planiranje i programiranje nastave

PLANIRANJE I

PROGRAMIRANJE NASTAVE

IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM

Vjebe iz Didaktike 1

Adriana Ai Bastali , dipl.u.

OEKIVANI ISHODI

Studenti e moi:

Objasniti i razlikovati nastavni plan i nastavni program

Razlikovati okvirni i izvedbeni nastavni program

Definirati i razlikovati ciljeve nastave od oekivanih ishoda uenja

Formulirati cilj i oekivane ishode uenja za konkretan nastavni predmet

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE

Proces planiranja i programiranja obuhvaa sustav planiranih i poeljnih ciljeva, sadraja, djelatnosti i rezultata odgojno-obrazovnih procesa

Proces kojeg ine etiri temeljne odrednice:

1. Koncipiranje

Osmiljavanje cjelokupnog procesa planiranja i programiranja (nastavnog plana i programa)

2. Izrada nastavnog plana i programa

Nastavni plan temeljni dokument kojim se odreuju nastavni predmeti (i odgojno-obrazovna podruja) koji se ostvaruju u odreenom tipu kole ili neke druge odgojno-obrazovne institucije

Nastavni program operacionalizacija nastavnog plana; u njemu se ralanjuje svaki nastavni predmet ili odgojno-obrazovno podruje; okvirni (globalni) i izvedbeni (operativni) nastavni programi

3. Ostvarivanje plana i programa

Izvoenje nastavnog plana i programa

4. Evaluacija

Vrednovanje ishoda (rezultata) i procesa (promjena)

NASTAVNI PLAN

Slubeni dokument Ministarstva kojim se odreuje:

izbor nastavnih predmeta i podruja koja se ostvaruju u odreenoj

vrsti kole (razini obrazovanja)

redoslijed ostvarivanja nastavnih predmeta

potrebno vrijeme za ostvarivanje (fond sati) za svaki nastavni predmet

i za ukupni nastavni plan

tablini prikaz nastavnih predmeta po logici redoslijeda

ostvarivanja s naznakom fonda sati

Sadri cilj, zadatke i svrhu nastavnog plana o kojima ovisi izbor

nastavnih predmeta i podruja te njihov redoslijed ostvarivanja

Redoslijed nastavnih predmeta u nastavnom planu zavisi o

sloenosti sadraja nastave, o obrazovnim razinama i

organizacijskoj strukturi nastave (uzrasno-kolskoj razini i godini

uenja)

PRIMJER NASTAVNOG

PLANA

NASTAVNI PROGRAM

Slubeni dokument Ministarstva koji obuhvaa sljedee elemente:

Opseg sadraja

Dubinu (razinu ili intenzitet) sadraja

Redoslijed ostvarivanja sadraja

Operacionalizacija nastavnog plana (operacionalizira se svaki

nastavni predmet ili odgojno-obrazovno podruje)

Obuhvaa ciljeve, zadatke, sadraje nastave (strukturu i redoslijed), opseg, dubinu i sustav znanja, vjetina i navika koje uenici trebaju usvojiti

Navedeni elementi razraeni su na razliitim razinama ovisno o vrsti programa

VRSTE NASTAVNIH PROGRAMA

o OKVIRNI (GLOBALNI) nastavni program

o Predstavlja temeljnu razradu bitnih elemenata nastavnog programa

i orijentaciju za neposredan rad u nekom nastavnom predmetu za sve

kole odreenog tipa i stupnja (npr. nastavni program matematike za osnovnu kolu)

IZVEDBENI (OPERATIVNI) nastavni program

o Predstavlja daljnu razradu okvirnog programa do razine pripreme za

neposredno ostvarivanje

o Sve kole odreenog tipa dobivaju okvirni nastavni program na temelju kojeg se izrauje izvedbeni program za konkretnu kolu i konkretan razred

OKVIRNI (GLOBALNI) NASTAVNI PROGRAM

Obuhvaa sljedee informacije:

Ciljeve i zadatke programa (to se programom eli ostvariti)

Strukturu i redoslijed sadraja (po godinama obrazovanja)

Kljune pojmove

Obrazovna postignua (oekivane ishode)

Unutarnja ralanjenost sadraja na logike cjeline

Okvirni program predstavlja predloak za operacionalizaciju temeljnih sadrajnih, spoznajno-psiholokih i didaktiko-metodikih komponenti za smiljeno i planirano voenje procesa nastave i uenja

Okvirni program je pomo nastavniku da detaljno razradi i kreativno osmisli izvedbeni program za konkretne uvjete

(razred, odjeljenje, odgojno-obrazovnu grupu) u kojoj e program biti ostvarivan

PRIMJER OKVIRNOG NASTAVNOG PROGRAMA

IZVEDBENI (OPERATIVNI) NASTAVNI PROGRAM

Razrada okvirnog programa

Predstavlja instrumentarij za neposredni odgojno-obrazovni rad

nastavnika za konkretni nastavni predmet

Elementi izvedbenog programa:

Ciljevi i zadaci nastave i uenja u okviru nastavnog predmeta

Ralanjivanje sadraja nastavnog programa (nastavne cjeline i jedinice)

Vrijeme za svaku nastavnu cjelinu i jedinicu

Didaktiko-metodika ralamba sadraja prema etapama nastavnog procesa (uvoenje i pripremanje uenika za nastavu,obrada novih sadraja, vjebanje, sistematiziranje,ponavljanje itd.)

Didaktiko-metodike odluke (metode rada, oblici rada, nastavne strategije)

Tehniko-tehnoloka i medijalna podrka

Izvori znanja na uenike i nastavnike

Veze sa sadrajima drugih predmeta (korelacija)

Evaluacija programa

PRIMJER ELEMENATA GODINJEG IZVEDBENOG PROGRAMA HJK 7.RAZRED

1. CILJ NASTAVE I UENJA Cilj nastave hrvatskoga jezika je da uenici definiraju odreene sintaktike sastavnice i konstrukcije, da proire svoja morfoloka i pravopisna znanja, da se

uenicima ukae na osnove prozodijskoga sustava te da se upoznaju s povijeu hrvatskoga knjievnog jezika. Cilj je da se uenici osposobe za izraavanje svojih doivljaja, misli, osjeaja i stavova kroz usmenu i pisanu komunikaciju, uz koritenje upravnog i neupravnog govora te pravopisne norme. Cilj je da se uenici osposobe za opisivanje i usporeivnje razliitih vrsta knjievnih djela i poetskih ostvaraja te da im se omogue odreene kompetencije za samostalno argumentiranje tekstova. Uz knjievna djela, uenik e se osposobiti za analiziranje igranih filmova, televizijskih i radijskih emisija.

2. OEKIVANI ISHODI NASTAVE I UENJA Saimaju se ishodi etriju nastavnih podruja kroz sljedee zadatke:

MATERIJALNI (OBRAZOVNI) ISHODI UENJA uenici e: 1. definirati sintaktike oblike (objekt, prilona oznaka, atribut, apozicija, jednostavne i sloene reenice) i morfoloke oblike (upitne, odnosne i neodreene zamjenice); 2. identificirati pravopisne probleme (veliko poetno slovo u imenima drutava, organizacija, udruga, pokreta, javnih skupova); 3. usporediti povijesne i dananje elemente u hrvatskom knjievnom jeziku (Baanska ploa, Gajeva reforma; standardni hrvatski jezik); 4. razlikovati upravni od neupravnog govora, baladu od soneta; 5. usporediti poetska i prozna knjievna djela te razliite vrste medijskih ostvaraja (radijske i televizijske emisije, igrani film).

FUNKCIONALNI (FORMALNI) ISHODI UENJA uenici e: 1. ovladati jezinim sredstvima potrebnim za uspjenu pisanu i govorenu komunikaciju; 2. samostalno interpretirati knjievna i neknjievna djela; 3. samostalno okarakterizirati likove kroz knjievan djela; 4. samostalno (moi) napisati baladu ili sonet; 5. definirati svoje miljenje o odreenom tekstu.

ODGOJNI ISHODI UENJA uenici e: 1. primjenjivati upravni i neupravni govor u razliitim priopajnim situacijama; 2. razviti itateljske navike i potrebe; 3. redovito upotebljavati pravopisnu i pravogovornu normu; 4. objasniti i argumentirati svoje misli, stavove i osjeaje vezan za razne ivotne situacije; 5. samostalno vrednovati knjievne i medijske govorene i pisane tekstove.

3. OSNOVNI MATERIJALNO-TEHNIKI UVJETI ZA REALIZACIJU PROGRAMA PROSTOR: uionica, knjinica. OPREMA: klupe, stolice, pan NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: itanka, udbenik, radna biljenica, radni listii, prozirnice, zvuni CD/DVD; ploa, kreda, grafoskop, kompjuter, projektor, televizija, radio, DVD player.

PRIMJER MJESENOG IZVEDBENOG PROGRAMA HJK 7. RAZRED

Nastavno

podruje Nastavna

jedinica

Vrijeme Oekivani ishodi

Nastavne

metode i

metodike varijante i

oblici rada

Izvori za

uenike i nastavnike

Nastavna

sredstva i

pomagala

(mediji)

Unutarpredmet

na i

meupredmetna korelacija

Zapaanja o

realizaciji

programa

JEZIK Veliko

poetno slovo (obrada +

vjeba)

2 h

Uoiti pravila koja se

primjenjuju u

pisanju

velikoga

poetnog slova u imenima

razliitih organizacija.

Verbalna

(monoloka, dijaloka),

dokumentacijska

metoda (rad na

tekstu);

frontalni,

individualni

oblik rada

Udbenik, radna

biljenica, prozirnice

Udbenik, radna

biljenica, prozirnice,

grafoskop,

ploa, kreda

Jezino izraavanje

(Pripovijedanje);

strani jezik (veliko

slovo u engleskom

jeziku)

Pismena

provjera

znanja

(ocjenjivanje)

1 h Operacijska

metoda

(kontrolni rad);

individualni

oblik rada

KNJIEVNOST Usmena narodna

knjievnost, tef i Bara; M. Gavran,

Tata na dar

(obrada +

vjeba)

3 h Uoiti razlike izmeu

dramskih

vrsta.

Verbalna

(monoloka, dijaloka),

dokumentacijska

metoda (rad na

tekstu);

frontalni, grupni

oblik rada.

itanka, DVD

snimka

itanka, DVD

snimka,

DVD player,

televizija

Medijska kultura

(Televizijske

emisije), Jezino izraavanje (Upravni i

neupravni govor);

Glazbeni (glazba u

dramskim

vrstama)

Usmena

provjera

znanja

1 h Operacijska

metoda

(ispitivanje);

individualni

oblik rada

JEZINO IZRAAVANJE

Pisanje potivanje pravopisne

norme

(obrada +

vjeba)

2 h Primijeniti

pravopisna

pravila u

pismenoj

komunikaciji.

Verbalna

(dijaloka), dokumentacijska

metoda (rad na

tekstu);

frontalni,

individualni

oblik rada

Udbenik, radna

biljenica, radni listii

Udbenik, radna

biljenica, radni listii, ploa, kreda

Jezik (Veliko

poetno slovo); strani jezik

(redoslijed rijei reeninih

sastavnica u

engleskom jeziku)

ZADATAK ZA SLJEDEI SAT:

1. ODABRATI NASTAVNI PREDMET za koji ete izraivati izvedbeni program

2. ODABRATI RAZRED u kojem se pouava taj predmet (osnovna ili srednja kola)

3. POTRAITI i PROUITI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za osnovnu kolu (www.mzos.hr) ili za srednju kolu (www.ncvvo.hr), ovisno o nastavnom predmetu i razredu

za koji ete izraivati GIMIP

4. PRIPREMITI i DONESTI PRIMJERAK nastavnog plana i

programa na sat

CILJ I OEKIVANI ISHODI UENJA

Pojmovno odreenje:

CILJ

opi cilj pouavanja = cilj predmeta/programa = cilj iz perspektive nastavnika

OEKIVANI ISHOD

u upotrebi je i rije zadatak (u pedagogiji oznaava operacionalizirani cilj)

naziv oekivani ishod (cilj uenja) je u skladu s terminologijom kurikulumske teorije

Ciljevi uenja = zadaci nastave = ciljevi iz perspektive uenika

Kada govorimo o ciljevima i oekivanim ishodima uenja, onda obino mislimo na odreene namjere i pomake u uenju i obrazovanju, odnosno pomake u razvoju uenika koji se odvijaju u nastavnom procesu

Cilj i oekivani ishodi uenja predstavljaju namjeru nastave odnosno to se istom eli postii

CILJ I OEKIVANI ISHODI UENJA

Glavna razlika izmeu cilja i oekivanih ishoda jest stupanj apstrakcije:

cilj je opi

oekivani ishodi su odreeni konkretnim prilikama i namjerama te oitovani u konkretnim postupcima

Oekivani ishodi uvjetovani su ciljem, stoga se najprije identificira cilj

Cilj oekivanim ishodima uenja daje smisao, a razliiti oekivani ishodi doprinose postizanju cilja

POJEDINI CILJ MOE IMATI VIE PODREENIH

OEKIVANIH ISHODA

CILJ POUAVANJA

Pri definiranju cilja potrebno je razmiljati o razini predznanja naih uenika i opsegu sadraja kojeg elimo obraditi

Cilj se definira za svaki nastavni predmet/nastavnu cjelinu i

fokusira se na sadraj, znanja, vjetine i stavove koji e se stei kroz nastavni predmet

Cilj iskazuje to mi kao nastavnici elimo postii procesom pouavanja (cilj iz perspektive nastavnika)

Odgovara na pitanje to e nai uenici uiti? / to (emu) emo ih pouavati?

Cilj pouavanja definira se kao krajnji cilj, stanje koje predstavlja kraj neke aktivnosti ili procesa, a postie se sumativnim djelovanjem ostvarenosti vie razliitih ciljeva uenja (oekivanih ishoda) (Pastuovi,1999)

CILJ POUAVANJA

PRIMJERI

Cilj nastave matematike je da uenici steknu temeljna matematika znanja potrebna za razumijevanje pojava i zakonitosti u prirodi i

drutvu, da steknu osnovnu matematiku pismenost i razviju sposobnosti i umijea rjeavanja matematikih problema

Cilj nastave informatike je da se uenici osposobe za koritenje raunala i da naue koristiti algoritamski nain razmiljanja u rjeavanju svakodnevnih problema

Cilj nastave hrvatskog jezika je da se uenici osposobe za jezinu komunikaciju koja ima omoguuje ovladavanje sadrajima svih nastavnih predmeta i ukljuivanje u cjeloivotno uenje ...

OEKIVANI ISHODI UENJA

Opisuju oekivanja usmjerena prema onome to e uenici moi (biti sposobni) uiniti kao rezultat uenja nakon zavretka pouavanja (cilj iz perspektive uenika)

Oekivani ishodi obrazovno-odgojnog procesa su ciljevi uenja

Oekivani ishodi uenja definiraju promjene uenika kao rezultat organiziranog uenja, a mogu biti nova znanja, vjetine, vrijednosti, interesi, stavovi i navike.

Odgovaraju na pitanje to e nai uenici moi ili biti sposobni uiniti?

Prilikom definiranja i pisanja oekivanih ishoda uenja uvijek se opisuje ponaanje koje e sluiti kao dokaz da je oekivani ishod uenja postignut


PRIMJERI

Uenici e moi (biti sposobni):

Razlikovati promjenjive i nepromjenjive rijei

Navesti ishode i uoiti posljedice Drugog svjetskog rata

Prepoznati u algebarskim izrazima kvadrat zbroja i kvadrat

razlike te kvadrirati zbroj i razliku dvaju brojeva

Nabrojati dijelove osnovne konfiguracije raunala i opisati njihovu funkciju


Tradicionalna didaktika pokuala je problem zadataka nastave (oekivanih ishoda) postaviti u obliku triju skupina zadataka:

MATERIJALNI (OBRAZOVNI) odnose se na usvajanje, prenoenje, stjecanje znanja kao sustava injenica i generalizacija prema njihovu opsegu, dubini i stupnju korisnosti i primjenjivosti

Pitanje - Koja znanja, u kom opsegu i kojem intenzitetu uenik usvaja u procesu nastave?

FUNKCIONALNI (FORMALNI) odnose se na razvoj sposobnosti i intelektualno-emocionalnih funkcija i aktivnosti

Pitanje Koje spoznajne sposobnosti i forme misaonog procesa razvijamo u konkretnim uvjetima nastavnog procesa?

ODGOJNI odnose se na formiranje i samoformiranje linosti uenika i na izgraivanje karakternih i drugih osobina linosti

Pitanje Koje osobine linosti uenika formiramo i samoformiramo u konkretnim uvjetima nastave?


Ovako postavljeni oekivani ishodi uenja usmjereni su na kompleksne kategorije (znanja, vjetine, navike, spoznajne procese) to zahtijeva u svakoj nastavnoj situaciji daljnju operacionalizaciju

Kako bi nastavnik bio siguran da je izabrao, operacionalizirao i

obuhvatio cjelovito podruje nastavnog sadraja posluit e se klasifikacijom ishoda uenja

Za klasificiranje ishoda uenja sastavljene su razliite taksonomije, a meu najpoznatijima je taksonomija Benjamina Blooma poznata pod nazivom Bloomova taksonomija

TAKSONOMIJE su hijerarhijske organizacije, a kategorija nie u hijerarhiji uglavnom je preduvjet za kategorije koje su vie u hijerarhiji

BLOOMOVA TAKSONOMIJA

Ishodi uenja prema ovoj taksonomiji rasporeeni su u 3 povezana podruja:

1. KOGNITIVNO (obrazovni/materijalni zadaci nastave)

u operacionalizaciji se postavlja pitanje to uenik treba nauiti?

koja znanja, informacije, injenice treba usvojiti, i na kojoj razini tj. dubini

ishodi uenja koji se odnose na informacije ili znanje te intelektualne procese:

npr. prepoznavanje, dosjeanje, prosuivanje, usporeivanje

2. PSIHOMOTORNO (funkcionalni/formalni zadaci nastave)

Koje se sposobnosti, vjetine, navike, interesi, motivacija razvijaju u odreenoj

nastavnoj situaciji?

ishodi uenja povezani s motorikim vjetinama kao to je izvoenje neke radnje,

rukovanje neime ili izrada neega

3. AFEKTIVNO (odgojni zadaci nastave)

ishodi uenja povezani s osjeajima, vrijednostima, interesima i stavovima tj.

promjena i/ili usvajanje pogleda i stavova uenika

BLOOMOVA TAKSONOMIJA KOGNITIVNO PODRUJE

KATEGORIJE TERMINI PONAANJA

ZNANJE

Sposobnost prisjeanja prethodno nauenih informacija. Primjer: nabrojati organe dinog sustava ovjeka

definirati, opisati, identificirati, oznaiti, nabrojati, povezati, interpretirati,

ponoviti, odabrati, navesti, imenovati

RAZUMIJEVANJE

Sposobnost razmijevanja znaenja nauenih informacija. Primjer: objasniti kruni tok kisika u prirodi

objasniti, procijeniti, zakljuiti, dati primjer, sumirati, prepriati, proiriti, obraniti, proiriti, grupirati

PRIMJENA

Sposobnost upotrebe nauenog u konkretnoj situaciji. Primjer: izraunati vrijednost nepoznanice u jednadbi

izraunati, demonstrirati, otkriti, modificirati, predvidjeti, pripremiti,

proizvesti, povezati, rijeiti, koristiti

ANALIZA

Sposobnost razlaganja materijala na sastavne komponente

radi razumijevanja organizacijske strukture.

Primjer: usporediti ivotne uvjete u priobalnom i obalnom podruju

razlikovati, izdvojiti, rastaviti, usporediti,

analizirati, ralaniti, ukazati na, sortirati, provjeriti, klasificirati

EVALUACIJA

Sposobnost kvantitativnog i kvalitativnog prosuivanja o nekom materijalu. Primjer: prosuditi vrijednost eseja

procijeniti, prosuditi, vrednovati,

argumentirati, potvrditi, kritizirati,

opravdati

SINTEZA

Sposobnost kombiniranja dijelova u novu cjelinu.

Primjer: napisati pjesmu ili skladbu

sastaviti, napisati, planirati,

organizirati, kombinirati, skladati,

stvoriti, dizjanirati, prozvesti, osmisliti,

konstruirati

FORMULIRANJE

OEKIVANIH ISHODA UENJA

moraju biti formulirani konkretno i jednoznano

moraju biti operacionalizirani u obliku kategorija ponaanja to ih se

moe opaati, procjenjivati ili mjeriti (ocijeniti)

u procesu formuliranja (operacionalizacije) ishoda uenja ine se

znaajne pogreke

u praksi esto nailazimo na oekivane ishode uenja koji navode sadraj

nastave, a ne kognitivne, psihomotorne i afektivne aktivnosti uenika u

procesu uenja tih sadraja

u praksi se esto navode aktivnosti nastavnika, a mnogo manje promjene do

kojih bi trebalo doi u procesu uenja kod uenika

nastavnici esto koriste glagole znati, nauiti, razumijeti -

neispravno!

tako definirana ponaanja nisu dovoljno jasno odreena - teko je

(objektivno) procjeniti je li rezultat uenja postignut

PRAVILNO FORMULIRAN ISHOD UENJA

Mager (prema Koli-Vehovac, 1998) - tri glavne komponente koje treba

sadravati konkretno i jednoznano definiran ishod uenja:

1. ponaanje koje se moe promatrati i izmjeriti (opisi ponaanja koje e

uenik moi izvesti nakon pouavanja, npr. napisati, nabrojiti, rijeiti;

izbjegavati nejasne pojmove kao znati, razumijeti, nauiti i sl.)

2. kriterij ili razina izvoenja (odrediti minimalnu prihvatljivu razinu

izvoenja, npr. studenti mora navesti minimalno 3 didaktike teorije)

3. situacija ili uvjet izvoenja (uvjet pod kojim ponaanje treba biti

izvedeno, npr. bez upotrebe prirunika) ovu komponentu nije potrebno

uvijek navoditi prilikom definiranja ishoda uenja

SAVJET:

koristiti jasne i jednoznane reenice koje usmjeravaju aktivnosti uenika;

koristiti reenice koje sadre aktivne glagole

KARAKTERISTIKE DOBROG ISHODA UENJA

ishod uenja mora identificirati rezultat uenja

ishod uenja mora biti dosljedan cilju

ishodi uenja moraju biti precizno definirani

Kako biste kritiki procijenili oekivane ishode uenja koje ste napisali, pitajte se je li svaki:

dosljedan postavljenom cilju?

naveden u terminima ishoda uenja?

naveden iz perspektive uenika?

koncizan i lako razumljiv uenicima?

mogue na neki nain vrednovati?

SUBJEKT

TERMINI

PONAANJA (GLAGOL)

KRITERIJ (RAZINA

IZVOENJA) I SADRAJ SITUACIJA ILI OSTALI

UVJETI IZVOENJA

Uenik e moi ... ... razlikovati ... ... vanjski i unutarnji opis lika... ... na odabranom ulomku.

Uenik e biti sposoban ... ... izraunati ... ... korijen prirodnog broja ... ... bez upotrebe kalkulatora.

FORMULIRANJE

OEKIVANIH ISHODA UENJA

OEKIVANI ISHODI UENJA (ZADACI NASTAVNOG PROCESA)

PRIMJERI

MATERIJALNI (OBRAZOVNI) ISHODI UENJA

Usvajanje, prenoenje, stjecanje znanja kao sustava injenica i generalizacija prema njihovom opsegu, dubini i stupnju korisnosti i

primjenjivosti

Koja znanja, vjetine i navike, odnosno to uenik treba nauiti?

PRIMJER

Studenti e biti sposobni:

1. Definirati pojam artikulacije nastavne situacije.

2. Razlikovati pojam artikulacije nastavnog procesa od pojma

artikulacije nastavne situacije.

3. Identificirati elemente koji utjeu na strukturiranje nastavne situacije.


PRIMJERI

FUNKCIONALNI (FORMALNI) ISHODI UENJA

Razvoj sposobnosti i intelektulano-emocionalnih funkcija i

aktivnosti

Koje spoznajne sposobnosti i forme misaonog procesa razvijamo u konkretnim uvjetima nastavnog procesa?

PRIMJER

Studenti e biti sposobni:

1. Optimalno artikulirati nastavne situacije.

2. Samostalno izraditi izvedbeni program za pojedini nastavni

predmet i razred za jednu kolsku godinu.


PRIMJERI

ODGOJNI ISHODI UENJA

Formiranje i samoformiranje linosti uenika i izgraivanje karakternih i drugih osobina linosti uenika

Koje osobine linosti uenika formiramo ili se samoformiraju u konkretnim uvjetima nastave?

PRIMJER

Kod studenata e se razviti:

1. Zanimanje za rjeavanje pedagokih problema.

2. Prihvaanje vrijednosti planiranja nastavnog procesa i nastavne situacije.

3. Odgovornost prema ueniku kao individui.

PREDZADATAK ZA VJEBU 1 IZRADA GODINJEG I MJESENOG

IZVEDBENOG PROGRAMA

PLAN RADA:

1. FORMULIRANJE GRUPA: 3-4 lanova

2. GRUPNI RAD: (20 min)

1. ODREIVANJE TJEDNOG I GODINJEG FONDA SATI

2. ODREIVANJE CILJA NASTAVNOG PREDMETA

3. FORMULIRANJE OEKIVANIH ISHODA UENJA

3. GRUPNI IZVJETAJI (10 min)

4. EVALUACIJA I ZAKLJUAK (10 min)

PREDZADATAK ZA VJEBU 1

1. KORAK:

U nastavnom planu pogledati koji je TJEDNI i GODINJI fond sati za predmet koji ste odabrali.

2. KORAK:

U nastavnom programu pogledati SADRAJE i upute za taj isti predmet. Odredite cilj pouavanja nastavnog predmeta za koji ete izraivati izvedbeni program.

Cilj iskazuje to vi kao nastavnici elite postii procesom pouavanja (cilj iz perspektive nastavnika) i odgovara na pitanje to e nai uenici uiti ? to emo ih pouavati?

Prisjetite se da pri definiranju cilja zapravo razmiljate o razini predznanja vaih uenika, opsegu sadraja koji elite obraditi i kontekstu u kojem ete obrazovanje izvoditi


3. KORAK:

Odredite 5 oekivanih ishoda uenja u nastavnom predmetu za koji izraujete izvedbeni program.

to e uenici moi (biti sposobni) uiniti kao rezultat uenja nakon zavretka pouavanja (cilj iz perspektive uenika)

SUBJEKT

TERMINI

PONAANJA (GLAGOL)

KRITERIJ (RAZINA

IZVOENJA) I SADRAJ

SITUACIJA ILI OSTALI

UVJETI IZVOENJA

Uenik e moi ... ... razlikovati ... ... vanjski i unutarnji opis

lika... ... na odabranom ulomku.

Uenik e biti sposoban ... ... izraunati ... ... korijen prirodnog broja ... ... bez upotrebe kalkulatora.


EVALUACIJA

Kako biste kritiki procijenili oekivane ishode uenja koje

ste napisali, pitajte se je li svaki:

dosljedan postavljenom cilju?

naveden u terminima ishoda uenja?

naveden iz perspektive uenika?

lako razumljiv uenicima?

mogue na neki nain vrednovati?

SLJEDEI KORACI U IZRADI GIMIP-A:

Odrediti osnovne materijalno-tehnike uvjete za realizaciju programa (prostor, oprema, nastavna sredstva i pomagala)

Odabrati UDBENIK za odabrani nastavni predmet i razred (www.mzos.hr )

planiranje i programiranje nastave

Documents