 kn

Kratkotrajna imovina 611.112 kn 1.370.107 kn 3.014.838 kn 4.542.461 kn 5.977.801 kn 7.483.846 kn

Zalihe 57.857 kn 97.212 kn 202.525 kn 202.525 kn 202.525 kn 202.525 kn

Potraživanja 77.778 kn 130.667 kn 272.222 kn 272.222 kn 272.222 kn 272.222 kn

Novac 475.477 kn 1.142.228 kn 2.540.092 kn 4.067.714 kn 5.503.054 kn 7.009.099 kn

Sveukupno aktiva 3.422.633 kn 3.716.267 kn 4.895.639 kn 5.957.901 kn 7.301.257 kn 8.719.319 kn

PASIVA

Dugotrajne obaveze 2.500.000 kn 2.500.000 kn 2.250.000 kn 2.000.000 kn 1.750.000 kn 1.500.000 kn

Kratkotrajne obaveze 119.876 kn 156.648 kn 280.840 kn 277.924 kn 247.399 kn 278.380 kn

Dobavljači 60.373 kn 97.083 kn 195.319 kn 195.319 kn 195.319 kn 195.319 kn

Plaće 28.253 kn 28.253 kn 28.253 kn 28.253 kn 28.253 kn 28.253 kn

Porez (20%) 0 kn 62 kn 27.191 kn 27.400 kn 0 kn 34.106 kn

Kamata 31.250 kn 31.250 kn 30.078 kn 26.953 kn 23.828 kn 20.703 kn

Kapital i rezerve 802.757 kn 1.059.619 kn 2.364.798 kn 3.679.978 kn 5.303.858 kn 6.940.938 kn

Kapital vlasnika 1.056.628 kn 1.056.628 kn 1.056.628 kn 1.056.628 kn 1.056.628 kn 1.056.628 kn

Zadržana dobit -253.871 kn 2.991 kn 1.308.170 kn 2.623.350 kn 4.247.230 kn 5.884.310 kn

Dobit/gubitak -253.871 kn 256.862 kn 1.305.179 kn 1.315.179 kn 1.623.880 kn 1.637.080 kn

Sveukupno pasiva 3.422.633 kn 3.716.267 kn 4.895.639 kn 5.957.901 kn 7.301.257 kn 8.719.319 kn

66

7. godina 8. godina 9. godina 10. godina 11. godina 12. godina

AKTIVA

Dugotrajna

imovina 1.147.489 kn 1.059.505 kn 971.521 kn 883.537 kn 795.554 kn 707.570 kn

Materijalna

imovina 1.235.472 kn 1.147.489 kn 1.059.505 kn 971.521 kn 883.537 kn 795.554 kn

amortizacija

mat. imovine 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn 87.984 kn

Nematerijalna

imovina 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

amortizacija

nemat. imovine 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

Kratkotrajna

imovina 8.965.994 kn 10.458.141 kn 11.960.289 kn 13.472.436 kn 14.994.584 kn 16.526.731 kn

Zalihe 202.525 kn 202.525 kn 202.525 kn 202.525 kn 202.525 kn 202.525 kn

Potraživanja 272.222 kn 272.222 kn 272.222 kn 272.222 kn 272.222 kn 272.222 kn

Novac 8.491.247 kn 9.983.394 kn 11.485.542 kn 12.997.689 kn 14.519.837 kn 16.051.985 kn

Sveukupno

aktiva 10.113.482 kn 11.517.646 kn 12.931.810 kn 14.355.974 kn 15.790.138 kn 17.234.301 kn

PASIVA

Dugotrajne

obaveze 1.250.000 kn 1.000.000 kn 750.000 kn 500.000 kn 250.000 kn 0 kn

Kratkotrajne

obaveze 275.463 kn 272.547 kn 269.630 kn 266.713 kn 263.797 kn 260.880 kn

Dobavljači 195.319 kn 195.319 kn 195.319 kn 195.319 kn 195.319 kn 195.319 kn

Plaće 28.253 kn 28.253 kn 28.253 kn 28.253 kn 28.253 kn 28.253 kn

Porez (20%) 34.314 kn 34.523 kn 34.731 kn 34.939 kn 35.148 kn 35.356 kn

Kamata 17.578 kn 14.453 kn 11.328 kn 8.203 kn 5.078 kn 1.953 kn

Kapital i rezerve 8.588.019 kn 10.245.099 kn 11.912.180 kn 13.589.260 kn 15.276.341 kn 16.973.421 kn

Kapital vlasnika 1.056.628 kn 1.056.628 kn 1.056.628 kn 1.056.628 kn 1.056.628 kn 1.056.628 kn

Zadržana dobit 7.531.391 kn 9.188.471 kn 10.855.552 kn 12.532.632 kn 14.219.713 kn 15.916.793 kn

Dobit/gubitak 1.647.080 kn 1.657.080 kn 1.667.080 kn 1.677.080 kn 1.687.080 kn 1.697.080 kn

Sveukupno

pasiva 10.113.482 kn 11.517.646 kn 12.931.810 kn 14.355.974 kn 15.790.138 kn 17.234.301 kn

67

3.12.Dinamička ocjena projekta

Dinamička ocjena projekta temelji se na financijskom tijeku projekta:

Pokazatelji su po ovoj ocjeni povoljni, povrat ulaganja je za 4 godine, interna stopa

rentabilnosti je 47,13 %, a kamata koju projekt može podnijeti bez značajnih negativnih

utjecaja na stabilnost projekta je 9% (što je za 4 % manje od kamatne stope kredita). Neto

sadašnja vrijednost projekta je 8.605.541 kn.

1 1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina 6. godina

Neto primici ekonomskog

tijeka -3.200.907 kn 847.222 kn 1.890.852 kn 1.888.352 kn 1.811.177 kn 1.807.877 kn

Povrat 4 godine -3.200.907 kn -2.353.685 kn -462.833 kn 1.425.519 kn 3.236.696 kn 5.044.572 kn

IRR 47,13% -3.200.907 kn 847.222 kn 1.890.852 kn 1.888.352 kn 1.811.177 kn 1.807.877 kn

NPV 9% 8.605.541 kn -3.200.907 kn 777.268 kn 1.591.492 kn 1.458.154 kn 1.283.083 kn 1.174.996 kn

1 7. godina 8. godina 9. godina 10. godina 11. godina 12. godina

Neto primici ekonomskog

tijeka 1.805.377 kn 1.802.877 kn 1.800.377 kn 1.797.877 kn 1.795.377 kn 2.500.447 kn

Povrat 4 godine 6.849.949 kn 8.652.826 kn 10.453.203 kn 12.251.079 kn 14.046.456 kn 16.546.903 kn

IRR 47,13% 1.805.377 kn 1.802.877 kn 1.800.377 kn 1.797.877 kn 1.795.377 kn 2.500.447 kn

NPV 9% 8.605.541 kn 1.076.487 kn 986.235 kn 903.548 kn 827.792 kn 758.387 kn 969.005 kn

3.13.Ekonomski tijek - Osjetljivost projekta

Pokazatelji osjetljivosti projekta temelje se na ekonomskom tijeku projekta i također su

pozitivni.

Povrat ulaganja je za 3 godine, interna stopa rentabilnosti 62,29 % što je izuzetno povoljno, a

neto sadašnja vrijednost , uz vanjske utjecaje od 9 % je pozitivna i iznosi čak 11.013.190

kuna.

68

Osjetljivost 1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina 6. godina

PRIMICI 100% 1.400.000 kn 2.352.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn

IZDACI 90% 4.140.816 kn 1.354.300 kn 2.708.233 kn 2.710.483 kn 2.779.941 kn 2.782.911 kn

NETO primici -2.740.816 kn 997.700 kn 2.191.767 kn 2.189.517 kn 2.120.059 kn 2.117.089 kn

Kumulativ neto primitaka -2.740.816 kn -1.743.117 kn 448.650 kn 2.638.167 kn 4.758.226 kn 6.875.315 kn

Povrat 3 godine -2.740.816 kn -1.743.117 kn 448.650 kn 2.638.167 kn 4.758.226 kn 6.875.315 kn

IRR 62,29% -2.740.816 kn 997.700 kn 2.191.767 kn 2.189.517 kn 2.120.059 kn 2.117.089 kn

NPV 9% 11.013.190 kn -2.740.816 kn 915.321 kn 1.844.766 kn 1.690.709 kn 1.501.903 kn 1.375.963 kn

Osjetljivost 7. godina 8. godina 9. godina 10. godina 11. godina 12. godina

PRIMICI 100% 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 4.900.000 kn 5.607.570 kn

IZDACI 90% 2.785.161 kn 2.787.411 kn 2.789.661 kn 2.791.911 kn 2.794.161 kn 2.796.411 kn

NETO primici 2.114.839 kn 2.112.589 kn 2.110.339 kn 2.108.089 kn 2.105.839 kn 2.811.159 kn

Kumulativ neto primitaka 8.990.154 kn 11.102.743 kn 13.213.082 kn 15.321.171 kn 17.427.010 kn 20.238.169 kn

Povrat 3 godine 8.990.154 kn 11.102.743 kn 13.213.082 kn 15.321.171 kn 17.427.010 kn 20.238.169 kn

IRR 62,29% 2.114.839 kn 2.112.589 kn 2.110.339 kn 2.108.089 kn 2.105.839 kn 2.811.159 kn

NPV 9%

11.013.190

kn 1.261.009 kn 1.155.659 kn 1.059.108 kn 970.623 kn 889.529 kn 1.089.416 kn

SAŽETAK

Mohovo-vino d.o.o. planira investicijsko ulaganje u vinski podrum, ukupne vrijednosti

4.285.628,00 kn.

Ukupna planira proizvodnja vina, kada svih 25 hektara vlastitih vinograda budu u rodu biti će

oko 175.000 l godišnje.

Za potrebe projekta planira se zaposliti 5 novih zaposlenika, a puni proizvodni kapacitet

očekuje se poslije pete godine projekta.

Svi pokazatelji osjetljivosti projekta i dinamičke ocjene projekta su pozitivni.

Investitor osim navedenog ulaganja u slijedećoj fazi planira razviti i turističku ponudu-

degustaciju vina uz domaću hranu, ali prodaja vina unutar objekta planirana je od samog

početka rada podruma.

Investicija se uklapa u strategiju razvoja Vukovarsko-srijemske županije te će značajno

doprinijeti gospodarstvu regije.

69

Primjer 5. OPG Zelena dolina

UVOD

Predmet investicije je Opremanje farme mliječnih krava u vlasništvu OPG-a Zelena dolina

Petrinja.

Osnivač i vlasnik OPG-a je Lana Kasumović koja je dugogodišnji proizvođač mlijeka na

vlastitoj farmi mliječnih krava.

Uvažavajući načela suvremenog stočarenja, odnosno poštujući zoo-higijenske uvjete držanja

visokoproduktivnih goveda, kao i radnu snagu u gospodarstvu, ali i gospodarske prilike

uopće, investitor planira novu investiciju, kojom bi se nabavila nova oprema čime bi se

racionalizirao proizvodni proces te prilagodio europskim standardima.

Na lokaciji postoje oranice, pašnjaci i livade, a investitor posjeduje i dovoljno radne snage i

mehanizacije. Uz primjerena ulaganja ovo će gospodarstvo postati modernim specijaliziranim

proizvođačem mlijeka za ogled drugim gospodarstvima na tom području.

Lokacija investicije je na periferiji Petrinje, mikro lokacija je povezana s važnijim

prometnicama asfaltnom cestom, a postoji i priključak električne energije (380 V).

Neposredno uz farmu mliječnih krava nalaze se trenč silosi u vlasništvu investitora.

U sklopu istog gospodarskog dvorišta nalaze se i sušara za žito sa silosom i podnim etažnim

skladištem za žitarice. Svi objekti omogućuju laganu međusobnu komunikaciju, ali su

tehnološki odvojeni.

1. OSNOVNI PODACI

1.1.PODACI O INVESTITORU

1. Puni naziv: OPG Zelena dolina Petrinja

2. Sjedište: Petrinja, Ulica Zelena Dolina 34

3. Matični broj: 223224555

4. Broj šifra djelatnosti: 01300

5. Djelatnost: uzgoj stoke i ratarskih proizvoda

6. Oblik vlasništva: privatno.

70

1.2.PROJEKT

1. Naziv projekta: Opremanje farme mliječnih krava

2. Lokacija projekta: Petrinja

3. Karakter ulaganja: Ulaganje u opremu

4. Cilj ulaganja: optimalizacija poslovanja farme kroz nabavu neophodne

opreme

5. Iznos projekta: 1.965.804,00 kn

6. Terminski plan: odmah, po osiguravanju sredstva

7. Planirani ekonomski vijek projekta: 10 godina

8. Cijene po kojima su obavljeni izračuni: bez PDV, cijene u veljači 2010.

2.1. OPĆA INFORMACIJA O INVESTITORU

Pravni oblik: OPG

PREDMET POSLOVANJA - DJELATNOSTI:

* Uzgoj stoke, peradi i ostalih životinja

* Uslužno sušenje ratarskih kultura

* Proizvodnja ratarskih kultura

* Proizvodnja mlijeka i proizvoda od mlijeka

3. POSTOJEĆA IMOVINA INVESTITORA

3.1. KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST DUGOTRAJNE IMOVINE

Na dan 31. 12.2009. godine knjigovodstvena vrijednost dugotrajne imovine bila je

sljedeća:

POSTOJEĆA IMOVINA INVESTITORA 5.927.504,80

Zemljište 2.272.992,20

Postrojenja i oprema 712.287,30

Građevinski objekti 1.575.778,60

Alati, pogonski inventar i transportna imovina 17.007,10

Biološka imovina 436.297,20

Materijalna imovina u pripremi 913.142,40

UKUPNO: 5.927.504,80

71

Zemljište

OPG Zelena dolina vlasnik je 61 ha zemljišta za ratarsku proizvodnju.

Objekti i tehnološki kapaciteti

OPG posjeduje sušaru za žitarice kapaciteta 10 t/sat, silos kapaciteta 500 tona, podno

etažno skladište kapaciteta 500 tona, trenč silose kapaciteta 700 m3, farmu krava i druge

objekte kao što su garaža i skladišta.

4. ANALIZA DOSADAŠNJEG POSLOVANJA

POKAZATELJI USPJEŠNOSTI POSLOVANJA

Kratkoročne obaveze + Dugoročne

obaveze

OMJER OBAVEZA I

KAPITALA

= --------------------------------------------------- = 1,0637

Kapitel i rezerve

Kratkoročne obaveze + Dugoročne

obaveze

KOEFICIJENT

ZADUŽENOSTI = --------------------------------------------------- = 0,51718

Dugoročna imovina + Kratkoročna

imovina

Kratkotrajna imovina

POKAZATELJ TEKUĆE

LIKVIDNOSTI = --------------------------------------------------- = 0,906997

Kratkoročne obaveze

Kratkoročna imovina - Zalihe

POKAZ. UBRZANE

LIKVIDNOSTI

= --------------------------------------------------- = 0,615266

Kratkoročne obaveze

Dobit prije poreza

POKRIĆE TROŠKOVA

KAMATA = -------------------------------------------------- = 2,3842

Kamate, tečajne razlike

72

Poslovni prihodi - Materijalni troškovi

BRUTO PROFITNA

MARŽA = -------------------------------------------------- = 0,4989

Poslovni prihodi

Dobit nakon oporezivanja

NETO MARŽA = ---------------------------------------------------

---

= 0,07129

Poslovni prihodi

Poslovni prihodi - Poslovni rashodi

OPERATIVNA PROFITNA

MARŽA = -------------------------------------------------- = 0,34546

Poslovni prihodi

Dobit nakon oporezivanja

POVRAT VLASTITOG

KAPITALA = -------------------------------------------------- = 0,05228

Upisani kapital

Dobit nakon oporezivanja

POVRAT NA UKUPNU

IMOVINU = -------------------------------------------------- = 0,022133

Ukupna aktiva

Poslovni prihodi

POKAZATELJ

ISPLATIVOSTI = --------------------------------------------------- = 0,439366

Dugotrajna imovina

Navedeni pokazatelji temeljeni na podacima pokazuju da je namjeravano investicijsko

ulaganje planirano na kvalitetnoj osnovi jer svi ekonomski i financijski pokazatelji su

povoljni.

Planirana investicija je relativno male vrijednosti te neće promijeniti financijsku stabilnost

poslovnog subjekta.

73

5. OCJENA RAZVOJNIH MOGUĆNOSTI I SPOSOBNOSTI OPG-a

Temeljem podataka prikazanih u prethodnim dijelovima projekta i informacija koje su bile

dostupne o dosadašnjem poslovanju OPG-a Zelena dolina može se zaključiti sljedeće:

OPG iskazuje stalan nedostatak dugoročnih izvora sredstava što je većim dijelom

posljedica angažiranja obrtnih sredstava za neophodne sanacije ratnih šteta, kako bi

se održala proizvodnja.

Izuzev kreditnih obveza OPG nema dugoročnih obveza.

Da bi OPG održao i sačuvao svoje mjesto na tržištu i zadržao postojeću zaposlenost

neophodno je potrebno:

- osigurati trajna obrtna sredstva za kontinuirani proces proizvodnje, a time pune

zaposlenosti i ostvarenja planiranih prihoda i rezultata poslovanja

- postupno obaviti nužnu rekonstrukciju i modernizaciju proizvodnih kapaciteta u

svrhu snižavanja cijene proizvodnje i mogućeg novog zapošljavanja.

6. ANALIZA TRŽIŠTA PRODAJE I NABAVE, DINAMIKA I PREGLED

PREGLED PROMETA PO KUPCIMA U 2009. GODINI (s prometom iznad

200.000,00 kuna)

KUPCI NA DAN 31.12.2009. KUPAC IZNOS

1. PZ SISAK 2.930.447,36

2. TVORNICA SIRA D.D. 1.952.201,72

3. RATAR D.O.O. 991.154,72

4. SILOSI 554.578,60

5. MLJEKAR D.D. 353.892,50

Nadalje, treba naglasiti, s obzirom na mali broj „inputa“ i poznate izvore tržišta, nabava nije

bila i ne bi trebala biti poseban problem.

Izvori nabave za reprodukcijski materijal, energiju i tekuće održavanje koncentriran je u

nekoliko tvrtki sa lokalnog područja.

Uvjeti i cijene dobave ugovaraju se na godišnjoj razini. Pouzdanost izvora jamče stalni i veliki

dobavljači. Jedan broj dobavljača pojavljuje se i kao kupac proizvoda, cijene

reprodukcijskog materijala su nepovoljnije uslijed plaćanja prijebojem, no u uvjetima

kvalitetnijeg plaćanja ti bi se uvjeti poboljšali

74

7. STRUKTURA ZAPOSLENIH

U OPG-u je uposleno 6 djelatnika, čija je kvalifikacijska struktura slijedeća:

SPECIFIKACIJA RADNIKA

1. VSS - 1RADNIK

3. SSS – 3 RADNIKA

4. KV – 2 RADNIKA

Broj djelatnika i njihova kvalifikacijska struktura zadovoljava potrebe poduzeća.

8. TEHNIČKI ELEMENTI ULAGANJA

8.1. Tehnologija proizvodnje mlijeka

GOVEDARSKA PROIZVODNJA

Proizvodnja mlijeka organizirana je u novom objektu. Objekt ima čvrsti puni pod jer se tov

vrši u dubokoj stelji.

Način držanja i uzgoja mliječnih krava biti je kombiniran. Kod uzgoja krava muzara moguća

je ljetna ispaša, jer iskustva pokazuju da muzara koja je stalno vezana, osobito u

ekstenzivnim proizvodnim uvjetima ima znatno kraći životni i produktivni vijek.

IZBOR PASMINSKOG TIPA

U našim krajevima uobičajeno je držanje kombiniranog goveda za proizvodnju mlijeka i

mesa, u tipu simentalac, čiji su proizvodni kapaciteti oko 4.500 l mlijeka godišnje. U uzgoju

se na ovoj farmi uzgaja mliječni tip goveda pasmine Holstain-friesen sa prosječnim

kapacitetom od oko 7.000 l mlijeka godišnje. Investicijskim je programom planirana

mliječnost od 6.500 l godišnje.

SMJEŠTAJ KRAVA

Krave se drže u zatvorenoj staji na vezu, ali s ispustom. Ležišta za krave su dugačka 160

cm i široka 110 cm. Gnoj se skuplja u sabirnu jamu i kasnije koristiti u proizvodnji krmnog

bilja, čime se zatvara cijeli ciklus stočarsko ratarske proizvodnje. Kod proizvođača tako

velikih količina mlijeka neophodni su „laktofrizi“ što uklanja mogućnost kvarenja mlijeka.

Osim držanja na vezu u staji, za krave će biti osigurana i paša na pašnjacima. Investitor

posjeduje livade uz štalu gdje će organizirati ispust i pašu.

75

TEHNOLOŠKI PROCES PROIZVODNJE MLIJEKA

Proizvodnja mlijeka u našoj zemlji je na nedovoljno razvijenom nivou uspoređujući je s

kapacitetima proizvodnje u industrijski razvijenim zemljama.

Uzroci nezadovoljavajućem obimu proizvodnje, nalaze se prvenstveno u nedovoljnoj

proizvodnji mlijeka po jednom grlu godišnje, stoga povećanje proizvodnje mlijeka treba

prvenstveno bazirati na povećanju proizvodnje po grlu godišnje.

MLIJEČNOST

Po vrijednosti proizvoda u govedarstvu u prvom redu dolazi mlijeko, a potom meso. Da bi se

postigla što bolja mliječnost, a bez nepoželjnih posljedica po zdravlje i proizvodni vijek

životinja, potrebno je poznavati pojavu i tijek laktacije, utjecaj paragenetskih faktora na

mliječnost, odnosno mužnju krava.

ISHRANA KRAVA

Krave u prosjeku konzumiraju 2 do 3 kg suhe tvari na 100 kg tjelesne težine. Više jedu u

naponu laktacije.

Obzirom na strukturu obroka, tj. na udio voluminozne i krepke hrane u suhoj tvari, obrok

može biti sastavljen isključivo od voluminozne hrane ili uz dodatak koncentrata. Kod

prehrane isključivo voluminoznom hranom, krave dobivaju malo energije, pa je mliječnost

manja, a kod krava većih genetskih sposobnosti može doći i do pojave lošeg gojnog stanja, a

i do reproduktivnih poremećaja.

HRANIDBA KRAVA U SUHOSTAJI

Suhostaj je razdoblje visoke steonosti pa hranidba u tom periodu znatno utječe na

mliječnost, zdravlje i plodnost krava u idućoj laktaciji ali i na zdravlje teleta. U tom se

razdoblju krave hrane kao i da daju 5 do 10 litara mlijeka. Najbolja je mješavina livadnog

sijena i sijena leguminoza, te do 10 kg kvalitetne silaže dnevno. U početku suhostaja, kao i

pred teljenje uskraćuje se kvalitetna hrana.

HRANIDBA KRAVA U LAKTACIJI

+Nekoliko dana prije teljenja i tjedan dana nakon teljenja, krava uzima najmanje hrane, 1,2

do 1,5 kg/100 kg tjelesne težine i 0,5 do 2 kg koncentrata.

Nakon toga počinje razdoblje uvoda u mliječnost koje traje slijedeća 2 do 4 tjedna. U tom

razdoblju postupno se povećava količina hrane, da bi se došlo do maksimalnog unosa hrane

bez pojave probavnih poremećaja.

76

8.2. Tehnologija silosa

Silosi su izrađeni od metalnih elemenata za čije utemeljenje treba izvesti jednostavne

temeljne stope i temeljne prstene. Linija za sušenje i skladištenje zrna sastoji se od strojno

tehnološke opreme koja omogućuje:

1. Prijem

2. Pred čišćenje

3. Skladištenja

4. Transporta

5. Čišćenje

6. Otpremu.

10. ZAŠTITA ČOVJEKOVE OKOLINE

Zaštita čovjekove okoline izrazito je naglašena zbog specifičnosti biljne i stočarske

proizvodnje , jer se u procesu proizvodnje upotrebljavaju zaštitna sredstva. Svi proizvodni

objekti zadovoljavaju propisane standarde u zaštiti čovjekove okoline. Skladišta za

skladištenje štetnih tvari su izrađena po važećim standardima te podliježu konstantnoj

kontroli inspekcijskih službi.

11. Predračunska vrijednost i opis ulaganja

11.1. Ulaganje u osnovna sredstva

Oprema

cijena Stroj za spremanje silaže u crijeva 421.822 kn

Oprema za separaciju i obradu gnojnice 223.890 kn

Traktor sa prednjim utovarivačem i

izuzimačem silaže 496.785 kn

Traktor sa prednjim utovarivačem za

stajnjak i utovarnom korpom za

manipulaciju stajnjakom 476.407 kn

Laktofriz sa agregatima 212.100 kn

Pumpa za povećavanje pritiska i spojni

cjevovod sa rezervoarom 99.800 kn

Sveukupno 1.930.804 kn

77

Stroj za spremanje silaže

Stroj je namijenjen za mala gospodarstva, nema ovlačne trake za silažu nego ima lijevak

preko kojeg se stroj puni, te je za to potreban pored traktora za pogon stroja potreban još

jedan ili dva traktora sa utovarnim korpama (prednjim utovarivačima) koji bi punili stroj.

Oprema za separaciju i obradu gnojnice

Separator je opremljen sa:

- svrdlo za prešanje od nehrđajućeg čelika

- 2 zaslona (pojačani + HD kratki) od nehrđajućeg čelika

- veličina otvora opcionalna (0.25mm, 0.5mm, 0.75mm ili 1.0mm)

- kućište dovoda i oplata od lijevanog željeza

- produžetak oplate

- zalisci za otpust regulirani sa 4 težinske poluge

- okvir za instalaciju na tlo od nehrđajućeg čelika

- višerasponski opremljen motor sa konektorskim blokom 5,5 KW, 400V/50Hz

- ispusni otvor sa kvadratastom prirubnicom, razmak rupe 150mmx150mm

- ulazni T dio (ulaz - utor HK 108, prekoračenje kapaciteta - kugla HK 108)

Traktor sa prednjim utovarivačem i izuzimačem silaže

Motor: Diesel turbo motor, common rail sustav ubrizgavanja goriva, 4 cilindra sa četiri ventila

po cilindru, zapremina 4400 ccm, snaga 81 kW (84 kW)/110 ks (114 ks), intercooler, vodeno

hlađenje motora, motor zadovoljava EURO III normu ispušnih plinova

Traktor sa prednjim utovarivačem i utovarnom korpom za manipulaciju stajnjakom

Motor turbo , common rail sustav ubrizgavanja goriva, 4 cilindra sa četiri ventila po cilindru,

zapremina 4400 ccm, snaga 81 kW (84 kW)/110 ks (114 ks), intercooler, vodeno hlađenje

motora, motor zadovoljava EURO III normu ispušnih plinova

Laktofriz sa agregatima

Nominalni sadržaj 5140 l mlijeka, učinak rashladnih kompresora 2x7,5 ks, okruglog oblika,

iznutra i izvana NIRO. Posjeduje sustav za automatsko pranje i doziranje sredstava za

pranje. Neophodan za čuvanje mlijeka u adekvatnim uvjetima.

Pumpa za povećanje pritiska i spojni cjevovod sa rezervoarom

Ova oprema će smanjiti troškove vode pošto će se koristiti voda iz vlastitih bunara. Godišnji

trošak vode za farmu je oko 54.364,89 kuna što će se investiranjem u ovu opremu popuno

isključiti iz troškova.

78

Struktura ukupnih ulaganja je kako slijedi:

Struktura ulaganja

Dugotrajna imovina 1.965.804 kn

Materijalna imovina 1.930.804 kn

Oprema 1.930.804 kn

Izrada elaborata zaštite okoliša 35.000 kn

Sveukupno 1.965.804 kn

11.2. Financiranje investicije

Planirana je slijedeća financijska konstrukcija:

Struktura

financiranja

Kreditna sredstva 1.745.000 kn

Vlastita sredstva 220.804 kn

Sveukupno 1.965.804 kn

Kreditna sredstva će se koristiti kod Privredne banke s kojom investitor ima uspješnu

poslovnu suradnju već dugi niz godina.

11.3. Dinamički plan

Investicijsko ulaganje planira se realizirati odmah po nabavci sredstava.

79

12. EKONOMSKO-FINANCIJSKA ANALIZA

12.1. Planirani prihod biljna proizvodnja

Planirani su slijedeći prihodi od biljne proizvodnje (na vlastitim površinama i na zemljištu u

zakupu):

Proizvod

sjetvene

površine

prinos

Ukupno

poticaji

ukupno

poticaji

prodajna

cijena

vrijednost

prodaje

Sveukupno

prodaja i

poticaji

Pšenica 365

6.000

2.190.000

2250

821.250

1,6

3.504.000

4.325.250

Kukuruz 200

8.500

1.700.000

1250

250.000

1,4

2.380.000

2.630.000

Suncokret 150

2.800

420.000

2250

337.500

2,5

1.050.000

1.387.500

Soja 137

3.000

411.000

2250

308.250

2,5

1.027.500

1.335.750

Uljana

repica

116

3.000

348.000

2250

261.000

2,8

974.400

1.235.400

Šećerna

repa

239

60.000

14.340.000

3000

717.000

0,25

3.585.000

4.302.000

Sjemenski

kukuruz

40

2.500

100.000

6500

260.000

6

600.000

860.000

Ječam

ozimi

100

4.800

480.000

1650

165.000

1,2

576.000

741.000

Lucerna i

travne

smjese

100

-

1250

125.000

0,6

-

125.000

UKUPNO:

1.447

19.989.000

3.245.000

13.696.900

16.941.900

80

12.2. Kalkulacija direktnih troškova biljne proizvodnje

Za realizaciju proizvodnje biti će utrošena slijedeća sredstva:

400 krava hd 146.000 160 teladi hd 8.400

količina

Vrijednost

količina

vrijednost

HRANA Cijena ukupno Po

hd

Ukupno po

hd

ukupno po

hd

ukupno

gk-3 1,92

1.095.000

7,5 2100000 16,5

Gtg 2,15

103.952

1,78 223496,8

Gi 2,1

sijeno 0,75

438.000

3

328.500

2,25

75.920

1,3 56940

sjenaža 0,25

623.420

4,27

155.855

1,07

29.200

0,5 7300

silaža 0,25

1.791.420

12,27

447.855

3,07

50.224

0,86 12556

Suhi repini

rezanci

1,15

582.540

3,99

669.921

4,59

slama 0,12

54.020

0,37

6.482

0,04

zamjenica 8,8

14.600

0,25 128626

mlijeko 2,2

37.960

0,65 83512

VETERINARSKE

USLUGE

OSTALO

4.584.400

31

3.708.613

28

311.856

5

512.431

81

240 junica hd 87.600 400 grla hd 146.000

količina Vrijednost količina vrijednost

ukupno po hd ukupno po hd ukupno po hd Ukupno

1.095.000 3,75 2.100.000

103.952 0,36 223.497

143.664 1,64 301694,4 3,44 143.664 0,49 301.694

219.000 2,5 164250 1,88 732.920 2,51 549.690

652.620 2,24 163.155

1.384.080 15,8 346020 3,95 3.225.724 11,05 806.431

582.540 2 669.921

37.668 0,43 4520,16 0,05 91.688 0,31 11.003

14.600 0,05 128.626

7.960 0,13 82.512

258.530

1.784.412 20 816.485 9 6.680.668 23 5.604.059

12.3. Kalkulacija proizvodnje mlijeka direktni troškovi hrane

400 krava hd 146.000 160 teladi hd 58.400

količina Vrijednost količina vrijednost

HRANA Cijena Ukupno po

hd

ukupno po

hd

ukupno po

hd

ukupno

gk-3 2,2 1.095.000 7,5 2409000 16,5

Gtg 2,15 103.952 1,78 223496,8

Gi 2,1

sijeno 0,75 438.000 3 328.500 2,25 75.920 1,3 56940

sjenaža 0,25 623.420 4,27 155.855 1,07 29.200 0,5 7300

silaža 0,25 1.791.420 12,27 447.855 3,07 50.224 0,86 12556

Suhi repini

rezanci

1,15 582.540 3,99 669.921 4,59

Slama 0,12 54.020 0,37 6.482 0,04

Zamjenica 8,8 14.600 0,25 128626

Mlijeko 2,2 37.960 0,65 83512

4.584.400 31 4.017.613 28 311.856 5 512.431

82

240 junica hd 87.600 400 grla hd

146.000

količina

Vrijednost

količina

vrijednost

HRANA Cijena Ukupno po

hd

ukupno po

hd

ukupno po hd ukupno

gk-3 2,2

1.095.000

3,75

2.409.000

Gtg 2,15

103.952

0,36

223.497

Gi 2,1

143.664

1,64 301694,4 3,44

143.664

0,49

301.694

sijeno 0,75

219.000

2,5 164250 1,88

732.920

2,51

549.690

sjenaža 0,25

652.620

2,24

163.155

silaža 0,25

1.384.080

15,8 346020 3,95

3.225.724

11,05

806.431

Suhi repini

rezanci

1,15

582.540

2

669.921

slama 0,12

37.668

0,43 4520,16 0,05

91.688

0,31

11.003

zamjenica 8,8

14.600

0,05

128.626

mlijeko 2,2

37.960

0,13

82.512

1.784.412

20

816.485

9

6.680.668

23

5.345.529

12.4. Kalkulacija prihoda farme

400 krava po HD 146.000 160 teladi HD 8.400

Količina Vrijednost Količina Vrijednost

Proizvodnja Ukupno Po HD Ukupno Po HD Ukupno Po HD Ukupno

Mlijeko 2.774.000 19 10.050.202 68,84

Premija 1.387.000 2,19

Prodaja 30.000 210.000 160 20 480000

Stajnjak

UKUPNO: 11.647.202 71,03 480000

83

240 junice HD 87.600 400 grla po HD 146.000

Količina Vrijednost Količina Vrijednost

Proizvodnja Ukupno Po HD Ukupno Po HD Ukupno Po HD Ukupno

Mlijeko 10.050.202

Premija 120000 62,24 1.387.062

Prodaja 120 624000 323,65 690.324

Stajnjak

UKUPNO: 120 744000 385,89 0 0 0 12.127.588

12.5. Plan otplate kredita

Informacije o kreditu

Iznos kredita

Grace period

Kamata

Vrijeme otplate

Dinamika otplate

1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina

Otplata glavnice 0 kn 0 kn 174.500 kn 174.500 kn 174.500 kn

Kamata 116.340 kn 116.340 kn 112.414 kn 101.944 kn 91.474 kn

Anuitet 116.340 kn 116.340 kn 286.914 kn 276.444 kn 265.974 kn

6. godina 7. godina 8. godina 9. godina 10. godina 11. godina 12. godina

174.500 kn 174.500 kn 174.500 kn 174.500 kn 174.500 kn 174.500 kn 174.500 kn

81.004 kn 70.534 kn 60.064 kn 49.594 kn 39.124 kn 28.654 kn 18.184 kn

255.504 kn 245.034 kn 234.564 kn 224.094 kn 213.624 kn 203.154 kn 192.684 kn

84

Plan otplate kredita

Godina Tranša Glavnica Otplata glavnice Kamata

1 1 1.939.000 kn 29.085 kn

2 1.939.000 kn 29.085 kn

3 1.939.000 kn 29.085 kn

4 1.939.000 kn 29.085 kn

2 5 1.939.000 kn 29.085 kn

6 1.939.000 kn 29.085 kn

7 1.939.000 kn 29.085 kn

8 1.939.000 kn 29.085 kn

3 9 1.939.000 kn 43.625 kn 29.085 kn

10 1.895.375 kn 43.625 kn 28.431 kn

11 1.851.750 kn 43.625 kn 27.776 kn

12 1.808.125 kn 43.625 kn 27.122 kn

4 13 1.764.500 kn 43.625 kn 26.468 kn

14 1.720.875 kn 43.625 kn 25.813 kn

15 1.677.250 kn 43.625 kn 25.159 kn

16 1.633.625 kn 43.625 kn 24.504 kn

5 17 1.590.000 kn 43.625 kn 23.850 kn

18 1.546.375 kn 43.625 kn 23.196 kn

19 1.502.750 kn 43.625 kn 22.541 kn

20 1.459.125 kn 43.625 kn 21.887 kn

6 21 1.415.500 kn 43.625 kn 21.233 kn

22 1.371.875 kn 43.625 kn 20.578 kn

23 1.328.250 kn 43.625 kn 19.924 kn

24 1.284.625 kn 43.625 kn 19.269 kn

7 25 1.241.000 kn 43.625 kn 18.615 kn

26 1.197.375 kn 43.625 kn 17.961 kn

85

27 1.153.750 kn 43.625 kn 17.306 kn

28 1.110.125 kn 43.625 kn 16.652 kn

8 29 1.066.500 kn 43.625 kn 15.998 kn

30 1.022.875 kn 43.625 kn 15.343 kn

31 979.250 kn 43.625 kn 14.689 kn

32 935.625 kn 43.625 kn 14.034 kn

9 33 892.000 kn 43.625 kn 13.380 kn

34 848.375 kn 43.625 kn 12.726 kn

35 804.750 kn 43.625 kn 12.071 kn

36 761.125 kn 43.625 kn 11.417 kn

10 37 717.500 kn 43.625 kn 10.763 kn

38 673.875 kn 43.625 kn 10.108 kn

39 630.250 kn 43.625 kn 9.454 kn

40 586.625 kn 43.625 kn 8.799 kn

11 41 543.000 kn 43.625 kn 8.145 kn

42 499.375 kn 43.625 kn 7.491 kn

43 455.750 kn 43.625 kn 6.836 kn

44 412.125 kn 43.625 kn 6.182 kn

12 45 368.500 kn 43.625 kn 5.528 kn

46 324.875 kn 43.625 kn 4.873 kn

47 281.250 kn 43.625 kn 4.219 kn

48 237.625 kn 43.625 kn 3.564 kn

UKUPNO: 1.745.000 kn 652.988 kn

86

12.6. Planirana amortizacija

knji. vrijednost stop

a

2009.

godina

2010.

godina

2011. godina 2012. godina

Osnovno stado 0 kn 0% 472.895,7

5

379.984,22 343.695,72 310.872,78

Građevine 0 kn 5% 1.155.178 1.108.278 1.063.282 1.020.113

Trajni nasad 0 kn 10% 69.475,13 64.375,66 59.650,48 55.272,14

Oprema nova 1.930.804 kn 25% 482.701 kn 482.701 kn 482.701 kn 482.701 kn

Oprema

postojeća

166.953

121.943

80.026

40.988

Nemat. i

osnivačka

ulaganja

35.000 kn 20% 7.000 kn 7.000 kn 7.000 kn 7.000 kn

Sveukupno 1.965.804 kn 2.354.203kn 2.164.282 kn 2.036.355 kn 1.916.947 kn

2013.

godina

2014.

godina

2015.

godina

2016

godina

2017.

godina

2018.

godina

2019.

godina

2020. godina

281.184,43 253.065,60 227.759,00 204.983,00 184.484,82 166.036,34 149.432,70 134.489,43

978.697 929.762 kn 883.274 kn 839.110 kn 797.155 kn 757.297 kn 719.432 kn 683.461 kn

51.215,16 51.162 kn 47.582 kn 44.250 kn 44.152 kn 38.272 kn

7.000 kn

1.318.096 kn 1.233.990 kn 1.158.615 kn 1.088.343 kn 1.025.792 kn 961.605 kn 868.865 kn 817.950 kn

12.9. Projekcija računa dobiti i gubitka

2009. godina 2010. godina 2011.

godina

2012.

godina

2013.

godina

Prihod od vlastite

biljne proizvodnje

13.696.900 kn 13.696.900 kn 13.696.900 kn 13.696.900 kn 13.696.900 kn

Prihod od usluga

silosa

1.276.000 kn 1.276.000 kn 1.276.000 kn 1.276.000 kn 1.276.000 kn

Prihod od mlijeka 12.127.588 kn 12.127.588 kn 12.127.588 kn 12.127.588 kn 12.127.588 kn

Prihod od poticaja 3.245.000 kn 3.245.000 kn 3.245.000 kn 3.245.000 kn 3.245.000 kn

Ostali prihodi 334.942 kn 334.942 kn 334.942 kn 334.942 kn 334.942 kn

Prihod 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn

87

Troškovi

repromaterijala

10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn

Ostali materijalni

troškovi

4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn

Ostali troškovi 5.759.000 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn

Radna snaga 4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn

Amortizacija 2.354.203 kn 2.164.282 kn 2.036.355 kn 1.916.947 kn 1.312.636 kn

Kamata 104.700 kn 104.700 kn 100.774 kn 90.304 kn 79.834 kn

Rashod 28.295.883 kn 28.105.962 kn 27.974.109 kn 27.844.231 kn 27.229.450 kn

Dobit prije poreza 2.384.547 kn 2.574.468 kn 2.706.321 kn 2.836.199 kn 3.450.980 kn

Porez (20%) Dobit/Gubitak 2.384.547 kn 2.574.468 kn 2.706.321 kn 2.836.199 kn 3.450.980 kn

2014. godina 2015. godina 2016. godina 2017. godina 2018. godina 2019. godina 2020. godina

13.696.900 kn 13.696.900 kn 13.696.900 kn 13.696.900 kn 13.696.900 kn 13.696.900 kn 13.696.900 kn

1.276.000 kn 1.276.000 kn 1.276.000 kn 1.276.000 kn 1.276.000 kn 1.276.000 kn 1.276.000 kn

12.127.588 kn 12.127.588 kn 12.127.588 kn 12.127.588 kn 12.127.588 kn 12.127.588 kn 12.127.588 kn

3.245.000 kn 3.245.000 kn 3.245.000 kn 3.245.000 kn 3.245.000 kn 3.245.000 kn 3.245.000 kn

334.942 kn 334.942 kn 334.942 kn 334.942 kn 334.942 kn 334.942 kn 334.942 kn

30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn

10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn

4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn

5.759.000 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn

4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn

1.233.990 kn 1.158.615 kn 1.088.343 kn 1.025.792 kn 961.606 kn 868.865 kn 817.950 kn

69.364 kn 58.894 kn 48.424 kn 37.954 kn 27.484 kn 17.014 kn 6.544 kn

27.140.334 kn 27.054.489 kn 26.973.747 kn 26.900.726 kn 26.826.070 kn 26.722.859 kn 26.661.474 kn

3.540.096 kn 3.625.941 kn 3.706.683 kn 3.779.704 kn 3.854.360 kn 3.957.571 kn 4.018.956 kn

708.019 kn 725.188 kn 741.337 kn 755.941 kn 770.872 kn 791.514 kn 803.791 kn

2.832.077 kn 2.900.753 kn 2.965.347 kn 3.023.763 kn 3.083.488 kn 3.166.057 kn 3.215.165 kn

88

12.10. Financijski tijek

2009. godina 2010. godina 2011. godina 2012. godina 2013. godina

PRIMICI 32.646.234 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn

Prihod 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn

Izvori financiranja 1.965.804 kn 0 kn 0 kn 0 kn

Kreditna sredstva 1.745.000 kn

Vlastita sredstva 220.804 kn

Ostatak vrijednosti 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

Dugotrajna imovina 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

Kratkotrajna imovina 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

IZDACI 28.012.184 kn 26.046.380 kn 26.387.528 kn 26.366.588 kn 26.345.648 kn

Ulaganja u dugotrajnu

imovinu

1.965.804 kn

Ulaganja u trajna

obrtna sredstva

0 kn

Troškovi poslovanja 25.941.680 kn 25.941.680 kn 26.112.254 kn 26.101.784 kn 26.091.314 kn

Materijalni 10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn

Usluge 4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn

Ostali troškovi 5.759.000 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn

Plaće radnika 4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn

Kamate 104.700 kn 104.700 kn 100.774 kn 90.304 kn 79.834 kn

Glavnica 174.500 kn 174.500 kn 174.500 kn

Porez (20%) 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

NETO primici 4.634.050 kn 4.634.050 kn 4.292.902 kn 4.313.842

kn

4.334.782 kn

Kumulativ neto

primitaka

4.634.050 kn 9.268.100 kn 13.561.002 kn 17.874.844 kn 22.209.626 kn

89

2014. godina 2015. godina 2016. godina 2017. godina 2018. godina 2019. godina 2020. godina

30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 31.443.430 kn

30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn

0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 763.000 kn

0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 763.000 kn

0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 1.149.389 kn

27.740.747 kn 27.754.145 kn 27.765.501 kn 27.773.770 kn 27.782.292 kn 27.803.037 kn 27.457.651 kn

26.788.863 kn 26.795.562 kn 26.801.241 kn 26.805.375 kn 26.809.636 kn 26.820.008 kn 26.647.315 kn

10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn

4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn

5.759.000 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn

4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn

69.364 kn 58.894 kn 48.424 kn 37.954 kn 27.284 kn 17.014 kn 6.544 kn

174.500 kn 174.500 kn 174.500 kn 174.500 kn 174.500 kn 174.500 kn

708.019 kn 725.188 kn 741.337 kn 755.941 kn 770.872 kn 791.514 kn 803.791 kn

2.939.684 kn 2.926.286 kn 2.914.929 kn 2.906.660 kn 2.898.138 kn 2.877.394 kn 3.985.780 kn

25.149.310 kn 28.075.595 kn 30.990.524 kn 33.897.184 kn 36.795.322 kn 39.672.715 kn 43.658.495 kn

12.11. Ekonomski tijek

2009. godina 2010. godina 2011. godina 2012. godina 2013. godina 2014. godina

PRIMICI 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn

Ukupni prihod 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn

Ostatak

vrijednosti

0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

Dugotrajna

imovina

0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

90

Kratkotrajna

imovina

0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

IZDACI 32.304.891 kn 28.105.962 kn 28.148.609 kn 28.018.731 kn 27.403.950 kn 28.730.872 kn

Dugotrajna

imovina

1.965.804 kn

Ulaganje u trajna

obrtna sredstva

0 kn

Troškovi

poslovanja

30.234.387 kn 28.105.962 kn 28.148.609 kn 28.018.731 kn 27.403.950 kn 28.022.853 kn

Materijalni 10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn

Usluge 4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn

Nematerijalni 7.697.504 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn

obaveze po

kreditima

104.700 kn 104.700 kn 275.274 kn 264.804 kn 254.334 kn 243.864 kn

amortizacija 2.354.203 2.164.282 2.036.355 1.916.947 1.312.636 1.233.990

Plaće radnika 4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn

Porez (20%) 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 708.019 kn

NETO primici -1.624.461 kn 2.574.468 kn 2.531.821 kn 2.661.699 kn 3.276.480 kn 1.949.558 kn

Kumulativ neto

primitaka

-1.624.461 kn 950.007 kn 3.481.828 kn 6.143.528 kn 9.420.008 kn 11.369.566 kn

2015. godina 2016. godina 2017. godina 2018. godina 2019. godina 2020. godina

30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn

30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn

0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 320.000 kn

28.679.365 kn 28.630.920 kn 28.587.107 kn 28.542.314 kn 28.480.387 kn 28.443.556 kn

91

27.954.177 kn 27.889.583 kn 27.831.167 kn 27.771.442 kn 27.688.873 kn 27.639.765 kn

10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn 10.930.565 kn

4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn 4.951.000 kn

5.759.000 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn 5.759.000 kn

233.394 kn 222.924 kn 212.454 kn 201.984 kn 191.514 kn 181.044 kn

1.158.615

1.088.343

1.025.792

961.606

868.865

817.950

4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn 4.196.415 kn

725.188 kn 741.337 kn 755.941 kn 770.872 kn 791.514 kn 803.791 kn

2.001.065 kn 2.049.510 kn 2.093.323 kn 2.138.116 kn 2.200.043 kn 2.236.874 kn

13.370.630 kn 15.420.140 kn 17.513.463 kn 19.651.579 kn 21.851.622 kn 24.088.495 kn

12.12. Račun dobiti i gubitka samo za projekt

Projektom se ne povećava samo proizvodni kapacitet nego se želi postići racionalizacija i

optimalizacija proizvodnog procesa.

Financijski se mogu izraditi slijedeće racionalizacije:

Godišnji trošak vode za farmu je oko 54.364,89 kuna što će se investiranjem u

ovu opremu za korištenje vode iz vlastitih bunara popuno isključiti iz troškova.

Godišnje uginuće od 5 krava povećalo je rashode za oko 43.224 kn.

12.3. Bilanca

2009. godina 2010. godina 2011. godina 2012. godina 2013. godina

AKTIVA

Dugotrajna imovina 58.851.649 kn 56.687.367 kn 54.651.012 kn 52.734.065 kn 51.421.429 kn

Mater. imovina 61.205.852 kn 58.851.649 kn 56.687.367 kn 54.651.012 kn 52.734.065 kn

Nematerijalna imovina 3.500 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn

Amortizacija 2.354.203,00 2.164.282,00 2.036.355,00 1.916.947,00 1.312.636,00

0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

Kratkotrajna imovina 29.148.259 kn 31.502.462 kn 33.665.763 kn 35.525.000 kn 37.264.830 kn

Zalihe 8.736.766 kn 8.736.766 kn 8.736.766 kn 8.736.766 kn 8.736.766 kn

92

Potraživanja 14.238.736 kn 14.238.736 kn 14.238.736 kn 14.238.736 kn 14.238.736 kn

Financijska imovina 6.172.757 kn 8.526.960 kn 10.690.261 kn 12.549.498 kn 14.289.328 kn

Sveukupno aktiva 87.999.908 kn 88.189.829 kn 88.316.775 kn 88.259.065 kn 88.686.259 kn

PASIVA

Dugotrajne obaveze 16.530.471 kn 16.530.471 kn 16.526.545 kn 16.341.575 kn 16.156.605 kn

Kratkotrajne obaveze 26.304.922 kn 26.304.922 kn 26.303.941 kn 26.301.323 kn 26.298.706 kn

Dobavljači 18.929.046 kn 18.929.046 kn 18.929.046 kn 18.929.046 kn 18.929.046 kn

Plaće 349.701 kn 349.701 kn 349.701 kn 349.701 kn 349.701 kn

Porez (20%) 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

Obaveze po kreditima 7.000.000 kn 7.000.000 kn 7.000.000 kn 7.000.000 kn 7.000.000 kn

Kamata 26.175 kn 26.175 kn 25.193 kn 22.576 kn 19.958 kn

Kapital i rezerve 45.164.515 kn 45.354.436 kn 45.486.289 kn 45.616.167 kn 46.230.948 kn

Kapital vlasnika 40.395.421 kn 40.395.421 kn 40.395.421 kn 40.395.421 kn 40.395.421 kn

Zadržana dobit 2.384.547 kn 2.384.547 kn 2.384.547 kn 2.384.547 kn 2.384.547 kn

Dobit/gubitak 2.384.547 kn 2.574.468 kn 2.706.321 kn 2.836.199 kn 3.450.980 kn

Sveukupno pasiva 87.999.908 kn 88.189.829 kn 88.316.775 kn 88.259.065 kn 88.686.259 kn

2014. godina 2015. godina 2016. godina 2017. godina 2018. godina 2019. godina

50.187.439 kn 49.028.824 kn 47.940.481 kn 46.914.689 kn 45.953.083 kn 45.084.218 kn

51.421.429 kn 50.187.439 kn 49.028.824 kn 47.940.481 kn 46.914.689 kn 45.953.083 kn

35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn 35.000 kn

1.233.990,00 1.158.615,00 1.088.343,00 1.025.792,00 961.606,00 868.865,00

0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn 0 kn

37.751.331 kn 38.791.740 kn 39.759.160 kn 40.656.998 kn 41.502.455 kn 42.278.492 kn

8.736.766 kn 8.736.766 kn 8.736.766 kn 8.736.766 kn 8.736.766 kn 8.736.766 kn

14.238.736 kn 14.238.736 kn 14.238.736 kn 14.238.736 kn 14.238.736 kn 14.238.736 kn

14.775.829 kn 15.816.238 kn 16.783.658 kn 17.681.496 kn 18.526.953 kn 19.302.990 kn

93

87.938.770 kn 87.820.564 kn 87.699.641 kn 87.571.687 kn 87.455.538 kn 87.362.710 kn

15.971.635 kn 15.786.665 kn 15.601.695 kn 15.416.725 kn 15.242.225 kn 15.067.725 kn

26.355.090 kn 26.353.179 kn 26.352.631 kn 26.351.231 kn 26.349.858 kn 26.348.960 kn

18.929.046 kn 18.929.046 kn 18.929.046 kn 18.929.046 kn 18.929.046 kn 18.929.046 kn

349.701 kn 349.701 kn 349.701 kn 349.701 kn 349.701 kn 349.701 kn

59.002 kn 59.708 kn 61.778 kn 62.995 kn 64.239 kn 65.960 kn

7.000.000 kn 7.000.000 kn 7.000.000 kn 7.000.000 kn 7.000.000 kn 7.000.000 kn

17.341 kn 14.723 kn 12.106 kn 9.488 kn 6.871 kn 4.253 kn

45.612.045 kn 45.680.721 kn 45.745.315 kn 45.803.731 kn 45.863.456 kn 45.946.025 kn

40.395.421 kn 40.395.421 kn 40.395.421 kn 40.395.421 kn 40.395.421 kn 40.395.421 kn

2.384.547 kn 2.384.547 kn 2.384.547 kn 2.384.547 kn 2.384.547 kn 2.384.547 kn

2.832.077 kn 2.900.753 kn 2.965.347 kn 3.023.763 kn 3.083.488 kn 3.166.057 kn

87.938.770 kn 87.820.564 kn 87.699.641 kn 87.571.687 kn 87.455.538 kn 87.362.710 kn

13 . EKONOMSKO TRŽIŠNA OCJENA

Rentabilnost projekta utvrđuje se temeljem dinamičkih pokazatelja:

• razdoblje povrata investicijskih ulaganja,

• neto sadašnja vrijednost projekta,

• relativna neto sadašnja vrijednost projekta,

• interna stopa rentabilnosti projekta.

Za izračun dinamičkih pokazatelja izrađen je EKONOMSKI TIJEK projekta, koji daje uvid u

jačanje ili smanjivanje ekonomskog potencijala u čitavom vijeku projekta

1. godina 2. godina 3. godina 4. godina

Neto primici ekonomskog tijeka -1.624.461 kn 2.574.468 kn 2.531.821 kn 2.661.699 kn

Povrat 2 godine -1.624.461 kn 950.007 kn 3.481.828 kn 6.143.528 kn

IRR 159,06% -1.624.461 kn 2.574.468 kn 2.531.821 kn 2.661.699 kn

NPV 45% 3.914.736 kn -1.624.461 kn 1.775.495 kn 1.204.196 kn 873.082 kn

94

6. godina 7. godina 8. godina 9. godina 10. godina 11. godina 12. godina

1.949.558 kn 2.001.065 kn 2.049.510

kn

2.093.323 kn 2.138.116 kn 2.200.043 kn 2.236.874 kn

11.369.566 kn 13.370.630 kn 15.420.140 kn 17.513.463 kn 19.651.579 kn 21.851.622 kn 24.088.495 kn

1.949.558 kn 2.001.065 kn 2.049.510 kn 2.093.323 kn 2.138.116 kn 2.200.043 kn 2.236.874 kn

304.156 kn 215.305 kn 152.081 kn 107.125 kn 75.460 kn 53.549 kn 37.549 kn

RAZDOBLJE POVRATA ULAGANJA

Razdoblje povrata investicijskih ulaganja je vrijeme neophodno potrebno da projekt povrati

uložena sredstva u okviru ukupno planiranog razdoblja ekonomskog vijeka projekta.

Razdoblje povrata investicijskih ulaganja ovog projekta je u drugoj godini ekonomskog

vijeka, što čini projekt prihvatljivim, jer je ukupno razdoblje planirano s deset godina

NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST

Neto sadašnja vrijednost projekta zbroj je diskontiranih neto primitaka iz EKONOMSKOG

TIJEKA projekta, čime se mjeri apsolutni učinak na ekonomski potencijal investitora, kao

novostvorena vrijednost. Za izračun neto sadašnje vrijednosti korišten je diskontni faktor

prosječne kamatne stope izvora financiranja, što u ovom projektu iznosi 45 % kao zadnja

diskontna stopa u kojoj je projekt pozitivan.

Prihvatljivost projekta temeljem pokazatelja neto sadašnje vrijednosti ocjenjuje se pozitivno

ukoliko je pokazatelj pozitivan ili jednak nuli. Projekt je prihvatljiv jer neto sadašnja vrijednost

iznosi 3.914.736 kn.

INTERNA STOPA RENTABILNOSTI PROJEKTA

Interna stopa rentabilnosti definira se kao ona diskontna stopa koja sadašnju vrijednost

projekta svodi na nulu.

Interna stopa rentabilnosti ovog projekta je 159,06% %, što znači da je maksimalna kamatna

stopa koju projekt može podnijeti, a da bude rentabilan, ukoliko se u potpunosti financira iz

tuđih izvora.

Projekt je rentabilan i prihvatljiv prema pokazatelju interne stope rentabilnosti, jer je ona viša

od prosječne kamatne stope na izvore financiranja.

14. ANALIZA OSJETLJIVOSTI PROJEKTA

Za analizu osjetljivosti izračunati će se minimalno prihvatljivi stupanj iskorištenja kapaciteta, i

obim prometa kao parametar koji izražava rizike poslovanja djelatnosti u odnos fiksnih i

varijabilnih troškova prema ukupnom prihodu ( četvrta godina ekonomskog vijeka projekta).

Odabirom ovoga parametra određuje se minimalno prihvatljiv obujam proizvodnje i prometa,

odnosno ukupnog prihoda koji će pokriti fiksni i varijabilni troškovi. U predloženoj analizi

pretpostavka jest da su planirani kapaciteti optimalni i da su nepromijenjeni uvjeti na tržištu.

95

Uz osjetljivost i primitaka i izdataka 100 % povrat ulaganja je u 2 godini, interna stopa

rentabilnosti 159,06 a neto sadašnja vrijednost 98.419 kn uz diskontiranje 150%

Osjetljivost 1. godina 2. godina 3. godina 4. godina

PRIMICI 100% 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn

IZDACI 100% 32.304.891 kn 28.105.962 kn 28.148.609 kn 28.018.731 kn

100 -1.624.461 kn 2.574.468 kn 2.531.821 kn 2.661.699 kn

Kumulativ neto primitaka -1.624.461 kn 950.007 kn 3.481.828 kn 6.143.528 kn

Povrat 4 godine -1.624.461 kn 950.007 kn 3.481.828 kn 6.143.528 kn

IRR 159,06% -1.624.461 kn 2.574.468 kn 2.531.821 kn 2.661.699 kn

NPV 150% 98.419 kn -1.624.461 kn 1.029.787 kn 405.091 kn 170.349 kn

6. godina 7. godina 8. godina 9. godina 10. godina 11. godina 12. godina

30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn 30.680.430 kn

28.730.872 kn 28.679.365 kn 28.630.920 kn 28.587.107 kn 28.542.314 kn 28.480.387 kn 28.443.556 kn

1.949.558 kn 2.001.065 kn 2.049.510 kn 2.093.323 kn 2.138.116 kn 2.200.043 kn 2.236.874 kn

11.369.566 kn 13.370.630 kn 15.420.140 kn 17.513.463 kn 19.651.579 kn 21.851.622 kn 24.088.495 kn

11.369.566 kn 13.370.630 kn 15.420.140 kn 17.513.463 kn 19.651.579 kn 21.851.622 kn 24.088.495 kn

1.949.558 kn 2.001.065 kn 2.049.510 kn 2.093.323 kn 2.138.116 kn 2.200.043 kn 2.236.874 kn

19.963 kn 8.196 kn 3.358 kn 1.372 kn 560 kn 231 kn 94 kn

96

15. POKAZATELJI OCJENE PROJEKTA

15.1. Pokazatelji za prvu (2010.) godinu

Kratkoročne obaveze + Dugoročne

obaveze

OMJER OBAVEZA I KAPITALA

=

------------------------------------------------------

=

0,9445

Kapital i rezerve

Kratkoročne obaveze + Dugoročne

obaveze

KOEFICIJENT ZADUŽENOSTI

=

------------------------------------------------------

=

0,485

Dugoročna imovina + Kratkoročna imovina

Kratkotrajna imovina

POKAZATELJ TEKUĆE LIKVIDNOSTI

=

------------------------------------------------------

=

1,0255

Kratkoročne obaveze

Kratkoročna imovina - Zalihe

POKAZ. UBRZANE LIKVIDNOSTI

=

------------------------------------------------------

=

0,69338

Kratkoročne obaveze

Dobit prije poreza

POKRIĆE TROŠKOVA KAMATA

=

------------------------------------------------------

=

2,3511

Kamate, tečajne razlike

Poslovni prihodi - Materijalni troškovi

97

BRUTO PROFITNA MARŽA

=

------------------------------------------------------

=

0,4179

Poslovni prihodi

Dobit nakon oporezivanja 0,0848

NETO MARŽA

=

------------------------------------------------------

=

Poslovni prihodi

Poslovni prihodi - Poslovni rashodi

OPERATIVNA PROFITNA MARŽA

=

------------------------------------------------------

=

0,19998

Poslovni prihodi

Dobit nakon oporezivanja

POVRAT VLASTITOG KAPITALA

=

------------------------------------------------------

=

0,0602

Upisani kapital

Dobit nakon oporezivanja

POVRAT NA UKUPNU IMOVINU

=

------------------------------------------------------

=

0,0292

Ukupna aktiva

Poslovni prihodi

POKAZATELJ Iskoristivosti osnovnih

sredstava

=

------------------------------------------------------

=

0,4957

Dugotrajna imovina

98

16. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

OPG Zelena dolina u svom razvoju pored suradnje s organizatorima proizvodnje koja se

očituje u kreditiranju, savjetovanju i praćenju poljoprivredne proizvodnje, aktivnosti prodaje

repromaterijala, otkupa poljoprivrednih proizvoda skladištenje i sušenje ratarskih kultura i

proizvodnji mesa i mlijeka.

Poslovanje OPG-a Zelena dolina u predloženom projektu pozitivno je i izražava prihvatljive

pokazatelje uspješnosti u svim godinama ekonomskog vijeka, te je sposobno podmirivati

svoje obveze bez rizika za društvo, kreditora, poslovnu banku i ostale vjerovnike.

Određeni rezultati i pokazatelji projekta:

OPG u svim godinama ekonomskog vijeka iskazuje neto dobit.

OPG može uspješno servisirati otplatu, odnosno likvidan je u svim godinama.

99

2. KAKO POKRENUTI VLASTITI POSAO U HRVATSKOJ?

Različiti su razlozi za pokretanje vlastitog posla. U Hrvatskoj vrlo često je

samozapošljavanje, ali to nije jedini razlog. Poduzetnici su osobe koje vole nove izazove i biti

svoji vlastiti šefovi, upravljati svojim vremenom i raditi smisleno, ono što vole i u čemu su

dobri, žele postići dodanu vrijednost i napredak u poslu. Voditi vlastiti posao nije lako, morate

se brinuti o najsitnijim detaljima, donositi različite odluke, odgovornost većine poslovanja je

na vama - pogotovo ako nemate puno zaposlenika. Kada ste poduzetnik morate uložiti više

truda te možda raditi noću i vikendima, ponekad jamčiti i osobnom imovinom, brinuti o naplati

potraživanja i sl. Stoga prije započinjanja poduzetničkog pothvata morate dobro razmisliti i

uzeti u obzir sve elemente: poduzetnička ideja, resursi, tim za provedbu ideje. U nastavku su

navedeni neki od primjera uspješnih poduzetnika – čime se bave, kako i zašto su pokrenuli

vlastiti posao, kakvi su im bili resursi, planovi, kako su pronašli kupce te njihove preporuke za

pokretanje vlastitog posla.

Primjeri uspješnih poduzetnika u RH:

KANAAN d.o.o. www.kanaan.hr

Donji Miholjac

Predsjednik Uprave društva: Zvonko Popović

KANAAN d.o.o. osnovan je 1990. godine sa sjedištem u

Radikovcima, a danas se proizvodni pogon i uprava tvrtke nalaze u

Donjem Miholjcu. Osnovna djelatnost tvrtke je proizvodnja i promet

prehrambenih proizvoda. Tvrtka zapošljava preko 90 radnika u

Hrvatskoj, a ima osnovane još dvije tvrtke u Srbiji i Makedoniji

A sve je započelo 1990. godine nakon donošenja prvog Zakona o

poduzećima, kada je kao prva privatna tvrtka na području bivše

općine Donji Miholjac osnovana tvrtka Kanaan d.o.o. Donji Miholjac. Kao mladi inženjer

suočio sam se sa dilemom da li ostati na fakultetu kao predavač, ili se upustiti u privatni

biznis koji je na ovim prostorima bio nešto novo, ali i izazov za mladog stručnjaka. Već na

početku susreo sam se s birokratskim preprekama. Uvjeti koji su traženi da ih ispunim prije

proizvodnje pisani su 60-ih godina za neke druge proizvodnje. Strojeve sam uvezao iz Italije.

To je bila tehnološka revolucija za proizvodnju kakvu su podrazumijevali naši podzakonski

akti.

U obiteljskoj kući u Radikovcima uredio sam dvije prostorije u kojima smo započeli s

proizvodnjom domaće tjestenine. To je ujedno bio i prvi program koji smo organizirali u

svojem poduzeću. S nekoliko djelatnika, članovima uže obitelji smo savladavajući izazove

tržišta uspješno uspostavili posao, za koji se trebalo stvoriti tržište prodaje. Prateći i

istražujući tržište ubrzo sam uočio prilike koje mi se pružaju. Uvod u drugi korak razvoja

biznisi predstavljalo je uvođenje proizvoda iz programa snack proizvoda. Tu se otvorilo

100

ogromno tržište za asortiman naših proizvoda koji čine više od dvadeset vrsta snack

proizvoda, a naš odjel razvoja stalno radi na kreiranju novih. Pogone smo preselili u

Industrijsku zonu „Janjevci“ u Donjem Miholjcu i započeli Ove godine planirano je otvaranje

još nekoliko novih poslovnih suradnji u Hrvatskoj, ali i bolje plasiranje Kanaan proizvoda na

inozemna tržišta.

Razvoj proizvodnje, potreba za usvajanjem novih tehnologija, proširenje proizvodnih

kapaciteta zahtijevalo je nova rješenja. Krajem 2001. Godine odlučili smo proizvodne

kapacitete razvijati u industrijskoj zoni u Donjem Miholjcu. Išlo je teško, proklamirana politika

i stvarna opredjeljenja za poticanje razvoja do danas su u raskoraku. Unatoč problemima,

izgradili smo proizvodnu halu, zatim skladište, a prošle godine i veliko skladište krumpira u

industrijskoj zoni. U razvoju smo koristili vlastita sredstva iz akumulacije, zatim bankarska

sredstva. Zahvaljujući ostvarenim proizvodnim rezultatima korisnici smo sredstava iz

programa „Gazela“, gdje smo dobili bespovratna sredstva za uvođenje novih tehnologija.

Protekle godine smo iskoristili sredstva iz programa IPARD kojima smo izgradili suvremene

kapacitete za potrebe naše proizvodnje.

Proizvodni program danas čine snack proizvodi: flips s kikirikijem, nekoliko vrsta

aromatiziranoga flipsa, dijetalni flips, kokice, kukuruz kokičar, chips raznih okusa, nekoliko

vrsta rebrastog chipsa, sticksi, pelete itd. Svoje proizvode plasira na domaće i inozemna

tržišta. Za NTL proizvodi trgovačku robnu marku Hrusk, za Ultra Gros proizvodi proizvode

Ultra Plus, Aro flips i kokice za Metro, za Getro tu je PL Grandi, za Plodine proizvodi PL

Plodine, za Konzum PL Standard, za Mercator proizvode Super kids, Vic flips za najveću

domaću prehrambenu industriju Kraš, a kikiriki pržen u tvornici u Donjem Miholjcu osnovna je

sirovina za Podravkin Kviki flips. Trenutačno tvrtka izvozi u Srbiju, Makedoniju, Albaniju,

Kosovo, Grčku, Bosnu i Hercegovinu, Mađarsku, Slovačku, Bugarsku.

Kanaan flips proizvodi se na jedinstven način ekstruzije, sa velikim udjelom svježe prženih

kikirikija. Okus Kanaan flipsa uvijek je svjež, kao da je trenutno proizveden, te se brzo topi u

ustima. Nešto o Flipsu: Sastojci kukuruzna krupica, kikiriki 35%, biljna mast.

Kanaan čips proizvodi se od svježih i zdravih krumpira sa hrvatskih polja. Za proizvodnju

čipsa koriste se sorte krumpira koje imaju smanjenu količinu šećera da bi nakon prženja

poprimili zlatno žutu boju. Sastojci: krumpir, sol, palmino ulje.

Kanaan sticksi nastaju od svježe prženih krumpira rezanih u obliku pommes fritesa. Aroma

ketchupa ili paprike odličan su izbor koji daju okus ovim proizvodima kao da jedete svježi

pommes frites sa pravim ketchupom. Sastojci: Krumpir, palmino ulje, sol, aroma.

Kanaan stalno nastoji obogatiti svoj asortiman novim proizvodima i okusima. Odnedavno su

u Kanaanovom asortimanu proizvodi flips s okusom pizze, slanine i paprike u pakiranju od

35g., te Kanaan kokice s okusom sira.

101

SUBRA CONSULTING d.o.o. www.subraconsulting.hr

Beli Manastir

Vjekoslav Radišić, direktor

Subra Consulting d.o.o. je mala firma s dvoje zaposlenih specijalizirana za pružanje

specifičnih usluga vezanih uz projekt menadžment – priprema projektnih prijedloga,

provedba, evaluacija provedbe, istraživanje i savjetovanje, PR, organizacija događanja i

pružanje novinarskih usluga.

Cijela priča je zapravo počela prije 10 godina kad sam preko projekta „Urban Instituta“ išao

na besplatnu edukaciju za savjetnika u „Programu reforme lokalne samouprave“. Oni su

izdali vaučere te su polaznici nakon edukacije mogli ponuditi svoje konzultantske usluge

jedinicama lokalne samouprave po povoljnijim cijenama. Nakon toga, dugo vremena sam

radio kao samostalni konzultant te sam se na pokretanje vlastitog posla odlučio jer sam vidio

potencijalno tržište za svoje usluge, a također mi odgovara biti sam svoj gazda. Prilikom

osnivanja poduzeća koristio sam servis Hitro.hr i javnobilježničke usluge, a na Internetu sam

pronašao upute. Međutim, proces se odužio jer je izašao jedan novi zakon te je sve to trajalo

oko dva mjeseca. Registracija tvrtke je dosta komplicirana, treba se prikupiti puno papira, za

neke stvari sam morao ići u Osijek, zakoni i pravilnici se često mijenjaju, a svaka

administracija ima svoje tumačenje tih dokumenata zbog čega se proces odužuje. Također,

administracija za vođenje poslovanja tvrtke je komplicirana, treba se prikupljati puno papira,

puno istih podataka vas traže na različitim mjestima, a mislim da bi se to sve moglo

jednostavnije organizirati. U tvrtku sam uložio vlastita sredstva – prostor i novčana sredstva

za osnivanje poduzeća. Ured sam opremio namještajem te kupio računalo i pisač uz

sufinanciranje Ministarstva gospodarstva.

Prednosti poduzetništva su u tome što sam sam svoj šef. Sam upravljam svojim vremenom.

U ovoj branši je lakše kad imaš svoju tvrtku tj. pravnu osobnost putem koje možeš izdati

račun, a i manja su plaćanja državi nego kad sam radio kao slobodni konzultant. Također se

mogu aplicirati za dobivanje poticaja, za dobivanja mjera aktivne politike zapošljavanja ako

želim nekoga zaposliti, mogu sudjelovati u javnim natječajima, darovnicama EU.

Ne oglašavam svoje usluge, već klijente pronalazim preko društvene mreže ljudi koje

poznajem, a također i preko preporuka zadovoljnih klijenata. Poslovni plan nemam izrađen

jer se u ovome poslu tržište prebrzo mijenja da bi išta kratkoročno ili dugoročno mogao

planirati. Kako bi čovjek uspio u ovoj djelatnosti prvenstveno je potrebno znanje i duboko

razumijevanje područja kojim se bavite, društvena mreža kontakata i poznavanje

institucionalnog sustava.

Što se tiče ulaska Hrvatske u EU i kako će se to odraziti na sektor konzultantskih usluga,

ništa ne mogu predvidjeti. Može biti bolje, a može biti i gore. Definitivno sam za

poduzetništvo jer mislim da su vremena takva da ili ćeš si sam naći posao ili nećeš raditi, a

većina ljudi koja radi za nekog drugog je nezadovoljna. Ono najvažnije što sam u

dosadašnjem poslovanju naučio je da treba puno vremena, živaca i strpljenja za nošenje s

birokracijom.

102

GEO ing d.o.o. za geodetske usluge i inženjering Zoran Jambrović, dipl. ing. geod., direktor

GEO ing d.o.o. je tvrtka koja posluje od 2008. godine i bavi se geodetskim poslovima,

pripremom za projektiranje, iskolčenjem objekata, praćenjem u gradnji, evidentiranjem

objekata u Katastru i Zemljišnim knjigama te geodetskim sudskim vještačenjima. Osim

vlasnika u tvrtci je zaposleno još dvoje djelatnika.

Osnivač tvrtke, Zoran Jambrović odlučio se na pokretanje vlastitog posla, kako kaže, zbog

„poduzetničkog crva“ – u životu se uvijek mora ići dalje, napredovati više, brže, bolje, jače...

Pri pokretanju posla osnovno je bilo osigurati si buduće poslovne partnere i sigurna

materijalna sredstva za preživljavanje tijekom prva tri mjeseca poslovanja. Nije podizao

kredite, već je uložio vlastita sredstva, a dio opreme potrebne za obavljanje posla je već

imao. Osnovao je d.o.o. jer smatra da mu takav pravni oblik pruža više poslovnih

mogućnosti, iako je to skuplja opcija od obrta. Također, d.o.o. pruža lakšu mogućnost

udruživanja s potencijalnim partnerima. Sama

registracija tvrtke je trajala preko mjesec dana – rok se

odužio iz razloga jer se jedan od zakona promijenio.

Savjete za registraciju poduzeća nije tražio od

poduzetničkih potpornih institucija već je iz neformalnih

razgovora s kolegama iz struke saznao što je potrebno. Nije pronašao na jednom mjestu sve

informacije o potrebnim uvjetima koje tvrtka mora zadovoljavati npr. o zaštiti na radu

(elaborat, prva pomoć, vatrogasni aparat, zdravstveni pregled, ...), zatim knjiga pisanih

prigovora, itd., a kazne su jako velike (od dvadeset - trideset tisuća kuna na dalje) ukoliko se

ne zadovolje ti uvjeti.

Posebno istraživanje tržišta nije radio, ali je dobro poznavao situaciju na tržištu i potrebu za

uslugama jer je prije osnivanja vlastitog poduzeća radio u struci. Ta djelatnost se ne smije

oglašavati, on je kupce privukao osobnom strukovnom kvalitetom i preporukama od

zadovoljnih klijenata.

Klasični poslovni plan nije nikada izradio, ali uvijek ima viziju razvoja poduzeća, u skladu s

„poduzetničkim crvom“. Tijekom pet godina poslovanja gotovo svu dobit je ulagao u novu

opremu. Za uspjeh u poslu je potrebno uložiti puno truda, izabrati kvalitetne djelatnike te biti

uporan, savjestan i dobro znati odrediti prioritete – to je posebno bitno kad se posao

nagomila. U budućnosti bi volio pronaći partnera s licencom i tako ojačati firmu. U

dosadašnjem poslovanju je naučio da mora inzistirati na odgovornosti svih koji su uključeni u

proces poslovanja – od djelatnika do klijenata. Pravna nesigurnost u državi je velika, naplate

su nesigurne stoga poduzetnik mora učiniti sve da bi se zaštitio od takvih rizika i osigurao si

sigurno poslovanje.

103

GRAFIKA D.O.O. Ljerka Kondaš, financijska direktorica

Grafika d.o.o Osijek postoji od 1990. godine. Grafički

inženjer Ivan Plačko, utemeljio je grafičku tvrtku za pripremu

knjiga i ostalog promidžbenog materijala opremljenu tek

jednim računalom i laserskim printerom, tada velikom

novinom u grafičkoj struci. Stalnim praćenjem svjetskih

dostignuća u grafičkoj industriji, kontinuirano se ulagalo u

nove tehnologije i strojeve, što je Grafici omogućilo razvoj i

kontinuitet na tržištu. Među prvim grafičkim tvrtkama u

Hrvatskoj, Grafika prepoznaje značaj digitalne tehnologije te

nabavlja strojeve za crno-bijeli i kolorni digitalni tisak.

Pored strojeva za tisak, Grafika je opremljena strojevima i uređajima za pripremu tiskovne

forme i strojevima i uređajima za uvez i doradu knjiga. Danas Grafika ima zatvoreni

tehnološki proces – od idejnog rješenja do gotovog proizvoda, tj. dizajn, pripremu, tisak i

doradu grafičkih proizvoda. Tvrtka se bavi i izdavačkom djelatnošću, i to izdaje deset do

dvadeset knjiga godišnje, različitog sadržaja.

Grafika je perspektivna grafička izdavačka tvrtka s najsuvremenijom grafičkom tehnologijom

za tisak crno-bijelih i kolornih reprodukcija, tisak knjiga, prospekata, kataloga i ostalih

grafičkih proizvoda za grad Osijek, Slavoniju i šire područje Republike Hrvatske.

Svake se godine ulagalo u tvrtku koliko su financije dozvoljavale, ali intenzivnije ulaganje se

izvršilo 2004. i 2005. godine kada preko Osječko-baranjske županije i Erste banke, Grafika

d.o.o. dobiva kredite s povoljnijom, subvencioniranom kamatom i to kroz program

Poduzetnik II i Lokalni poduzetnik, oba dugoročna na 10 godina. Jedan od kredita je

iskorišten za izgradnju poslovnog prostora koji je završen u svibnju 2005. godine i omogućio

je bolje uvjete rada, veću mogućnost razvoja te zapošljavanje novih radnika. Drugim

kreditom su financirali kupovinu nove tehnologije tzv. suhi offset - offsetni stroj koji sam

obrađuje ploče.

Gospođa Kodaš i njezin suprug su na nagovor gospodina Plačka, tadašnjeg vlasnika Grafike

d.o.o., uložili vlastita sredstva i kupili udio u firmi. Nakon toga, ona je prihvatila s velikom

voljom i entuzijazmom izazov i odgovornost da bude direktorica tvrtke a i suprug je počeo

tamo raditi. Vjerovala je svojim mogućnostima, sposobnostima i naposljetku jačanju firme

Grafike d.o.o., a vrijeme je pokazalo da je to bio dobar ulog.

Od 2006. godine Grafika posluje u sustavu ISO 9001:2000 upravljanja kvalitetom za

organizaciju poslovanja te od tada obnavlja certifikat i usklađuje ga s novim normama. ISO

certifikat jamči da će Grafika sve poslove odraditi kvalitetno i u roku, u skladu s ISO

normama. Od upita, preko ponude, narudžbe, otvaranja radnog naloga, odobrenja za tisak

pa sve do dorade i isporuke, tiskanog materijala. Također, od nedavno Grafika posjeduje i

certifikat energetske učinkovitosti.

Gospođa Kondaš naglašava da su upravo poštivanjem rokova i kvalitetom izrade uspjeli

pronaći, a i zadržati kupce. Najbolji marketing su preporuke zadovoljnih kupaca i korisnika

njihovih usluga. Inače, Grafika se oglašava na Slavonskoj televiziji ali dijele i marketinške

materijale svoje izrade (kalendari, olovke, rokovnici), posebno za vrijeme Nove godine. Za

104

uspjeh u ovoj djelatnosti potrebno je puno upornosti, odricanja, davanja sebe, čovjek treba

biti temeljit, kad ste poduzetnik razmišljat ćete o poslu i rješavati probleme i u svoje slobodno

vrijeme. Ministarstvo gospodarstva im je pomoglo s bespovratnim sredstvima za određene

projekte, a Županija osječko-baranjska sa subvencijom kamate na kredit za izgradnju zgrade

i kupovinu nove opreme. Potrebno je konstantno ulagati u nove profitabilne projekte jer

jedino tako možete opstati na tržištu. Nažalost, kriza je utjecala i na njih, posebno je osjete

kroz nesigurnost naplate. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ne očekuju prevelike

promjene, ali se nadaju da će uspjeti ipak proširiti svoje tržište. Novim poduzetnicima bi

poručili da u ovom sektoru kvaliteta, rokovi i držanje dogovora uvijek vraćaju kupca.

Seosko turističko gospodarstvo Lacković www.lackovic.info

Bilje

Srđan Lacković, vlasnik

Obitelj Lacković seoskim se turizmom počela baviti prije devet godina kada se pokazala

potreba za povećanjem smještajnih kapaciteta. Imali su praznu kuću te su s vlastitim

sredstvima uredili dvije sobe koje su za početak iznajmljivali. Nakon toga se ukazala potreba

za proširenjem za što su podigli kredit sufinanciran preko Ministarstva turizma koje je

subvencioniralo kamate, a također su uložili i dio vlastitih sredstava. Prednost ovakvog vida

poslovanja vide u prvenstveno u samozapošljavanju.

Prvi gosti su im bili stranci koje su im uputili iz obližnjeg restorana. Na početku nisu imali

puno iskustva u bavljenju turizmom ali vremenom su dosta naučili, posebno od gostiju.

Registracija nije dugo trajala i nisu imali problema s time. S problemom su se suočili prilikom

podizanja kredita za proširenje jer se tijekom procesa promijenila vlast i Ministarstvo turizma

je prolazilo kroz preustroj te se proces produžio na godinu dana. Što se tiče potpora države

za ovaj vid djelatnosti, one postoje, međutim, bilo bi dobro da je udio potpore od države veći

te da se potpore odobravaju u zatraženom postotku.

Prije pokretanja posla nisu radili detaljnu analizu tržišta niti poslovni plan ali su poslovni plan

izradili za podizanje kredita kojim su financirali proširenje. U proširenje su krenuli kad su

vidjeli da imaju dovoljno gostiju te da neke čak moraju smjestiti dalje.

Goste su privukli i zadržali svojim gostoprimstvom – ponašaju se onako kako bi željeli da se

drugi ponašaju prema njima kad bi bili gosti. Također, bitna je obiteljska atmosfera i domaća

hrana što gostu pruža poseban ugođaj. Ne koriste pretjerano klasične vidove oglašavanja da

bi privukli goste iako imaju svoju web stranicu. Gosti najčešće dolaze preko preporuke –

marketing od usta do usta se u njihovom slučaju pokazao kao najbolji. Posao su podijelili

tako da svi u obitelji rade sve – od primanja gostiju, spremanja soba pa do pripreme domaće

hrane.

Ukoliko se želi uspjeti u ovom poslu mora ga se shvatiti kao način života, a ne gledati zaradu

već dobrobit gosta. To je ono što goste vraća i zbog čega će vas gost preporučiti dalje.

105

Institucije nadležne za ovaj sektor dale su im dosta pomoći u vidu savjetovanja kako riješiti

određene probleme i kako razviti posao. Srđan Lacković je prošao edukaciju preko

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Osijek namijenjenu vlasnicima STG-a

u sklopu EU financiranog projekta PANONSKI TURIZAM što mu je dosta dobro došlo za

razvoj poslovanja. Također je bio u studijskoj posjeti u Italiji preko jednog projekta gdje je

vidio primjere dobre prakse i kako seoska turistička gospodarstva tamo funkcioniraju. Smatra

ipak da mu je najviše pomoglo Ministarstvo turizma te Hrvatska turistička zajednica od koje

je dobio tri velika priznanja što djelovalo motivirajuće, a također je to i dobra reklama. Bez

kredita od Ministarstva turizma ne bi mogli napredovati. Problem vidi u tome što država ne

prepoznaje razliku između seoskog turističkog gospodarstva i OPG-a koji se bavi

iznajmljivanjem soba. U budućnosti želi zadržati i poboljšati kvalitetu usluge te proširiti

postojeće kapacitete.

Najvažnija naučena lekcija je da nema predaje – morate imati strpljenja. Također, ukoliko

nemate određena vlastita sredstva bolje je ne ulaziti u posao. Međutim, postoji još potreba za

smještajnim kapacitetima i ovaj sektor ima perspektivu u budućnosti, ali gosti više ne žele

samo sobu (najmanje vremena provode u sobi) morate imati nešto autohtono za ponuditi.

Dolazak gostiju i uspješnost sezone a i samog seoskog turističkog gospodarstva ovisi i o

vanjskim faktorima kao što je vrijeme, komarci, poplave, a i dosta vam znači i lokacija gdje se

nalazi smještajni objekt.

106

POKRETANJE I REGISTRACIJA RAZLIČITIH PRAVNIH OBLIKA

Postoje različite mogućnosti ulaska u poduzetništvo tj. pokretanja vlastitog posla: osnivanje

vlastite tvrtke, kupovina udjela u nečijoj tvrtci, franšiza, licenca, socijalno poduzetništvo.

Ukoliko kupujete udjele u ili cijelu tvrtku dobro je da se raspitate o njezinom poslovanju,

posebno o dugovanjima. Kupovinom tvrtke dobivate uhodano poslovanje, kupce, dobavljače

i tržište. Franšiza je oblik poslovne suradnje, u

kojemu se ustupa pravo korištenje znanja i

načina rada davatelja franšize. Primjeri

franšize su McDonalds, Subway, Fornetti

peciva. Primatelji franšize vide korist u

dobivanju iskustva davatelja franšize,

smanjenju troškova poslovanja (davatelj

franšize radi marketing), smanjenju poslovnih

rizika kroz korištenje prednosti poznate marke i

poslovnih i tehničkih znanja a davatelji u

širenju tržišta, povećanju prometa, rastu tvrtke.

Licenca vam daje neko posebno pravo uz određenu naknadu npr. pravo proizvodnje nekog

proizvoda, pravo uporabe imena, tehnološkog procesa i slično. Razlog za pokretanje

socijalnog poduzetništva je ostvarenje društvenog cilja npr. zapošljavanje osoba s

invaliditetom. U ovakvim poduzećima investitorima se ne isplaćuje dobit već sva zarada

ostaje u poduzeću i njome se ili financira proširenje, ili stvaraju novi proizvodi, usluge ili ta

sredstva služe za opće dobro.

Ukoliko želite osnovati vlastitu tvrtku na raspolaganju vam stoje različiti oblici:

trgovačko društvo: društvo s ograničenom odgovornošću, jednostavno društvo s

ograničenom odgovornošću, dioničko društvo, komanditno društvo, javno trgovačko društvo,

gospodarsko interesno udruženje, podružnica;

obrt: slobodni, vezani, povlašteni;

zadruga;

obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo;

fizička osoba u slobodnom zanimanju i dr.

U ovom tekstu ćemo se baviti onim oblicima koji su kod nas najčešći, a koji su za

poduzetnike početnike logičan izbor: društvo s ograničenom odgovornošću, jednostavno

društvo s ograničenom odgovornošću, obrt, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, zadruga,

udruga kao vid socijalnog poduzetništva.

107

Društvo s ograničenom odgovornošću

Trgovačko društvo je pravna osoba koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost

radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu (Zakon o

trgovačkim društvima - «Narodne novine» br. 111/93, 34/99, 118/03,107/07 i 146/08,

111/12). Trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. U

trgovačko društvo spada i društvo s ograničenom odgovornošću. Članovi društva s

ograničenom odgovornošću i dioničari dioničkog društva ne odgovaraju vlastitom imovinom

za obveze društva, osim kada je to određeno Zakonom o trgovačkim društvima. Minimalan

zakonski temeljni kapital društva s ograničenom odgovornošću je 20.000,00 kuna.

Koraci pri osnivanju društva s ograničenom odgovornošću:

Provjera željenog naziva društva kod nadležnog Trgovačkog suda u sudskom registru radi

utvrđivanja postojanja ili ne postojanja istog naziva. Pri odabiru imena društva možete se

koristiti i internetskom stranicom Ministarstva pravosuđa, http://sudreg.pravosudje.hr.

Izrada društvenog ugovora koji moraju potpisati svi osnivači, a sklapa se u obliku

javnobilježničke isprave. Ako društvo osniva samo jedna osoba, društvo se osniva na

temelju izjave o osnivanju koju u obliku javnobilježničkog akta daje osnivač društva.

Društveni ugovor, odnosno izjava o osnivanju mora sadržavati:

a) ime, prezime, odnosno tvrtku, te prebivalište, odnosno sjedište osnivača ako je

osnivač fizička osoba i njezin OIB

b) tvrtku i sjedište društva

c) predmet poslovanja društva

d) ukupni iznos temeljnog kapitala

e) iznos svakog pojedinačnog temeljnog uloga osnivača (ako je ulog u stvarima ili

pravima, potreban je njihov detaljni opis i njihova vrijednost)

f) naznaku osniva li se društvo na određeno ili na neodređeno vrijeme

g) prava i obveze koje članovi društva imaju prema državi, pored obveze uplate

uloga, kao i prava i obveze društva prema osnivačima

Kod javnog bilježnika potrebno je ovjeriti, odnosno solemnizirati:

Prijavu za upis u sudski registar (obrazac Po)

Osnivački akt (društveni ugovor – moraju ga potpisati svi osnivači) ili Izjavu o

osnivanju društva – ako društvo osniva samo jedna osoba) sasvim prilozima

uključujući punomoći punomoćnika, ovjerene kod javnog bilježnika

Izjavu članova ovlaštenih za zastupanje društva da prihvaćaju postavljanje

Odluku o imenovanju članova uprave

108

Potpis direktora, odnosno potpisi članova uprave

Potpise članova nadzornog odbora (ako društvo ima nadzorni odbor)

Odluku o imenovanju prokurista društva(ako društvo ima prokurista)

Potpis prokurista (ako društvo ima prokurista)

Odluku o određivanju adrese društva

Priprema ostale dokumentacije:

Popis članova osnivača društva

Popis članova ovlaštenih za zastupanje društva

Popis članova nadzornog odbora (ako društvo ima nadzorni odbor)

Obrazloženje imena (tvrtke) ako se radi o stranom imenu

Potvrda o uplati osnivačkog uloga

Dokaz o plaćenoj sudskoj pristojbi za prijavu i donošenje prvostupanjskog rješenja o

upisu i dokaz o plaćenom predujmu za troškove objavljivanja u Narodnim novinama

Troškovi ovjere dokumenata kod javnog bilježnika ovise o visini temeljnog kapitala i u

prosjeku iznose oko 2.500,00 kuna.

Prijava u Sudski registar radi upisa društva u sudski registar i dobivanja Rješenja o

registraciji društva. Sudske pristojbe za donošenje rješenja o upisu društva u registar

poslovnih subjekata ovise o broju djelatnosti za koje se društvo registrira (u pravilu iznose

400,00 kuna za prijavu i upis te dodatno 150,00 kuna za svaku novu djelatnost). Dokumente

možete predati i na šalteru Hitro.hr u poslovnicama FINA-e, u FINA-i možete uplatiti i temeljni

kapital od min. 20.000,00kn.

Objavljivanje oglasa o osnivanju društva u Narodnim novinama – troškovi iznose 900,00

kuna, što plaća osnivač društva.

Izrada pečata. Uz narudžbu za izradu pečata prilaže se kopija rješenja o upisu u sudski

registar. Pečat sadrži naziv društva i broj pod kojim je društvo upisano u sudski registar.

Troškovi izrade pečata iznose oko 150,00 – 200,00 kuna.

Dobivanje matičnog broja. Državnom zavodu za statistiku podnosi se zahtjev radi

razvrstavanja poslovnog subjekta po djelatnostima prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti

(NKD), odnosno radi dobivanja matičnog broja i šifre djelatnosti u roku od 15 dana od

primitka rješenja o upisu u sudski registar. Dokument se naziva Obavijest o razvrstavanju

poslovnog subjekta. Zahtjevu se prilaže: Rješenje o upisu u sudski registar, Tiskanica RPS –

1 (u prodavaonicama Narodnih novina), Kopija uplatnice o uplati upravne pristojbe (55,00

kuna)

109

Dobivanje carinskog broja - Ukoliko je poslovni subjekt registriran za obavljanje poslova

međunarodne trgovine, osnivač je dužan od Carinske uprave RH zatražiti carinski broj pod

kojim će obavljati vanjskotrgovinsko poslovanje. Uz zahtjev za upis u registar carinskih

obveznika prilaže se: Kopija rješenja o upisu u sudski registar, Obavijest o razvrstavanju

poslovnog subjekta od Državnog zavoda za statistiku, Kopija uplatnice o uplati upravne

pristojbe (50,00 kuna)

Prijava na Mirovinsko osiguranje - Poslodavci, pravne i fizičke osobe, obveznici uplate

doprinosa obvezni su dostaviti područnoj jedinici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje

prema sjedištu poslodavca u roku od 15 dana od dana početka poslovanja:

Prijavu M–11 P o početku poslovanja obveznika, uplaćivanja doprinosa. Uz prijavu M–11 P

na uvid je potrebno priložiti: Rješenje o upisu u sudski registar, Obavijest o razvrstavanju

Državnog zavoda za statistiku, Potpisni karton, Pečat;

Prijavu M–1 P za svakog novozaposlenog djelatnika. Uz prijavu M –1 P na uvid je potrebno

priložiti: Ugovor o radu, Radnu knjižicu, Osobnu iskaznicu, Radnu dozvolu (ako je zaposlenik

strani državljanin).

Prijava na zdravstveno osiguranje - Pravne osobe obveznici uplate doprinosa obvezne su

prijavu za osnovno zdravstveno osiguranje dostaviti nadležnom područnom uredu Zavoda za

zdravstveno osiguranje u roku od 15 dana od dana početka poslovanja. Podnositelj prijave

obvezan je ispuniti:

za obveznike uplate doprinosa Prijavu o obvezniku uplate doprinosa – Tiskanica 1.

Uz Tiskanicu 1 prilaže se: Rješenje o upisu u sudski registar – na uvid, Obavijest o

razvrstavanju Državnog zavoda za statistiku, Prijava HZMO-u (kopija obrasca M-1P i

M-11P), Dokaz o prebivalištu (uvjerenje MUP-a ili osobna iskaznica), Ugovor o radu.

za osiguranu osobu Prijavu na osnovno zdravstveno osiguranje – Tiskanica 2, Uz

Tiskanicu 2 prilaže se isto što uz Tiskanicu 1.

za osiguranu osobu – člana obitelji Prijavu na osnovno zdravstveno osiguranje –

Tiskanica 3.

Dobivanje Rješenja o minimalnim tehničkim uvjetima. Trgovačka društva i obrti

registrirani za ugostiteljstvo, trgovinu, turizam i prijevoz trebaju prije početka rada od

nadležnog ureda za gospodarstvo pribaviti rješenje da prostor i oprema ispunjavaju uvjete

propisane za obavljanje željene djelatnosti. Za utvrđivanje minimalnih tehničkih uvjeta

nadležni su Uredi državne uprave i Ispostave Ureda po gradovima. Također, treba se

pripaziti na poštivanje pravila zaštite na radu, zaštite od požara.

Otvaranje bankovnog računa društva. Račune za obavljanje platnog prometa svih pravnih

i fizičkih osoba otvaraju i vode banke na osnovi ugovornog odnosa i propisa. Poslovni

subjekt može imati otvorene račune kod više banaka prema vlastitom izboru.

Prijava u poreznu upravu. Na uvid je potrebno dati rješenje o upisu u sudski registar,

Obavijest o razvrstavanju po NKD-u, te potpisni karton.

Procjena troškova za osnivanje društva s ograničenom odgovornošću je oko 4.500,00kn.

110

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću ima najviše 3 osnivača i 1 člana uprave –

direktora te temeljni kapital od 10,00kn. Za osnivanje se koriste obrasci sastavljeni od strane

javnog bilježnika, a prilog su Zakona o trgovačkim društvima. Društvo mora imati zakonske

rezerve u koje mora unijeti četvrtinu iznosa dobiti društva iskazane u godišnjim financijskim

izvješćima umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine.

Postupak osnivanja j.d.o.o.

Odabir imena društva

Javni bilježnik s kojim se izrađuje Zapisnik o osnivanju, Prijava za upis društva u

sudski registar, Izjava o nepostojanju nepodmirenih dugova

Izrada bankovnog računa s temeljnim kapitalom 10,00 kuna

Uplaćivanje sudske pristojba za upis u Sudski registar (60,00 kuna)

Objava u Narodnim novinama (200,00 kuna)

Upis u sudski registar. Može vas prijaviti elektroničkim putem javni bilježnik ili

HITRO.HR. Dokumentacija potrebna za upis j d.o.o. u sudski registar:

Prijava za upis osnivanja

Zapisnik o osnivanju

Popis članova društva

Dokaz o uplati temeljnog kapitala

Dokaz o uplati za objavu u NN

Izjava o nepostojanju nepodmirenih obveza

Upis u Državni zavod za statistiku - razvrstavanje po djelatnostima prema NKD-u

(Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti). Zahtjevu se prilaže: Rješenje o upisu u sudski

registar, RPS-1 obrazac.

Izrada pečata

Prijava u HZMO i HZZO

Prijava u nadležnu ispostavu Porezne uprave

Zadovoljavanje minimalnih tehničkih uvjeta, ispunjavanja obveza zaštite na radu i

zaštite od požara

111

Obrt

Obrt je definiran Zakon o obrtu - “Narodne novine” broj 49/03, 68/07 i 79/07, 40/10.

Registriranje obrta vrši se u županijskim Uredima državne uprave. Za prijavu je potrebno

ispuniti obrazac Prijava za upis u obrtni registar koji možete pronaći na web stanicama

županijskih ureda državne uprave. Uz prijavu za upis u Obrtni registar trebate priložiti

sljedeće isprave i dokaze:

svjedodžba ili uvjerenje o stručnoj osposobljenosti odnosno majstorskom ispitu za

podnositelja zahtjeva (ili za zaposlenika ako podnositelj sam ne ispunjava taj uvjet),

preslika radne knjižice ili drugi dokaz o radnom iskustvu,ukoliko se radi o vezanom

obrtu

liječničko uvjerenje o radnoj sposobnosti za poslove s posebnim uvjetima rada,

dokaz o pravu korištenja prostora (gruntovni izvadak ili ugovor o zakupu poslovnog

prostora),

dokaz sukladno posebnim propisima kojima se uređuje graditeljstvo ako je za

obavljanje obrta potreban prostor,

ugovor o ortakluku ako se radi o zajedničkom obavljanju obrta,

upravna pristojba u iznosu od 270,00 kn

dokaz o uplati obrtnice u iznosu od 200,00 kn

uvjerenje o nekažnjavanju, ukoliko je potrebno – provjeriti u Uredu državne uprave

Plaćanja cijena obrtnice oslobođene su sukladno Rješenju o utvrđivanju cijene obrtnice

("Narodne novine" br. 100/07) i Dopuni rješenja ("Narodne novine" br. 65/12)

fizičke osobe koje otvaraju obrt na područjima određenim Zakonom o područjima posebne

državne skrbi i zakonom o otocima,

fizičke osobe navedene u programima zbrinjavanja kojih je potpisnik Ministarstvo

gospodarstva, rada i poduzetništva s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i drugim

ministarstvima,

branitelji i osobe prijavljene na Zavodu za zapošljavanje starije od 45 godina ili s najmanje 20

godina radnog staža,

U slučaju zajedničkog obavljanja obrta za jednu izdanu obrtnicu plaća se iznos od 200,00kn.

Za svaku slijedeću izdanu obrtnicu plaća se iznos od 60,00 kn.

Nakon upisa u Obrtni registar obrtnik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku od godinu

dana.

Najkasnije osam dana prije početka obavljanja obrta obrtnik prijavljuje obavljanje obrta na

obrascu "Prijava za upis u Obrtni registar" koji dobiva u Uredu državne uprave.

112

Prije početka obavljanja obrta trgovačke, ugostiteljske i prijevozničke djelatnosti obrtnik je

dužan zatražiti utvrđivanje minimalno tehničkih uvjeta za prostor i opremu kod trgovačke i

ugostiteljske djelatnosti, odnosno utvrđivanje zakonom propisanih uvjeta za vozilo kod

prijevozničke djelatnosti (obrasci zahtjeva mogu se podići u Službi za gospodarstvo).

Tek nakon ishođenja rješenja o minimalno tehničkim uvjetima stranka (trgovac, ugostitelj,

prijevoznik) može započeti s obavljanjem djelatnosti.

Najkasnije 15 dana od početka obavljanja djelatnosti treba se prijaviti:

Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje:

Obrazac T-1, prijava obrta

Obrazac T-2, prijava vlasnika obrta

Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje:

Obrazac M-11 P, prijava obrta

Obrazac M-1 P, prijava vlasnika obrta

Sve osobe koje prvi puta nakon 1.1.2002. godine stječu svojstvo osiguranika (radni odnos,

drugi dohodak-«honorari», samostalna djelatnost, naknada,...), imaju manje od 40 godina, a

nisu bile osigurane temeljem Zakona o mirovinskom osiguranju, obvezno su u II. stupu

mirovinskog osiguranja. Zato je potrebno, najkasnije tri mjeseca od početka obavljanja

djelatnosti, prijaviti se i u REGOS – Registar osiguranika na šalteru REGOS-a i izabrati fond

za II. stup mirovinskog osiguranja.

Također je potrebno izraditi pečat, otvoriti žiro-račun i prijaviti se u Poreznu upravu

Domaća radinost i sporedno zanimanje

Pod domaćom radinošću razumijeva se izrada pojedinih proizvoda koje obavlja fizička osoba

kod kuće osobnim radom. Pod sporednim zanimanjem razumijeva se obavljanje određenih

usluga održavanja i popravaka. Lista proizvoda i lista usluga koje se mogu obavljati na

navedeni način propisano je Pravilnikom o obliku i načinu vođenja odobrenja za obavljanje

domaće radinosti ili sporednog zanimanja s listama proizvoda i usluga ("Narodne novine" br.

100/07, 132/08, 93/09, 7/11, 82/11). Uvjeti za obavljanje su da se ti poslovi obavljaju

isključivo osobnim radom, da ukupni bruto primici ostvareni od obavljanja tih djelatnosti ne

prelaze iznos od deset bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini u kojoj se

obavljaju te djelatnosti. Za izdano odobrenje fizička osoba plaća 100,00 kn i podnosi

propisanu prijavu s 70,00 kn u državnim biljezima. Propisani obrazac prijave za domaću

radinost i sporedno zanimanje može se podići u Uredima državne uprave, Odjeli za

gospodarstvo.

113

Tradicijski i umjetnički obrti

Tradicijski i umjetnički obrti jesu obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih

vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti te koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada.

Uvjeti i način stjecanja statusa tradicijskog odnosno umjetničkog obrta propisani su

Pravilnikom o tradicijskim odnosno umjetničkim obrtima ("Narodne novine" 112/07).

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

Upis obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva vrši se u županijskim Uredima državne

uprave. Uz Zahtjev za upis u Upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva dostavlja se:

Preslike osobnih iskaznica nositelja i članova OPG-a

Posjedovni list za poljoprivredno zemljište koje se upisuje (original, ne stariji od 6

mjeseci) / Ugovor o zakupu ovjeren kod javnog bilježnika (ukoliko poljoprivredno

zemljište nije u vlasništvu OPG-a) / Izjava vlasnika o davanju zemljišta na korištenje

bez naknade, uz izvadak iz katastra za sve prijavljene čestice koje nisu u

posjedovnom listu nositelja i članova

Presliku žiro računa iz poslovne banke

Preslici dokumenata o svim postojećim upisima gospodarstva u registre i evidencije

ministarstva i od ministarstva ovlaštenih ustanova (npr. zavodi, Hrvatski stočarsko

selekcijski centar, Upisnik proizvođača sjemena, Upisnik proizvođača vina, Središnji

popis matičnih grla i jata)

Obrazac Upisnik koji se kupuje u Narodnim novinama ili na kiosku u Uredu državne

uprave (u sklopu Upisnika se nalazi Izjava o nositelju, a koju je potrebno ovjeriti od

strane nositelja i svih članova gospodarstva, u slučaju da gospodarstvo ima članove)

Potvrda obveznika PDV-a (ako je PG već obveznik PDV-a)

Biljezi u iznosu od 70,00 kn

Upisom u Upisnik svako poljoprivredno gospodarstvo dobiva jedinstveni matični

identifikacijski broj poljoprivrednog gospodarstva (MIBPG) te pravo na mogućnost

ostvarivanja državne potpore i prodaju svojih proizvoda. Nositelj dobiva iskaznicu OPG-a

koja služi kao dokaz o obavljenom upisu. Iskaznica vrijedi samo uz predočenje osobne

iskaznice, a predaje se na uvid ovlaštenom inspektoru pri prodaji, na njegov zahtjev.

Nakon upisa izrađuje se pečat OPG-a za čiju je izradu potrebno: rješenje o upisu OPG-a u

Registar poljoprivrednika, osobna iskaznica nositelja OPG-a, potvrda o OIB-u.

Zatim slijedi prijava Poreznoj upravi i to 8 dana od početka rada OPG-a. Za prijavu je

potrebno: prijava u Registar poreznih obveznika (Obrazac RPO, RPO A i RPO B), prijava u

Registar obveznika PDV-a, u slučaju ulaska u sustav PDV-a (Obrazac P – PDV-1), popis

dugotrajne imovine koja se unosi u OPG (Obrazac DI), izjava o izabranom knjigovodstvenom

servisu, kopija rješenja o upisu u Upisnik OPG-a. Obrasce je potrebno ispuniti, ovjeriti

potpisom i pečatom nositelja OPG-a i osobno odnijeti u nadležnu ispostavu Porezne uprave.

114

Upisom u Upisnik OPG-a ne postaje se obveznikom vođenja poslovnih knjiga (npr. u slučaju

paušalnog oporezivanja), te se ovisno o prihodima može ili ne mora uključiti u sustav PDV-a.

Obveznik Poreza na dodanu vrijednost je onaj OPG koji ostvari primitke veće od 230.000,00

kuna u jednoj poslovnoj godini. Za više detalja oko poreznog sustava pogledajte web

stranicu Porezne uprave: www.porezna-uprava.hr.

Nakon Porezne uprave, OPG je potrebno prijaviti u Zavod za mirovinsko osiguranje i Zavod

za zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od dana početka rada. Potrebne obrasce valja

ovjeriti potpisom i pečatom nositelja OPG-a.

Seoski turizam

Agroturizam, ruralna kuća za odmor, ruralni B&B, ruralni obiteljski hotel, ruralni kamp i

ruralno kamp odmorište ne mogu se registrirati pod tim nazivima jer zakonski nisu

prepoznati. To su tržišno prepoznati oblici (marketinški tipovima) seoskog turizma tj. tu se

radi se o nazivima koji su poznati na tržištu te ih dodatno možete koristiti samo kako bi

potencijalnim gostima poslali jasnu i konkretnu poruku koju vrstu usluga pružate na svom

gospodarstvu.

Da bi registrirali seljačko domaćinstvo (agroturizam-izletište, agroturizam-kušaonica,

agroturizam-soba, agroturizam-apartman, agroturizam-ruralna kuća za odmor i agroturizam-

kamp) potrebna je sljedeća dokumentacija:

- Zahtjev za izdavanje rješenja o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga građana

u seljačkom domaćinstvu (može se dobiti u uredu državne uprave);

- Kopija osobne iskaznice;

- Liječničku potvrdu za nositelja rješenja za seljačko domaćinstvo i sve članove

zajedničkog domaćinstva koji su uključeni u pružanju ugostiteljskih usluga da ne

boluje niti je obolio od neke zarazne bolesti i da nije duševni bolesnik koji zbog svoga

stanja ili ponašanja može ometati, odnosno ugroziti okolinu – potvrdu izdaje osobni

liječnik, s naznakom: Svrha: pružanje ugostiteljskih usluga na seljačkim

domaćinstvima;

- Dokaz o vlasništvu: vlasnički list ne stariji od 6 mjeseci ili dokaz o pravu korištenja

objekta i/ili zemljišta u kojemu i na kojemu će se pružati ugostiteljske usluge u

seljačkom domaćinstvu;

- Dokaz da građevina udovoljava posebnim propisima kojima se uređuje graditeljstvo

prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji NN 76/07 - jedan od sljedećih dokaza:

- Za građevinu izgrađenu do 15. 2. 1968. godine: uvjerenje koje izdaje katastarski

ured da je građevina izgrađena prije 15. 2. 1968. godine; ili uvjerenje koje izdaje

Središnji ured Državne geodetske uprave da je građevina izgrađena prije 15.2.1968.

godine; ili uvjerenje koje izdaje nadležno upravno tijelo da je građevina izgrađena

prije 15.2.1968. godine;

115

- Za građevinu izgrađenu od 15.2.1968 do 19.6.1991. godine: uporabna dozvola; ili

pravomoćna građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt upravnog tijela i potvrda

da u svezi s tom građevinom nije u tijeku postupak građevinske inspekcije;

- Za izgrađenu građevinu na temelju građevinske dozvole izdane od 20.06. 1991.

godine do 1. 10. 2007. godine: uporabna dozvola; ili uvjerenje za uporabu (kojim se

utvrđuje da je građevina izgrađena u skladu s izdanom građevinskom dozvolom u

pogledu vanjskih gabarita i namjene) – izdaje nadležno upravno tijelo;

- Kopiju rješenja o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava – upis u Upisnik

poljoprivrednih gospodarstava vrši se također u istom uredu državne uprave gdje će

se zatražiti i registracija za seljačko domaćinstvo.

- Izjava da samo jedan član zajedničkog domaćinstva traži odobrenje za pružanje

usluga u domaćinstvu;

- Dokaz o uplaćenoj upravnoj pristojbi i troškovima postupka (informacije o iznosu

pristojbe te na koji način uplatiti upravnu pristojbu dobit ćete u uredu državne uprave).

Moguće je da će vam ponegdje zatražiti i dodatnu dokumentaciju kao što su: sanitarna

knjižica vlasnika domaćinstva i svih članova domaćinstva koji sudjeluju u pružanju

ugostiteljskih usluga, ne stariju od 6 mjeseci (knjižicu izdaje Zavod za javno zdravstvo na

osnovu obavljenog pregleda vlasnika domaćinstva te svih članova koji sudjeluju u pružanju

ugostiteljskih usluga); i/ili dokaz o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće koja je pod

nadzorom ovlaštene ustanove – Zavoda za javno zdravstvo.

Ekološki certifikat

Da bi obiteljsko gospodarstvo ili drugi privredni subjekt dobilo ekološki certifikat mora se

obratiti jednoj od Nadzornih stanica i zatražiti prvi stručni nadzor koji je preduvjet za upis u

Upisnik ekoloških proizvođača pri Ministarstvu poljoprivrede. U Republici Hrvatskoj su

ovlaštene slijedeće Nadzorne stanice za obavljanje stručnog nadzora:

“BIOINSPEKT” d.o.o. za nadzor u ekološkoj proizvodnji, Đakovština 2, 31000 Osijek, tel.

031/204-620;

PRVA EKOLOŠKA STANICA, Kuraltova 8, 10000 Zagreb tel. 01/232-1477, 099/412-275;

HRVATSKE ŠUME d.o.o. Ljudevita Farkaša Vukotinovića 2, 10 000 Zagreb, tel. 01/480-

4111;

AGRIBIOCERT - zadruga za obavljanje stručnog nadzora i ugovornu kontrolu robe, Veli dvor

11, 51513 Omišalj, tel. 051/842-607;

BIOTECHNICON - PODUZETNIčKI CENTAR d.o.o., Hrvatskih iseljenika 30, 21000 Split, tel.

021/485-461; TRGO-INVEST d.o.o. D. Rakovca bb, 35209 Bukovlje, tel: 035/276-119

Za prvi stručni nadzor je potrebno dostaviti sljedeću dokumentaciju:

116

presliku rješenja o registraciji uz obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta prema

NKD-u (pravne osobe) ili obrtnicu i rješenje o upisu u Obrtni registar (obrtnici);

presliku rješenje o registraciji poljoprivrednog gospodarstva s MIBPG brojem (pravne

osobe, obrti i OPG);

preslike vlasničkih listova i/ili ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta za sve

parcele i registrirane objekte skladištenja i prerade koje želite podvrgnuti stručnoj

kontroli;

preslike posjedovnih listova i katastarskih planova za sve parcele i registrirane

objekte skladištenja i prerade koje želite podvrgnuti stručnoj kontroli;

presliku Zapisnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta APPRRR (ID

ARCOD);

presliku ispunjenog obrasca Osnovnih podataka o poljoprivrednom gospodarstvu i

Zahtjeva za izravna plaćanja u poljoprivredi za tekuću godinu (dostupni na:

http://www.apprrr.hr);

rezultate analize tla i foto-dokumentaciju (ako postoje);

PLAN PRIJELAZA NA EKOLOŠKU PROIZVODNJU, koji sukladno odredbama članka 2.

Pravilnika o stručnoj kontroli u ekološkoj proizvodnji (NN br. 68/11) mora sadržavati:

detaljan opis jedinice i/ili radnog prostora i/ili djelatnosti;

sve mjere koje treba poduzeti na razini jedinice i/ili radnih prostora i/ili djelatnosti kako

bi se osigurala sukladnost s pravilima ekološke proizvodnje;

mjere predostrožnosti koje treba poduzeti kako bi se smanjila opasnost od prisutnosti

nedozvoljenih proizvoda ili tvari i mjere čišćenja koje treba poduzeti na mjestima

skladištenja i u proizvodnom lancu subjekta; te

ovjerenu Izjavu subjekta da će se sve radnje obavljati u skladu s pravilima ekološke

proizvodnje.

Nakon što je Nadzorna stanica izvršila prvi stručni nadzor i dostavila zapisnik o prvom

stručnom nadzoru predaje se zahtjev za upis u Upisnik ekoloških poljoprivrednih

proizvođača Ministarstvu poljoprivrede.

Za to je potrebno priložiti slijedeću dokumentaciju:

zapisnik o obavljenoj stručnoj kontroli od strane ovlaštenih kontrolnih tijela;

zapisnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta;

biljezi u iznosu 70,00kn

Ako je sve zadovoljeno, Ministarstvo poljoprivrede upisuje obiteljsko gospodarstvo ili drugi

privredni subjekt u upisnik pod određenim rednim brojem, o čemu proizvođač dobije

Rješenje. Popis upisanih proizvođača objavljuje se u Narodnim novinama. Upisni broj se

navodi i u deklaraciji ekološkog proizvoda.

117

Nakon obavljenog stručnog nadzora i po upisu u upisnik od pravne osobe za provedbu

postupka potvrđivanja, obiteljsko gospodarstvo ili drugi privredni subjekt treba tražiti

potvrdnicu (certifikat).

Znak “ekoproizvod” je garancija da je proizvod proizveden sukladno propisima o ekološkoj

proizvodnji. Znak se dobiva na vrijeme od jedne godine, ili jedne vegetacije i uz deklaraciju

potvrđuje kvalitetu proizvoda. Dobivanje znaka povezano je s cijelim sustavom kako

proizvodnje tako i stručnog nadzora te certifikacije. Pravo na korištenja znaka “ekoproizvod”

na svojim proizvodima imaju proizvođači koji su od pravne osobe za postupak potvrđivanja

ishodili dokument zvan potvrdnica (certifikat).

Po dobivanju potvrdnice (certifikata) da bi svoj proizvod obiteljsko gospodarstvo ili drugi

privredni subjekt stavilo na tržište sa znakom “EKOPROIZVOD”, odnosno deklariralo ga kao

ekološki proizvod, od Ministarstva poljoprivrede, mora tražiti da se za taj proizvod izda

Rješenje o pravu korištenja znaka “ekoproizvod”.

Zahtjev mora sadržavati:

ime/naziv i adresu proizvođača, upisni broj iz Upisnika ekoloških proizvođač te

državni biljeg u iznosu od 70,00 kuna;

naziv proizvoda za koji se traži dodjela znaka “ekoproizvod”; veličina pakovine, broj

pakovina i ukupna količina;

potvrdnicu izdanu od ovlaštene pravne osobe za provedbu postupka potvrđivanja;

kopiju zapisnika zadnjeg nadzora nadzorne stanice.

Nakon toga svake se godine na novo mora obnoviti zahtjev za dodjelom eko markice za

svaki pojedini proizvod.

Zadruga

Zadrugu može osnovati najmanje sedam osnivača koji su potpuno poslovno sposobne

fizičke osobe ili pravne osobe, a svaki osnivač unosi osnovni članski ulog koji ne može biti

manji od 1.000,00 kn (Zakon o zadrugama NN 34/11).

Proces osnivanja zadruge:

Osnivačka skupština zadruge,

Donošenje osnivačkog akta - pravila zadruge,

Ovjeravanje dokumentacije kod javnog bilježnika za što je potrebno:

Prijava za upis u sudski registar Trgovačkog suda (obrazac PO, nabavlja se u

Narodnim novinama) – ako je sami ispunite, bilježnik naplaćuje samo ovjeru. Ako je

javni bilježnik ispunjava tu će uslugu naplatiti.

Poziv sa dnevnim redom za osnivačku skupštinu

Popis članova zadruge / tabelarni /

118

Pravila zadruge (potpisuje predsjednik Skupštine)

Zapisnik sa osnivačke skupštine zadruge

Odluka o imenovanju predsjednika skupštine zadruge (potpisuje predsjednik

Skupštine)

Odluka o imenovanju upravitelja zadruge (potpisuje predsjednik Skupštine)

Odluka o roku uplate i iznosu članskog uloga (potpisuje predsjednik Skupštine)

Izjave o prihvaćanju dužnosti upravitelja i (eventualno) članova Nadzornog odbora

Izjave članova o prihvaćanju pravila zadruge (pojedinačne izjave svakog osnivača)

Izjave o nepostojanju nepodmirenih dugovanja osnivača zadruge (radi javni

bilježnik),

Uplata članskih uloga - s ovjerenim Pravilima zadruge zadrugari odlaze u bilo koju

komercijalnu banku gdje se otvara tzv. prolazni račun na koji svaki zadrugar

ponaosob uplaćuje članski ulog. Banka izdaje Potvrdu o uplati koja se treba čuvati jer

se prilaže prijavi na Trgovački sud.

Prijava u registar Trgovačkog suda - prilažu se svi dokumenti koje je ovjerio javni

bilježnik plus dokaz o uplati članskih uloga, dokaz o uplati pristojbe za upis osnivanja

subjekta, dokaz o uplati troškova za oglas u „Narodnim novinama“,

Izrada pečata,

Prijava u registar poslovnih subjekata Državnog zavoda za statistiku,

Prijava u Evidenciju zadruga i zadružnih saveza Hrvatskog saveza zadruga,

Otvaranje poslovnog računa zadruge.

Udruga

Udruge mogu biti dobra pravna podloga za osnivanje socijalnih poduzeća i iz tog razloga ih

ovdje navodimo. Mogu ih osnovati najmanje tri osnivača, poslovno sposobne fizičke osobe ili

pravne osobe. Osnivači mogu biti samo fizičke osobe, samo pravne osobe ili i fizičke i

pravne osobe u isto vrijeme. Zakonom o udrugama uređuje se osnivanje, registracija, pravni

položaj i prestanak postojanja udruga sa svojstvom pravne osobe, te registracija i prestanak

djelovanja stranih udruga u Republici Hrvatskoj, ako posebnim zakonom nije drukčije

određeno. Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na političke stranke, vjerske zajednice,

sindikate i udruge poslodavaca.

Za registraciju udruge stvarno je nadležna opća uprava, a zahtjev se podnosi uredu državne

uprave pri jedinici područne (regionalne) samouprave na čijem je području sjedište udruge. O

upisu udruge u Registar udruga nadležni ured državne uprave donosi rješenje. O žalbama

protiv odluka ovih ureda odlučuje Ministarstvo uprave Republike Hrvatske. Zahtjev za

registraciju udruge podnosi osoba ovlaštena za zastupanje udruge.

119

Uz zahtjev za registraciju udruge potrebno je priložiti: zapisnik o radu i odlukama osnivačke

skupštine, odluku o pokretanju postupka za upis u Registar udruga, statut udruge u 2

primjerka, popis osnivača, osobna imena osoba ovlaštenih za zastupanje udruge, izvod iz

sudskog ili drugog registra za pravnu osobu-osnivača udruge, suglasnost ili odobrenje

nadležnog tijela državne uprave za obavljanje određene djelatnosti (kada je to propisano

posebnim zakonom kao uvjet za registraciju udruge) i presliku osobne iskaznice osnivača i

osoba ovlaštenih za zastupanje.

Statut udruge mora sadržavati odredbe o nazivu i sjedištu udruge, zastupanju, ciljevima,

djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi, članstvu te pravima i obvezama članova, tijelima

udruge, njihovom sastavu, izboru, opozivu, ovlastima, načinu odlučivanja i trajanju mandata,

te o prestanku postojanja udruge.

MINIMALNI TEHNIČKI UVJETI KOJE JE POTREBNO ISPUNITI PRIJE POČETKA

OBAVLJANJA DJELATNOSTI

Za određene djelatnosti (bez obzira na odabrani model registracije) potrebno je ispuniti

zakonom propisane minimalno-tehničke uvjete za rad, zdravstvene i druge uvjete. Posebno

su izdvojene djelatnosti ugostiteljstva, trgovine, putničke agencije, promet sredstvima za

zaštitu bilja, promet sjemenom i sadnim materijalom. Za obavljanje javnog prijevoza u

unutarnjem cestovnom prometu i za obavljanje prijevoza za vlastite potrebe potrebno je

ishoditi licencu. Svakako se raspitajte u Službi za gospodarstvo (Ured državne uprave)

što sve morate učiniti kako biste mogli započeti s obavljanjem svoje djelatnosti

(http://www.udu-obz.hr/).

Dolje je navedena neka od dokumentacije koju je potrebno priložiti uz zahtjev za utvrđivanje

minimalnih uvjeta, naglašavamo da dokumentacija ovisi o djelatnosti koju želite obavljati.

• rješenje o upisu u sudski registar ili obrtni registar

• sanitarnu suglasnost za pripremu i prodaju namirnica izvan prostorija

• upravnu pristojbu (70,00kn – 520,00kn, ovisi o djelatnosti)

• ugovor o zakupu zemljišta na javnoj površini

• presliku sanitarne iskaznice i potvrde tečaja higijenskog minimuma

• dokaz o raspolaganju površinom na otvorenom

• rješenje o ispunjavanju minimalno tehničkih uvjeta za obavljanje ugostiteljske

djelatnosti

• preslika domovnice ili osobne iskaznice,

• dokaze sukladno odredbama zakona o gradnji (uporabna dozvola, građevinska

dozvola ili neki dugi propisani dokaz kojim se dokazuje uporabljivost građevine),

120

• uvjerenje s kaznene i prekršajne evidencije ministarstva pravosuđa (ured državne

uprave ga pribavlja po službenoj dužnosti)

• rješenje o upisu u upisnik poljoprivrednih gospodarstava (ako se radi o pružanju

ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu),

• uvjerenje o ispravnosti električne instalacije, ventilacije, plinske instalacije i sl.

• dokaz o uposlenom zaposleniku koji ima potrebnu struku za obavljanje te djelatnosti

• prijedlog vrste putničke agencije,

• podatke glede uređenja i opremanja poslovnog prostora

• podatke i dokaze o voditelju poslovnice, ako putnička agencija pruža svoje usluge

neposredno korisniku: da je državljanin Republike Hrvatske (priložiti domovnicu), da

ima prebivalište u Republici Hrvatskoj (potvrda MUP RH), da je poslovno sposoban

(Centar za socijalni rad), da ima najmanje srednju stručnu spremu, da aktivno zna

najmanje jedan svjetski jezik i poznaje još jedan (izjava ovjerena kod javnog

bilježnika), da ima položen stručni ispit za voditelja, uvjerenje o nekažnjavanju

(općinski sud),

• plan očekivanog prometa za razdoblje od tri godine ako putnička agencija započinje

s radom

• dvije fotografije,

• dokaz za parkirališni prostor - izvadak iz zemljišne knjige ili posjedovni list ne stariji

od 60 dana, a ukoliko se radi o zakupu parkirališta i ovjereni ugovor

• presliku prometnih dozvola za motorna vozila i prikolice

• dokaz o raspolaganju vozilom - preslika prometne dozvole od vučnih i priključnih

vozila, odnosno ugovor o zakupu ili leasingu ovjeren kod javnog bilježnika (djelatnost

cestovnog prijevoza putnika i tereta može se obavljati vozilima mlađim od 18 godina,

osim posebnog linijskog prijevoza učenika koji se može obavljati vozilima mlađim od

10 godina)

i dr.

121

3. PRAVNI OBLICI POSLOVANJA

Prema čl.2 Zakona o trgovačkim društvima, u trgovačka društva ubrajaju se javno trgovačko

društvo, komanditno društvo, dioničko društvo, društvo s ograničenom odgovornošću i

gospodarsko interesno udruženje. Trgovačka društva dijele na dvije skupine: društva osoba i

društva kapitala.

Društva osoba uključuju

javno trgovačko društvo (j.t.d.)

komanditno društvo (k.d.)

gospodarsko interesno udruženje (GIU)

Osnovno obilježje društva osoba jest činjenica da članovi društva odgovaraju vjerovnicima

društva neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom. Gospodarsko interesno udruženje

osnivaju dvije ili više fizičkih i pravnih osoba da bi olakšale i promicale obavljanje

gospodarskih djelatnosti koje čine predmete njihovog poslovanja, ali tako da ta pravna osoba

za sebe ne stječe dobit. Udruženje se može osnovati bez temeljnog kapitala, a članovi

društva mogu biti i osobe koje se bave slobodnim zanimanjima.

Društva kapitala uključuju

dioničko društvo (d.d.)

društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.)

Osnovni akt dioničkog društva jest statut, a temeljni kapital je podijeljen na dionice, te

dioničari ne odgovaraju za obveze društva. Kod društva sa ograničenom odgovornošću,

postoji temeljni kapital podijeljen na temeljne uloge čiji je osnovni akt izjava o osnivanju ili

društveni ugovor, a članovi društva ne odgovaraju za obveze društva.

U svrhu jednostavnijeg pregleda, u daljnjem tekstu biti će objašnjeni najčešći

zakonski oblici koji malim i srednjim poduzetnicima stoje na raspolaganju.

1) Obrt

2) Trgovačko društvo (d.o.o.)

3) Jednostavni d.o.o.

4) Zadruga

5) Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo

6) Fizička osoba u slobodnom zanimanju

122

3.1.Obrt Obrt je „samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u svoje ime i za

svoj račun, od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje

proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu“ (reguliran je Zakonom o obrtu NN

49/03, 68/07 i 79/07).

Postoje slobodni, vezani i povlašteni obrti. Za obavljanje slobodnih obrta ne traži se ispit o

stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit (dovoljna je obrtnica), dok kod vezanih obrta je

potrebno imati položen ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit. Povlašteni obrti

obavljaju se samo na temelju povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo ovisno o vrsti

obrta (djelatnosti: ribarstvo, rudarstvo, prerađivačka industrija – proizvodnja oružja, trgovina

na veliko i malo – prodaja oružja).

Prednosti obrta (u odnosu na d.o.o.):

Brzina i niski troškovi osnivanja (do 1.000,00 kn)

Jednostavnije knjigovodstvo

Jednostavnije mijenjanje podataka (promjena adrese, djelatnosti)

Dozvoljeno je obavljanje obrta uz istovremeni radni odnos kod drugog poslodavca

Nedostaci obrta (u odnosu na d.o.o.):

Potrebna je određena stručna sprema, majstorski ispit ili ispit osposobljenosti za

određene djelatnosti (vezani i povlašteni obrti)

obuhvaća znatno manje područje djelatnosti nego trgovačko društvo, koje se može

registrirati za čitav niz različitih djelatnosti

plaćanje obveznih doprinosa za mirovinsko i zdravstveno bez obzira da li je osoba

zaposlena negdje drugdje (na godišnjoj razini, ne mjesečno)

porezni tretman obveznika poreza na dohodak u odnosu na obveznike poreza na

dobit (stopa poreza na dobit je 20%, a dohotka 15, 25, 35, i 45%, ovisno o visini

dohotka).

Kada se govori o PDV-u, potrebno je naglasiti da obrt plaća PDV i odbija pretporez samo

kada je plaćen, odnosno naplaćen račun. Registriranje obrta vrši se u Uredu državne uprave

(Služba za gospodarstvo).

3.2. Trgovačko društvo – d.o.o. Društvo sa ograničenom odgovornošću je trgovačko društvo u koje jedna ili više pravnih ili

fizičkih osoba ulažu temeljne uloge kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom

kapitalu (glavnici). Spomenuti temeljni ulozi ne moraju biti jednaki, dok je osnivački kapital

20.000,00 kn.

Osnovni akt društva je Izjava o osnivanju ukoliko društvo osniva samo jedna osoba, ili

Društveni ugovor ukoliko postoji više osnivača. Spomenutim dokumentima definira se naziv i

sjedište tvrtke, djelatnosti, prava i obveze osnivača i tijela tvrtke (uprave, nadzornog odbora i

dr.) i ostali elementi važni za funkcioniranje društva.

123

Detaljni pregled kako osnovati d.o.o. kao i svi potrebni dokumenti dostupni su na

www.hitro.hr. HITRO.HR je servis Vlade Republike Hrvatske za ubrzanu komunikaciju

građana i poslovnih subjekata s državnom upravom, koji omogućuje da se na jednom mjestu

dobiju sve informacije i obavi većina potrebnih radnji za osnivanje društva s ograničenom

odgovornošću

Prednosti d.o.o.

ne postoji ograničenje stručne spreme i zanimanja

jednostavnije iskazivanje troškova

„prenosivost društva“

U nastavku teksta je prikazana tablica koja prikazuje osnovne razlike između obrta i d.o.o..

Obrt / d.o.o. (prednosti i nedostaci)1

OBRT (R-2): TRGOVAČKO DRUŠTVO:

Temeljni kapital: Nema 20.000 kn

Troškovi osnivanja: cca 1.000,00 kuna cca 6.000,00 kuna

Vrijeme potrebno za

otvaranje/osnivanje:

max 15 dana max 40 dana

Mjesto registracije: Nadležni ured državne

uprave u Županiji ili Gradu

Trgovački sud

Odgovornost: Cjelokupnom imovinom Visinom temeljnog

kapitala

Knjigovodstvo: Jednostavno

knjigovodstvo

Dvojno knjigovodstvo u

skladu sa Zakonom o

računovodstvu

Članstvo u Komori: Hrvatska obrtnička komora Hrvatska gospodarska

komora

Djelatnosti: Sve dopuštene

djelatnosti uz posjedovanje

odgovarajuće stručne spreme

za vezane obrte i/ili

povlastice za povlaštene

obrte

Sve dopuštene

djelatnosti

Porezne stope: Progresivna 12%, 25%,

40% (ovisno o visini dohotka),

20%

Zaposleni: Nema ograničenja Nema ograničenja

Plaćanje poreza na

dodanu vrijednost:

Naplaćeni račun Izdani račun

Prodaja roba i

usluga

Priznaje se primitak

kada je obavljena naplata

Priznaje se kao prihod

kada je obavljena isporuka

ili ispostavljen račun

1 Preuzeto sa: http://poslovni-plan.hr/obrt-i-d-o-o-prednosti-i-nedostaci/obrt-i-d-o-o-prednosti-i-nedostaci/

124

3.3. Jednostavni d.o.o. – j.d.o.o. Od 18. listopada 2012. godine može se osnovati „jednostavno privatno društvo s

ograničenom odgovornošću“ uz temeljni kapital od 10,00 HRK. Ukupni trošak osnivanja

j.d.o.o. iznosi 807,50 kn nakon što se podmire svi troškovi (javni bilježnik, sudske pristojbe i

objava u Narodnim novinama). Broj djelatnosti j.d.o.o. nije ograničen Zakonom o trgovačkim

društvima.

J.d.o.o. može se osnovati bez ijednog zaposlenog, a može imati samo jednog člana uprave 2

i nije moguće povećati broj članova uprave. Za osnivanje j.d.o.o. nema zapreka niti ako je

osoba u radnom odnosu. Također je potrebno naglasiti da ukoliko član uprave nema

zdravstveno i mirovinsko osiguranje po drugoj osnovi, tvrtka mora za njega plaćati doprinose.

Kao što je već navedeno kod društva sa ograničenom odgovornošću, detaljni pregled kako

osnovati j.d.o.o. kao i svi potrebni dokumenti dostupni su na www.hitro.hr.

Iako j.d.o.o. pruža mogućnost poduzetnicima da uz niske troškove započnu svoje

poslovanje, treba imati na umu da j.d.o.o. u jednom trenutku ipak mora postati „klasični“

d.o.o. Naime, kada j.d.o.o. počne ostvarivati dobit, jedna četvrtina te dobiti će se na kraju

financijske godine izdvajati u posebne zakonske rezerve. U trenutku kada iznos zakonskih

rezervi dođe do iznosa od 20.000,00 kn , j.d.o.o. prestaje biti jednostavno i postaje d.o.o.

3.4. Zadruga Zadruga3 je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini

članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju

zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i

zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i

interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana.

Zadruga je pravna osoba koja se upisuje u sudski registar, a predmet poslovanja zadruge

može biti obavljanje svake djelatnosti koja nije zakonom zabranjena. Može ju osnovati

najmanje 7 poslovno sposobnih fizičkih ili pravnih osoba. Zadrugom upravljaju zadrugari koji

ulažu u zadrugu tzv. Zadružni ulog od minimalno 1.000,00 kn.

Prednosti zadruge:

nije potrebno uplaćivati temeljni kapital 20.000,00 kn (osnivanje d.o.o.)

može se registrirati veliki broj različitih djelatnosti bez obzira na stručnu spremu

zadrugara (obrt)

nema stalnog troška za doprinose – ne mora imati niti ijednu zaposlenu osobu

niski ulazni troškovi (osnivački ulog + troškovi osnivanja cca 1.500,00 kn)

otvara mogućnost osobama sa malim primanjima npr. Umirovljenicima ili studentima

da preko zadruge legalno ostvare dodatni izvor prihoda

Vrste zadruga:

2 članak 387. stavak 2. ZTD-a

3 http://www.zadruge.hr/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=38&Itemid=82

125

Profitne – cilj stjecanje dobiti

Neprofitne - zadovoljavanje potreba svojih članova bez namjere stjecanja dobiti, npr.

socijalne, potrošačke; višak prihoda se ne raspoređuje među članovima nego se

ulaže, prenosi u sljedeću godinu

Po djelatnostima: poljoprivredne, radničke,ribarske, stambene, graditeljske,

socijalne,potrošačke, obrtničke

Sekundarne zadruge – udruživanje više zadruga

3.5. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo – OPG OPG je samostalna gospodarska i socijalna jedinica koju čine punoljetni članovi

zajedničkoga kućanstva, a temelji se ili na vlasništvu i uporabi proizvodnih resursa u

obavljanju poljoprivredne djelatnosti ili smo na uporabi proizvodnih resursa u obavljanju

poljoprivredne djelatnosti. Treba imati na umu da je OPG namijenjeno obiteljskom poslovanju

u poljoprivredi.

Nositelj OPG-a može biti punoljetna osoba koja radi stalno ili povremeno na gospodarstvu i

odgovorna je za njegovo poslovanje. Potrebno je naglasiti da nositelj OPG-a može pored

prihoda od poljoprivrede primati i plaću ili mirovinu. Članovi OPG-a su punoljetne osobe istog

kućanstva koji imaju prebivalište na istoj adresi, a bave se stalno ili povremeno radom na

gospodarstvu.

Djelatnosti OPG-a mogu biti primarne, a to je bavljenje poljoprivredom i dopunske, a to su

one djelatnosti koje su povezane s poljoprivredom, a glavni i jedini zadatak im je da omoguće

bolje korištenje proizvodnih kapaciteta te bolje korištenje rada članova OPG-a. S time da

dohodak iz dopunske djelatnosti ne bi smio biti veći od dohotka ostvarenog od primarne

poljoprivredne djelatnosti.

Upis obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva vrši se u Uredu državne uprave. Upisom u

Upisnik obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu dodjeljuje se matični identifikacijski broj

poljoprivrednog gospodarstva, te iskaznica nositelju obiteljskog poljoprivrednog

gospodarstva i ostalim članovima gospodarstva na zahtjev nositelja. Sveukupni trošak

registracije OPG-a iznosi oko 400,00 kn.

3.6. Fizička osoba u slobodnom zanimanju Fizička osoba u slobodnom zanimanju je osoba koja povremeno ili stalno samostalno obavlja

djelatnost slobodnog zanimanja. Neke od slobodnih djelatnosti su: zdravstveni djelatnici,

veterinari, odvjetnici, revizori, arhitekti, sudski vještaci i druge djelatnosti definirane člankom

15. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" 127/00., 150/02. i 163/03.).

126

4. OSNOVE RAČUNOVODSTVA ZA USPJEŠNO VOĐENJE PODUZEĆA

Svaki poduzetnik je obvezan po zakonu uredno voditi svoje poslovanje, a ovisno o ljudskim

resursima koje ima, može sam voditi knjigovodstvo ili uzeti vanjsko knjigovodstvo da to radi

za njega. Ako poduzetnik nema dovoljno znanja za samostalno vođenje knjigovodstva,

svakako se preporučuje da angažira vanjsko knjigovodstvo, kako ne bi nenamjerno učinio

kakav prekršaj, a i kako bi svoje vrijeme mogao koristiti za razvoj svojih proizvoda i usluga,

odnosno upravljanje svojim poduzećem.

Kako najveći broj poduzetnika početnika ne vode sami knjigovodstvo, u nastavku će biti

pojašnjene osnove koje bi poduzetnik trebao znati. Računovodstvo je, dakle, obvezno zbog

zakonodavca, ali poduzetniku služi i za planiranje svoga poslovanja, jer se, na temelju brojki

koje daje, može pretpostaviti trend, donijeti odluka i pripremiti se za moguće scenarije.

Poduzetnik bi u donošenju odluka trebao koristiti savjete svog računovodstva, jer

računovodstvo može poduzetniku pojasniti kako će na njegov poslovni rezultat utjecati

određeni događaj, odnosno odluka.

Dakle, za poduzetnika je važno da pravilno izdaje račune, na što će ga njegovo

knjigovodstvo uputiti, da knjigovodstvu redovito predaje sve ulazne i izlazne račune i izvode

te da ih obavještava o svim događajima u poslovanju. Knjigovodstvo će svaki mjesec

obračunati plaće zaposlenicima te dati naputak poduzetniku kako ih treba isplatiti. Imovina

poduzetnika također treba biti evidentirana, a računovodstvo će knjižiti prema zakonu i

amortizaciju dugotrajne imovine. Sve što računovodstvo zabilježi tijekom godine mora se

predati poreznoj upravi i Financijskoj agenciji (Fina) i predstavlja rezultat poslovanja. Važno

je napomenuti da ono što nije proknjiženo u računovodstvu kao da se nije ni dogodilo, pa je

iznimno važno o svemu obavijestiti knjigovodstvo i dostaviti im sve račune, kako na kraju

godine poduzetnik ne bi imao iskazan nestvarni gubitak ili preveliku dobit (a time nepotrebno

bio u obvezi platiti veliki porez na dobit). Kod izbora knjigovodstvenog servisa najniža cijena

ne bi trebala biti odlučujući faktor, jer su zakonske kazne za knjigovodstvene prekršaje često

puno veće od zarade na nižoj cijeni servisa. Potrebno je naći takav knjigovodstveni servis

koji će poduzetnika upozoravati na njegove zakonske obveze i eventualne promjene u

zakonu, a ne čekati poduzetnika da traži izvješća.

Godina 2013. će biti zapamćena po ulasku RH u EU, kao i po brojnim promjenama koje se

tiču poduzetnika i računovodstva. Najznačajnije su fiskalizacija i promjena zakona o PDV-u,

o čemu će biti riječi u nastavku. Za početak, poduzetnik mora znati izdati ispravan račun.

Najbolje je izdavati račune na memorandumu, na kojem trebaju pisati svi podaci o

127

poduzetniku (naziv, adresa, OIB, odnosno PDV identifikacijski broj). U nastavku je

pojašnjeno kako račun treba izgledati.

Fiskalizacija

Fiskalizacija je skup mjera za nadzor i evidentiranje ostvarenog gotovinskog prometa.

Cilj zakona o fiskalizaciji je:

urediti transakcije u gotovinskom prometu

spriječiti porezne utaje

postupak nadzora učiniti bržim i djelotvornijim

podizati razinu svijesti kupaca o važnosti izdavanja računa i činjenici da porez

iskazan na računu plaća kupac.

Obveznici fiskalizacije:

- fizička osoba koja je obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti

- obrt

- slobodna zanimanja (samostalna djelatnost liječnika, odvjetnika,

javnih bilježnika, inženjera,...)

- samostalna djelatnost znanstvenika, književnika, izumitelja itd.

- samostalna predavačka, odgojna i sl. djelatnost

- samostalna djelatnost novinara, sportaša i umjetnika

- pravne i fizičke osobe koje su obveznici poreza na dobit (ako je poduzetnik obveznik

poreza na dobit = također je obveznik fiskalizacije, ako poduzetnik nije obveznik

poreza na dobit, nema obveze fiskalizacije)

Može se reći da su svi poduzetnici obveznici fiskalizacije, osim izuzetaka nabrojanih u

nastavku, ali ne moraju svi obveznici imati fiskalnu blagajnu. Oni poduzetnici koji svoje

račune naplaćuju putem transakcijskog računa ne moraju imati fiskalnu blagajnu, no moraju

paziti da nikad ne uzmu gotovinu za svoje izvršene usluge, već sve mora ići preko žiro

računa (a to se treba navesti na računu kao napomena).

128

Djelatnosti izuzete od obveze fiskalizacije:

- prodaja karata ili žetona u putničkom prometu

- naplata cestarina

- punjenje aviona naftnim derivatima na avioservisima

- prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama i otvorenim prostorima

- prodaja proizvoda/usluga u poštanskom prometu

- zaprimanje uplata za sudjelovanje u igrama na sreću i zabavnim igrama

- prodaja robe/usluga putem prodajnih automata

- pružanje bankovnih i osiguravajućih usluga

- vođenje središnjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira i središnjeg

registra i središnjeg registra financijskih instrumenata

- ostvareni prometi preko mjernih instrumenata ( el. energija, plin, voda i dr.) od

energetskih, komunalnih, elektroničkih komunikacija i drugih pravnih osoba

- provođenje zdravstvene zaštite (sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite do

pune cijene zdravstvene usluge, kod izabranog doktora primarne zdravstvene

zaštite i izdavanja lijekova na recept).

Obveze obveznika fiskalizacije

SVI OBVEZNICI moraju:

- izraditi interni akt o poslovnicama, načinu slijednosti računa

- prilagoditi sadržaj računa

- imati naljepnicu o obvezi izdavanja i uzimanja računa (od 01.07.2013.)

Obveze obveznika fiskalizacije koji naplaćuju u gotovini:

- nabaviti naplatni uređaj sa softverom koji podržava provođenje fiskalizacije

- nabaviti digitalni certifikat (FISCAL) za elektroničko potpisivanje elemenata računa i

identifikaciju obveznika fiskalizacije (izdaje se u FINA-i) – uzima se 1 za cijelo

poduzeće, bez obzira na broj poslovnih prostora

- povezati naplatni uređaj na internet radi razmjene podataka s Poreznom upravom

(u slučaju kvara ili prekida veze, obveznik je dužan u roku od 48 sati ukloniti kvar,

odnosno uspostaviti vezu te dostaviti sve izdane račune, a u međuvremenu sve

129

upisivati u knjigu uvezanih računa (kad se kvar otkloni, potrebno je prekucati sve

izdane račune)

Mali obveznici fiskalizacije su obveznici poreza na dohodak kojima se dohodak i porez na

dohodak određuje u paušalnoj svoti. Oni ne moraju (ali to mogu izabrati) ispostavljati račune

putem elektroničkih naplatnih uređaja, ali imaju sljedeće obveze:

a) Internim aktom opisati poslovni prostor i oznaku operatera (osoba koja je ovlaštena

za izdavanje računa)

b) izdavati račune iz ovjerene, u Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, posebne knjige

računa (nemaju dodatnih troškova, i danas su obveznici izdavanja računa i vođenja

Knjige popisa izdanih računa).

Sadržaj računa

Osnovne stavke gotovinskog računa obveznika koji je i obveznik PDV-a mora sadržavati:

1. broj i datum izdavanja (broj računa se piše ovako: broj računa u tijeku godine/oznaka

poslovnog prostora iz internog akta/oznaka naplatnog uređaja iz internog akta)

2. ime, naziv, adresu i OIB poduzetnika koji je isporučio dobra ili usluge te naznaku

mjesta gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena

3. količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara/usluga

4. ukupni iznos naknade i poreza razvrstanih po poreznoj stopi

Osnovne stavke gotovinskog računa obveznika koji nije obveznik PDV-a mora sadržavati:

1. izdavatelja (naziv radnje, podatke o vlasniku, osobito ime i prezime, OIB, adresu

prebivališta)

2. poslovnu jedinicu ako je promet obavljen preko poslovne jedinice

3. datum izdavanja računa

4. broj računa (broj računa se piše ovako: broj računa u tijeku godine/oznaka poslovnog

prostora iz internog akta/oznaka naplatnog uređaja iz internog akta)

5. naziv robe ili usluge, jedinična cijena i ukupni iznos računa, a ispostavljaju se u

najmanje 2 primjerka, od kojih se jedan uručuje kupcu, a drugi služi prodavatelju za

knjiženje

130

Od 01.07.2013. se ukidaju oznake R1 i R2 na računima, no kako bi se razlikovali računi

poduzetnika koji PDV priznaju, odnosno plaćaju sukladno novčanom principu (dosadašnji R2

- obrti), isti će stavljati oznaku na svoje račune „obračun prema naplaćenoj naknadi“. Ova se

odredba primjenjuje samo za transakcije u tuzemstvu i na snazi je do kraja 2014.g. Nakon

toga, od 01.01.2015. će i dosadašnji R2 poduzetnici (obrtnici) PDV priznavati, odnosno

plaćati, neovisno o novčanom principu (tj. neovisno da li su račune platili i naplatili). Računi

se uvijek izdaju u kunama. Ukoliko postoji nedoumica kod hrvatskih poduzetnika treba li

račun izdavati u drugoj valuti, ukoliko je kupac inozemni porezni obveznik, svakako račune

treba izdavati u kunama, a druga valuta je samo opcija uz uvjet da je iskazani PDV uvijek po

srednjem tečaju HNB-a na dan nastanka obveze obračuna PDV-a. Također, izdavatelji

računa koji isporučuju dobra i usluge na EU tržištu moraju na računu imati iskazan PDV broj

(koji dodjeljuje Porezna uprava, a sastoji se od predznaka HR i OIB-a).

Dodatno, uz gore navedeno, račun obveznika fiskalizacije mora sadržavati i:

1. vrijeme izdavanja (sat i minuta) – ako račun ide preko fiskalne blagajne, onda

Porezna uprava to upisuje, a ne obveznik

2. oznaka operatera na naplatnom uređaju

3. oznaka načina plaćanja računa – novčanice, kartica, ček, transakcijski račun, ostalo

4. JIR jedinstveni identifikator računa – ne upisuje porezni obveznik, nego Porezna

uprava dodjeljuje

5. zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije

Gore nabrojane stavke računa od točke 1. do točke 3. moraju imati svi obveznici fiskalizacije

na računu, a točke 4. i 5. samo oni koji račun izdaju preko fiskalne blagajne. Dakle,

poduzetnik koji je obveznik fiskalizacije, ali svoje proizvode i usluge naplaćuje putem

transakcijskog računa, trebat će na računu imati osnovne stavke + dodatne stavke pod 1., 2.

i 3.

131

Primjer bezgotovinskog računa:

Što se tiče plaćanja računa dobavljača, poduzetnik može i dalje nastaviti plaćati robe i usluge

dobavljača gotovinom (u novčanicama i kovanicama) pod sljedećim uvjetima:

1. za nabavu proizvoda i usluga do iznosa od 5.000,00 kn po jednom računu

2. za potrebe opskrbe ovlaštenih mjenjača gotovim novcem

3. za namjene na temelju posebne odluke ministra financija.

132

Obveznik fiskalizacije može zadržati gotov novac u blagajni na kraju radnog dana do visine

blagajničkog maksimuma.

Iznosi blagajničkog maksimuma:

a) 10.000,00 kn - mikro subjekt i fizičke osobe

b) 30.000,00 kn – mali subjekt

c) 50.000,00 kn – srednji subjekt

d)100.000,00 kn –obveznici fiskalizacije koji prelaze mjerila koja određuju malo

gospodarstvo prema Zakonu o poticanju razvoja malog

poduzetništva

e) 100.000,00 kn – mjenjački poslovi

Od 01.07.2013. svi obveznici fiskalizacije moraju ju provoditi prema zakonu.

Porezi i doprinosi

U svom poslovanju poduzetnik će se susresti s nizom poreza (porez na dodanu vrijednost,

porez na dohodak, porez na dobit – samo za trgovačka društva, porez na tvrtku i dr.) i

doprinosa (doprinosi za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), doprinos za zdravstveno

osiguranje, doprinos za ozljede na radu, doprinos za zapošljavanje, doprinos za općekorisnu

funkciju šuma i dr.). Dio njih vezan je za promet, dio za isplatu plaća, dio za dohodak ili dobit.

Za svaki porez i doprinos postoje izvještaji koji se predaju u poreznu upravu, REGOS

(Središnji registar osiguranika), Financijsku agenciju (Fina), trgovački sud i druge institucije.

Porez na dodanu vrijednost - PDV

Nakon ulaska HR u EU, brojne promjene očekuju poduzetnike u smislu oporezivanja PDV-

om. Tekst u nastavku obuhvaća promjene koje donosi novi Zakon o porezu na dodanu

vrijednost, a što će se početi primjenjivati od 01.07.2013.

Obveznik PDV-a je svaka pravna i fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku

djelatnost, ali i svaka osoba koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva. Obveznici

PDV-a mogu postati svi građani, male tvrtke, obrti koji nisu u sustavu PDV-a, ustanove,

gradovi, općine i drugi, ako obavljaju gospodarsku djelatnost, ako nabavljaju nova prijevozna

sredstva, proizvode iz EU u vrijednosti iznad 77.000 kuna ili nabavljaju trošarinske proizvode.

133

Na stjecanje dobara unutar EU primjenjuju se stope koje se za takva dobra primjenjuju u

tuzemstvu. Trenutno se u RH plaća PDV po stopi od 25%, uz određene izuzetke navedene u

Zakonu o PDV-u, gdje se primjenjuju stope od 5% (mlijeko, kruh, lijekovi, knjige, dnevni

tisak...) i 10% (dječja hrana, ulaznice za koncerte,...).

U razmjeni dobara između poreznih obveznika ključnu ulogu ima PDV identifikacijski broj koji

dodjeljuje Porezna uprava (već dodijeljeni OIB, kojemu se dodaje oznaka RH).

Poduzetnik početnik koji je tek registrirao svoju djelatnost može izabrati želi li ući u sustav

PDV-a ili ne. Kada promet u određenoj godini premaši iznos od 230.000 kn (bez PDV-a),

poduzetnik u idućoj godini mora ući u sustav PDV-a.

Kod popunjavanja obrasca za prijavu u sustav poduzetnik bira obračunsko razdoblje PDV-a.

Razdoblje može biti mjesečno ili tromjesečno. Ako poduzetnik dosegne godišnju vrijednost

isporučenih dobara i usluga (bez PDV-a) od 800.000,00 kn, mora prijeći na mjesečno

obračunsko razdoblje.

Odluka o ulasku u sustav PDV-a jednako je kompleksna kao i odluka o modelu registriranja

djelatnosti. Nije jednostavno odgovoriti da li ući u sustav ili ne. Ova odluka ovisi o planiranoj

djelatnosti poduzetnika i njegovoj viziji razvoja obrta ili tvrtke.

Porez na dodanu vrijednost funkcionira na način da obrt ili trgovačko društvo u obračunskom

razdoblju plati porez na razliku koju je ostvario između nabavne i prodajne cijene.

Primjer 1. (Poduzetnik u sustavu PDV-a)

Poduzetnik je kupio robu za 1.000,00 kn. Na tu robu platio je dobavljaču 250,00 kn PDV-a

(ukupni račun iznosio je 1.250,00 kn). Istu robu poduzetnik je prodao za 1.500,00 kn. Na tu

robu poduzetnik je kupcu obračunao 375,00 kn PDV-a (ukupni račun iznosio je 1.875,00 kn).

Pri obračunu PDV-a poduzetnik će platiti 125,00 kn PDV-a (razlika između 375,00 kn

naplaćenih od kupca i 250,00 kn plaćenih dobavljaču). U ovom obračunu poduzetnik je

državi platio 125,00 kn koje je i naplatio kupcu, a njegova razlika u cijeni iznosi 500,00 kn.

134

Primjer 2. (Poduzetnik koji nije u sustavu PDV-a)

Poduzetnik je kupio robu za 1.000,00 kn. Na tu robu platio je dobavljaču i 250,00 kn PDV-a.

Ako želi zaraditi 500,00 kn na razlici u cijeni, morat će 500 kn dodati na ukupni iznos od

1.250,00 kn. Ukupni iznos računa prema kupcu iznosi 1.750,00 kn. Obzirom da poduzetnik

nije u sustavu PDV-a na ovaj iznos ne obračunava porez, niti ima pravo odbitka pretporeza

od 250,00 kn koje je platio dobavljaču.

Na prvi pogled poduzetnik iz 2. primjera ima manju krajnju prodajnu cijenu (Poduzetnik iz 1.

primjera ispostavio je račun na 1.875,00 kn, a poduzetnik iz drugog primjera 1.750,00 kn).

Ovo je točno samo u slučaju kada se roba prodaje građanima ili institucijama koje nisu u

sustavu PDV-a. Tada je roba povoljnija kod poduzetnika iz 2. primjera. U slučaju kada se

roba prodaje drugom poduzetniku (tvrtki ili obrtu koji je u sustavu PDV-a), poduzetnik u

prvom primjeru bit će povoljniji, jer je na njegovom računu obračunat porez od 375,00 kn,

koje će kupac moći iskoristiti kao pretporez (u svom obračunu PDV-a).

Načelno se može reći da u sustav PDV-a trebaju ući poduzetnici kojima će veći udio kupaca

činiti obrtnici i trgovačka društva, a ne trebaju ući oni kojima će veći udio činiti kupci građani

ili institucije koje nisu u sustavu PDV-a. Sigurno je vrlo teško predvidjeti sve ove mogućnosti

kod same registracije djelatnosti i stoga je najbolje i ovu odluku donijeti zajedno s

knjigovođom ili poslovnim savjetnikom.

Potrebno je napomenuti da su dosad obrtnici bili obvezni obračunavati PDV po naplaćenim

računima, za razliku od ostalih obveznika, koji su PDV obračunavali po izdanim računima

(nije bitno jesu naplaćeni ili ne). Novost je da će obrtnici od početka 2015. godine biti obvezni

obračunavati PDV po izdanim računima, umjesto kao do sada, po naplaćenim računima

Što se tiče poslovanja na EU tržištu, osnovno pravilo oporezivanja dobara unutar europskog

tržišta, ukoliko je kupac PDV obveznik, je da se primjenjuje PDV stopa države članice u kojoj

završava otprema dobra. Za razliku od dosadašnjeg PDV-a na uvoz dobara, velika je novost

za hrvatske poduzetnike da se neće obračunavati i uplaćivati PDV ukoliko je stjecanje unutar

EU, stoga će si hrvatski poduzetnik istovremeno zaračunati obvezu za PDV i priznati kao

pretporez, što će pozitivno utjecati na novčani tijek poduzetnika. Od ostalih novosti treba

spomenuti da će obveznici PDV-a postati državna i lokalna tijela ako se bave gospodarskom

djelatnošću, dok će građani i pravne osobe morati plaćati PDV ako u EU-u kupuju prijevozna

sredstva. Izvoz i uvoz kao kategorije također prestaju postojati te ih zamjenjuju termini

isporuka i doprema roba i usluga.

135

VIES (VAT Information Exchange System) je svojevrsna baza svih obveznika PDV-a unutar

EU. Njena je važnost upravo u tome da će hrvatskim poduzetnicima omogućiti provjeru

pripadnosti inozemnog poduzetnika PDV sustavu druge države članice EU, kao što će i

inozemnim poduzetnicima omogućiti provjeru pripadnosti hrvatskog poduzetnika PDV

sustavu Republike Hrvatske.

Nepostojanje poduzetnika u ovoj bazi automatski povlači različit PDV tretman pri isporuci

dobara i usluga.

Preporuča se provjera PDV identifikacijskog broja u VIES bazi putem web stranice:

http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies/ .

Slično kao i kod dosadašnjeg uvoza usluga, oporezivanje se vrši prema sjedištu poduzetnika

primatelja usluge ukoliko je isti u VIES bazi (što znači da je i PDV obveznik u svojoj državi).

Ukoliko to nije slučaj, tada se primjenjuje stopa države članice pružatelja usluge. Slično kao i

kod stjecanja dobara, primatelj usluge samozaračunava PDV i priznaje ga bez novčanog

tijeka.

Porezi i doprinosi kod isplate plaća

Prema Zakonu o radu, poduzetnik je dužan voditi evidenciju o zaposlenim radnicima i

njihovom radnom vremenu, na temelju kojeg knjigovodstvo obračunava plaće. Ako

kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, poduzetnik mora isplatiti plaće i doprinose do

15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Poduzetnik koji ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu u roku ili ih ne isplati u cijelosti,

dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine,

radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti, koji postaje ovršna isprava.

Također, poduzetnik je dužan uplatiti doprinose prije isplate neto plaća, odnosno ne može

isplatiti neto plaće zaposlenicima, a da nije uplatio doprinose.

Doprinosi kod isplate plaća dijele se u dvije grupe: doprinosi iz plaće i doprinosi na plaću.

Doprinose iz plaće plaća djelatnik iz svoje bruto plaće, kao i porez i prirez, a doprinose na

plaću plaća poduzetnik. Ovo je važno, jer trošak plaće nisu samo mehanički zbrojene bruto

plaće zaposlenika, već i doprinos na bruto plaće koji se plaćaju na sumu bruto plaća svih

uposlenih. Ukupni trošak plaće (s uključenim doprinosima na plaću) se naziva bruto 2.

136

Primjer obračuna plaće

Bruto plaća – 7.100,35 kn

Doprinosi iz plaće

MIO I. stup (15%) – 1.065,05 kn

MIO II. stup (5%) – 355,02 kn

Doprinosi na plaću

Doprinos za zdravstveno (13%) – 923,05 kn

Doprinos za ozljede na radu (0,5%) – 35,50 kn

Doprinos za zapošljavanje (1,7%) – 120,71 kn

Bruto 2 (Bruto plaća + Doprinosi na plaću) – 8.179,61 kn

Plaća prije poreza (Bruto plaća – Doprinosi iz plaće) – 5.680,28 kn

Osobni odbitak 2.200,00 - ako je koeficijent osobnog odbitka 1 (u slučaju da zaposlenik ima

dijete/djecu/uzdržavanog člana obitelji prijavljene na svoju poreznu karticu, onda je

koeficijent veći, a time i neoporezivi dio, odnosno zaposlenik plaća manje poreza državi)

Porezna osnovica (Plaća prije poreza – Osobni odbitak) – 3.480,28 kn

Porez na dohodak

Razred Osnovica Stopa Porez

1) 2.200,00 12% 264,00 kn

2) 1.280,28 25% 320,07 kn

Porez ukupno 584,07 kn

Prirez (porez na porez – plaća se gradu/općini) – 13% (Osijek) – 75,93 kn

Porez i prirez ukupno – 660,00 kn

Neto plaća (Plaća prije poreza – Porez i prirez ukupno) – 5.020,28 kn

Dodaci/obustave – Prijevoz 230,00

Iznos za isplatu – 5.250,28 kn

137

Važno je napomenuti da je ukupan trošak poduzetnika ovdje 8.409,61 kn, odnosno zbroj

bruto 2 i prijevoza.

Obrtnik – vlasnik obrta plaća doprinos za mirovinsko i zdravstveno osiguranje mjesečno

prema visini bruto plaće koja je zakonski definirana, bez obzira na to koliko je stvarno

zaradio. Ovo ne vrijedi za obrtnike koji mirovinsko i zdravstveno osiguranje uplaćuju po

nekom drugom temelju (npr. zaposleni kod drugog poslodavca, a ujedno i vlasnici obrta).

Porez na dobit / dohodak

Poduzetnik na kraju godine plaća porez ovisno o rezultatima poslovanja. Kod obrtnika to je

porez na dohodak, a kod trgovačkog društva porez na dobit. Obrtnici moraju plaćati paušale

poreza na dohodak kroz cijelu godinu bez obzira na stvarni dohodak, a tek po godišnjem

obračunu će moći dobiti eventualni povrat poreza.

Dohodak se definira kao razlika naplaćenih i plaćenih računa (onih plaćenih računa koji se

priznaju u troškove). Porez na dohodak ne plaća se na ovu razliku, već se po izračunu

dohotka obračunavaju porezne olakšice na koje poduzetnik obrtnik ima pravo, a na ostatak

se temeljem propisanih stopa i graničnih iznosa obračunava porez na dohodak.

Dobit se definira kao razlika prihoda i rashoda trgovačkog društva i na ovaj iznos plaća se

porez. Stopa poreza na dobit nije progresivna kao kod poreza na dohodak, već se

obračunava 20% na cjelokupni iznos dobiti. Ako poduzetnik redovito prati stanje računa

dobiti i gubitka, koji mu može dati njegovo knjigovodstvo, može planirati i predvidjeti što ga

na kraju godine čeka, odnosno poduzeti određene mjere da završi godinu s dobiti i izbjegne

gubitak. To je vrlo bitno jer ako se poduzetnik želi prijaviti za državne poticaje ili financiranje

svojih projekata, država, odnosno investitori, će najčešće tražiti dokaz da prošlu godinu nije

završio s gubitkom.

Ostali porezi i doprinosi

Osim poreza na dohodak i dobit postoje i određeni porezi i doprinosi koji se plaćaju temeljem

rezultata poslovanja i koji se obračunavaju na kraju godine, a mogu ovisiti o rezultatima

poslovanja (doprinos za općekorisnu funkciju šuma) ili biti fiksni (porez na tvrtku), kao i

doprinosi koji se plaćaju periodično (komorski doprinos).

138

Račun dobiti i gubitka

Već prije spomenuti račun dobiti i gubitka, izrađuje se na kraju godine i pokazuje rezultat

uspješnosti poslovanja poduzetnika za određeno razdoblje (najčešće kalendarsku godinu

dana). Rezultat poslovanja se izračunava kao razlika ukupnih prihoda i ukupnih rashoda. Ako

je ta razlika negativna, poduzetnik je završio godinu s gubitkom, a ako je pozitivna,

poduzetnik je ostvario dobit i na tu dobit plaća državi porez od 20% (porezna osnovica se

uveća još za troškove reprezentacije i ostale nepriznate troškove). Kada plati porez, ostaje

mu neto dobit.

Kao prihodi i rashodi uzimaju se svi prihodi bez obzira na to jesu li plaćeni. Svaki izdani

račun ulazi u prihode, a primljeni račun u rashode (bez PDV-a). Knjigovodstvo će znati

poduzetniku pojasniti na koji način da obračuna amortizaciju, posebno kod nabave strojeva i

opreme većih iznosa, gdje je potrebno pravilno raspodijeliti trošak i prihode, kako se ne bi

jedne godine nerealno prikazala velika dobit, a druge godine veliki gubitak.

Novčani tijek

Mali poduzetnici nisu obveznici izrade izvješća o novčanom tijeku, ali s obzirom na velik broj

poduzetnika koji imaju problem s nelikvidnošću, nije loše da poduzetnik prati tijek novca na

svom računu, odnosno priljeve i odljeve novca. Na temelju projekcija, moći će znati hoće li za

npr. 3, 4 mjeseca imati dovoljno novaca za plaćanje svih svojih dospjelih obveza, između

ostalog i plaća i doprinosa. Za razliku od računa dobiti i gubitka, ovdje se uzima u obzir samo

naplata, odnosno primljeni i isplaćeni novac (zato se ovdje trošak amortizacije ne uzima u

obzir), a iznosi se uzimaju s PDV-om. Aktivnosti se mogu podijeliti na:

1. novčani tok od poslovne aktivnosti

2. novčani tok od investicijske aktivnosti

3. novčani tok od financijske aktivnosti.

Izrada plana novčanog tijeka radi se na temelju izvoda sa žiro računa i blagajničkog izvješća.

Ako poduzetnik ovo izvješće radi interno za osobne potrebe, može si napraviti jednostavnu

tablicu u Excelu, npr.

139

Stanje

na

računu

na

početku

godine

siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosina

c

Priljevi

ukupno

80.000,00 78.000,0

0

75.000,0

0

70.0000,

00

63.000,0

0

50.000,0

0

80.000,0

0

107.000,

00

80.000,0

0

80.000,0

0

85.000,0

0

86.000,0

0

Prodaja

proizvoda i

usluga

80.000,00 78.000,0

0

75.000,0

0

70.0000,

00

60.000,0

0

50.000,0

0

80.000,0

0

107.000,

00

80.000,0

0

80.000,0

0

85.000,0

0

86.000,0

0

Priljevi od

kamata i

tečajnih

razlika

Povrat PDV-a 3.000,00

Odljevi

ukupno

77.700,00 77.700,0

0

77.700,0

0

76.900,0

0

76.500,0

0

76.500,0

0

76.500,0

0

76.500,0

0

76.900,0

0

77.700,0

0

77.700,0

0

77.700,0

0

Plaće i

doprinosi

(bruto 2)

20.000,00 20.000,0

0

20.000,0

0

20.000,0

0

20.000,0

0

20.000,0

0

20.000,0

0

20.000,0

0

20.000,0

0

20.000,0

0

20.000,0

0

20.000,0

0

Najam 2.500,00 2.500,00 2.500,00 2.500,00 2.500,00 2.500,00 2.500,00 2.500,00 2.500,00 2.500,00 2.500,00 2.500,00

Režije 1.800,00 1.800,00 1.800,00 1.000,00 600,00 600,00 600,00 600,00 1.000,00 1.800,00 1.800,00 1.800,00

Usluge

knjigovodstva

1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00

Trošak

sirovine i

repromaterijal

a

50.000,00 50.000,0

0

50.000,0

0

50.000,0

0

50.000,0

0

50.000,0

0

50.000,0

0

50.000,0

0

50.000,0

0

50.000,0

0

50.000,0

0

50.000,0

0

Trošak

telekomunika

cijskih usluga

(telefon,

internet)

1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00 1.500,00

Trošak

održavanja

web stranice

400,00 400,00 400,00 400,00 400,00 400,00 400,00 400,00 400,00 400,00 400,00 400,00

UKUPNO 30.000,00 32.300,00

(Stanje

prethodni

mjesec +

Priljevi ovaj

mjesec –

Odljevi ovaj

mjesec)

32.600,00 29.900,00 23.000,00 9.500,00 -17.000,00 -13.500,00 17.000,00 20.100,00 22.400,00 29.700,00 38.000,00

Na temelju ovih procjena, poduzetnik može predvidjeti da će u lipnju i srpnju imati problema

s likvidnošću te za te mjesece može isplanirati zaduživanje, smanjenje troškova ili dogovoriti

s dobavljačima odgodu plaćanja.

140

5. FINANCIRANJE

KREDITIRANJE PODUZETNIKA

Kredit je sporazum između institucije koja daje posudbu (banka, trgovina ili kartična

institucija) te korisnika posudbe. Takav sporazum korisniku daje novac u ruke, banku ili na

kreditnu karticu. Uvjeti otplate, uključujući naplatu kamata, definiraju se unaprijed te se

rukovode sporazumom između korisnika i banke. Prvi korak u realizaciji Vašeg kreditnog

plana je i kvalitetno i vjerodostojno napisan poslovni plan, putem kojega ćete banci

predstaviti uspješnost Vaše poslovne ideje. Pri tome je vrlo važno obratiti pozornost na

elemente osiguranja koje je potrebno ponuditi banci kako bi se minimalizirala mogućnost

propasti poslovne ideje, a time i uloženog novca od strane banke. Najčešći element

osiguranja je hipoteka na imovinu, a banke se u novije vrijeme nastoje prilagoditi potrebama

tržišta putem jamstvenih programa, o kojima će više riječi biti u sljedećem poglavlju.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) kreditnu aktivnost provodi prvenstveno

dugoročnim financiranjem razvojnih i izvoznih pothvata poslovnih subjekata u cilju učinkovite

financijske podrške cjelovitom i održivom razvitku hrvatskog gospodarstva. Kreditni programi

provode se izravno ili putem poslovnih banaka s kojima HBOR ima zaključene ugovore o

suradnji. Posljednjih godina struktura odobrenih kredita u HBOR-u je izmijenjena u korist

kreditiranja novih investicija, nasuprot kredita za obrtna sredstva koji su do tada bili u velikoj

prednosti. HBOR nudi ukupno dvadeset i osam (28) kreditnih programa koji se mogu

podijeliti u 4 osnovne skupine:

1. Krediti za velike gospodarske subjekte

2. Izvoz i turizam

3. Infrastruktura, zaštita okoliša i energetska učinkovitost

4. Malo i srednje poduzetništvo

Kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva sastoji se od programa kreditiranja ženskog

poduzetništva, razvitak malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivredu i ujednačen razvoj te

Programa kreditiranja projekata kandidata IPA MSP darovnice.

Pri odabiru kredita po Vašoj mjeri treba voditi računa o nekoliko čimbenika:

• Namjeni kredita

• Uvjetima kreditiranja te

• Troškovima kredita

Više informacija o kreditiranju poduzetništva možete pronaći na web stranicama Ministarstva

poduzetništva i obrta (www.minpo.hr), Hrvatske banke za obnovu i razvitak (www.hbor.hr) te

Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (www.hamag-invest.hr).

141

JAMSTVENI PROGRAMI

Poduzetnik koji traži kreditna sredstva, a nedostaje mu instrumenata osiguranja, preko

kreditora, dostavlja u Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo i investicije Odluku o

odobrenju kredita, zahtjev za jamstvo i propisanu dokumentaciju. Nakon dostavljanja

dokumentacije financijski analitičari HAMAG INVEST-a počinju obradu zahtjeva za

jamstvom, koji služi kao prvoklasni instrument osiguranja za banke.

Pravo na podnošenje zahtjeva za jamstvo temeljem Općih uvjeta imaju subjekti

malog gospodarstva sukladno Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva koji:

su registrirani u Republici Hrvatskoj

su u privatnom vlasništvu više od 50%

nemaju žiro-račun neprekidno blokiran dulje od 30 dana u posljednjih 6 mjeseci

nemaju nepodmirenih obveza prema državi ili je s državom dogovoreno

reprogramiranje obveza sukladno Zakonu o posebnoj mjeri naplate poreznog duga

uzrokovanog gospodarskom krizom

imaju zatvorenu financijsku konstrukciju

nisu u financijskim poteškoćama sukladno definiciji iz važećih propisa o državnim

potporama

imaju ekonomski opravdano ulaganje, a koji ne ulažu u sljedeće grane djelatnosti:

o Kockarnice, kladionice i slične djelatnosti

o Ugostiteljske objekte koji isključivo pružaju usluge točenja pića

o Izgradnju/kupnju stambenih i poslovnih prostora radi prodaje

o Izgradnju/kupnju stambenih i poslovnih prostora radi iznajmljivanja, osim u

svrhu obavljanja turističke djelatnosti

o Nabavu nekretnina i pokretnina od povezanih osoba sukladno definiciji u

Međunarodnom računovodstvenom standardu 27

o Kupnju vlasničkih udjela u drugim subjektima

Ostale djelatnosti za koje se ne može izdati jamstvo sukladno Pravilniku o izdavanju

jamstava HAMAG-a.

Ukupno je 8 jamstvenih programa namijenjenih poduzetnicima:

1. Novi poduzetnici

2. Poljoprivrednici

3. Likvidnost

4. Rast

5. Leasing

6. Inovacije

142

7. Činidbena jamstva

8. Investicijom do uspjeha

HBOR izdaje garancije po nalogu svojih klijenata u korist korisnika u zemlji i inozemstvu i

prima garancije izdane od inozemnih ili domaćih garanta u korist HBOR-ovih klijenata.

S obzirom na vrstu i uvjete osnovnog posla po kojem se traži izdavanje garancije, HBOR

nudi izdavanje slijedećih vrsta garancija:

• Platežnih (osiguravaju izvršenje obveza iz osnovnog posla- robnih ili financijskih

kredita)

• Činidbenih (osiguravaju izvršenje obveza iz osnovnog ugovora-ponudbene

garancije, garancije za povrat avansa, garancije za dobro izvršenje usluga, garancije

za garantni period, itd.)

• Kontragarancija (garancije koje se izdaju u korist inozemnih ili domaćih banaka)

• Pisma namjere (pisma kojima se banka obvezuje izdati garanciju za povrat avansa ili

garanciju za dobro izvršenje posla ukoliko klijentova ponuda bude prihvaćena na

natječaju)

Dokumentacija potrebna za izdavanje garancije:

1. Zahtjev za izdavanje garancije

(sa osnovnim podacima o: nalogodavatelju, korisniku, iznos i valuta

garancije, rok važnosti garancije, broj i datum osnovnog ugovora, banka

korisnika, način izdavanja garancije)

2. Dokumenti o osnovnom poslu

(Ugovor, račun, predračun)

3. Druga financijska dokumentacija

(vezana uz ponuđeno osiguranje)

Ukoliko tragate za instrumentom osiguranja koji će vam pomoći u kreditiranju poslovnog

poduhvata, detaljnije informacije jamstvenim programima možete pronaći na web stranici

HAMAG INVEST-a: www.hamaginvest.hr te HBOR-a: www.hbor.hr .

BESPOVRATNE POTPORE

Bespovratna potpora je oblik pomoći države ili nekog drugog javnog tijela određenom

poduzetniku ili sektoru. Postoje dvije vrste bespovratnih potpora – državne potpore i potpore

male vrijednosti.

Sukladno Zakonu o državnim potporama (NN 140/05) državnu potporu dodjeljuju tijela

državne uprave i jedinice regionalne i lokalne samouprave pravnim i fizičkim osobama koje,

obavljajući gospodarsku djelatnost u određenom sektoru, sudjeluju u prometu roba i usluga,

s mogućim učinkom na narušavanje tržišnog natjecanja.

143

Potpore male vrijednosti poduzetnicima dodjeljuju tijela državne uprave i jedinice regionalne

i lokalne samouprave čija je karakteristika da nemaju učinak narušavanja tržišnog

natjecanja.

Sukladno Odluci o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti (NN 45/07) ukupan

iznos potpore male vrijednosti dodijeljene istom poduzetniku ne smije premašiti gornju

granicu od 200.000,00 eura tijekom razdoblja od tri fiskalne godine.

Tijela državne uprave i jedinice regionalne i lokalne samouprave objavljuju različite

natječaje, odnosno javne pozive koji zahtijevaju zadovoljavanje specifičnih uvjeta i dostavu

propisane dokumentacije te odobravaju financijska sredstva za različite namjene.

Poduzetnik se može prijaviti na onaj natječaj, odnosno javni poziv, koji odgovara

gospodarskoj aktivnosti u kojoj njegova tvrtka djeluje te ukoliko ista zadovoljava sve

propisane uvjete.

PODUZETNIČKI IMPULS – MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA I OBRTA

Program poticanja Ministarstva poduzetništva i obrta- Poduzetnički impuls, provodi se na

temelju programa Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 2011.-2015. godine , putem

kojega su definirana 3 glavna područja razvoja:

1. Gospodarski oporavak i razvoj poduzetništva

2. Tehnološki razvoj i jačanje konkurentnosti

3. Regionalni razvoj i korištenje fondova EU

Opći cilj programa je unaprijediti politike i mjere poticanja razvoja malog gospodarstva.

U osnovi, program se sastoji od sustava potpora malom gospodarstvu s ciljem poticanja

razvoja, novog zapošljavanja, izvoza te stvaranja konkurentskih prednosti poduzetništva i

obrta. Poduzetnički impuls 2013. sadrži 4 poticajne mjere bespovratnih potpora s ukupno 14

aktivnosti:

1. MJERA A- Razvoj poduzetništva i obrta – ukupno 26.000.00 kn

1.1. Mikropoduzetništvo i obrt

1.2. Poduzetništvo kreativnih industrija

1.3. Mladi i početnici u poduzetništvu

1.4. Zadružno poduzetništvo

1.5. Jačanje poslovne konkurentnosti klastera

2. MJERA B- Jačanje poslovne konkurentnosti poduzetnika i obrtnika - 93.375.305 kn

2.1. Jačanje poslovne konkurentnosti poduzetnika i obrtnika

2.2. Poduzetništvo u turizmu "1000 bazena za hrvatski turizam"

2.3. Poticanje inovativnog poduzetnišva

144

3. MJERA C- Razvoj poduzetničke infrastrukture i poslovnog okruženja - 51.340.000 kn

3.1. Poduzetničke zone

3.2. Tehnološki parkovi i poduzetnički inkubatori

3.3. Razvojne agencije i poduzetnički centri

4. MJERA D - Obrazovanje za poduzetništvo i obrte te očuvanje tradicijskih i

umjetničkih obrta -186.915.305 kn

4.1. Obrazovanje za poduzetništvo

4.2. Obrazovanje za obrte

4.3. Očuvanje tradicijskih i umjetničkih obrta

Za uključivanje u poticajne Projekte za 2013. godinu podnosi se: Prijavni obrazac, Propisana

dokumentacija i Dodatna dokumentacija kojom se pojašnjava Projektni prijedlog ili druge

informacije važne za provedbu podnesenog poduzetničkog projekta.

Preduvjeti za podnošenje prijave odnose se na sve subjekte koji se žele uključiti u sustav

potpora te trebaju zadovoljiti sljedeće opće uvjete: imati sjedište na području Republike

Hrvatske, pozitivno poslovati u prethodnoj godini, imati dokaz o neovisnosti u poslovanju,

imati podmirene obveze prema državi, imati podmirene obveze prema zaposlenicima,

ispunjavati propise o potporama male vrijednosti (NN 45/2007), imati opravdana odobrena

sredstva potpore male vrijednosti iz prethodnih godina.

Prijavu ne mogu podnijeti podnositelji nad kojima je otvoren stečajni postupak ili postupak

likvidacije, podnositelji prijava nad čijim je pojedinačnim vlasnicima otvoren stečajni postupak

ili postupak likvidacije zbog poreznog duga te podnositelja prijava koji imaju blokirani

poslovni račun.

Pristigli projektni prijedlozi ocjenjuju se redom pristizanja u tri koraka: Administrativna

provjera dostavljene dokumentacije i provjera prihvatljivosti prijavitelja, Ocjena projektnog

prijedloga, Provjera proračuna projektnog prijedloga.

Detaljnije informacije, kao i svu potrebnu dokumentaciju za prijavu na Poduzetnički impuls

možete preuzeti na stranicama Ministarstva poduzetništva i obrta: www.minpo.hr .

FINANCIJSKA POTPORA HAMAG INVEST-a

HAMAG INVEST također dodjeljuje bespovratne potpore male vrijednosti. Pravo na

bespovratnu potporu ostvaruje se prijavom na javne natječaje, te zadovoljavanjem traženih

kriterija i uvjeta. Stoga, ukoliko zadovoljavate kriterije za dodjelu bespovratnih sredstava

propisane javnim pozivom, potrebno je napisati projektni prijedlog, koji se u propisanom roku

šalje na evaluaciju i ocjenjivanje.

U sklopu Plana poticanja poduzetništva i obrta Poduzetnički impuls za 2013. godinu,

donesenog od strane Ministarstva poduzetništva i obrta, HAMAG INVEST provodi aktivnost

145

B1 Jačanje poslovne konkurentnosti u okviru mjere B Jačanje konkurentnosti

poduzetnika. Potpora koju HAMAG INVEST dodjeljuje je potpora male vrijednosti.

Na javni poziv mogu se prijaviti obrti i trgovačka društva koji pripadaju kategoriji malih i

srednjih gospodarskih subjekata sukladno definiciji Zakona o poticanju razvoja malog

gospodarstva (NN 29/02) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poticanju razvoja

malog gospodarstva (NN 63/07 i 53/12), osim onih koji obavljaju djelatnosti primarne

proizvodnje poljoprivrednih proizvoda i ribarstva.

Detaljnije informacije, kao i svu potrebnu dokumentaciju možete preuzeti na stranicama

HAMAG INVESTA: http://www.hamaginvest.hr/potpore/otvoreni-javni-pozivi-2/otvoreni-javni-

pozivi/

PROVJERA INOVATIVNOG KONCEPTA ZA PODUZETNIKE (PoC Private)

Osnovni cilj programa Provjere inovativnog koncepta za poduzetnike je pomoći inovativnim

tvrtkama da komercijaliziraju svoju poduzetničku ideju. U tu svrhu, Poslovno-inovacijska

agencija Republike Hrvatske (BICRO), u suradnji sa svojim prepoznatim centrima, od kojih je

jedan i Poduzetnički inkubator BIOS, dodjeljuje bespovratna sredstva (do 70% ukupnih

troškova projekta) najbolje ocijenjenim projektnim prijedlozima.

POC je dakle program koji podupire pred-komercijalne aktivnosti poduzetnika i istraživača na

putu razvoja novih proizvoda, usluga i tehnoloških procesa, s ciljem pružanja bespovratne

financijske potpore u vrijednosti do 350.000,00 kn u ranoj fazi razvoja inovacije, kako bi se

pomogao i usmjerio daljnji razvoj te smanjio rizik investicije u ranoj fazi. Program financira

Vlada Republike Hrvatske kroz zajam Svjetske banke.

Prepoznati centri sudjeluju u provjeri inovativnog koncepta te su kontakt točka prijaviteljima

projekata, čime se nastoji premostiti jaz između istraživanja i tržišta.

Program bespovratnih sredstava financira sljedeće aktivnosti

Provjeru i zaštitu intelektualnog vlasništva

Demonstraciju tehničke izvedivosti

Izradu funkcionalnog prototipa

U PoC za poduzetnike mogu se prijaviti mikro, mala i srednja poduzeća kao i fizičke osobe

koje imaju ozbiljnu nakanu osnovati trgovačko društvo.

Projektne prijave obrađuju se posredstvom šest prepoznatih centara, a odabiru se prema

sljedećim kriterijima:

Stupanj inovativnosti

Tržišni potencijal

Ukupna vrijednost traženih sredstava

Postupak sufinanciranja projekta od strane natjecatelja ili iz drugih izvora

146

Više informacija o programu PoC Privat, možete pronaći na web stranici Agencije:

www.bicro.hr ili u jednom od 6 prepoznatih centara diljem Republike Hrvatske.

MJERE AKTIVNE POLITIKE ZAPOŠLJAVANJA

Ako ste se odlučili na pokretanje vlastitog posla, pažljivo razmislite u ljudskim resursima koji

su Vam potrebni za obavljanje istoga. U postupku odabira zaposlenika mogu Vam pomoći i

Mjere aktivne politike zapošljavanja putem kojih ćete se upoznati s novim zakonskim

mogućnostima u planiranju i lakšem otvaranju radnih mjesta, a koje su predviđene Zakonom

o poticanju zapošljavanja (NN 57/12.) koji je stupio na snagu 01. lipnja 2012. godine.

Novim Zakonom o poticanju zapošljavanja, kojim se proširuju već postojeće mjere aktivne

politike zapošljavanja, žele se potaknuti poslodavci na lakše zapošljavanje kroz dodatno

smanjenje cijena rada. Naime, prošireno je dosadašnje područje olakšica (oslobađanje od

svih doprinosa na plaću) na zapošljavanje ne samo mladih osoba bez iskustva, već i mladih

osoba koje imaju do jedne godine evidentiranog staža u mirovinskom osiguranju kao i na

dugotrajno nezaposlene osobe koje su duže od dvije godine u evidenciji Hrvatskog zavoda

za zapošljavanje. Poticajne mjere aktivne politike zapošljavanje sadržane su u ukupno 7

paketa mjera:

1. Paket mjera za poslodavce u poteškoćama- "Važno je očuvati radno mjesto"

2. Paket mjera za osobe romske nacionalne manjine

3. Paket mjera za dugotrajno nezaposlene- "I mi smo za novi posao i učenje"

4. Paket mjera za starije osobe- "Važno je iskustvo"

5. Paket mjera za osobe s invaliditetom- "Uključeni"

6. Paket mjera za posebne skupine- "I posebnost je prednost"

7. Paket mjera za mlade- "Mladi i kreativni"

Krećete li pak sami u realizaciju Vaše poduzetničke ideje, početni je zamah moguće dobiti u

obliku potpore za samozapošljavanje. Potpore za zapošljavanje dodjeljuju se u obliku

subvencija za plaće i iznose 50% godišnjeg troška bruto plaće odnosno 75% za osobe s

invaliditetom.

Na internetskoj stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (www.hzz.hr) mogu se pronaći

pojedinosti za svaku od mjera te dobiti upute o dokumentaciji koja se prilaže za korištenje

poticaja.

147

POSLOVNI ANĐELI

Poslovni anđeli su već duže vrijeme poznati u svijetu, a posljednjih nekoliko godina pomažu i

u Hrvatskoj. Riječ je o mreži privatnih investitora zainteresiranih za ulaganja u proizvodne i

inovativne tvrtke u vrlo ranom stadiju razvoja. CRANE (Croatian Business Angels Network) je

hrvatska mreža poslovnih anđela koji umrežavaju poduzetnike s inovativnim projektima s

investitorima koji će u njih uložiti svoj novac, ekspertizu, vještine i poslovne kontakte. CRANE

je neprofitna udruga koja okuplja poslovne anđele iz Hrvatske i inozemstva koji imaju interes

ulagati u inovativne projekte.

Stoga, ako imate kvalitetan opis projekta/ poslovni plan ili prezentaciju proizvoda sa snažnim

tržišnim potencijalom te snažan i kvalitetan poduzetnički tim, mreža poslovnih anđela može

igrati aktivnu ulogu u promicanju vaše ideje i realizacije investicije.

Više informacija o hrvatskoj mreži poslovnih anđela, možete pronaći na njihovoj službenoj

web stranici: www.crane.hr .

FONDOVI RIZIČNOG KAPITALA

Fondovi rizičnog kapitala su vrsta međunarodno priznatih fondova, a koji su Zakonom o

investicijskim fondovima u RH definirani kao otvoreni investicijski fondovi rizičnog kapitala s

privatnom ponudom. Ovi fondovi ulažu sredstva prikupljena od kvalificiranih ulagatelja u

fondove rizičnog kapitala koji su, u pravilu, institucionalni investitori (mirovinski fondovi,

osiguravatelji i sl.) i velike kampanje, te ponekad i fizičke osobe koje ne ispunjavaju kriterij za

kvalificiranog ulagatelja.

Postoji široki spektar oblika i tipova rizičnog kapitala, ali u osnovi se mogu podijeliti u

sljedeće glavne skupine prema kategorijama ulaganja:

• Venture capital: kategorija rizičnog kapitala koja se odnosi na ulaganja u mlada

društva, za pokretanje i rani razvoj ili širenje poslovanja.

• Growth Capital: odnosi se na ulaganja u vlasničke vrijednosne papire, uglavnom

manjinske udjele, za ulazak na nova tržišta i sl.

• Leveraged buyout (LBO) ili Buyout: odnosi se na strategiju ulaganja u vlasničke

vrijednosne papire kao dijela transakcije u kojoj se aktivira drugo društvo, poslovna

jedinica ili imovina od postojećih vlasnika.

Fondovi rizičnog kapitala traže poduzeća s visokim potencijalom rasta i konkurentnim

proizvodima i uslugama. Vrlo je važno da tvrtkom upravlja kvalitetan i stabilan tim, da postoje

kvalitetne procedure upravljanja te zajednički interesi poduzetnika i fonda rizičnog kapitala. U

zamjenu za ulaganje u poduzeće, fond rizičnog kapitala očekuje kontrolu nad upravljanjem

poduzećem u donošenju važnih strateških odluka, nadzor i jasnu mogućnost izlaska.

148

POTPORNI PROGRAMI EUROPSKE UNIJE ZA MALE I SREDNJE PODUZETNIKE

Hrvatskoj su do ulaska u Europsku uniju na raspolaganju bio program IPA-e. IPA je

integrirani predpristupni fond Europske unije za Hrvatsku za razdoblje 2007-2013. Osnovni

cilj ovog programa je pomoć državama kandidatkinjama te državama potencijalnim

kandidatkinjama u provedbi pravne stečevine EU te priprema za korištenje Kohezijskog

fonda i Strukturnih fondova.

Pet je komponenti IPA programa:

1. Pomoć u tranziciji i jačanje institucija

2. Prekogranična suradnja

3. Regionalni razvoj - Promet, Okoliš i Regionalna konkurentnost

4. Razvoj ljudskih potencijala

5. Ruralni razvoj

Hrvatska stupanjem u punopravno članstvo EU počinje koristiti sredstva iz strukturnih

fondova (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond) i Kohezijskog fonda tj.

fondova namijenjenih ekonomski slabije razvijenim područjima EU-a. Uz te fondove,

Hrvatska s pristupanjem počinje koristiti i fondove namijenjene poljoprivredi, ribarstvu i

ruralnom razvoju, pripremi za pristupanje Šengenskom prostoru te druge programe i

inicijative.

1. STRUKTURNI FONDOVI

Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, Hrvatskoj će na raspolaganju biti

sljedeći strukturni instrumenti tj. fondovi:

Europski fond za regionalni razvoj

Europski socijalni fond

Kohezijski fond

Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)

Europski fond za regionalni razvoj najveći je financijski instrument pomoći malim i srednjim

poduzetnicima (MSP). Cilj mu je smanjiti nejednakost u razvoju regija te podržati socijalnu i

ekonomsku koheziju s Europskom unijom. Kako bi ojačao poduzetničku konkurentnost,

ERDF sufinancira aktivnosti iz sljedećih područja:

Poduzetništvo, inovacije te konkurentnost poduzetnika (npr. mentoriranje

poduzetnika, inovativne tehnologije te upravljački sustavi u malom i srednjem

poduzetništvu, eko inovacije te bolje korištenje ICT tehnologije).

149

Unaprjeđenje regionalnog i lokalnog okruženja za malo i srednje poduzetništvo (npr.

pristup poslovnom fondu u početnoj fazi rasta i razvoja, poslovne infrastrukturne

potpore za male i srednje poduzetnike, poslovna suradnja i inovacijski kapaciteti)

Međuregionalna suradnja i prekogranična suradnja malih i srednjih poduzetnika

Investicije u području ljudskih resursa (uz financiranje europskog socijalnog fonda)

Za razliku od mnogih drugih izvora za financiranje, ERDF programi nisu direktno vođeni od

strane Komisije, već od strane nacionalnih i regionalnih institucija. Oni su također odgovorni

za podnošenje projektne prijave te selekcijski proces projekata. Republika Hrvatska će svoje

kontakt točke formirati nakon što postane punopravna članica Europske unije.

Europski socijalni fond (ESF)

Europski socijalni fond također je dio Strukturnih fondova pruža podršku u području socijalne

i ekonomske politike te njihovih promjena, s brojnim mogućnostima za podršku malim i

srednjim poduzetnicima.

Četiri su ključna područja djelovanja u okviru „Regionalne konkurentnosti i zapošljavanja“:

1. Poboljšanje pristupa zapošljavanju i sudjelovanja na tržištu rada

2. Jačanje socijalne uključenosti kroz borbu protiv diskriminacije i olakšavanje pristupa

tržištu rada osobama s poteškoćama

3. Promicanje partnerstva za reforme u području zapošljavanja i uključivanja u najmanje

bogatim regijama, a sve u cilju stvaranja novih radnih mjesta

ESF također podržava:

Aktivnosti usmjerene na razvoj institucionalnih kapaciteta, javnu administraciju na

nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini

Unaprjeđivanje ulaganja u ljudski kapital, poboljšavanjem sustava obrazovanja i

osposobljavanja

Ukratko: financiranje obuhvaća zemlje članice i regije, a posebice one manje ekonomski

razvijene i ključan je element EU2020 Strategije za rast i radna mjesta koja je usmjerena na

poboljšanje života građana EU kroz omogućavanje stjecanja vještina potrebnih za

zapošljavanje.

150

Kohezijski fond:

Kohezijski fond je instrument namijenjen najmanje razvijenim državama članicama Europske

unije za provedbu projekata kojima se poboljšavaju okoliš i prometna infrastruktura koja je

dio transeuropske prometne mreže.

Iz tog se fonda mogu financirati:

• transeuropske transportne mreže (Trans-European Transport Networks) i

paneuropski koridori,

• transportna infrastruktura (izvan TEN-T mreža) koja pridonosi okolišno održivom

urbanom i javnom prometu, interoperabilnosti transportnih mreža diljem EU i potiče

intermodalne prometne sustave,

• okolišna infrastruktura radi preuzimanja EU standarda zašite okoliša,

• učinkovito korištenje energije i obnovljivih izvora energije.

To je ujedno najizdašniji instrument koji financira velike infrastrukturne projekte, a iako je riječ

o velikim nacionalnim projektima čiji su korisnici uglavnom tijela javne vlasti, mali i srednji

poduzetnici mogu imati koristi kroz sudjelovanje u postupcima javne nabave te obavljanje

različitih usluga i radova.

Iako do sada s IPA-om nije bio slučaj, dobra vijest za poduzetnike je da će strukturni fondovi

donijeti veće iznose potpora poduzetništvu.

Natječaji iz ovih fondova biti će dostupni poslije stupanja u članstvo Unije.

151

Primjeri financiranja

Arcturus d.o.o.

Osječki projekt Anctu, pokrenuli su dvojica mladih poduzetnika - Marko Pavlović i Alexander

Abulelas. Obojica su se bavili programiranjem te bili strastveni igrači online igrica, putem

kojih su i došli na ideju o suradnji. Suradnju su dogovorili preko Skype-a, a ubrzo nakon toga

Alexandar se, zbog posla, preselio u Osijek. Osmislili su rješenje za profesionalce te male i

velike tvrtke kako bi lakše upravljale društvenim mrežama poput Facebook-a, Twittera i sl.

Na taj se način tvrtkama omogućava da dobiju više informacija o korisnicima usluga. Mali

test napravili su i s jednom modnom agencijom koju je zanimalo uživaju li veću popularnost

plavuše ili brinete. Uporabom njihovog alata saznalo se da 80% ljudi preferira plavuše, na

kojima se od tada češće pokazuju kreacije.

Tvrtki Anctu, koja je naziv dobila po algoritmu slova koja ništa ne znače, ali koja prema

istraživanju slove za najgoru kombinaciju slova, stigla je investicija takozvanih poslovnih

anđela vrijedna 50.000 dolara. Do investicije je došlo predstavljanjem na jednoj od niza

Startup konferencija i natjecanja, gdje ih je uočio "Poslovni anđel", donirao sredstva, a za

uzvrat dobio udjel u projektu, putem kojega će ostvariti i prihod od prodaje. Investicija se

koristi da se ubrza razvoj projekta te da se podigne na višu razinu, testira tržište i tako otvore

neke nove prilike. Demo verzija njihova proizvoda je plasirana na tržište, a u ovoj početnoj

fazi, aplikaciju koristi već 200 korisnika, od kojih su neke renomirane domaće i strane

kompanije.

Anctu trenutno zapošljava 4 osobe, a u skoroj budućnosti planiraju i širenje poslovnog tima.

Više o tvrtki Arcturus d.o.o. možete pronaći na njihovoj službenoj web stranici: www.anctu.hr

Šafram d.o.o.

Glavna djelatnost tvrtke Šafram je prerada i pakiranje začina, sušenog voća i povrća te

sredstava za konzerviranje. Šafram je jedini proizvođač začinske crvene paprike, koja se u

znatnim količinama koristi u Hrvatskoj. Ona je nezaobilazan začin jelima, počevši od

čobanca, fiš paprikaša, variva, raznih umaka, kulena, domaćih kobasica i drugih jela. Šafram

proizvodnju zasniva na certificiranom sjemenu začinske paprike prve generacije bez

dodataka bilo kakvih aditiva ili umjetnih boja. Šafram je tvrtka koju je 1991. osnovao Mirko

Šafranko, a 1998. godine tvrtka je kupila pogon i pet hektara zemljišta bivše PIK-ove

kooperacije Virovitica u Turanovcu i počela s proizvodnjom.

Najveći hrvatski proizvođač začinske paprike, tvrtka Šafram, dosad je u razvoj poslovanja

uložila oko 17 milijuna kuna, o od čega 4,3 milijuna otpada na najnoviju investiciju u pogon

152

kod Virovitice, od čega je nešto više od 2.100.000,00 kuna bespovratnih sredstava stiglo iz

Europske unije.

Novi proizvodni pogon za preradu i pakiranje začina u Turanovcu kod Virovitice naslanja se

na postojeći koji je Šafram u tom mjestu otvorio 2004., a modernizirao krajem 2007. godine.

S obzirom na sve veću potražnju za njihovim začinima, pogotovo na izvoznim tržištima,

tvrtka je morala krenuti u investicije. Budući na maksimalno financiranje u iznosu od 75 posto

od strane Europske unije, tvrtka je u realizaciju projekta krenula uz pomoć HBOR-ova

kreditnog programa s 2% kamatne stope, pomoću kojega su osigurali potreban iznos za

ostatak sufinanciranja. Prije ispunjavanja dokumentacije tražene natječajem Šafram je već

ishodio glavni projekt te građevinsku dozvolu, a izrada i prijava projekta napravljena je u

suradnji s VIDRA-om Agencijom za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije.

Pučko otvoreno učilište Obris

Pučko otvoreno učilište Obris javna je ustanova za obrazovanje, registrirana 2006. godine.

Ustanova je izrasla iz istoimenog obrta za intelektualne usluge osnovanog 2003. godine u

Požegi. Obris je nastao s ciljem obavljanja prekvalifikacija, stjecanja novih kompetencija za

polaznike te kako bi kroz ugodna druženja na predavanjima s ljudima pružio potrebne

informacije vezane uz posao i svakodnevni život. Danas Učilište zapošljavanja osam

zaposlenika. Njihov tim sastoji se od 60 profesora i stručnih suradnika, koji surađuju na

ugovor o djelu u izvođenju konzultativno-instruktivne nastave i stručne prakse polaznika. Sva

zanimanja koja provodi Pučko otvoreno učilište Obris odobrena su od Ministarstva znanosti,

obrazovanja i sporta i upisuju se u radnu knjižicu.

Uz financiranje iz redovitog poslovanja, Poduzetnički centar Obris sudjelovao je na brojnim

regionalnim te EU projektima. Do sada su računalnu opremu dva puta financirali kroz

partnerstva na EU projektima. Jedan od njih je i projekt grant sheme Regionalna mreža

lokalnih obrazovnih ustanova, na kojemu su, uz glavnog prijavitelja Pučko otvoreno učilište

Križevci te ostale partnere POU Bjelovar, Daruvar i Križevci, sudjelovali u razradi te

implementaciji projektne ideje. Ukupna vrijednost projekta je 205.150,51 €, a Obris je za

Učilište, putem bespovratnih sredstava, osigurao vrijednu računalnu opremu (stolna

računala, laptope i softver). Jednako se dogodilo i partnerstvom na projektu

"Medicinski.maser-net“, čija je ukupna vrijednost projekta 134.915,85 €, a nositelj Srednja

škola Pakrac. Ova dva projekta te ostali EU projekti na kojima je Obris provodio edukacije

(Projekt BusyBees, Puni krug te Program za jačanje položaja žena na tržištu rada (WEP)),

pokazatelj su uspješnosti u upravljanju razvojem tvrtke putem partnerstva i regionalne

suradnje.

Više informacija o tvrtki Obris možete pronaći na njihovoj službenoj web stranici:

http://www.pou-obris.hr

153

HLAD d.o.o.

Tvrtka Hlad d.o.o. utemeljena je 1994. godine kao firma u privatnom vlasništvu sa sjedištem

u Slavonskom Brodu. Poduzeće se bavi proizvodnjom i preradom voća te skladištenjem

duboko smrznutih proizvoda i tipičan su primjer ulaganja fonda rizičnog kapitala. Kako bi to

ostvarili, zadovoljili su osnovne kriterije za suradnju: ostvaruju tehnološki napredak, imaju

visok izvozni potencijal, viziju razvoja i kvalitetan ljudski potencijal. U tvrtku je uložio

Quaestus Privat Equiti Kapital, koji je pored kapitala neophodnog za iskorak u sljedeću fazu

razvoja, doprinio novim znanjima i poslovnim kontaktima. Ulaganjem fonda tvrtka je uspjela

ostvariti svoje planove ulaganja u nove proizvodne kapacitete koji su im omogućili plasman

proizvoda na europsko tržište. Ono što se tražilo od tvrtke u koju su ušla sredstva rizičnog

kapitala je visok prinos na uložena sredstva, što u uvjetima našeg gospodarskog okruženja

zasigurno nije lagano, ali bez uloženog kapitala tvrtka ne može rasti i opstati na tržištu.

Stoga, razvojem vlastite tvrtke i povećanjem njezine vrijednosti, manji udio u vlasništvu

vrijedi više.

Više informacija o tvrtki HLAD d.o.o. možete pronaći na njihovoj službenoj web stranici:

www.hlad.biz

AZONPRINTER d.o.o.

Tvrtka AZONPRINTER zasigurno je jedan od dobrih primjera iskorištavanja sredstava

Poduzetničkog impulsa. Tvrtka Azonprinter posluje od 2006. godine, razvija printere za

digitalni tisak, izvozi u 64 zemlje svijeta, a najviše na tržište Azije. Tvrtka zapošljava 16

djelatnika, a prethodno uspješno poslovanje zasigurno je pridonijelo dobivanju financijskih

sredstava kroz Poduzetnički impuls za 2012. godinu. Ova tvrtka, koje se bavi proizvodnjom

digitalnih pisača, iznos prošlogodišnje potpore iskoristila je za razvoj elekromehaničkog stola

koji može štampati na materijale do 30 centimetara visine, što im je znatno pomoglo u

razvoju posla i inovacija.

Više informacija o tvrtki Azonprinter d.o.o. možete pronaći na njihovoj službenoj web stranici:

http://www.azonprinter.com

154

6. MOGUĆNOSTI INKUBACIJE – PREDNOST PODUZETNIČKOG

OKRUŽENJA

Poduzetnički inkubator potporna je institucija koja okuplja poduzetnike početnike u fazi rasta i

razvoja. Poduzetnički inkubatori poduzetnicima pružaju subvencionirani najam poslovnog

prostora te brojne druge intelektualne i poslovne usluga, a u cilju generiranja novih malih

tvrtki te radnih mjesta.

Uglavnom se radi o poduzetnicima s razvojnim projektima, pa je za osnivanje poduzetničkog

inkubatora uglavnom potrebna suradnja lokalne zajednice (koja osigurava prostor),

znanstvene institucije (koja stvara nove projekte) i poduzetništva kao nositelja inicijative

početnog kapitala.

Poduzetnički inkubatori u Hrvatskoj osnovani su po uzoru na eminentne europske

inkubatore, s različitim modelima upravljanja, ali većinom su osnovani od strane lokalne

samouprave.

Inkubacijski proces ubrzava razvoj poslovnog poduhvata poduzetnika početnika pružanjem

niza ciljanih proizvoda i usluga. Te usluge obično razvija uprava inkubatora a pružaju se

kako kroz inkubator, tako i kroz mrežu kontakata inkubatora. Glavni cilj je "stvoriti" uspješne

tvrtka koje će moći samostalno funkcionirati na tržištu te će biti održive. Stanari inkubatora

imaju potencijal stvaranja novih radnih mjesta, komercijalizaciju novih tehnologija te jačanja

lokalne i nacionalna ekonomije. Uz tehničku i savjetodavnu pomoć mladim rastućim tvrtkama

te usluge pomoći u dobivanju financiranja, inkubatori poduzetnicima nude i povoljan zakup

poslovnog prostora.

Poduzetnički inkubatori obično nude uredske te proizvodne prostore, čija je cijena zakupa

niža od tržišne, dok osoblje inkubatora nudi savjetodavne usluge te prijeko potrebnu

ekspertizu u razvoju poslovnih i marketinških planova.

Inkubatori se razlikuju u načinu na koji pružaju svoje usluge, u svojoj organizacijskoj strukturi

te odabiru ciljane skupine (odabiru poduzetnika kojima služe). 4

Iako nisu svi inkubatori jednaki, imate li ideju za osnivanjem vlastite tvrtke, pokušajte pronaći

inkubator koji najbolje odgovara Vašim zahtjevima. Popis poduzetničkih inkubatora u

Hrvatskoj moguće je pronaći na linku: http://www.minpo.hr/default.aspx?id=86 ili kontaktirajte

Vašu regionalnu/lokalnu razvoju agenciju koja će Vam pomoći u odabiru inkubatora po Vašoj

mjeri.

Također, ako Vam se inkubacijski proces čini zanimljivim i korisnim budite spremni podnijeti

poslovni plan, koji će evaluirati komisija za ulazak stanara u inkubator, kako bi se utvrdilo

4 National Business Incubation Association: www.nbia.org

155

zadovoljavate li kriterije za ulazak. Inkubatori pažljivo odabiru svoje stanare iz razloga što im

su im prostorni te financijski kapaciteti, kao i oprema kojom se stanari služe, ograničeni te

zbog toga žele biti sigurni da su odabrali tvrtku s potencijalom rasta i najboljom mogućom

prilikom za uspjeh.

Tvrtke u prosjeku budu 2-3 godine korisnici inkubatora, a za to vrijeme obično dijele telefon,

opremu, pojedine zajedničke prostore i sl., a sve u cilju smanjivanja režijskih te operativnih

troškova poduzeća.

PRIMJER PODUZETNIČKOG INKUBATORA BIOS OSIJEK (www.inkubator.hr)

Vlasnik Poduzetničkog inkubatora BIOS je Grad Osijek. Organe BIOS-a čine Skupština

(gradonačelnik Grada), Nadzorni odbor (3 člana koja se u pravilu biraju iz redova stručnjaka

s područja bitnih za rad Inkubatora) te Uprava (direktor Poduzetničkog inkubatora BIOS).

Poduzetnički inkubator BIOS Osijek je osnovan s ciljem podupiranja razvoja malog i srednjeg

poduzetništva. Pružanjem poslovnih, tehničkih i obrazovnih usluga uz povoljan zakup

poslovnog prostora, stvoreno je poslovno okruženje u kojem poduzetnici početnici imaju

adekvatne uvjete za rast i razvoj.

Program inkubatora je namijenjen poduzetnicima početnicima koji obavljaju proizvodnu i

razvojno-proizvodnu djelatnost, te svim poduzetnicima koji obavljaju djelatnost ili razvijaju

projekt iz područja ICT-a, multimedije, digitalne grafike, bioinformatike, biotehnologije,

elektrotehnike, elektroničkog poslovanja, odnosno koriste inovativan koncept poslovanja.

BIOS svojim stanarima pruža subvencionirani najam prostora, usluge poslovnog planiranja i

razvoja, poduzetničku i tehnološku edukaciju, konzultantske usluge, transfer znanja i

tehnologije, testiranje tehnologije, pomoć u prijavi za određene programe i projekte,

administrativne usluge i ostale usluge potpore poduzetnicima.

Ciljevi Poduzetničkog inkubatora BIOS su:

sudjelovati u ekonomskom razvoju regije

promovirati lokalno poduzetništvo i pomoći u razvoju novih poduzeća

povećati broj tvrtki koje opstaju na tržištu

smanjiti vjerojatnost propasti start-up tvrtki

pružati poslovne, tehničke, obrazovne i druge usluge klijentima inkubatora i malim i

srednjim poduzetnicima u regiji

poticati inovativnost i razvoj novih tehnologija

poticati komercijalizaciju znanstvenih istraživanja

smanjiti stopu nezaposlenosti i zadržati kvalificiranu radnu snagu u zemlji

Poduzetnički inkubator BIOS trenutno posluje u 3 zgrade (objekt A, objekt B te objekt C),

smještene na adresi J.J. Strossmayera 341, 31 000 Osijek.

156

Dvije zgrade Poduzetničkog inkubatora (objekt A i objekt B), BIOS je osigurao kroz

bespovratno financiranje Europske unije, a financiranje kroz projekte je, uz mjesečne

subvencije Grada Osijeka te prihode od najma, jedan od najvažnijih izvora financiranja

Inkubatora.

Objekt A financiran je kroz program PHARE 2005- Razvoj Poduzetničke infrastrukture, a

njime je tadašnji prostor BIOS-a obogaćen za ukupno 2.000 m2, namijenjenih poduzetnicima

početnicima, poduzetnicima koji obavljaju razvoju i razvojno proizvodnu djelatnost ili

obavljaju te razvijaju projekt iz područja ICT-a.

Tehnološki odjel namijenjen je svima koji imaju projekt temeljen na naprednim tehnologijama

i nije potrebno imati registriran vlastiti obrt ili tvrtku, već se ugovor potpisuje na temelju

projekta. Dakle, svi koji imaju projekt temeljen na naprednim tehnologijama, uključujući

znanstvene institucije, studente, inovatore, male i srednje poduzetnike ili velike tvrtke, mogu

zatražiti najam prostora i usluga u BIOS-u.

U tehnološkom objektu nalazi se i konferencijska dvorana veličine 100 kvadrata, koja je

opremljena opremom za suvremeno obrazovanje i učenje (audio i video opremom i

pristupnim uređajem za bežični Internet). Na taj način dvorana poboljšava kvalitetu trenutnih

obrazovnih prostora glede poduzetničkih tematika, ali i način i usvajanje primjerenih

profesionalnih vještina i sposobnosti. Dvorana se lako transformira u informatičku učionicu

opremljenu s 13 prijenosnih računala, te na taj način omogućava organizaciju naprednih

informatičkih seminara.

BIOS tehnološki odjel je mjesto gdje poduzetnici dobivaju na jednom mjestu sofisticirani

prostor i opremu, ali i kvalitetnu poduzetničku edukaciju, između ostalog i razvoj poslovnih

vještina, računovodstvene, pravne i ostale konzultacije, te obučavanje u rukovođenju i

projektnom managementu.

Slika 1- BIOS Tehnološki odjel

157

U cilju poticanja transfera tehnologije, potpisani su ugovori o suradnji između Poduzetničkog

inkubatora BIOS i slijedećih fakulteta: Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Elektrotehničkog

fakulteta u Osijeku, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku te Građevinskog fakulteta u Osijeku.

Tehnološki odjel inkubatora otvoren je 2009., ali s godinama se prilagođavao uvjetima na

tržištu pa je tako 2013. godine u sklopu njega otvoren i tzv. Co-working space, nastao kao

odgovor na suvremeno poslovanje te kao posljedica velike ekspanzije internet poslovanja,

informatike te ICT sektora, te opadanjem interesa za proizvodnim djelatnostima, a time i

proizvodnim prostorima. Shodno tome, ukupno 150 m2 proizvodnog prostora prenamijenjeno

je zajednički radni prostor, čiji je cilj umrežavanje potencijalnih i postojećih poduzetnika te

poticanje zajedničke suradnje i međusobne povezanosti tvrtki i pojedinaca u regiji. Co-

working prostor podijeljen je u dva dijela- radni prostor te prostor za opuštanje i odmor.

Prostor je prilagođen informatičkim i sličnim djelatnostima, čime je osigurana infrastruktura

za rad te uvjeti za razvoj novih projekata. Sastoji se od 30 radnih jedinica, a korisnici na

raspolaganju imaju stol, stolicu te besplatan brzi Internet. Nesmetan pristup osiguran je i

osobama s invaliditetom. Co-working prostor je još uvijek u potpunosti besplatna "usluga"

namijenjena različitim vrstama samostalnih profesionalaca koji će svoje ideje moći adekvatno

realizirati u projekte.

Slika 2- BIOS co-working

158

Drugu zgradu inkubatora (objekt B) BIOS je također osigurao bespovratnim sredstvima

Europske unije, kroz program IPA IIIC- Razvoj poduzetničke infrastrukture. Cilj projekta je

pružanje usluga konkurentnim i održivim poduzećima koja stvaraju dugoročne poslove.

Projektom su kapaciteti BIOS-a povećani za 24 nova poslovna prostora (1.873 m2), veličine

od 20,08m2 - 103,30m2. Svi poslovni prostori u potpunosti su opremljeni uredskim

namještajem, čime se smanjuje potreba za takvom vrstom investiranja pri pokretanju posla.

Zgrada ima i lift, čime se osobama s invaliditetom omogućava olakšano korištenje prostora

na katu, na kojemu se nalazi i mini konferencijska dvorana za edukacije i sastanke. Na

zelenoj terasi i prohodnom krovu nalaze se i solarni paneli te kolektori za dogrijavanje vode i

proizvodnju struje, čime se nastoje osigurati jeftiniji režijski troškovi poduzetnika. Tome

zasigurno doprinosi i toplinska pumpa, instalacijom koje se povećala učinkovitost postojećeg

sustava grijanja, ostvarila ušteda troškova grijanja od 50%, povećala energetska učinkovitost

te smanjila emisija CO2 za 45%.

Slika 3- Objekt B Poduzetničkog inkubatora BIOS

U sklopu ovog projekta razvijena je i usluga Virtualni inkubator (https://vi.inkubator.hr). Cilj

virtualnog inkubatora je pomoći poduzetnicima početnicima u osnivanju, poslovanju i razvoju,

a time potaknuti i razvoj regije. Kroz Virtualni inkubator BIOS svojim stanarima pruža svoje

poslovne, tehničke i obrazovne usluge, stoga ukoliko želite koristiti usluge inkubatora, a

nemate potrebu za najmom poslovnog prostora, postanite virtualni stanar te ispunite prijavni

obrazac za ulazak (http://vi.inkubator.hr/hr/o-virtualnom-inkubatoru). Vašu prijavu evaluirati

će komisija za prijem stanara te na temelju nje odlučiti zadovoljavate li određene kriterije.

159

Virtualni inkubator pruža: savjetodavne usluge, umrežavanje s ostalim poduzetnicima i

potpornim institucijama, komunikaciju o interesnim temama putem komunikatora, korištenje

konferencijske dvorane inkubatora jednom mjesečno, predstavljanje proizvoda ili usluga koje

poduzetnik pruža na web stranici inkubatora, korištenje poslovne baze podataka te korištenje

baze stanja- seminari, webinari i sl.

Svim fizičkim i virtualnim stanarima inkubatora također je omogućena i u potpunosti

besplatna prezentacija te prodaja svojih proizvoda putem BIOS web shopa (www.inkubator-

shop.com).

TKO MOŽE POSTATI FIZIČKI TE VIRTUALNI STANAR PODUZETNIČKOG

INKUBATORA BIOS?

Pravo na dodjelu prostora u zakup imaju ove kategorije poduzetnika:

1. poduzetnici početnici, mali i srednji poduzetnici početnici, tj.

fizičke osobe upisane u obrtni ili drugi registar sa sjedištem u Gradu Osijeku

pravne osobe sa sjedištem u Gradu Osijeku koje su:

o u vlasništvu fizičkih osoba u iznosu temeljnog kapitala većem od 50%

o koje se prema propisima o računovodstvu smatraju malim i srednjim

poduzetnicima

o zadružne organizacije uz uvjet da nemaju poslovne udjele u drugim pravnim

osobama u iznosu većem od 50%.

Pod poduzetnikom početnikom smatraju se i osobe koje su registrirane, ali nisu

započele s radom (start up), te osobe koje nisu registrirane, ali namjeravaju obaviti

registraciju te započeti s radom u roku od 6 mjeseci od ulaska u PI BIOS.

2. poduzetnici koji ne ispunjavaju uvjete iz točke 1., ali žele u inkubatoru razvijati projekt

iz područja ICT-a, multimedije, digitalne grafike, bioinformatike, biotehnologije,

elektrotehnike ili elektroničkog poslovanja, uključujući znanstvene institucije,

studente, inovatore, male i srednje poduzetnike, spin-off tvrtke ili velike tvrtke.

3. ostali poduzetnici koji ne zadovoljavaju uvjete iz točki 1. i 2., ali im se može odobriti

zakup prostora u PI BIOS pod komercijalnim uvjetima ukoliko za to postoji slobodan

prostor.

160

Pravo na korištenje prostora (zakup) imaju poduzetnici koji:

obavljaju proizvodnu i razvojno-proizvodnu djelatnost

obavljaju uslužnu djelatnost vezanu uz proizvodnju

imaju projekt ili obavljaju djelatnost iz područja ICT-a, multimedije, digitalne grafike,

bioinformatike, biotehnologije, elektrotehnike, elektroničkog poslovanja ili koriste

inovativan koncept poslovanja.

Poduzetnici kojima nije dopušteno poslovanje u PI BIOS su:

poduzetnici koji se bave samo trgovinom, ugostiteljstvom s pretežnim točenjem

alkohola, kladionice i kockarnice

poduzetnici s tehnologijama koje zagađuju okoliš

poduzetnici koji bi svojom djelatnošću (bukom i slično) remetili poslovanje ostalih

poduzetnika u PI BIOS

poduzetnici čija djelatnost ruši ugled PI BIOS te ne posluju u skladu s praksom

"dobrog gospodarstvenika"

Iznimno se može odobriti zakup prostora PI BIOS pod komercijalnim uvjetima i poduzetniku

koji obavlja ugostiteljsku djelatnost, ali samo u svrhu pripremanja i posluživanja hrane i pića

stanarima PI BIOS.

DOKUMENTACIJA POTREBNA ZA ULAZAK U PODUZETNIČKI INKUBATOR BIOS

Odlučite li se za ulazak u Poduzetnički inkubator BIOS, potrebno je ispuniti pismo namjere za

ulazak, koje možete pronaći na web stranici inkubatora (www.inkubator.hr) , ovisno o teme

želite li postati fizički stanar, fizički stanar koji ulazi na temelju projekta ili virtualni stanar. Vaš

će zahtjev, zajedno s poslovnim planom, evaluirati komisija za prijem stanara, imenovana u

tu svrhu.

KOLIKO DUGO MOŽETE BITI STANAR INKUBATORA?

Poslovni prostor daje se u zakup na vrijeme do 5 godina za proizvodne djelatnosti, te za

djelatnosti iz područja ICT-a, multimedije, digitalne grafike, bioinformatike, biotehnologije,

elektrotehnike, elektroničkog poslovanja i za inovativan koncept poslovanja, odnosno do 3

godine za uslužne djelatnosti vezane uz proizvodnju.

161

Podnositelji zahtjeva kojima se odobri ulazak u PI BIOS temeljem projekta koji razvijaju imaju

pravo na zakup prostora najviše do 3 godine, a ovisno o predviđenom trajanju projekta

definiranom u operativnom planu projekta.

CJENIK NAJMA POSLOVNOG PROSTORA INKUBATORA

Cjenik najma poslovnog prostora razlikuje se u objektima A i B od objekta C. U objektima A i

B puna cijena najma poslovnog prostora iznosi 35 kn po metru kvadratnom. Prema

PRAVILNIKU O UTVRĐIVANJU KRITERIJA I POSTUPAKA ZA DODJELU U ZAKUP

PROSTORA PODUZETNIČKOG INKUBATORA «BIOS» d.o.o. OSIJEK, stanar svakako

plaća najam 10 kn/m2, a za ostatak iznosa do 35 kn/m2 inkubator odobrava stanaru

subvenciju zakupa za:

1. godinu- 100%

2. godinu-75%

3. godinu 50%

4. godinu 25%

5. godinu 0%

Dakle, tek u posljednjoj, petoj godini inkubacije, stanar inkubatora plaća punu cijenu najma

poslovnog prostora.

U objektu C puna cijena najma poslovnog prostora iznosi 25 kn/m2, a u prvoj godini

inkubacije stanar ne plaća najam poslovnog prostora. Subvencija se također odobrava po

principu:

1. godinu- 100%

2. godinu-75%

3. godinu 50%

4. godinu 25%

5. godinu 0%

Za razliku od poduzetnika početnika kojima se subvencija povećava s godinama,

poduzetnicima koji razvijaju novi projekt subvencija se odobrava po principu:

Prvih šest mjeseci- 100%

Drugih šest mjeseci-75%

2. godina – 50%

3. godina- 25%

162

Tablica 1 – cjenik najma poslovnog prostora- objekti A i B

Tablica 2 – cjenik najma poslovnog prostora- objekt C

Objekt A i Objekt B- bez PDV-a

Godina Poduzetnici početnici Projekti

1 10 kn/m2 prvih 6 mjeseci 10 kn/m2

drugih 6 mjeseci 16,25 kn/m2

2 16,25 kn/m2 22,50 kn/m2

3 22,50 kn/m2 28,75 kn/m2

4 28,75 kn/m2

5 35,00 kn/m2

Objekt C-bez PDV-a

Godina Poduzetnici početnici Projekti

1 0 kn/m2 prvih 6 mjeseci 0 kn/m2

drugih 6 mjeseci 6,25 kn/m2

2 6,25 kn/m2 12,50 kn/m2

3 12,50 kn/m2 18,75 kn/m2

4 18,75 kn/m2

5 25,00 kn/m2

163

PRIMJERI USPJEŠNIH PODUZETNIKA PODUZETNIČKOG INKUBATORA BIOS Osijek:

1. Escape d.o.o.

Proces inkubacije u Poduzetničkom inkubatoru BIOS: 01.06.2003.-31.12.2010.

Tvrtka Escape d.o.o, danas jedna od vodećih agencija za internet marketing i oglašavanje, u

Poduzetnički inkubator BIOS ušla je kao novoosnovana tvrtka za grafički te web dizajn,

fokusirana na međunarodno tržište. Tim Escape-a sastojao se od mladih profesionalaca

specijaliziranih za grafički dizajn, web dizajn i online marketing. Od njihova osnutka 2003.,

pomažu klijentima da postignu svoje poslovne ciljeve, putem njihovih web stranica te

stvaranjem dosljednog i prepoznatljivog korporativnog identiteta. Dečki iz tvrtke "Escape"

prekinuli su studij ekonomije, registrirali tvrtku i ušli u Poduzetnički inkubator BIOS. Uskoro

su zaposlili još ljudi, te uz posao nastavili obrazovanje i završili fakultet. Escape d.o.o., tvrtka

stanar BIOS-a, u 2008. je dobila nagradu za web ostvarenja u kategoriji Zlatna web

marketing kampanja 2008. Nagrada je dodijeljena na četvrtoj regionalnoj konferenciji o

kontekstualnom oglašavanju i o marketingu tražilica pod nazivom "Web::Strategija 4 -

Izgubljeni u kontekstu". Godine 2008. iz BIOS-a sele u veći i adekvatniji prostor, a od tada

nižu brojna priznanja i uspjehe. Trenutno tvrtka broji 5 zaposlenih.

Više informacija o tvrtki Escape d.o.o. možete pronaći na njihovoj službenoj web stranici:

www.escapestudio.hr

2. D&D metal d.o.o.

Proces inkubacije u Poduzetničkom inkubatoru BIOS: 01.03.2003.-31.08.2010.

Odlazak i poslovanje u Norveškoj ili ostanak u Osijeku? Za Damira Đaniša i Davora

Pelivanovića, vlasnike tvrtke D&D metal nije bilo dileme. Nakon što su započeli poslovnu

suradnju s norveškim partnerima na izradi metalnih konstrukcija za sportska igrališta, te ih

uvjerili u svoju kvalitetu, ovi su ih pozvali da se presele u Norvešku. I preselili se doista jesu,

ali (samo) iz BIOS-a u Gospodarsku zonu Tenja.

D&D metal, stanar Poduzetničkog inkubatora BIOS, uspješno je završio inkubacijski proces,

te zamijenio prostor inkubatora vlastitom novom halom u gospodarskoj zoni Tenja. Riječ je

zapravo o priči koja uspješno povezuje dva potporna projekta Grada Osijeka, a to su

Poduzetnički inkubator BIOS i gospodarska zona Tenja.

D&D metal je obrt koji je započeo s radom 2003. godine. Dvoje stanara tada dolaze u BIOS

kako bi uz pomoć inkubatora uspješno obavljali poslove izrade strojnih elemenata,

projektiranja i izrade strojeva po narudžbi, te usluge strojne obrade. Tijekom svog poslovanja

ostvarili su partnerstvo s brojnim inozemnim klijentima, te počinju izvoziti u Norvešku. U

164

2007. godini događa se preokret u poslovanju ovog obrta, kada D&D metal počinje izvoziti

95% svojih proizvoda. Upravo zbog višegodišnje uspješne suradnje s norveškom

organizacijom Business Innovation Program, D&D metal je odabran za posao proizvodnje i

postavljanja 12 višenamjenskih i kompaktnih sportskih igrališta za Hrvatsku, BiH, Srbiju,

Crnu goru, te Makedoniju, koje je Norveški nogometni savez darovao navedenim zemljama.

Obrt "D&D metal, prvi je stanar Gospodarske zone Tenja, u kojoj su izgradili vlastitu halu.

Prema Programu olakšica i poticaja razvoja gospodarstva grada Osijeka dobili su ukupnu

vrijednost olakšica i poticaja u iznosu od 436.084,00 kune, odnosno kupoprodajna cijena uz

uporabu Programa olakšica i poticaja razvoja gospodarstva grada Osijeka iznosila je 0 kuna.

Trenutno imaju petero zaposlenih, a s povećanjem proizvodnje i broj zaposlenih će rasti.

Upravo je to želja i poslodavaca otvarati nova radna mjesta.

3. Ivačić d.o.o.

Proces inkubacije u Poduzetničkom inkubatoru BIOS: 01.10.2006.-01.10.2011.

Tvrtka Ivačić d.o.o. bavi se obnovom i distribucijom patrona za laserske i ink-jet štampače,

fax i kopirne uređaje. Ova uspješna priča započinje 2005. godine kada tvrtka kupuje franšizu

REDAC za obnovu patrona za pisače. Stanari BIOS-a postaju 2010. godine, kada posluju s

stotinjak tvrki i broje dva zaposlena djelatnika. Ubrzo zapošljavaju još jednog djelatnika, a do

širenja franšiznog poslovanja dolazi 2009. godine kada kupuju i franšizu za prestanak

pušenja IQS International te zapošljavaju još dvoje djelatnika. Uprava BIOS-a pomaže tvrtki

Ivačić i intelektualno zaštiti vlastiti proizvod- POLT (Profesionalna obrada laserskih tonera).

Tvrtka iz BIOS-a izlazi s širokom paletom kontakata i poslovnih partnera te rade s oko 750

tvrtki. Izgradnjom nove zgrade u Gospodarskoj zoni Tenja stvorili su uvjete za još bolji rad.

Za izgradnju novog proizvodnog prostora površine 235 m² tvrtka je uložila 1.500.000,00

kuna, od čega je 600.000,00 kuna kredit poslovne banke, a 900.000,00 kuna su vlastita

sredstva. Tvrtka trenutno ima 5 djelatnika, a planira zaposliti još 2 osobe.

U sklopu prostorija tvrtke u Osijeku postavljen je laboratorij za obnovu patrona za laserske

štampače i fax uređaje, te obnovu nekih vrsta ink-jet patrona, dok se zamjenske patrone za

ink-jet i fax uređaje, te kopirne uređaje za sada uvoze iz Italije od tvrtke Dama Service s.r.l.

čiji je tvrtka Dama toneri d.o.o. glavni franšizer za Republiku Hrvatsku.

Više informacija o tvrtki Ivačić d.o.o. možete pronaći na njihovoj službenoj web stranici:

www.ivacic.hr

165

4. Signum d.o.o.

Proces inkubacije u Poduzetničkom inkubatoru BIOS: 01.11.2005.-01.11.2007.

Tvrtka Signum d.o.o. osnovana je 2008. godine s ciljem pružanja kompletne usluge izrade

vizualnog identiteta i oglašavanja svojih klijenata. Stalnim unapređenjima svojih proizvodnih

mogućnosti i povećanjima broja usluga, odnosno proizvoda koje su bili u mogućnosti ponuditi

ubrzo su postali poznati i priznati proizvođač reklamnih materijala i oglašavanja na području

Istočne Hrvatske.

S vremenom su uvidjeli sve veću potrebu za proizvođačem prometne opreme na području

Slavonije i Baranje te su pokrenuli razvoj tvrtke u tom smjeru te ušli u Poduzetnički inkubator

BIOS Osijek.

Kroz velika financijska ulaganja te pomoć u ostvarivanju kontakata neophodnih za

uspješnost poslovanja osigurali su potrebnu opremu i stručnost djelatnika te, nakon samo

dvije godine inkubacije, samostalno počeli funkcionirati na tržištu. Danas tvrtka Signum broji

7 djelatnika, a izvršili su radove opremanja brojnih prometnica na području Slavnije i

Baranje. S obzirom na tendenciju njihova daljnjeg rasta i širenja, slobodno možemo tvrditi

kako je tvrtka Signum d.o.o. jedan od najvećih i najkvalitetniji proizvođača prometne opreme

na području Slavonije i Baranje.

Više informacija o tvrtki Signum d.o.o. možete pronaći na njihovoj službenoj web stranici:

www.signum-info.hr

5. Alatnica d.o.o

Proces inkubacije u Poduzetničkom inkubatoru BIOS: 01.01.2010.-31.10.2012.

Alatnica d.o.o. obiteljski je posao koji su 2008. godine pokrenuli otac i sin. Tvrtka se bavi

proizvodnjom, trgovinom te uslugom izrade alata (kalupa) za brizganje, ekstruziju i puhanje.

Iako su u posao krenuli kao dvojac, tvrtka danas stalno upošljava deset djelatnika, a zbog

velikog obima posla u stalnoj su potrazi za novim djelatnicima. Najveći dio poslova naručeni

su od inozemnih klijenata, većinom iz Njemačke i Austrije, pa slobodno možemo reći da je

tvrtka izvozno orijentirana (95% izvoz). Iz Poduzetničkog inkubatora sele zbog ugovora

potpisanog s tvrtkom iz Austrije, zbog kojega im se znatno povećala potreba za dodatnim

prostorom. Budući da su kvalitetni i precizni strojevi osnova njihova posla, strojeve u

njihovom strojnom parku redovito obnavljaju te nadopunjuju novim strojevima. Iz tog razloga

iz ukupno 100 m2, koje su imali na raspolaganju u BIOS-u, sele u deset puta veći prostor u

centru grada (1.000,00 m2), koji osiguravaju vlastitim sredstvima te uz pomoć brojnih

kontakata i ostvarenih referenci, samostalno i uspješno funkcioniraju te konkuriraju na tržištu.

Više informacija o tvrtki Alatnica d.o.o. možete pronaći na njihovoj službenoj web stranici:

www.alatnica-priegl.hr

166

7. ADRESAR NAJVAŽNIJIH INSTITUCIJA ZA POTPORU

PODUZETNICIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Ministarstvo poduzetništva i obrta Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb tel: + 385 1 610 61 11 e-mail: pitanja@minpo.hr web: www.minpo.hr Ministarstvo gospodarstva Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb tel: + 385 1 610 61 11 web: www.mingo.hr SAFU – Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU Ulica grada Vukovara 284 (objekt C), 10 000 Zagreb, tel: + 385 1 459 1245 e-mail: info@safu.hr web: www.safu.hr Hrvatska gospodarska komora – Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Nova cesta 3-7, 10000 Zagreb tel: + 385 1 4606 780 e-mail: poduzetnistvo@hgk.hr web: www.hgk.hr HAMAG INVEST - Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije Prilaz Gjure Deželića 7, Zagreb

tel: + 385 1 488 10 03

e-mail: hamaginvest@hamaginvest.hr

web: www.hamaginvest.hr

BICRO – Poslovno inovacijska agencija RH

Planinska 1, Zagreb

tel: + 385 1 2352 601

e-mail: ured-bicro@bicro.hr

web: www.bicro.hr

Hrvatski savez zadruga

Amruševa 8/1.kat, Zagreb

tel: + 385 1 4870 053

e-mail: hsz@hsz.t-com.hr

web: www.zadruge.hr

Državni zavod za statistiku

Ilica 3, Zagreb

tel: + 385 1 48 06 111

e-mail: stat.info@dzs.hr

web: www.dzs.hr

167

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

Savska c. 41, 10000 ZAGREB

tel.: + 385 1 617 6448

e-mail: agencija.ztn@aztn.hr

web: www.aztn.hr

Državni zavod za intelektualno vlasništvo

Ul. grada Vukovara 78, 10000 ZAGREB

tel.: + 385 1 611 7801

e-mail: info@dziv.hr

web: www.dziv.hr

Hrvatska gospodarska komora

Županijska komora Osijek

Europske Avenije 13, 31000 Osijek

tel: + 385 31 223 800

e-mail: hgkos@hgk.hr

web: www.hgk.hr

Hrvatska obrtnička komora

Obrtnička Komora Osječko-baranjske županije

Svilajska 32/II, 31000 Osijek

tel: + 385 31 310 160

e-mail: ok.osijek@hok.hr

web: www.okobz.hr

Udruženje obrtnika

Adresa Telefon E-mail:

Baranje Kralja Tomislava 59 31300 Beli Manastir

+385 31 703 431 uo.baranje@hok.hr

Đakovo A. Starčevića 3 31400 Đakovo

+385 31 813 559 uo.djakovo@hok.hr

Donji Miholjac

Kolodvorska 41 31540 Donji Miholjac

+385 31 630 144 uo.donji.miholjac@hok.hr

Našice Braće Radića 21 31500 Našice

+385 31 613 060 udruzenje-obrtnika-nasice@os.htnet.hr

Osijek I. Adamovića 2 31000 Osijek

+385 31 212 810 uo.osijek@hok.hr

Valpovo Dr. Franje Tuđmana 3 31550 Valpovo

+385 31 651 285 uo.valpovo@hok.hr

Hrvatski zavod za zapošljavanje – Ispostava Osijek

Kneza Trpimira 2, 31 000 Osijek

tel: + 385 31 252 500

e-mail: HZZ.Osijek@hzz.hr

web: www.hzz.hr

168

Ured državne uprave Osječko-baranjske županije

Županijska 4, Osijek

tel: + 385 31 221 101

e-mail: www.udu-obz.hr

web: www.obz.hr

Ured državne uprave Osječko-baranjske županije

Služba za gospodarstvo

Web: www.portor.hr

Ispostave Adresa Telefon E-mail:

Osijek Županijska 4 +385 31 221 162 UDU.osijek@globalnet.hr

Beli Manastir Kralja Tomislava 53 +385 31 705 197 UDU.belemanastir@globalnet.hr

Donji Miholjac Vukovarska 1 +385 31 630 836 UDU.donjimiholjac@globalnet.hr

Đakovo Vijenac K.A.Stepinca 10 +385 31 813 422 UDU.djakovo@globalnet.hr

Našice Pejačević trg 7 +385 31 615 378 UDU.nasice@globalnet.hr

Valpovo Kralja P.Krešimira IV, br.1 +385 31 651 011 UDU.valpovo@globalnet.hr

Osječko-baranjska županija – Upravni odjel za gospodarstvo i regionalni razvoj

Stjepana Radića 4, Osijek

tel: + 385 31 221 881

e-mail: razvoj@obz.hr

web: www.obz.hr

Osječko-baranjska županija – Upravni odjel za poljoprivredu i ruralni razvoj

Trg Ante Starčevića 1, Osijek

tel: + 385 31 200 588

e-mail: poljoprivreda@obz.hr

web: www.obz.hr

Grad Osijek – Upravni odjel za gospodarstvo

Kuhačeva 9, Osijek

tel: + 385 31 229 279

e-mail: zvonimir.prgomet@osijek.hr

web: www.osijek.hr

Hrvatska udruga poslodavaca – Regionalni ured Osijek

Trg Ljudevita Gaja 6, Osijek

tel/fax: +385 31 251 013

e-mail:ivan.saric@hup.hr

web: www.hup.hr

Tehnologijsko –razvojni centar u Osijeku d.o.o.

Trg Ljudevita Gaja 6, 31000 Osijek

tel: + 385 31 251 000

e-mail: ured@tera.hr

web: www.tera.hr

169

Zadružni savez Slavonije i Baranje

Europske avenije 4, 31000 Osijek

tel: + 385 31 565 104;

e-mail: mmacokatic@hzs.hr

Hitro.hr

Ured Adresa Telefon E-mail:

Osijek Lorenza Jägera 1 +385 31 222 282 Hitro-Osijek@hitro.hr

Beli Manastir

Trg Slobode 5 +385 31 791 034 Hitro-BeliManastir@hitro.hr

Đakovo Ul. pape I. Pavla II br.7 +385 31 840 460 Hitro-Djakovo@hitro.hr

Našice J.J. Strossmayera 3 +385 31 228 831 Hitro-Nasice@hitro.hr

Regionalna razvojna agencija Osječko-baranjske županije

Stjepana Radića 4, Osijek

tel: + 385 31 221 840

e-mail: regija@obz.hr

web: www.slavonija.hr

Poduzetnički inkubatori:

Poduzetnički inkubator BIOS d.o.o.

J. J. Strossmayera 341, 31000 Osijek

tel: + 385 31 209 955

e-mail: info@inkubator.hr

web: www.inkubator.hr

Poduzetnički inkubator OSVIT

Vukovarska 142, 31540 Donji Miholjac

tel: + 385 31 630 738

e-mail: poduzetnicka.zadruga.osvit@os.t-com.hr

Poduzetnički centri:

Centar za poduzetništvo Osijek

J.J. Strossmayera 341; 31000 Osijek

tel: 0800 345-345;

e-mail: info@poduzetnistvo.org

www.poduzetnistvo.org/centar

Miholjački poduzetnički centar d.o.o.

Trg Ante Starčevića 1/I; 31540 Donji Miholjac

tel: + 385 31 630 944

e-mail: mpc-miholjac@gmail.com

www.mpc-miholjac.hr

170

Valpovački poduzetnički centar d.o.o.

Kralja P. Krešimira IV 2, 31550 Valpovo

tel: + 385 31 651 411

+ 385 31 654 412

e-mail: vpckontakt@gmail.com

web: www.valpoc.hr

Poduzetnički centar Belišće

Kralja Tomislava 206, 31551 Belišće

tel: + 385 31 400 600

e-mail: poduzetnicki.centar.belisce@os.t-com.hr

web: www.pcbelisce.com

Poduzetnički centar Beli Manastir d.o.o.

Kralja Tomislava 53, 31300 Beli Manastir

tel: + 385 31 710 211;

e-mail info@pcbm.hr

web: www.pcbm.hr

Poduzetničko-razvojni centar Općine Erdut d.o.o.

Bana J. Jelačića 4, 31226

tel: + 385 31 590 111;

e-mail porc@opcina-erdut.hr

www.opcina-erdut.hr

Zadruga PODUZETNIČKA MREŽA

Dunavska 22, 31000 Osijek

Tel: + 385 31 273 155

e-mail: zpm@zpm.hr

web: www.zpm.hr