pitanja za kolokvijume iz predmeta …...1 / 12 pitanja za kolokvijume iz predmeta tehniČka...

12
1 / 12 PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA TEHNIČKA MEHANIKA 1. KOLOKVIJUM 1. Šta je sila? Sila je veličina koja predstavlja meru mehaničkog dejstva između materijalnih tela i uzrok promene stanja materijalnog tela. 2. Sila je: a) skalarna veličina; b) vektorska veličina; c) tenzorska veličina. 3. Sila je određena: a) pravcem; b) pravcem i smerom; c) veličinom, pravcem i smerom; 4. Predstaviti silu grafički. 5. Predstaviti analitički silu koja dejstvuje u ravni xy. 6. Prema načinu dejstva, sile se dele na aktivne i pasivne . 7. Prema poreklu, sile se dele na spoljašnje i unutrašnje .

Upload: others

Post on 25-Jan-2020

27 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

Page 1: PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA …...1 / 12 PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA TEHNIČKA MEHANIKA 1. KOLOKVIJUM 1. Šta je sila? Sila je veličina koja predstavlja meru mehaničkog

1 / 12

PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA

TEHNIČKA MEHANIKA

1. KOLOKVIJUM

1. Šta je sila?

Sila je veličina koja predstavlja meru mehaničkog dejstva između materijalnih tela i

uzrok promene stanja materijalnog tela.

2. Sila je:

a) skalarna veličina;

b) vektorska veličina;

c) tenzorska veličina.

3. Sila je određena:

a) pravcem;

b) pravcem i smerom;

c) veličinom, pravcem i smerom;

4. Predstaviti silu grafički.

5. Predstaviti analitički silu koja dejstvuje u ravni xy.

6. Prema načinu dejstva, sile se dele na aktivne i pasivne .

7. Prema poreklu, sile se dele na spoljašnje i unutrašnje .

Page 2: PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA …...1 / 12 PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA TEHNIČKA MEHANIKA 1. KOLOKVIJUM 1. Šta je sila? Sila je veličina koja predstavlja meru mehaničkog

2 / 12

8. Prema rasporedu dejstva, sile se dele na koncentrisane i kontinualne .

9. Sila je:

a) slobodan vektor;

b) vektor vezan za tačku;

c) klizeći vektor.

10. Šta predstavlja uravnoteženi sistem sila?

Sistem sila koji ne remeti stanje slobodnog tela na koje dejstvuje.

11. Kada su dva sistema sila ekvivalentna?

Dva sistema sila su ekvivalentna ako se jedan sistem sila koji dejstvuje na telo može

zameniti drugim ne remeteći stanje tela.

12. Šta predstavlja rezultanta sistema sila?

Ako je sistem sila ekvivalentan jednoj sili, ta sila predstavlja rezultantu datog sistema sila.

13. Rezultanta uravnoteženog sistema sila jednaka je:

a) veličini najveće sile sistema sila;

b) veličini najmanje sile sistema sila;

c) nuli.

14. Iskazati 1. aksiomu Statike.

Svako telo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog pravolinijskog kretanja dok pod

dejstvom sile ne bude prinuđeno da to svoje stanje promeni.

15. Iskazati 2. aksiomu Statike.

Slobodno kruto telo se pod dejstvom dveju sila nalazi u ravnoteži, tada i samo tada, ako su

te dve sile u ravnoteži, odnosno ako su jednakih intenziteta, suprotnog smera i ako

dejstvuju duž iste napadne linije

16. Iskazati 3. aksiomu Statike.

Svakom telu može da se pridoda ili ukloni bilo koji uravnoteženi sistem sila, a da se pri

tome stanje tela ne promeni.

17. Iskazati 4. aksiomu Statike.

Rezultanta dveju sila koje napadaju istu tačku i čije napadne linije zaklapaju određeni

ugao, određena je po veličini (intenzitetu), pravcu i smeru dijagonalom paralelograma čije

su stranice date sile.

18. Iskazati 5. aksiomu Statike.

Svako vezano telo se može smatrati slobodnim ako se veze uklone i njihovo dejstvo zameni

odgovarajućim silama koje se nazivaju sile veza ili reakcije. Smer reakcije je suprotan

smeru u kome veza ne dopušta pomeranje posmatranog tela.

19. Iskazati 6. aksiomu Statike.

Akciji (dejstvu) uvek odgovara suprotna reakcija (protivdejstvo), ili, dejstva dva tela

jedno na drugo su uvek jednaka i suprotnog smera.

20. Šta predstavlja ravanski sistem sučeljnih sila?

Ravanski sistem sučeljnih sila predstavlja sistem sila koje dejstvuju na kruto telo, a koje

su raspoređene u ravni i pritom im se napadne linije seku u jednoj tački.

Page 3: PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA …...1 / 12 PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA TEHNIČKA MEHANIKA 1. KOLOKVIJUM 1. Šta je sila? Sila je veličina koja predstavlja meru mehaničkog

3 / 12

21. Kada je sistem sučeljnih sila u ravnoteži?

Sistem sučeljnih sila je u ravnoteži ako je intenzitet rezultante jednak nuli.

22. Navesti potreban i dovoljan uslov ravnoteže ravanskog sistema sučeljnih sila.

Za ravnotežu ravanskog sistema sučeljnih sila je potrebno i dovoljno da su algebarski

zbirovi projekcija svih sila na dve uzajamno ortogonalne ose jednaki nuli.

23. Napisati jednačine ravnoteže ravanskog sistema sučeljnih sila.

1 1

(1) 0; (2) 0.n n

i i

i i

X Y

24. Definisati moment sile za tačku.

Moment sile za tačku je vektor koji je jednak vektorskom proizvodu vektora položaja

napadne tačke sile i vektora sile:

0M F r F

25. Moment sile za tačku je određen ako su poznati sledeći podaci:

a) pravac;

b) pravac i smer;

c) intenzitet, pravac i smer;

d) intenzitet, pravac, smer i napadna tačka;

26. Moment sile za tačku je:

a) slobodan vektor;

b) vektor vezan za tačku;

c) klizeći vektor.

27. Moment sile za osu je:

a) skalarna veličina;

b) vektorska veličina;

c) tenzorska veličina.

28. Šta obrazuje spreg sila?

Spreg sila obrazuju dve paralelne sile, jednakih intenziteta i suprotnih smerova.

29. Spreg sila je:

a) slobodan vektor;

b) vektor vezan za tačku;

c) klizeći vektor.

Page 4: PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA …...1 / 12 PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA TEHNIČKA MEHANIKA 1. KOLOKVIJUM 1. Šta je sila? Sila je veličina koja predstavlja meru mehaničkog

4 / 12

30. Čemu je jednak intenzitet (moment) sprega sila?

Intenzitet (moment) sprega sila je jednak proizvodu jedne sile i najkraćeg rastojanja

između napadnih linija paralelnih sila.

31. Spreg sila ima pravac:

a) normale na ravan u kojoj dejstvuju sile;

b) paralelan pravcu sila koje ga čine;

c) koji zavisi od pravaca sila koje ga čine.

32. Smer sprega sila:

a) zavisi od smera obrtnog dejstva sila;

b) ne zavisi od smera obrtnog dejstva sila

33. Dva sprega sila su ekvivalentna ako su:

a) njihovi momenti jednaki;

b) njihovi smerovi jednaki;

c) njihovi vektori jednaki.

34. Sistem spregova sila u ravni se:

a) ne može zameniti jednim rezultujućim spregom;

b) može zameniti jednim rezultujućim spregom koji leži u istoj ravni i ima moment

jednak algebarskom zbiru momenata datih spregova;

35. Izvršiti redukciju sile F sa napadnom tačkom A na tačku B.

36. Šta predstavlja glavni vektor?

Glavni vektor je naziv za vektorski zbir svih sila datog sistema proizvoljnih sila iF sa

napadnim tačkama Ai (i = 1,2,...n).

37. Šta predstavlja glavni moment?

Glavni moment je naziv za algebarski zbir momenata svih sila ravanskog sistema proizvoljnih

sila iF sa napadnim tačkama Ai (i = 1,2,...n) za redukcionu tačku 0 u istoj ravni:

38. Napisati prvi oblik uslova ravnoteže ravanskog sistema proizvoljnih sila.

1) 1

0 ;n

i

i

X

2) 1

0;n

i

i

Y

3) 0

1

( ) 0.n

i

i

M F

39. Napisati drugi oblik uslova ravnoteže ravanskog sistema proizvoljnih sila.

1) 1

0 ;n

i

i

X

2) 1

( ) 0;n

A i

i

M F

3) 1

( ) 0.n

B i

i

M F

40. Napisati treći oblik uslova ravnoteže ravanskog sistema proizvoljnih sila.

1) 1

( ) 0;n

A i

i

M F

2) 1

( ) 0;n

B i

i

M F

3) 1

( ) 0.n

C i

i

M F

Page 5: PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA …...1 / 12 PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA TEHNIČKA MEHANIKA 1. KOLOKVIJUM 1. Šta je sila? Sila je veličina koja predstavlja meru mehaničkog

5 / 12

41. Navesti oblike položaja ravnoteže tela. stabilan, labilan, indiferentan .

42. Definisati težinu tela.

Rezultanta privlačnih sila Zemljine teže, koje su paralelne i napadaju sve čestice tela, zove

se težina tela.

43. Definisati težište tela.

Težište tela je ona tačka koja pri ma kom položaju tela ostaje uvek napadna tačka njegove

težine.

44. Napisati izraze za koordinate težišta ravne površine ako se ona može podeliti na konačan broj

površina težina Gi i koordinata težišta ,i i iC x y .

1 1 1

1 1; ; .

n n n

C i i C i i i

i i i

x A x y A y A AA A

45. Šta predstavljaju statički nosači?

Statički nosači su konstruktivni elementi koji primaju opterećenja i prenose ih na druga

tela, odnosno oslonce.

46. Navesti osnovne oblike statičkih nosača.

Gredni (puni) nosači - grede i Rešetkasti nosači - rešetke .

47. Nacrtati primer proste grede, grede sa prepustom, konzole i ramovskog nosača.

48. Nacrtati primer statički određenog rešetkastog nosača.

49. Navesti vrste opterećenja statičkih nosača.

Koncentrisane sile, Spregovi sila, Kontinualna opterećenja, Posredna opterećenja .

50. Nacrtati tri primera posrednog opterećenja proste grede.

Page 6: PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA …...1 / 12 PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA TEHNIČKA MEHANIKA 1. KOLOKVIJUM 1. Šta je sila? Sila je veličina koja predstavlja meru mehaničkog

6 / 12

2. KOLOKVIJUM

1. Šta predstavlja deformacija tela? Kakve deformacije postoje?

Deformacija predstavlja promenu oblika i dimenzije tela izazvanu dejstvom spoljašnjih

sila. Deformacije mogu biti elastične i plastične.

2. Navesti karakteristike elastičnih deformacija.

Elastične deformacije su privremene i one nestaju po uklanjanju spoljašnjih sila, tj. telo se

vraća u prvobitni oblik i na prvobitne dimenzije po prestanku dejstva spoljašnjih sila.

3. Navesti karakteristike plastičnih deformacija.

Plastične deformacije su trajne, tj. po prestanku dejstva sila telo zadržava novi

deformisani oblik i dimenzije.

4. Šta predstavlja razaranje materijala?

Razaranje tela nastaje kada deformacije pređu granicu kidanja ili gnječenja materijala,

tj. kada međumolekularne sile popuste pod dejstvom spoljašnjih sila tako da nastaju

prsline, pukotine ili lomovi.

5. Šta predstavlja srednji (prosečni) ukupni napon?

Količnik rezultante unutrašnjih sila koje dejstvuju na elementarnu površinu i elementarne

površine predstavlja srednji (prosečni) ukupan napon ,n sr u tački 0 za ravan sa normalom

n .

6. Šta predstavlja totalni (ukupni) napon?

Granična vrednost srednjeg ukupnog napona ,n sr , kada elementarna površina A teži

nuli, zove se totalni (ukupni) napon n u tački 0 za ravan sa normalom n .

,0 0

lim limn n srA A

R dR

A dA

7. Koje su osnovne male deformacije čvrstog tela kao posledice pojave normalnog i

tangencijalnog napona u poprečnom preseku čvrstog tela?

Dilatacija i Klizanje (Smicanje) .

A

Rsrn

,

Page 7: PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA …...1 / 12 PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA TEHNIČKA MEHANIKA 1. KOLOKVIJUM 1. Šta je sila? Sila je veličina koja predstavlja meru mehaničkog

7 / 12

8. Jedinica za dilataciju je:

a) metar;

b) centimetar;

c) dilatacija je bezdimenzionalna veličina.

9. Navesti osnovne geometrijske karakteristike poprečnog preseka nosača.

Površina,

Težište površine,

Statički moment površine,

Momenti inercije,

Momenti otpora.

10. Napisati izraz za tačnu vrednost statičkog momenta površine ravnog preseka u odnosu na osu x.

i 01

n

x i iA

i An

S y A ydA

lim

11. Napisati izraze za određivanje koordinata težišta ravnih površi na osnovu definicije statičkog

momenta ravnog preseka.

1;

y

C y C

A

Sx xdA S x A

A A

1.x

C x C

A

Sy ydA S y A

A A

12. Statički momenti ravnog preseka za centralne (težišne, sopstvene) ose:

a) jednaki su nuli;

b) zavise od položaja težišta preseka nosača;

c) zavise od oblika poprečnog preseka.

13. Odrediti aksijalni moment inercije pravougaonog poprečnog preseka nosača u odnosu na

horizontalnu osu x koja prolazi kroz donju stranicu preseka.

;dA bdy 0 y h

3 3

2 2

0

( ) 0

|3 3

h

h

x

A

y bhI y dA y bdy b

Page 8: PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA …...1 / 12 PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA TEHNIČKA MEHANIKA 1. KOLOKVIJUM 1. Šta je sila? Sila je veličina koja predstavlja meru mehaničkog

8 / 12

14. Odrediti aksijalni moment inercije pravougaonog poprečnog preseka nosača u odnosu na

horizontalnu osu koja prolazi kroz težište C preseka.

;dA bdy 0 y h

3 3

2 2

0

( ) 0

|3 3

h

h

x

A

y bhI y dA y bdy b

23 3 3 32

3 2 3 4 12x C

bh h bh bh bhI I y A bh

15. Odrediti aksijalni moment inercije trougaonog poprečnog preseka nosača u odnosu na

horizontalnu osu x .

; ; 0x h y b

dA xdy x h y y hb h h

2 2 2 3

0 0

3 4 4 4 4 3

03 4 3 4 12 12

h h

x

A

h

b bI y dA y h y dy hy y dy

h h

b y y b h h b h bhh

h h h

16. Odrediti aksijalni moment inercije trougaonog poprečnog preseka nosača u odnosu na

horizontalnu težišnu osu .

; ; 0x h y b

dA xdy x h y y hb h h

2 2 2 3

0 0

3 4 4 4 4 3

03 4 3 4 12 12

h h

x

A

h

b bI y dA y h y dy hy y dy

h h

b y y b h h b h bhh

h h h

23 3 3 32

12 3 2 12 18 36x C

bh h bh bh bh bhI I y A

17. Odrediti polarni i aksijalne momente inercije kružnog poprečnog preseka nosača.

2 ;dA rdr 0 :r R

4 42 2 3

0 0

0 0

2 2 2 ; 4 2

R R

R

A

r RI r dA r rdr r dr

4

0 . 2 4

x y

I RI I

18. U slučaju aksijalnog naprezanja štapa, u poprečnom preseku štapa je:

a) normalna sila različita od nule;

b) tangencijalna sila različita od nule;

c) moment različit od nule.

Page 9: PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA …...1 / 12 PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA TEHNIČKA MEHANIKA 1. KOLOKVIJUM 1. Šta je sila? Sila je veličina koja predstavlja meru mehaničkog

9 / 12

19. U slučaju aksijalnog naprezanja štapa, apsolutna promena dužine štapa jednaka je:

a) zbiru dužine štapa posle deformacije i prvobitne dužine štapa;

b) razlici dužine štapa posle deformacije i prvobitne dužine štapa;

c) razlici prvobitne dužine štapa i dužine štapa posle deformacije.

20. U slučaju aksijalnog naprezanja štapa, apsolutna promena dužine štapa ima:

a) uvek pozitivnu vrednost;

b) uvek negativnu vrednost;

c) pozitivnu ili negativnu vrednost u zavisnosti od smera dejstva spoljašnjih sila.

21. Relativna promena dužine štapa (dilatacija) jednaka je:

a) količniku apsolutne promene dužine štapa i prvobitne dužine štapa;

b) količniku prvobitne dužine štapa i apsolutne promene dužine štapa.

22. Poprečna dilatacija predstavlja:

a) apsolutnu promenu karakteristične dimenzije poprečnog preseka štapa;

b) relativnu promenu karakteristične dimenzije poprečnog preseka štapa.

23. Poprečna dilatacija je jednaka:

a) količniku apsolutne promene karakteristične dimenzije poprečnog preseka štapa i

prvobitne karakteristične dimenzije štapa;

b) količniku prvobitne karakteristične dimenzije štapa i apsolutne promene karakteristične

dimenzije poprečnog preseka štapa.

24. Koji zakon povezuje podužnu i poprečnu dilataciju?

a) Hukov zakon;

b) Poasonov zakon.

25. Napisati izraz za Poasonov zakon i navesti značenje pojedinih članova izraza.

p - poprečna dilatacija,

- uzdužna dilatacija,

- Poasonov koeficijent (0 < < ½).

26. Podužna i poprečna dilatacija su uvek:

a) istog znaka;

b) različitog znaka.

27. Napisati nazive karakterističnih tačaka radnog dijagrama materijala.

P - granica proporcionalnosti;

E - granica elastičnosti;

T1 (TG) - gornja granica tečenja;

T2 (TD) - donja granica tečenja;

T3 - kraj zone tečenja;

M - jačina materijala (maksimalna čvrstoća);

S - tačka loma;

p

Page 10: PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA …...1 / 12 PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA TEHNIČKA MEHANIKA 1. KOLOKVIJUM 1. Šta je sila? Sila je veličina koja predstavlja meru mehaničkog

10 / 12

28. Proporcionalnost između spoljašnje sile (normalnog napona) i apsolutne promene dužine

(deformacije) epruvete utvrđena je u oblasti do:

a) granice proporcionalnosti;

b) granice elastičnosti;

c) gornje granice tečenja;

d) jačine materijala.

29. Napisati izraz za 1. oblik Hukovog zakon u slučaju aksijalnog naprezanja štapa i navesti

značenje pojedinih članova izraza.

E - normalni napon,

E - modul elastičnosti,

- uzdužna dilatacija.

30. Izvesti 2. oblik Hukovog zakon u slučaju aksijalnog naprezanja štapa.

, ,F l F l

E EA l A l

F Fl l l

EA U

.

31. Napisati momentnu jednačinu ravnoteže za momentnu tačku A kroz koju prolaze napadne linije

svih sila koje dejstvuju u pravcima normala na posmatrane bočne površine elementarne prizme

u slučaju ravnog naprezanja. Na osnovu napisane jednačine dokazati stav o konjugovanosti

tangencijalnih napona.

0A xy yxM dydx dxdy ,

0A xy yx

M .

32. Šta se naziva čistim smicanjem?

Čistim smicanjem se naziva ravno

naprezanje pri kome na ortogonalnim

stranama elementarnog paralelopipeda

dejstvuju samo tangencijalni naponi τ.

33. Definisati apsolutno smicanje, relativno smicanje i ugao klizanja.

AA

tga

Svaka stranica paralelograma se pri čistom

smicanju pomeri u odnosi na njoj paralelnu

stranicu za malu veličinu AA’ koja se naziva

apsolutno smicanje.

Odnos apsolutnog smicanja AA’ prema

rastojanju a između paralelnih stranica se

naziva relativno smicanje, koje je pri malim

deformacijama jednako uglu klizanja , a

meri se radijanima.

Page 11: PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA …...1 / 12 PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA TEHNIČKA MEHANIKA 1. KOLOKVIJUM 1. Šta je sila? Sila je veličina koja predstavlja meru mehaničkog

11 / 12

34. Napisati izraz za Hukov zakon u slučaju smicanja i navesti značenje pojedinih članova izraza.

G τ - tangencijalni napon napon,

G - modul klizanja,

- klizanje (ugao klizanja).

35. Unutrašnje sile u poprečnim presecima štapa se prilikom uvijanja redukuju:

a) samo na spegove sila u ravnima preseka štapa;

b) moment savijanja;

c) transverzalnu silu;

d) normalnu silu.

36. U poprečnim presecima štapa se u procesu deformacije pri uvijanju javljaju:

a) samo tangencijalni (smičući) naponi;

b) samo normalni naponi.

37. Napisati drugu glavnu jednačinu uvijanja - izraz koji pri uvijanju štapa kružnog poprečnog

preseka povezuje napon i spoljašnje opterećenje (moment uvijanja). Navesti značenje pojedinih

članova izraza.

0

TM

rI

τ - tangencijalni napon u bilo kom vlaknu

preseka na rastojanju r od ose štapa,

MT - moment uvijanja,

r - rastojanje vlakna od ose štapa (0 < r < R),

I0 - polarni moment inercije poprečnog preseka.

38. Napisati prvu glavnu jednačinu uvijanja - izraz koji pri uvijanju štapa kružnog poprečnog

preseka povezuje ugao uvijanja i spoljašnje opterećenje (moment uvijanja). Navesti značenje

pojedinih članova izraza.

0

T TM M

l lGI

- ugao uvijanja štapa (ugao zaokretanja

poluprečnika) na rastojanju l od uklještenja,

MT - moment uvijanja,

G - modul klizanja,

I0 - polarni moment inercije poprečnog preseka,

- krutost pri uvijanju (torziona krutost).

39. Navesti vrste spoljašnjih opterećenja štapa koje dovode do čistog savijanja.

Čisto savijanje je naprezanje štapa koje nastaje u dva slučaja:

pod dejstvom spoljašnjih spregova

sila jednakih momenata i suprotnih

smerova, ili

pod simetričnim dejstvom

koncentrisanih sila jednakih

intenziteta u ravni koja prolazi kroz

podužnu osu štapa.

40. Čisto savijanje je takav slučaj naprezanja štapa kada je u poprečnim presecima štapa:

a) glavni vektor jednak nuli, a glavni moment ima konstantnu vrednost.

b) glavni vektor različit od nule, a glavni moment ima promenljivu vrednost.

Page 12: PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA …...1 / 12 PITANJA ZA KOLOKVIJUME IZ PREDMETA TEHNIČKA MEHANIKA 1. KOLOKVIJUM 1. Šta je sila? Sila je veličina koja predstavlja meru mehaničkog

12 / 12

41. Napisati izraz za prvu glavnu jednačinu savijanja i objasniti je.

1

Bz

M Mk

EI

Poluprečnik krivine elastične linije je u slučaju savijanja direktno proporcionalan

aksijalnom momentu inercije Iz i modulu elastičnosti E, a obrnuto proporcionalan

momentu savijanja M. To znači da se štap manje savija ako su modul elastičnosti i

aksijalni moment inercije veći, a napadni moment manji.

42. Napisati izraz za drugu glavnu jednačinu savijanja i objasniti je.

z

My

I

Druga glavna jednačina savijanja pokazuje linearnu zavisnost normalnog napona od

rastojanja posmatrane tačke od neutralne ose.

43. U slučaju poprečnog savijanja (savijanja silama):

a) glavni moment unutrašnjih sila jednak je nuli.

b) glavni moment unutrašnjih sila je konstantan.

c) glavni moment unutrašnjih sila nije jednak nuli, a nije ni konstantan.

44. Napisati izraz za treću glavnu jednačinu savijanja i objasniti je.

. .

. .

ods

N O

N O

T S

I b y

Veličina tangencijalnog napona u datom preseku je direktno proporcionalna veličini

transverzalne sile u tom preseku i statičkom momentu odsečene površine poprečnog

preseka za neutralnu osu, a obrnuto proporcionalna aksijalnom momentu inercije

poprečnog preseka za neutralnu osu i širini poprečnog preseka b paralelnoj neutralnoj

osi, a na rastojanju y od nje.