phylum: arthropoda
DESCRIPTION
Phylum: Arthropoda. Zglavkari. Zglavkari predstavljaju najmnogobrojniji filum u svetu životinja. Do danas je opisano negde oko 1 500 000 vrsta ovog životinjskog tipa, što čini 80% svih do sada poznatih recentnih (danas živećih) vrsta životinja. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Phylum: ArthropodaPhylum: Arthropoda
ZglavkariZglavkari
Zglavkari predstavljaju najmnogobrojniji Zglavkari predstavljaju najmnogobrojniji filum u svetu životinja. filum u svetu životinja.
Do danas je opisano negde oko Do danas je opisano negde oko 11 500500 000000 vrsta ovog životinjskog tipa, što čini vrsta ovog životinjskog tipa, što čini 80%80% svih svih do sada poznatih recentnih (danas živećih) do sada poznatih recentnih (danas živećih) vrsta životinja. vrsta životinja.
Zglavkari naseljavaju sva vodena i suvozemna Zglavkari naseljavaju sva vodena i suvozemna staništastaništa
To su jedine životinje, osim još nekih To su jedine životinje, osim još nekih kičmenjaka, koje su se u znatnom broju vrsta kičmenjaka, koje su se u znatnom broju vrsta adaptirale na letenje.adaptirale na letenje.
Poreklo zglavkaraPoreklo zglavkara ArthropodaArthropoda i i AnnelidaAnnelida su segmentisane i su segmentisane i
imaju mnoge zajedničke ili slične imaju mnoge zajedničke ili slične karakteristike karakteristike
AnnelidaAnnelida i i ArthropodaArthropoda su najverovatnijesu najverovatnije nastali od zajedničkog pretka nastali od zajedničkog pretka
Forsil Onychophore iz Kambrijuma
heteronomnheteronomnoo metamer metamernini spoljašnja metamerija ne odgovara unutrašnjojspoljašnja metamerija ne odgovara unutrašnjoj kkao posledica međusobnog srastanja segmenata ao posledica međusobnog srastanja segmenata
kod zglavkara se javlja regionalna diferencijacija kod zglavkara se javlja regionalna diferencijacija tela tela te te razlikujemo: razlikujemo: glavu (glavu (cephaloncephalon), ), grudi (grudi (thoraxthorax) i ) i trbuh (trbuh (abdomenabdomen).).
Izuzeci su rakovi i pauci (o tome kasnije)Izuzeci su rakovi i pauci (o tome kasnije)
Regionalna diferencijacija tela Regionalna diferencijacija tela ArthropodaArthropoda
Regionalna diferencijacija tela
Arthropoda
cephalon
thorax
abdomen
Heteronomna segmentacija
Cephalon
Složene oči
Antene
LokomocijaLokomocija PojavPojava a lokomotornih organa, koji su lokomotornih organa, koji su
obezbedili efikasne i brze pokrete, npr. pri obezbedili efikasne i brze pokrete, npr. pri lovu, bekstvu, odbrani i sl lovu, bekstvu, odbrani i sl
1.1. EkstremitetiEkstremiteti,, člankovit člankovitii, zglobno spojene, zglobno spojene, , funkcionišu po principu poluga, a funkcionišu po principu poluga, a pokreću se sistemom poprečnoprugastih pokreću se sistemom poprečnoprugastih mišića mišića
2.2. KrilaKrila , su parni organi i služe za letenje , su parni organi i služe za letenje
Zadnji ekstremitet medonosne pčele
Sa sve zglavkare (Arthropoda) karakteristično je prisustvo člankovitih ekstremiteta, pri čemu su članci pokretno zglobljeni
(athrhos = zglob). coxa
trochanter
femur
tibia
tarsus
Ekstremiteti zglavkara specijalizovani za obavljanje različitih funkcija (kretanje, uzimanje hrane, napad, odbrana, kopulacija)
Telesni zidTelesni zid TeloTelo ArthropodaArthropoda je zaštićeno je zaštićeno hitinskomhitinskom
kutikulomkutikulom, pa izostaje trepljasti epitel , pa izostaje trepljasti epitel Hitin je Hitin je prožetprožet neorganskim solima i predstavlja neorganskim solima i predstavlja
moćnu zaštitu unutrašnjih delova telamoćnu zaštitu unutrašnjih delova tela SlužiSluži i kao oslonac mišićima i ostalim mekim i kao oslonac mišićima i ostalim mekim
delovima tela, tako da se naziva delovima tela, tako da se naziva egzoskeletomegzoskeletom. . Kutikula se povremeno odbacuje i zamenjuje Kutikula se povremeno odbacuje i zamenjuje
novom u toku tzv. presvlačenjanovom u toku tzv. presvlačenja
Mišićni sistemMišićni sistem prvi put u evoluciji životinjaprvi put u evoluciji životinja se se javljaju javljaju
snopovi snopovi poprečnoprugastepoprečnoprugaste muskulature, muskulature,
Celom Celom
Samo oko gonada - Samo oko gonada - gonocelgonocel. . Ostali prostor u telu ne predstavlja Ostali prostor u telu ne predstavlja
pravi celom, nego je pravi celom, nego je miksocelmiksocel Miksocel predstavlja međuprostore u Miksocel predstavlja međuprostore u
tkivima i između organa i često je tkivima i između organa i često je ispunjen telesnom tečnošćuispunjen telesnom tečnošću
Krvni sistemKrvni sistem Otvorenog tipa, ali Otvorenog tipa, ali vodi poreklovodi poreklo od od
zatvorenog krvnog sistema Annelidazatvorenog krvnog sistema Annelida Srce zglavkara se sastoji od jedne ili Srce zglavkara se sastoji od jedne ili
više komora, koje su linearno više komora, koje su linearno raspoređene i poseduju parne bočne raspoređene i poseduju parne bočne otvore - otvore - ostijeostije. . srce je smešteno u perikardijumu koji je srce je smešteno u perikardijumu koji je
deo miksocela, a krv u srce dospeva deo miksocela, a krv u srce dospeva preko ostija iz perikardijalne dupljepreko ostija iz perikardijalne duplje
iz srca krv odlazi sudovima, a zatim se iz srca krv odlazi sudovima, a zatim se razliva u lakunarni sistem, dospevajući razliva u lakunarni sistem, dospevajući do svih delova tela. do svih delova tela.
Mozak Srce
Zadnje crevoSrednje crevoNervna vrpca
Prednje crevoUsta
Oko
Analni otvor
Trahealne cevčice
Nervna vrpca
Mandibula
Cerebralna ganglija (mozak)
Digestivni sistem
Dorzalna arterija
Srce
Malpigijeve cevčice
Ovarijum
Respiratorni organiRespiratorni organi
kod kod vodenihvodenih zglavkara su zglavkara su škrgeškrge (ređe (ređe trahejetraheje
kod kod suvozemnihsuvozemnih zglavkara dominira zglavkara dominira razgranati cevasti sistem - trahejni sistemrazgranati cevasti sistem - trahejni sistem. . Trahejni sistem počinje sitnim otvorima na Trahejni sistem počinje sitnim otvorima na kutikuli (kutikuli (stigmestigme))
kod nekih formi (pauci i škorpije) postoje kod nekih formi (pauci i škorpije) postoje pluća.pluća.
Nervni sistemNervni sistem anelidskog tipa (ganglionervno-lestvičast).anelidskog tipa (ganglionervno-lestvičast). dolazi do dolazi do povećanja moždane masepovećanja moždane mase što je u što je u
korelaciji sa dobro razvijenim čulnim organima, korelaciji sa dobro razvijenim čulnim organima, kao što su antene i oči. kao što su antene i oči.
U vezi sa visokim razvojem nervnog sistema i U vezi sa visokim razvojem nervnog sistema i čula mnoge čula mnoge ArthropodaArthropoda imaju imaju veoma složeno veoma složeno ponašanjeponašanje..
Kod zglavkara je Kod zglavkara je dobro razvijen mozakdobro razvijen mozak koji se koji se sastoji iz tri delasastoji iz tri dela
Čulo vidaČulo vida izuzetno dobro razvijeno i služi kao glavno izuzetno dobro razvijeno i služi kao glavno
orijentaciono čulo.orijentaciono čulo. Oči mogu biti pokretne, smeštene na drškama ili Oči mogu biti pokretne, smeštene na drškama ili
nepokretne locirane na prednjem delu glave. nepokretne locirane na prednjem delu glave. Kod zglavkara postoji proste i facetovane oči.Kod zglavkara postoji proste i facetovane oči.
Facetovane oči su u zavisnosti od vrste građene od Facetovane oči su u zavisnosti od vrste građene od različitog broja ocela (od nekoliko hiljada do nekoliko različitog broja ocela (od nekoliko hiljada do nekoliko stotina hiljada), a vid je složen, mozaičan. Na antenama su stotina hiljada), a vid je složen, mozaičan. Na antenama su smešteni hemo i taktiloreceptori. smešteni hemo i taktiloreceptori.
Pojedine vrste zglavkara poseduju Pojedine vrste zglavkara poseduju visokospecijalizovane čulne organe (timpanalni organ visokospecijalizovane čulne organe (timpanalni organ itd.).itd.).
Složene (facetovane oči)Složene (facetovane oči)
Ekskretorni organiEkskretorni organi
kod nižih zglavkara predstavljeni su kod nižih zglavkara predstavljeni su antenalnim i maksilarnim žlezdama koje su antenalnim i maksilarnim žlezdama koje su smeštene u osnovi antena i maksila (deo smeštene u osnovi antena i maksila (deo viličnog aparata),viličnog aparata),
dok kod viših oblika ekskretornu funciju vrše dok kod viših oblika ekskretornu funciju vrše Malpigijevi sudoviMalpigijevi sudovi, koji su nešto , koji su nešto izmenjene izmenjene metanefridijemetanefridije..
Malpigijevi sudoviMalpigijevi sudovi
RazmnožavanjeRazmnožavanje
po pravilu po pravilu odvojeni poloviodvojeni polovi, čest je polni , čest je polni dimorfizamdimorfizam Oplođenje je Oplođenje je unutrašnjeunutrašnje. . Kod nekih predstavnika Kod nekih predstavnika razviće je direktno (razviće je direktno (epibolnoepibolno),),
tj. iz jajeta izlazi jedinka koja liči na imago, s tim što je tj. iz jajeta izlazi jedinka koja liči na imago, s tim što je manjih dimenzija i polno nezrela. manjih dimenzija i polno nezrela.
Kod složenijih predstavnika Kod složenijih predstavnika ArthropodaArthropoda razviće je sa razviće je sa metamorfozommetamorfozom i može biti nepotpuno i može biti nepotpuno ((hemimetabolnohemimetabolno) i potpuno () i potpuno (holometabolnoholometabolno).).
Arthropoda su po pravilu odvojenih polova, pri čemu se često javlja polni dimorfizam
Primer polnog dimorfizma kod
štitaste vaši Dactylopius
coccus
RAZVIĆE ARTHROPODA
direktno
metamorfozom
hemimetabolno holometabolno
larve
jaja
adult
jaja larva
lutka adul
t
KlasifikacijaKlasifikacija
Phylum: ArthropodaPhylum: Arthropoda
1. Subphylum: Trilobitomorpha1. Subphylum: Trilobitomorpha
2. Subphylum: Chelicerata2. Subphylum: Chelicerata – paukoliki zglavkari – paukoliki zglavkari
3. Subphylum Crustacea3. Subphylum Crustacea - rakovi - rakovi
4. Subphylum Uniramia4. Subphylum Uniramia – insekti i stonoge – insekti i stonoge
Phylum: ArthropodaPhylum: Arthropoda
1. Subphylum: 1. Subphylum: TrilobitomorphaTrilobitomorpha
obuhvata izumrle fosilne obuhvata izumrle fosilne ArthropodaArthropoda, koje su , koje su živele u paleozoiku. Do danas je opisano oko živele u paleozoiku. Do danas je opisano oko 4000 fosilnih vrsta 4000 fosilnih vrsta
u znatnoj meri imaju homonomnu u znatnoj meri imaju homonomnu segmentaciju tela i ekstremiteta, po čemu segmentaciju tela i ekstremiteta, po čemu podsećaju na pretke zglavkara, tj. na podsećaju na pretke zglavkara, tj. na PolichaetaPolichaeta. .
2. 2. Subphylum: ChelicerataSubphylum: Chelicerata
Classis: ArachnidaClassis: Arachnida1.1. Ordo: ScorpionesOrdo: Scorpiones ( (škorpiješkorpije))2.2. Ordo: PseudoscorpionesOrdo: Pseudoscorpiones
(pseudoškorpije)(pseudoškorpije)3.3. Ordo: AraneaOrdo: Aranea (pauci)(pauci)4.4. Ordo: OpilionesOrdo: Opiliones (kosci) (kosci) 5.5. Ordo: AcarinaOrdo: Acarina (krpelji)(krpelji)
Classis: Arachnida
prozoma
opistozoma
helicere
SubphylumSubphylum ChelicerataChelicerata obuhvata oko 60000 obuhvata oko 60000 recentnih vrstarecentnih vrsta
odsustvo antenaodsustvo antena Poseduju helicere koje su u vidu kleštaPoseduju helicere koje su u vidu klešta Drugi par ekstremiteta su pedipalpi koji imaju Drugi par ekstremiteta su pedipalpi koji imaju
čulnu funkciju (čulnu funkciju (modifikovane su za hvatanje i pridržavanje modifikovane su za hvatanje i pridržavanje
plena, ali kod nekih mogu imati i ulogu u reprodukcijiplena, ali kod nekih mogu imati i ulogu u reprodukciji)) još još četiričetiri para ekstremiteta za hodanje i to po para ekstremiteta za hodanje i to po
jedan na svakom segmentu koji slede jedan na svakom segmentu koji slede
Na telu Na telu ChelicerataChelicerata razlikujemo dva telesna razlikujemo dva telesna regiona i to su: regiona i to su:
ProzomaProzoma (segmenti glavenog (segmenti glavenog regiona, grudi i dva segmenta regiona, grudi i dva segmenta trbušnog regiona) i trbušnog regiona) i
OpistozomaOpistozoma (ostali segmenti (ostali segmenti abdomena).abdomena).
ClassisClassis ArachnidaArachnida – paukoliki – paukoliki zglavkarizglavkari
Klasa Klasa ArachnidaArachnida obuhvata blizu 30000 recentnih vrsta. obuhvata blizu 30000 recentnih vrsta. To su uglavnom terestrične forme sa malobrojnim To su uglavnom terestrične forme sa malobrojnim
vodenim predstavnicima. vodenim predstavnicima. ArachnidaArachnida su po svemu sudeći prve su po svemu sudeći prve ArthropodaArthropoda koje koje
su naselile kopno. su naselile kopno. Prelaskom iz vodene sredine na kopno došlo je do Prelaskom iz vodene sredine na kopno došlo je do
transformacije listolikih škrga u listolika pluća, ali kod transformacije listolikih škrga u listolika pluća, ali kod nekih i do razvića trahejnog sistema. nekih i do razvića trahejnog sistema.
Razviće Razviće ArachnidaArachnida je direktno osim kod nekih krpelja, je direktno osim kod nekih krpelja, gde postoji hemimetabolija.gde postoji hemimetabolija.
2. Subphylum: Chelicerata
Classis: Arachnida
Ordo: Scorpiones (škorpije)
Euscorpius carpaticus
Pandinus imperator Smeringurus mesaensis
Ordo: ScorpionesOrdo: Scorpiones ( (škorpiješkorpije))
Najstariji suvozemni zglavkariNajstariji suvozemni zglavkari Pedipalpi snažno razvijeni, Pedipalpi snažno razvijeni,
završavaju se moćnim kleštimazavršavaju se moćnim kleštima Na kraju trbušnog regiona – otrovna Na kraju trbušnog regiona – otrovna
žlezda koja se izliva na vrhu bodlježlezda koja se izliva na vrhu bodlje
2. Subphylum: Chelicerata
Classis: Arachnida
Ordo: Pseudoscorpiones (pseudoškorpije)
Chelifer cancroides (može se naći po kućama)
•Liče na škorpije
•Kratak, široh trbuh bez bodlje
2. Subphylum: Chelicerata
Classis: Arachnida
Ordo: Aranea (pauci)
Tarantula sp.
Lycosa tarentulaEvropska tarantula
Helicere se završavaju kandžom na čijem vrhu Helicere se završavaju kandžom na čijem vrhu se izliva otrovna žlezdase izliva otrovna žlezda
U trbuhu su paučinaste žlezde čiji se sekret u U trbuhu su paučinaste žlezde čiji se sekret u dodiru sa vazduhom stvrdnedodiru sa vazduhom stvrdne
SrceCerebralna ganglija (mozak)
Analni otvor
Ovarijum
ListolikaplućaGonopora,
izlaz za jajašca
Paučinasta žlezda
Češljoliki nastavci
Helicere Pedipalpi
Otrovna žlezda
Oči
Želudac
Latrodectus mactans
Crna udovica
Araneus diadematus
Pauk krstaš
2. Subphylum: Chelicerata
Classis: Arachnida
Ordo: Opiliones (kosci)
Phalangiumopilio
2. Subphylum: Chelicerata
Classis: Arachnida
Ordo: Acarina (krpelji)
Familia: Ixodidae
Ixodes ricinus
pre ....
i posle jela
2. Subphylum: Chelicerata
Classis: Arachnida
Ordo: Acarina
Familia: Sarcoptidae Sarcoptes scabiei - šugarac
Krpelji Krpelji
Svi segmenti tela srasliSvi segmenti tela srasli Red Red AcarinaAcarina (krpelji) predstavlja raznovrsnu (krpelji) predstavlja raznovrsnu
grupu sa velikim brojem vrsta grupu sa velikim brojem vrsta Sarcoptes scabeiSarcoptes scabei (šugarac čoveka i raznih sisara), (šugarac čoveka i raznih sisara), Varroa destrucktor Varroa destrucktor (krpelj pčela iz roda (krpelj pčela iz roda ApisApis), ), Ixodes ricinusIxodes ricinus, krpelj koji parazitira na domaćim i , krpelj koji parazitira na domaćim i
divljim sisarima, pticama i čoveku,divljim sisarima, pticama i čoveku, Argas persicusArgas persicus (krpelj živine). (krpelj živine). Acarapis woodiAcarapis woodi (parazit pčela) (parazit pčela)
krpelji učestvuju u prenošenju i održavanju uzročnika krpelji učestvuju u prenošenju i održavanju uzročnika brojnih infektivnih oboljenja kod životinja i ljudi npr. brojnih infektivnih oboljenja kod životinja i ljudi npr. piroplazmoze, piroplazmoze, lajmske bolestilajmske bolesti
Uzročnik lajmske bolesti je spiroheta Uzročnik lajmske bolesti je spiroheta Borrelia Borrelia burgdorferiburgdorferi, a prenosi je krpelj , a prenosi je krpelj Ixodes ricinus. Ixodes ricinus.
Tularemiju najčešće prenose krpelji iz roda Tularemiju najčešće prenose krpelji iz roda Dermacentor. Dermacentor.
KrpeljiKrpelji Ixodes Ixodes persulcatuspersulcatus i i Ixodes ricinusIxodes ricinus su su prenosioci virusa koji kod čoveka može prouzrokovati prenosioci virusa koji kod čoveka može prouzrokovati meningoencefalitis.meningoencefalitis.
33. Subphylum: . Subphylum: CrustaceaCrustacea
1.1. Classis: Classis: Branchiopoda Branchiopoda Ordo: Ordo: CladoceraCladocera
2.2. Classis: Classis: Copepoda Copepoda Ordo: Ordo: CyclopoidaCyclopoida
3.3. Classis: Cirripedia Classis: Cirripedia Ordo: ThoracicaOrdo: Thoracica
4.4. Classis: MalacostracaClassis: Malacostraca Ordo: DecapodaOrdo: Decapoda
3. Subphylum: Crustacea
Sarcoptes suis
Građa telana primeru rečnog raka Astacus astacus
3. Subphylum Crustacea
Classis: Branchiopoda
Ordo: Cladocera
Daphnia pulex-vodena buva
3. Subphylum Crustacea
Classis: Copepoda
Ordo: Cyclopoida
Cyclops sp.
Čine glavni deo planktona i predstavljaju važne karike u lancima ishrane.
3. Subphylum Crustacea
Classis: Cirripedia
Ordo: Thoracica
živi pričvršćena za stenje litorala, zatim na ljušturama mekušaca (puževa, školjki), ljušturama rakova i podvodnim predmetima
Balanus improvisus
3. Subphylum Crustacea
Classis: Malacostraca
Ordo: Decapoda
Astacus astacus
- rečni rak
Klasa Klasa MalacostracaMalacostraca obuhvata preko 22000 vrsta. obuhvata preko 22000 vrsta. Tu spadaju najkrupniji rakovi, mada ima i sitnih Tu spadaju najkrupniji rakovi, mada ima i sitnih
vrsta. vrsta. Imaju stalan broj segmenata, osam torakalnih i Imaju stalan broj segmenata, osam torakalnih i
šest ili sedam abdominalnih. šest ili sedam abdominalnih. Najbrojniji red (sa oko 10000 vrsta) je Najbrojniji red (sa oko 10000 vrsta) je DecapodaDecapoda
KodKod njih je glaveni i grudni deo spojen u njih je glaveni i grudni deo spojen u jednu celinujednu celinu (cefalotoraks) (cefalotoraks) koja je koja je prekrivena karapaksomprekrivena karapaksom, leđnim štitom, leđnim štitom
Ekstremiteti se dele na Ekstremiteti se dele na predusne, predusne, usne i usne i trupne koje mogu biti trupne koje mogu biti
grudne (torakopode) i grudne (torakopode) i trbušne (pleopode)trbušne (pleopode)
Predusni ekstremitetiPredusni ekstremiteti su dva para antena su dva para antena Usni ekstremitetiUsni ekstremiteti su mandibule i dva para maksila su mandibule i dva para maksila
Prva tri para torakalnih ekstremiteta funkcionišu kao delovi Prva tri para torakalnih ekstremiteta funkcionišu kao delovi usnog aparata tj. učestvuju u pridržavanju hrane i nazivaju usnog aparata tj. učestvuju u pridržavanju hrane i nazivaju se maksilopede. se maksilopede.
Ostali Ostali torakalni ekstremitetitorakalni ekstremiteti služe za kretanje i služe za kretanje i nazivaju se nazivaju se pereopodepereopode
Trbušni ekstemiteti Trbušni ekstemiteti viših rakovaviših rakova iliili pleopode pleopode služe za služe za plivanjeplivanje
Ovom redu pripadajuOvom redu pripadaju:: Astacus astacusAstacus astacus - rečni rak, - rečni rak, jastozi roda jastozi roda HomarusHomarus, , krabe rodova krabe rodova MajaMaja, , CancerCancer, ,
CarcinidesCarcinides i mnoge druge vrste. i mnoge druge vrste.
3. Subphylum: Crustacea
Classis: Malacostraca
Ordo: Decapoda
Homarus vulgaris - jastog
3. Subphylum: Crustacea
Classis: Malacostraca
Ordo: Decapoda
Cancer antennarius
kraba
•Classis Myriapoda - stonoge
• Classis Insecta - insekti
4. Subphylum Uniramia
Classis Insecta
Classis: Insecta (Hexapoda)Građa tela
na primeru skakavca
CAPUTTHORAX
ABDOMEN
timpanalni organsloženo
okoocele
antene
stigme
Građa telaGrađa tela
Tri regionaTri regiona Glava (caput) – 6 međusobno sraslih Glava (caput) – 6 međusobno sraslih
segmenatasegmenata Grudi (thorax) – tri segmentaGrudi (thorax) – tri segmenta Trbuh (abdomen) – 11 segmenataTrbuh (abdomen) – 11 segmenata
4. Subphylum: Uniramia
Classis: INSECTAOrdo: Hymenoptera
Apis mellifera - medonosna pčela
otrovna žlezda
rectum
žaoka
Apis mellifera – građa tela
ganglije nervne lestvice
jezik
ždrelo
mozak
pljuvačne žlezde
krilni mišićiaorta
medni želudac
srednje crevo dorzalni krvni sud
respiratorni mišići
tanko crevo
Classis: INSECTA
Glaveni regionGlaveni region Usni aparat i čulni organiUsni aparat i čulni organi Čulo vidaČulo vida
Par složenih očijuPar složenih očiju Par antena – čula dodira i mirisaPar antena – čula dodira i mirisa Usni aparat čine ekstremiteti: mandibula i par maksila. Usni aparat čine ekstremiteti: mandibula i par maksila.
Modifikovani ekstremiteti za hodanje. Mogu biti za:Modifikovani ekstremiteti za hodanje. Mogu biti za: grickanje (bubašvaba i skakavac)grickanje (bubašvaba i skakavac) bodenje i sisanje (komarac)bodenje i sisanje (komarac) sisanje (leptir)sisanje (leptir) lizanje (muva)lizanje (muva) srkanje (pčela)srkanje (pčela)
grickanje bodenjesisanjelizanje
ocelle antenasloženo oko
mandibule
stipes
paraglossapalpus labialis
glossa
proboscis
Apis mellifera – spoljašnja morfologija glavenog regiona
USNI APARAT MEDONOSNE PČELE prilagođen je za
GRICKANJE i SRKANJE
Grudni regionGrudni region Na svakom grudnom segmentu par nogu za hodanjeNa svakom grudnom segmentu par nogu za hodanje Prilagođene različitom načinu kretanjaPrilagođene različitom načinu kretanja
Trčanje (trčuljci)Trčanje (trčuljci) Kopanje (rovac)Kopanje (rovac) Plivanje (gnjurac)Plivanje (gnjurac) Skakanje (buve, skakavci)Skakanje (buve, skakavci)
Na drugom i trećem segmentu po jedan par krilaNa drugom i trećem segmentu po jedan par krila Oba para opnastaOba para opnasta Prednja krila pretvorena u čvrste zaštitne pločice, azadnja Prednja krila pretvorena u čvrste zaštitne pločice, azadnja
opmnasta za letenjeopmnasta za letenje Kod nekih samo prednji parKod nekih samo prednji par Kod nekih nema krilaKod nekih nema krila
Telesni omotačTelesni omotač
Jednoslojan epidermisJednoslojan epidermis Hitinska kutikula (oblaže spoljnu površinu Hitinska kutikula (oblaže spoljnu površinu
tela, prednje i zadnje crevo, trahejni sistem)tela, prednje i zadnje crevo, trahejni sistem) Obložena voštanim slojemObložena voštanim slojem Mišići poprečno prugastiMišići poprečno prugasti Najrazvijeniji na grudima i ekstremitetimaNajrazvijeniji na grudima i ekstremitetima
Nervni sistemNervni sistem
LestvičastLestvičast Mozak dobro razvijen – tri para stopljenih Mozak dobro razvijen – tri para stopljenih
dobro razvijenih ganglijadobro razvijenih ganglija Na trbušnoj strani lanac ganglijaNa trbušnoj strani lanac ganglija
MOZAK PČELE
složeno oko pečurkastotelo
antenalni lobusi
sub-ezofagijalna ganglija
optički lobus
ENDOKRINE ŽLEZDE Corpora allata i Corpora cardiaca
smeštene u blizini cerebralne ganglije
MLEČNE - HIPOFARINGEALNE ŽLEZDE
VILIČNE-MANDIBULARNE ŽLEZDE
PODJEZIČNE-PLJUVAČNE ŽLEZDE
EGZOKRINE ŽLEZDE MEDONOSNE PČELE
SLOŽENO OKO insektima omogućava MOZAIČKI VID
pigmentne ćelije
čulne ćelije
konus sočiva
poprečni presek kroz pojedinačnu omatidiju
optički nervnervna vlakna vizuelnih centara
rabdom (vidni štapić)
okružen čulnim
(retinalnim) ćelijama
sočivo
ČULO VIDA
rožnjačaomatidije
ŠEMA GRAĐE SLOŽENOG OKA
INSEKATA
TAKTILNA I HEMORECEPTORNA ČULA
Scapulae
Johnston-ovi organi (čulne jamice)
Antena
Najvažniju taktilnu i hemoreceptornu funkciju imaju Johnston-ovi organi na antenama
Apis mellifera – DIGESTIVNI SISTEM
Voljkaždreloždrelo
bočna faringealna žlezda
glavena pljuvačna žlezda
jednjak
medni želudac
grudnapljuvačna
žlezda
proventriculus
ventriculus
Malpigijeve cevčicerectum
rektalne papile
tanko crevo
Digestivni sistemDigestivni sistem
Prednje crevoPrednje crevo Srednje crevoSrednje crevo Zadnje crevoZadnje crevo
Apis mellifera – TRAHEALNI SISTEM ZA DISANJE
stigme
trahealne cevčice
cerebralne trahejne
kese
torakalne trahejne
kese
abdominalne trahejne komisure
ventralne trahejne komisure
Respiratorni sistemRespiratorni sistem
Trahealni sistem – razgranate cevčice koje se Trahealni sistem – razgranate cevčice koje se prema spolja otvaraju stigmamaprema spolja otvaraju stigmama
Traheje obložene kutikulom sa spiralnim Traheje obložene kutikulom sa spiralnim zadebljanjimazadebljanjima
Apis mellifera – REPRODUKTIVNI SISTEM
PENISTRUTA
TESTISI
Reproduktivni sistemReproduktivni sistem
Parni semenici kod mužjakaParni semenici kod mužjaka Parni jajnici kod ženkiParni jajnici kod ženki Kopulatorni organi mužjaka i legalica ženki Kopulatorni organi mužjaka i legalica ženki
najčešće potiču od izmenjenih ekstremitetanajčešće potiču od izmenjenih ekstremiteta
Metamorfoza Metamorfoza
Nepotpuna Nepotpuna
Potpuna Potpuna
jaje
lutka
adult
ŽAOČNA-OTROVNA ŽLEZDA
Apis mellifera
ŽAOČNI APARAT
rezervoar žaočne žlezde
žaoka
Classis: Insecta (Hexapoda)
Apterygota Pterygota
4. Subphylum: Uniramia
Classis: Insecta
Ordo: Ephemeroptera
Ephemera vulgata
4. Subphylum: Uniramia
Classis: Insecta
Ordo: Odonata –vilini konjici
Libellula depressa
•Dobri letači
•Velike grabljivice
4. Subphylum: Uniramia
Classis: Insecta
Ordo: Blattodea - bubašvabe
Blatta orientalis – bubašvaba
•Noćne životinje
•Hrane se ostacima hrane
4. Subphylum: Uniramia
Classis: Insecta
Ordo: Mantodea
Mantis religiosa - bogomoljka
4. Subphylum: Uniramia
Classis: Insecta
Ordo: Dermaptera
Forficula auricularia -
uholaža
4. Subphylum: Uniramia
Classis: Insecta
Ordo: Orthoptera - pravokrilci
Tetigonia viridissima
•Biljojedi
•Duga, uzana, prava prednja krila
•Proizvode zvuk
•Zadnje noge prilagođenje za skakanje
4. Subphylum: Uniramia
Classis: Insecta
Ordo: Isoptera - termiti
Macrotermes carbonarius
4. Subphylum: Uniramia
Classis: Insecta
Ordo: Anoplura – sisarske vaši
Pediculus humanus - čovečija vaš
jaje
Linognathus vituli - goveđa vaš
4. Subphylum: Uniramia
Classis: Insecta
Ordo: Aphaniptera - buve
Ctenocephalus canis
Culex pipiens
Aedes aegypti
4. Subphylum: Uniramia
Classis: Insecta
Ordo: Diptera - dvokrilci
•Muve, obadi, komarci
•Najbolji letači
•Samo jedan par krila
Anopheles maculipenis - malarični komarac
4. Subphylum: Uniramia
Classis: Insecta
Ordo: Diptera
4. Subphylum: Uniramia
Classis: Insecta
Ordo: Diptera
Tabanus bovinus -
goveđi obad
Glossina sp. - muva ce-ce – prenosi uzročnike bolesti spavanja (Trypanosoma gambiensae; T. rhodesiensae)
4. Subphylum: Uniramia
Classis: Insecta
Ordo: Diptera
Musca domestica – kućna muva
4. Subphylum: Uniramia
Classis: Insecta
Ordo: Diptera
Stomoxys calcitrans – stajska muva
4. Subphylum: Uniramia
Classis: Insecta
Ordo: Diptera
4. Subphylum: Uniramia
Classis: Insecta
Ordo: Hymenoptera - opnokrilci
Vespa crabro
•Društveni insekti
•Oprašivači
•Dva para opnastih, tankih krila
•Pčele, ose, stršljenovi, bumbari, mravi
4. Subphylum: Uniramia
Classis: Insecta
Ordo: Hymenoptera
Vespa vulgaris
4. Subphylum: Uniramia
Classis: Insecta
Ordo: Hymenoptera
Apis mellifera - medonosna pčela
MATICA RADILICA TRUT
Apis mellifera – kaste
4. Subphylum: Uniramia
Classis: Insecta
Ordo: Lepidoptera - leptiri
Acherontia atropos “mrtvačka glava”
•Raznobojna krila prekrivena ljuspicama
•Hrane se cvetnim nektarom
•Larve – gusenice se hrane lišćem
4. Subphylum: Uniramia
Classis: Insecta
Ordo: Lepidoptera
Achroea grisella – adult larva
mali voskov moljac
4. Subphylum: Uniramia
Classis: Insecta
Ordo: Lepidoptera
Papilio machaon
Ordo: Lepidoptera
Bombyx mori - sviloprelja
4. Subphylum: Uniramia
Classis: Insecta
Ordo: Coleoptera - tvrdokrilci
Cerambyx cerdo
•Najbrojniji
•Grabljivice, biljojedi
•Prednja krila tvrda, zadnja opnasta i tanka
•Trčuljci, strižibube, bubamare, jelenak, gundelji, gnjurci, krompirova zlatica...
Coccinella septempunctata
Augosoma_centaurusgnjurac