osnove zdravstvene njege fizio

1

Osnove zdravstvene njege

Melita Mesar dipl.ms

2

POVIJEST

SESTRINSTVA

3

Sestrinstvo

Sestrinstvo je pratilo putove razvoja medicine i bavilo

se reagiranjem na promijenjene potrebe lijenika

1960-ih, pojavom procesa zdrav. njege, sestrinskih

dijagnoza i brojnih teorija ZNj dolazi do promjena u sestrinstvu, usmjerenosti prema pacijentu i do

holistikog pristupa

Unaprjeuju se znanosti i znanstvene discipline koje pridonose razvoju sestrinstva

4

Sestrinstvo

Razvijena meunarodna suradnja i mogunost razmjene informacija omoguava praenje razvoja sestrinstva i struke

Sestrinstvo se koristi temeljnim znanjem iz

medicinskih znanosti, biologije, fizike, drutvenih i humanistikih znanosti, te znanjem iz sestrinske prakse

Provode se istraivanja vlastite prakse i primjenjuju nove spoznaje

5

Prve teorije zdrav. njege govore o sestrinstvu

i opisuju ga kao zbrinjavanje i tjeenje

Nove teorije imaju znanstvenu bazu koja se

koristi sistematskim i holistikim pristupom usmjerene su na pojedinca, obitelj i

cjelokupnu zajednicu

6

V. Henderson definicija sestrinstva

Jedinstvena je uloga med. sestre pomagati

pojedincu, bolesnom ili zdravom, u obavljanju

onih aktivnosti koje doprinose zdravlju,

oporavku ili mirnoj smrti, a koje bi obavljao

sam kada bi imao potrebnu snagu, volju ili

znanje

7

Zadaa je med. sestre pruanje pomoi pojedincima, obiteljima ili skupinama kako bi ostvarili svoje tjelesne, mentalne i socijalne potencijale

Sestrinstvo se okree od bolesti ka zdravlju

Ciljevi su unapreenje, odranje i preusmjeravanje zdravlja te pruanje potpore obitelji i osobi pri stresnim situacijama

Znaajna je i uloga med. sestre pri brojnim dijagnostikim i terapijskim postupcima

8

Zdravstvena njega-definicija (ICN)

Zdravstvena njega obuhvaa samostalno i suradniko zbrinjavanje pojedinaca svih dobi, obitelji, skupina i zajednice; zdravih i

bolesnih, te u svim okruenjima. Zdravstvena njega ukljuuje unapreenje zdravlja, prevenciju bolesti i zbrinjavanje bolesnih,

onesposobljenih i umiruih.

9

Kljune uloge med. Sestre (Meunarodni savjet sestara-ICN)

Zbrinjavanje bolesnih

Zagovaranje potreba i prava pacijenta

Osiguravanje sigurne okoline

Istraivaki rad

Sudjelovanje i utjecanje na oblikovanje

zdravstvene politike

Menadment

Edukacija

10

Bijelo srce univerzalni simbol sestrinstva

Simbolizira brinost, znanje i humanost, koji su ukljueni u duh i posao med. sestre

Bijela boja obuhvaa sve boje i predstavlja sestrinsko prihvaanje svih ljudi

Srce predstavlja humanost i sredinje mjesto koje sestrinstvo zauzima u kvalitetnoj zdrav.

njezi

11

American nurses association (ANA)

- definicija zdrav. njege

Zdravstvena njega je dijagnosticiranje i tretiranje reakcija na aktualne i potencijalne zdravstvene

probleme (1980).

Sestrinstvo se opisuje kao profesija koja pomae ljudima da sprijee, ublae ili razrijee probleme vezane uz osnovne ljudske potrebe

Cilj je osposobiti ljude da potpuno iskoriste svoje

mogunosti i postignu najveu moguu neovisnost

12

Medicinska sestra

Je osoba koja je uspjeno zavrila sestrinsko obrazovanje propisano zakonom ove zemlje

Poloila je sve potrebne ispite za upis u registar i za dobivanje odobrenja za samostalno provoenje zdrav. Njege

Pomae osobama, pacijentima, oboljelima da dosegnu fiziki, psihiki i socijalni potencijal za normalno funkcioniranje u okruenju u kojmu rade i ive

Promie i odrava zdravlje i sprjeava nastanak bolesti

Provodi i vrednuje ZNJ za vrijeme bolesti i rehabilitacije

13

Glavni ciljevi sestrinstva

Promicanje zdravlja i sprjeavanje bolesti

Vraanje zdravlja (ozdravljenje, oporavak), te pomo bolesnima

Pomo pri ublaavanju patnji u stanjima tekih i neizljeivih bolesti

14

Svojstva sestrinstva

Definirana uloga

Samo kvalificirana osoba moe provoditi sestrinsku praksu

Opis sestrinskih poslova jedinstven je i zakonom je

odreeno tko moe nositi naziv med. sestre

Sestrinske ovlasti su:

obavlja sve zadatke ope sestrinske djelatnosti-unapreenje zdravlja, prevenciju bolesti i izravnu njegu tjelesno i duevno oboljelih ili onesposobljenih ljudi

15


Definirana uloga

Sestrinske ovlasti su:

Obavlja zdrav. odgojne djelatnosti

Djeluje u potpunosti kao ravnopravni lan tima

Obavlja edukaciju i nadzor med. sestara i

pomonog osoblja za njegu

Ukljuuje se u istraivake aktivnosti

16


Cijenjena profesija

Jedinstvene kompetencije

Nesebian poziv

Odgovornost

Potreba za kontinuiranom edukacijom

Potivanje etikih naela

Sestrinstvo nadziru sestrinske organizacije

17

Odnos med.sestra - pacijent

Vrlo je vaan u svim fazama sestrinskog rada

Moe biti terapeutski i profesionalan

Usmjeren je ka postizanju pacijentovih

potreba

Med.sestra treba potovati pacijentovu jedinstvenost i individualnost

18

Pacijentova oekivanja od med.sestre

Znanje iz podruja sestrinstva

Kompetentnost da izvodi vjetine sestrinske prakse

Obvezno osiguravanje skrbi za bolesnika

Dostupnost kad god je bolesnik treba

Osiguravanje pacijentu da sudjeluje u donoenju odluka

Razumljivo objanjenje postupaka pacijentu

Sluanje i povjerenje. Poduavanje pacijenta

19

Model ivotnih procesa Martha Rogers (1970)

Temelji se na holistikoj teoriji zdravlja i jedinstvu ovjekova bia

Med.sestra cjelovito prikuplja podatke od

pacijenta kako bi definirala dijagnoze, definira

ciljeve i rjeava probleme u suradnji s pacijentom

20

Po miljenju M. Rogers za teoriju sestrinstva bitno je pet

obiljeja ovjeka

1. Cjelovitost ovjek je integralno bie sa znaajkama koje se ne mogu svesti na jedan njegov dio

2. Interakcija ovjek neprestano sa svojom okolinom razmjenjuje materiju i energiju

3. Evolucija ljudski ivotni proces tee jednosmjerno i nepovratno u odreenom vremenu i prostoru

4. Identitet odreen je uzorima i organizacijom koji utjeu na njegovu promjenjivost

5. Sposobnosti: apstraktnog miljenja, govora

21

Florence Nightingale (1820-1910)

Simbolizira moderno sestrinstvo

Roena je 12.05.1820. u Firenci, u bogatoj obitelji

Stekla je bogato znanje iz grkog, latinskog, matematike, logike, statistike, administracije, prehrane i javnog zdravstva

1942. pokazuje zabrinutost za jad i patnju ljudi

Prouavala je stanje u bolnicama-prljavtina, neugodan miris, sobe s 50-60 kreveta, prozori se nisu otvarali. Sestre su ivjele, kuhale, spavale u bolnicama, esto u istim sobama s bolesnicima

22


1859.g. objavila je Notes on Hospital i 1860.g. drutvo postaje svjesno stanja u bolnicama

1854.g. odlazi u Krimski rat na zahtjev ministra rat Sidneya Herberta. Dolazi u Scutari sa 38 med.sr. i organizira otvaranje bolnica i sestrinski rad. Sanirala je higijenske prilike, bolnice opskrbila rubljem i hranom. Bolesne je odvojila od ranjenih i smanjila smrtnost sa 42% na 2%

Bolesnici su je nazvali Dama sa svjetiljkom jer ih je nou obilazila

23


1860. otvara kolu za med.sr. u St. Thomass Hospital London, gdje se prve godine upisalo 15 sestara (morale su nositi uniforme)

Promovirala je sestrinstvo u profesiju, navodi da sestra treba njegovati bolesnika a ne istiti okolinu, prati rublje, da mora biti inteligentna, navodi vanost kontinuirane edukacije

24


Navodi da sestra mora pridonijeti ozdravljenju

bolesnika i biti potovan lan radnog tima i potovan voditelj.

Kae da je potrebno voditi biljeke o bolesniku, potrebno je sluati lijenika vezano uz lijeenje bolesnika, ali nadzor nad radom sestara mora imati sestra, a ne lijenik ili lan uprave.

25

Florence Nightingale 1860 propisala je koje vjetine tijekom

kolovanja sestra mora svladati

Previjanje plikova, rana, opeklina i aplikacija obloga i manjih zavoja

Postavljanje pijavica

Primjena klizme

Masiranje tijela i ekstremiteta

Zbrinjavanje bolesne osobe-pomo pri kretanju, odijevanju, kupanju, hranjenju, ugrijavanju, sprjeavanje i tretiranje dekubitusa, mijenjanje poloaja

Postavljanje zavoja, pravljenje zavoja

26

Florence Nightingale 1860 propisala je koje vjetine tijekom

kolovanja sestra mora svladati

Sudjelovanje pri kirurkim zahvatima

Kuhanje zobene kae, puna s jajima, pudinga i napitaka za oboljele

Provjetravanje i odravanje odjela istim i svjeim i po d istou svih predmeta i pomagala na odjelu

promatranje pacijenata: izluina, iskaljaa, pulsa, koe, teka, stanja svijesti, disanja, spavanja, stanja rane, pojave osipa, gnoja, uinka dijete i lijekova

Zbrinjavanje rekonvalescenata

27

FAZE RAZVOJA SESTRINSTVA

narodni lik

religijski lik

usluni lik

28

Primitivna drutva-narodni lik

Praznovjerje i arolija

Smatralo se da u bolesnu osobu ulazi zao duh

Bolesti su tretirali magovi/amani

Upotrebljavali su purgative, emetike, dezodoranse,

toplo/hladno, masau i sl.

Edukacija se provodi po principu pokuaja i pogreaka

Sestrinske vjetine razvijaju se intuitivno

29

Medicina i sestrinstvo u robovlasnikom drutvu

Babilon

Postoje zapisi o zdrav. ustanovama

O pacijentima su uglavnom brinuli mukarci poloaj ena u drutvu bio je nizak

Higijena je bila vrlo razvijena postojali su religiozni propisi o istoi, nadzor nad vodovodima i istoom pitke vode, izolacija leproznih bolesnika

Anatomija im je bila nepoznata

30

Babilon

Lijenici su bili sveenici bolest su smatrali kaznom bogova

Lijeenje:- arolijom (obredi, noenje ini)

- lijekovima (bilje, minerali, dijeta,

klizme, zavoji, masaa, dobru

osobnu higijenu)

31

Egipat

Medicina se poinje razvijati 3000 g.p.n.e.

Imala je religiozni karakter, najvanii je bio Bog Tot

Lijeenjem se bave izueni lijenici, sveenici i arobnjaci

Lijeenje se provodilo u hramovima: odmor, rituali, molitve

Egipat je bio najzdravija stara kultura

32

Egipat

Imhotep najvaniji lijenik-vjet u arhitekturi i maginim vjetinama-nakon smrti proglaen je bogom

Postojao je studij za lijenike 1 100 g.p.n.e. i kola za primalje sa dobrim znanjem anatomije i fiziologije

Ebersov papirus dugaak 20m, irok 30cm opisane su srane bolesti, angina, oteklina slezene, enske bolesti, auskultacija, palpacija

opisano je oko 1. 000 recepata

33

Egipat

Hearstov papirus opisuje kirurke metode i postupke (zavoje, repozicije, luksacije, zaustavljanje krvarenja).

Papirus Edwina Smitha opisuje lijeenje rana

Dva papirusa iz Kahuna govore o veterini i ginekologiji

Papirus Chestera Beattyja posveen je bolestima anusa

34

Egipat

Higijena i javno zdravstvo

Stroga pravila vezana uz istou, hranu, vodu, vjebanje Kue smrti (mrtvanice)-graene su izvan gradova, balzamirali

su leeve Prali su se prije ulaza u hramove, prije jela, odijevali su isto

bijelo rublje

Zrak u prostorijama su istili tamjanom Poznavali su pilule i supozitorije, te dobre dijagnostike i

terapeutske metode

Poznavali su vie od 700 lijekova, upotrebljavali su flastere za male rane, tupfere, zavoje

Izolacija bolesnih

35

Kina

Govore da tijelom vladaju dvije sile jang i jin; uvijek su suprotstavljeni ali se nadopunjuju

Jang aktivan, oznaava pozitivnu snagu, muko Jin pasivan, oznaava negativnu snagu, ensko Zdrav. skrb je usmjerena na prevenciju

Umjerenost u svemu, istoa tijela i odjee, zdrava hrana

Prvi su poeli cijepiti protiv velikih boginja Dijagnostika se temeljila na bilu-opisali su 200

razliitih vrsta bila

36

Kina

Lijeenje se provodilo u kui

Shen Nung-kineski car, smatra se ocem kineske medicine. Uveo je akupunkturu kao metodu lijeenja

Poznavali su ljekovito bilje, efedrin kapi, lijeili su putanjem krvi

Djelo Materia medica opisuje upotrebu morske trave koja je bogata jodom za lijeenje guavosti

Kanon medicine sadri rasprave o anatomiji i fiziologiji

37

Palestina

Zdravstvenu praksu su provodili sveenici

Veina znanja o medicini potjee iz Biblije zapovijeda moralnu i fiziku istou

Izvodili su kirurke zahvate

Mojsijev zakonik izoliranje osoba sa zaraznim bolestima

38

Grka

Asklepije ( Eskulap) bog medicine, lijeio je travom, uz njega se vezuje tap ovijen zmijom

Hipokrat otac medicine, roen 460 g.p.n.e poznato je 60 njegovih radova

Naglaavao je holistiki pristup Dao je opis mnogih bolesti koji se do danas nije

promijenio, opis umirueg-facies hipocratica Uveo je polaganje zakletve - Hipokratove zakletve

39

Povijest sestrinstva u Hrvatskoj

bolnice u Hrvatskoj

Prva bolnica spominje se u Dubrovniku 1352.godine

U Zagrebu se bolnica spominje 1357.godine, imala je 15 kreveta i primala je samo siromane

Prva bolnica graena je poetkom 19.st.i to je bila Zakladna bolnica ili Bolnica milosrdne brae. Bolnica je sruena 1930.god. i preseljena u zgradu na Rebru sa 460 kreveta i 8 lijenika

Druba sestara milosrdnica 1871.g. kupila je zgradu u Ilici i u njoj otvorila bolnicu sa 200 kreveta. Ta je bolnica 1894.otkupljena, a Druba sestara milosrdnica sagradila je novu bolnicu u Vinogradskoj ulici

40

Povijest primaljstva

U Zagrebu se prva primalja spominje 1454. Elizabeta i 1455. Kua

Prema zakonu od 1755.primalje su se morale

kolovati u Trstu

Jacob Cosmini-voditelj teaja za primalje, u Rijeci 1786. otvara prvu kolu za primalje u Hrvatskoj

1820. osnovana je primaljska kola u Zadru

41

Povijest primaljstva

Vlada je odluila da se s prvim teajem iz primaljstva u Kraljevskom primaljskom uilitu zapone poetkom studenog 1877.

Prvi zaposlenici primaljskog uilita bili su Dr. Antun Lobmayer i privatna primalja iz Zagreba Milka Pinchler Krka

1946. Primaljsko uilite je preseljeno u Bolnicu sestara milosrdnica u Vinogradskoj ulici. Od 1964. kolovanje traje 4 g.

42

Povijest sestrinstva

Krajem 19. i poetkom 20. st. Njega bolesnika bila je usmjerena prema bolesti

ZNJ su obavljale uglavnom nekvalificirane bolniarke i redovnice

U austrougarskoj, u Beu 1882. prva kola za med.sr.-zaslugom kirurga Billrotha

Prva kola za sestre pomonice osnovana je 1.01.1921. u Zagrebu, direktor Dr.Vladimir epuli, a prva sestra nadstojnica Jelka Laba

43


Naziv sestra pomonica oznauje funkciju i zadatak dispanzerske sestra, tj. pomonice bolesnog ovjeka i njegove obitelji i pomonice zdravih da ouvaju zdravlje

Prve diplomirane sestre zaposlile su se u Bolnici za zarazne bolesti u Zagrebu 1928.

Prva generacija sestara upisana je 15.01.1921. s ciljem da osposobi sestre za rad na suzbijanju tuberkuloze, i uvedeno je i bolniko usmjerenje

kola je bila smjetena u Zakladnoj bolnici i Dispanzeru za plune bolesti u Zagrebu

44


Od 1945. kola mijenja naziv u kola za med. Sestre, 1945. upisana je 51 polaznica

Od 1945. otvorene su kole za med.sr. U Rijeci, Osijeku, Splitu, ibeniku, a 1948. u Vrapu

Uvjet za upis bila je mala matura i najmanje 17 god. ivota

kolovanje je trajalo 3 godina Od 1949. kolovanje traje 4 godine. Uvedeni su

opeobrazovni predmeti: povijest, zemljopis, latinski Zavrni ispit se polagao pred komisijom

45


Zaslugom prof. A. tampara kola je 1953. pripojena Medicinskom fakultetu

Osnovana je Via kola za med.sr.- trajala je 6 semestara tj. 3 god.

1997. Via med. kola medicinskog fakulteta postaje samostalna visokokolska ustanova Visoka zdravstvena kola

Od 1999. obrazovanje med.sr. Na Studiju sestrinstva Visoke zdrav. kole provodi se po trogodinjem nastavnom planu i programu

47

Prijam pacijenta u bolnicu

Posljedica prijama u bolnicu u pacijenta moe biti pojava:

separacijske anksioznosti,

usamljenosti,

nesigurnosti,

osjeaja naruene privatnosti,

gubitka identiteta

48


Po prijemu potrebno je:

Potvrditi identitet pacijenta,

Procijeniti pacijentovo stanje,

Osigurati ugodnu okolinu,

Upoznati ga s pacijentima u sobi, s

rasporedom prostorija na odjelu i

Osigurati posebna pomagala

49


Dolazak u bolnicu na bolesnika ostavlja jak dojam

Vano je da protekne to bolje smanjuje se anksioznost i postiu uinkovitiji rezultati lijeenja

Po dolasku pacijent dolazi u prijamnu ambulantu upisuje se i dobiva upisni list na kojem su navedeni njegovi:

identifikacijski podatci,

podatci o zdrav. osiguranju,

o osobama kojima se javljaju obavijesti

Nakon upisa pacijent dolazi na odjel, samostalno ili u pratnji osoblja, ovisno o stanju

50


Na odjelu pacijenta doeka med.sr.-upoznaje ga s:

Osobljem

Rasporedom prostorija na odjelu

Sobom i drugim pacijentima u sobi

Pokazati mu krevet, ormari, zvono

Upoznati ga s dnevnim aktivnostima na odjelu vrijeme vizite, vrijeme obroka, planiranim pretragama

Ako postoji knjiica s dnevnim reimom u bolnici dati je bolesniku

51


Pacijentu omoguiti da se odjene u bolniku odjeu (po potrebi pomoi mu) i osigurati mu privatnost!!!

Pacijentu se savjetuje da poalje kui sve vrijednosti i lijekove, ili ih popisati i pohraniti u bolniki sef

Sestra zapoinje s prikupljanjem podataka o pacijentu za formiranje sestrinske anamneze te izradu planova ZNJ

52


Izmjeriti vitalne znakove

Provesti fizikalni pregled pacijenta navesti ako su prisutna oteenja koe

Saznati pacijentovu dijetu, alergije

Provjeriti dokumentaciju koju je pacijent donio

sa sobom iz prijamne ambulante moe biti propisana terapija ili dijagnostiki postupak

53

Premjetanje pacijenta

esto se pacijenti premjetaju s jednog odjela na drugi ili iz ustanove u ustanovu

Provjeriti jesu li pacijent i lanovi obitelji upoznati s premjetajem

Dogovoriti postupak s osobljem ustanove ili odjela na koji se pacijent premjeta

Obavijestiti osoblje o pacijentovu stanju, lijekovima i postupcima zbrinjavanja pacijenta

Sestrinsku i pacijentovu med. dokumentaciju potrebno je provjeriti i ponijeti s pacijentom. Sve njegove stvari ponijeti. Upoznati ga s osobljem i smjestiti ga u sobu

54

Otpust pacijenta

Cilj planiranja otpusta je:

pravodobna edukacija pacijenta i obitelji o

bolesti, lijekovima, dijeti,

utjecaju bolesti na nain ivota,

upoznati obitelj s potrebnim promjenama u

ponaanju pacijenta i moguim promjenama koje su potrebne u okolini

55

Otpust pacijenta

Planiranje otpusta ukljuuje:

Dogovor o nainu pacijentova odlaska iz ustanove,

Obavjetavanje zdrav. osoblja o pacijentovom dolasku kui ili u drugu ustanovu

Pri otpustu pacijent dobiva otpusnicu, otpusno pismo, sestrinsko otpusno pismo te usmene upute

Predati sve stvari pacijentu

Pacijent moe napustiti ustanovu na vlastiti zahtjev POTPISATI FORMULAR!!!

56

Osnovne ljudske potrebe

V. Henderson temelji ZNJ na osnovnim

ljudskim potrebama

Ljudi se razlikuju po nainu na koji te potrebe zadovoljavaju

Sestra prikuplja podatke od pacijenta za cjelovitu sr. anamnezu

Stvara specifian odnos s pacijentom

57

V. Henderson govori o pomoi pacijentu

pri:

Disanju, konzumiranju hrane i tekuine, eliminaciji

Odravanju poeljnog poloaja tijela, odmoru i spavanju

U izboru odgovarajue odjee i obue, odijevanju i svlaenju

Odravanju normalne tjelesne temperature, odravanju osobne higijene i dotjerivanju

Izbjegavanju opasnosti, komunikaciji

Prakticiranju vlastite religije, u radu ili produktivnim aktivnostima, rekreativnim aktivnostima i uenju

58

Pomo pacijentu pri disanju

Odnosi se na savjesno promatranje i tonu procjenu disanja

Smjetanje pacijenta u prikladan poloaj

Prikazati pacijentu i educirati ga o pravilnim stojeim, sjedeim i leeim poloajima koji omoguavaju najbolje irenje prsnog koa i slobodnu uporabu miia za disanje

Osigurati optimalne mikroklimatske uvjete koji e pacijentu olakati disanje

59

Pomo pacijentu pri disanju

Prepoznati znakove smanjene prohodnosti dinih putova, pp.primijeniti air way, aspirirati sekret ili smjestiti pacijenta u drenani poloaj i primijeniti kisik

Ako je potrebno sestra e zapoeti s umjetnim disanjem

Treba znati rukovati s respiratorom, te objasniti pacijentu i obitelji kako respirator radi

Educirati pacijentovu obitelj o pravilnim poloajima, vjebama disanja, primjeni kisika

60

Pomo pacijentu pri uzimanju hrane i tekuine

Procijeniti pacijentov tek, kalorijski unos hrane, koliinu i vrstu unesene tekuine

Savjetovati pacijenta o standardima tjelesne teine i visine, prehrambenim potrebama, odabiru i pripremi hrane

Vano je uzeti u obzir dijetu za i kulturno okruenje i socijalni status pacijenta i obitelji

U dogovoru s lijenikom i dijetetiarom, odrediti primjerenu dijetu za pacijenta

61

Pomo pacijentu pri uzimanju hrane i tekuine

Pomoi ako pacijent ne moe samostalno jesti i piti. Ako se hrani putem NG sonde-

sr.uvodi i odrava sondu i hrani pacijenta

Ako je propisana parenetralna prehrana-

primijeniti je kako je propisano i pratiti

mogue komplikacije

62

Pomo pacijentu pri eliminaciji

Nuno je osigurati privatnost i udobnost te fizioloki poloaj sani kolica i nona posuda

Pomoi pacijentu pri higijeni perinealne regije, smjestiti ga u udoban poloaj, ukloniti nonu posudu i provjetriti prostoriju

Ako je u pacijenta prisutna inkontinencija stolice ili mokrenja-provesti intervencije usmjerene k uspostavi ponovne kontrole

63

Pomo pacijentu pri kretanju

Pokretnost obuhvaa kretanje u prostoru, stajanje, promjenu poloaja, premjetanje, sjedenje

Smanjena pokretljivost u rasponu od blagog ogranienja do potpune nepokretnosti stanje je koje prati brojne bolesti, stanja, med. postupke

Nepravilan poloaj moe uzrokovati pritisak na vitalne organe

64

Pomo pacijentu pri kretanju

Dugotrajno leanje pridonosi pojavi brojnih komplikacija-dekubitusa, kontraktura,

respiratornih komplikacija

Uloga sestre je da osigura pravilan poloaj pri hodanju, stajanju, sjedenju i spavanju te

spreavanju komplikacija dugotrajnog leanja

U skrb za pacijenta ukljuiti i fizioterapeuta

65

Pomo pacijentu pri odmoru i spavanju

Bol i nezadovoljstvo, stres i napetost utjeu na spavanje i odmor

Ukloniti neugodne podraaje-buku, svjetlo, neugodne mirise, glad, e

Prije spavanja izbjegavati sva iznenaenja, ugodna i neugodna

Primjena rituala: umivanje, pranje ruku i zubi, eljanja, pospremanje kreveta, mogu pridonijeti pripremi pacijenta za spavanje

Glazba, itanje masaa, ljuljajui pokreti doprinose uspavljivanju

66

Pomo pacijentu pri odijevanju

Odjea treba biti u skladu s pacijentovim izborom, navikama i obiajima

Treba zagovarati upotrebu dnevne i none odjee, ako to stanje doputa

Razdoblje bez odjee svesti na minimum

Med.sr. pomae pacijentu pri odabiru prikladne odjee i pri odijevanju

67

Pomo pacijentu pri odravanju normalne tjelesne

temperature

Vano je odravanje okolinskih mikroklimatskih uvjeta u bolesnikoj sobi

Kod porasta ili snienja tjelesne temp. Sr. poduzima intervencije kako bi se

tj.temp.normalizirala

Ovisno o stanju, primjenjuje kupke ili obloge,

prilagodi prehranu, odjeu i pokrivae

68

Pomo pacijentu pri odravanju osobne higijene

Odravanje higijene stvara brojne pozitivne uinke i fizioloke (odravanje zdravlja, poboljavanje cirkulacije) i psiholoke (relaksacija, osjeaj ugode, poboljanje self-imagea)

Vano je da se higijena odrava redovito i pravilno. Kosu treba eljati 1x dnevno

Higijena usne upljine etkicom na1x dnevno

Procijeniti stupanj pacijentove samostalnosti i pruiti mu pomo

69

Pomo pacijentu pri izbjegavanju opasnosti-ouvanju

sigurnosti

Prevencija pada

Padovi obuhvaaju nezgoda u bolnicama Vei je rizik u neurolokih pacijenata, dezorijentiranih,

smanjeno pokretnih, kardiolokih te kod pacijenata sa senzornim oteenjima, aneminih, slabih i iscrpljenih

Ako je pacijentu krevet previsoko, treba mu pomoi ili staviti pokraj kreveta stubu

Primjena zatitnih stranica na krevetu U kupaonama postaviti drae, u kade staviti gumene

tepihe

70

Prevencija pada

Osigurati pacijentu kolica ako je tee pokretan, savjetovati upotrebu dizala umjesto

stuba

Savjetovati pacijentu da ne nosi prevelike

papue

Izbjegavati odlaganje predmeta na pod

Odmah obrisati prolivenu tekuinu s podova

71

Pomo pacijentu pri izbjegavanju opasnosti-

ouvanju sigurnosti

Prevencija ozljeda el.strujom

Prevencija otrovanja

Prevencija opeklina i ozeblina

Prevencija utapanja i guenja

72

Pomo pacijentu pri:

Komunikaciji s drugima

Prakticiranju vlastite religije

Radu

Rekreativnim aktivnostima

Uenju

74

Osnovni pojmovi

Antiseptik

kemijsko dezinfekcijsko sredstvo koje se

primjenjuje na ivome tkivu

Antisepsa

skup postupaka koji se provodi na ivome tkivu i predmetima kojima je svrha da se

sprijei razvoj infekcije

75

Osnovni pojmovi

Asepsa

stanje bez prisutnosti mikroorg., odnosno postupci kojima se onemoguuje unoenje mikroorg. u makroorg.

Aseptina tehnika

nain rada kojim se uklanja ili se iskljuuje mogunost infekcije primjenom sterilnog pribora, dezinfekcijom okoline, ienjem koe antisepticima

76

Bioloki indikator indikator za dokazivanje uspjenosti sterilizacije s pomou bakterijskih spora

Dezinfekcija uklanjanje ili unitavanje vegetativnih mikroorg., ali ne i obavezno bakterijskih spora. Nije nuno unititi sve prisutne mikroorg., nego se oni mogu reducirati na razinu koja ne teti ljudskom zdravlju ni kvaliteti namirnica

Dezinficijens kemijska supstanca koja oteuje ili unitava vegetativne oblike mikroorg., ali ne mora unitavati i bakterijske spore

Osnovni pojmovi

77

Kontaminacija- oneienje tijela, neivih predmeta i okolia patogenim mikroorg., otrovima ili kemijskim supstancama

Kontrola sterilizacije kontrola uvjeta u kojima se zbiva proces sterilizacije. Izvodi se fizikalnim , kemijskim i biolokim postupcima

Kontrola sterilnosti postupak kojim se potvruje odsutnost ili dokazuje prisutnost mikrobnog oneienja na predmetima i materijalu koji je proao sterilizacijski proces

Osnovni pojmovi

78

Osnovni pojmovi

Pasterizacija postupak kojim se neka ivena namirnica izlae djelovanju umjerene temperature (62-85C), pri emu se unitavaju patogeni mikroorg., a ne umanjuje vrijednost namirnice

Sterilizacija postupak kojim se unitavaju sve vrste i svi oblici mikroorg.

79

Dezinfekcija

Mehaniki Fizikalni Kemijski

ienje Temperatura Dezinficijensi

Brisanje UV - zraenje

Pranje

Filtriranje

Provjetravanje

80

Dezinficijensi

Dezinficijens Djelovanje

Aldehidi:

Formaldehid

Glutaraldehid

Drugi aldehidi

Visoko vrijedni, djeluju i na bakterijske spore

iste povrine i predmeti, termolabilan pribor, iritativni su i ne preporuuju se za primjenu na koi i sluznicama

81

Dezinficijensi


Klorni preparati:

Klorno vapno

Hipokloriti,kloramini,

cijanurati, elementarni

klor, kaporit

Djeluju na veinu G+ i G- bakterija, na neke spore i viruse, dobri za

iroku primjenu, djeluju na prisutnost organskih tvari

ienje rana i ulkusa, primjenjuju se i za dezinfekciju prostora,

posua, vode, za obradu otpadnih voda i fekalija

82


Tenzidi

Kationi

(KAS,jodofori)

Anioni (sapuni)

Kvaterni amonijevi spojevi i jodofori,

djeluju na veinu G+ i neke G- bakterije

Koa i sluznice, obrada oneienih rana, povrine

83


Alkoholi

Etilni alkohol

Izopropilni

alkohol

70% izo-propilni i 80% etilni alkohol,

brzo hlape i stoga kratko djeluju, ne

djeluju na spore

isti predmeti i koa, kao antiseptici

84


Luine Nisu prikladni za dezinfekciju koe i sluznica, koriste se za dezinfekciju

sanitarnih prostora

85


Oksidansi

Vodikov

peroksid

Dezodoransi

Peroctena

kiselina

ozon

Ima mikrobicidno, virucidno i sporocidno

djelovanje

H2O2 kao 3% i 6% otopina za dezinfekciju

rana, ienje septikih depova i zubnih korijena u stomatologiji, odstranjenje

cerumena, u manjoj koncentraciji

86


Fenolski

dezinficijensi

Fenoli

Krezoli

Djeluju baktericidno i bakteristatsko, ne djeluju na

spore, djelomino na gljivice i plijesni, na viruse uglavnom ne, gube baktericidnost u prisutnosti

organskih tvari i u alkalnim uvjetima, uglavnom

djeluju na G+ bakterije

Dezinfekcija instrumenata no ne za povrine koje mogu doi u dodir s hranom, koom i sluznicama jer se lako apsorbiraju, ne upotrebljavati na djejim odjelima

87


Bigvanidi

Soli klorheksidina

Soli

dibrompropamida

G+ i G- bakterije

Dezinfekcija ruku, koe i sluznica

88


Ostali

Bakteriostatske

boje

Kiseline

Antimikrobno djeluju na kou i sluznicu, djeluju selektivno

89

Svojstva koje bi trebalo imati idealno

dezinfekcijsko sredstvo

U malim koncentracijama djeluje baktericidno

Ima irok spektar djelovanja (bakterije, gljivice, virusi) Djeluje u prisutnosti organskih tvari (krv, gnoj)

Neotrovno je (nije tetno ako se proguta) Ne nadrauje kou i ne izaziva alergijske reakcije Ne ugroava bioloku ravnoteu u ljudskoj okolini Ne djeluje karcinogeno niti teratogeno

Ima ugodan miris ili je bez mirisa

Ne oteuje kovine, plastiku, tkanine niti mijenja njihove boje Djeluje na razliitim temperaturama Ekonominost

90

Strerilizacijski postupci

Fizikalni postupci Fizikalno kemijski postupci

arenje Etilen oksid

Filtriranje Formaldehid

Sterilizacija suhim vruim zrakom

Plazma vodikovog peroksida

Sterilizacija parom pod tlakom

Ionizantno zraenje

91


arenje

Samo za metalne predmete

U nedostatku drugih mogunosti

Nije pouzdana metoda hlaenjem na zraku predmeti se mogu kontaminirati

Filtriranje

Za razliite otopine koje se ne mogu izlagati visokim temperaturama

Otopine prolaze kroz razliite filtre koji imaju manji promjer pora od veliine mikroorg., i mehaniki ih zaustavljaju

92


Sterilizacija suhim vruim zrakom

Najea je metoda u ambulantama PZZ

Za sve predmete koji dobro podnose T - 200C i koji su vodii topline (stakleni, metalni, masne tvari, ulja, puderi)

Svi predmeti moraju biti isti i suhi

Pravilno slaganje materijala omoguiti strujanje zraka oko predmeta u komori

Nakon postupka predmeti ostaju u strerilizatoru 1 sat radi hlaenja

93

Propisano trajanje sterilizacije

Temperatura

180C

170C

140C

Vrijeme

sterilizacije

30 min

60 min

180 min

94

Sterilizacija u autoklavu

Provodi se vruom parom pod tlakom

Najpogodnija je

Najuspjenija i najjeftinija

Ne mogu se sterilizirati predmeti koji su

osjetljivi na toplinu i vlagu

Potrebno je kontrolirati TC, tlak i vrijeme trajanja sterilizacije

95

Standardi za sterilizaciju

Temperatura Tlak vodene pare Vrijeme

121C

1,2 bara

20 min

134C

2,5 bara

5 min

96

Steriliziraju se gumeni predmeti, neke vrste plastike i

otopine (121C), tekstil i metalni predmeti (134C)

Ionizatno zraenje

Jedina prava hladna sterilizacija

Iskoritava se elektronsko zraenje beta-estica iz linearnih akceleratora ili gama-zraenje

Neprikladan za bolnice zbog skupoe i veliine potrebnog postrojenja

97

Sterilizacija Etilen-oksidom

Provodi se u posebno izraenim sterilizatorima

Postupak se moe provoditi u vakuumu, pri normalnom ili povienom tlaku

Etilen oksid je bezbojan, lako hlapljiv plin, zapaljiv, toksian, u smjesi sa zrakom eksplozivan

Mijenja strukturu molekula nunih za metabolike procese stanica mikroorg.

Sterilizacija se obavlja na 55-60C, uz relativnu vlanost 59-60%, koncentraciju plina 200 1000 mg/l prostora i trajanje 2 4 sata

Sterilizirani predmeti se moraju odzraiti u posebnim komorama uz povienu temp. najmanje 48 sati

98

Strilizacija parama formaldehida

Odvija se na 60-70C u negativnom tlaku

Traje 1 3 sata ovisno o koncentraciji plina (40-80mg/l)

Svi predmeti moraju biti suhi i isti

Nakon sterilizacije potrebno je odzraiti predmete

99

Plazma sterilizacija

Jedna od najnovijih metoda sterilizacije

Sistem se koristi vodikovim peroksidom koji

se visokofrekventnom elektrinom energijom pretvara u plazmu

Postupak se odvija u vakuumu

Nakon evakuiranja zraka u komoru se injecira

1,8 ml otopine 58%-tnog vodikova peroksida

100

Plazma sterilizacija

Stvorena plazma vee se uz stanice mikroorg. I uzrokuje ireverzibilne promjene

Postupak traje 55 min na 37 - 44C

Ne smiju se sterilizirati materijali koji imaju

mogunost upijanja: pamuk, gaza, papir ili oni koji u sebi sadre celulozu

Sterilizirani se materijal moe upotrebljavati odmah nakon sterilizacije

101

Razvrstavanje materijala za sterilizaciju

Suha

sterilizacija

Autoklav Ionizatno

zraenje Etilenoksid

formaldehid

Plazma

sterilizacija

Staklo, metal,

lab.materijal

masti, ulja,

praci, kamen

Tekstil, guma,

instrumenti,

staklo, otopine,

drvo, papir

Materijal

osjetljiv na

visoku temp.,

guma, neke

vrste plastike

Svi

termolabilni

kruti materijali

Termolabilni

materijali koji

nemaju

sposobnost

apsorpcije

102

Pakiranje materijala za sterilizaciju

Sterilan materijal treba biti pakiran u male setove ili kazete

Na kraju radnog dana potrebno je jednom otvaranu kazetu ponovno sterilizirati

Sterilizirani materijal treba pohraniti na suho mjesto, zatieno od vlage i praine

Materijal mora biti tako zapakiran da je omoguen nesmetan prolaz sterilizacijskog medija za vrijeme sterilizacije i njegovo uklanjanje po zavretku procesa

103

Pakiranje materijala za sterilizaciju

Pri parnoj sterilizaciji preporuuje se veliina paketa 30 x 30 x 60 cm ili najvie 6 kg suhog rublja

Predmeti se pakiraju u platno ili poseban papir

Trostruki sloj platna moe zadrati sterilnost due od mjesec dana

104

Preporuke vezane uz sterilizaciju

Svi predmeti moraju biti temeljito oieni prije sterilizacije, trebaju se pripremati u istom i kontroliranom okoliu

Svi predmeti koje treba sterilizirati moraju biti tako rasporeeni da sve povrine budu izravno izloene sterilizacijskom mediju

Svi predmeti moraju biti zapakirani u materijal koji omoguuje penetraciju sterilizacijskog medija, a nakon sterilizacije onemoguuje oneienje iz okoline

105


Na pakete treba staviti kemijske indikatore koji ukazuju da je predmet proao postupak sterilizacije

Pouzdanost sterilizacije mora se nadzirati u pravilnim vremenskim razmacima biolokim kontrolama

Potrebno je izabrati pravilan sterilizacijski postupak za svaki predmet

106


Na svakom steriliziranom predmetu potrebno je naznaiti datum i nain sterilizacijskog postupka te datuma isteka sterilnosti, predmete je potrebno ispravno uskladititi

Sterilizatori se trebaju redovito i ispravno odravati

Obvezno je pridravati se propisanih standarda vezanih uz sterilizaciju pakiranje materijala, provoenje i kontrola sterilizacijskog postupka

107

Kontrola sterilizacije

Provodi se:

fizikalnim,

kemijskim i

biolokim postupcima

Fizikalni postupci ukljuuju:

kontrolu temperature, tlaka,

zasienja vodene pare,

koncentracije plina i

trajanja sterilizacije

Bowie & Dick test pokazuje da li je zrak u potpunosti izvuen iz autoklava tako da indikator promijeni boju

108

Kemijski indikatori

Promjenom boje reagiraju na temperaturu

Mikulitzevim papirom natopljenim lugolovom otopinom kroba. Zbog uzajamne reakcije kroba papir poprimi tamnoplavu boju, na temp. Vioj od 100C spoj kroba i joda raspadne se zbog sublimacije i papir ponovno pobijeli. Tom se metodom dokazuje dosegnuta temp., ali ne i trajanje

Sumpornim cjevicama pri 117 C sumpor prelazi iz krutog u tekue stanje i pri tome se pomijea s bojom pa se cijela cjevica oboji

109

Bioloka kontrola sterilizacije

Najpouzdanija je metoda

Spore Bacillus subtilis upotrebljavaju se za kontrolu

suhe sterilizacije

Spore Bacillus stearotermofilus za kontrolu

sterilizacije u autoklavu

Potrebno je kontrolirati svaki sterilizacijski ciklus.

Obvezatno 2x mjeseno i nakon svakog popravka

110

Uporaba zatitne odjee

Zatitni ogrta Najdjelotvorniji je nain zatite odjee zdrav. osoblja i

posjeta, ali i prijenosa mikroorg. s odjee zdrav. djelatnika i posjeta na pacijente

Zatitna maska Slui za sprjeavanje prijenosa mikroorg. Koji se

prenose zrakom i kapljicama sline sa sestre na pacijenta i obratno

Potrebno ju je staviti prije ulaska u bolesniku sobu i skida se po izlasku i baca

Maska treba pokrivati usta i nos

111

Uporaba zatitne odjee

Zatitna kapa i kaljae Upotrebljavaju se za vrijeme kirurkih zahvata, poroaja i

prigodom protektivnih izolacija

Sprjeavaju prijenos mikroorg. s osoblja na pacijente Rukavice

Preveniraju prijenos mikroorg. s pacijenta na sestru, na drugo osoblje i pacijente

Upotrebljavaju se pri svakom duem kontaktu s pacijentom, njegovom posteljinom, priborom isl.(nesterilne rukavice)

Sterilne rukavice stavljaju se pri medicinsko tehnikim i nekim dijagnostikim zahvatima

Ruke je potrebno prati prije i poslije noenja rukavica

112

Oblaenje i skidanje sterilnih rukavica

Oprati ruke, osuiti ih i posipati puderom ako je potrebno

Izabrati paket rukavica prikladne veliine Staviti upakirane rukavice na radnu povrinu koja je u

razini struka ili neto iznad

Otvoriti paket u kojem su rukavice pazei da se ne kontaminiraju

Identificirati lijevu i desnu rukavicu, provjeriti jesu li manete na rukavicama zavinute, prvo oblaiti dominantnu ruku

113

Oblaenje sterilnih rukavica

Sluei se palcem i dvama prstima nedominantne ruke, primiti rukavicu za njezin rub dodirujui samo presavinuti rub manete

Paljivo obui rukavicu na dominantnu ruku, dodirujui samo presavinuti rub manete povui i rastegnuti rukavicu. Pri oblaenju paziti da vanjska povrina rukavice ne dodirne kou na rukama, uniformu ili neko drugo nesterilno podruje

114

Oblaenje sterilnih rukavica

Dodirujui samo rub rukavice, preokrenite nazad manetu

Uvucite ruku koja je u rukavici, ispod preokrenute manete druge rukavice i obucite nedominantnu ruku pazei da se ne kontaminira obuena rukavica

Dodirujui samo sterilne povrine rukavica, povucite ih i rasteite tako da prianjaju uza sve prste i dijelove ruku

Ruke obuene u sterilne rukavice drite uvijek iznad razine struka

115

Skidanje rukavica

Pri skidanju rukavica pazite da ne kontaminirate ruke

Povucite rukavicu jedne ruke tako da ju izokrenete te da unutarnja strana koja je prianjala uz dlanove, bude izvana, potom skinite i drugu rukavicu pazei da ne kontaminirate ruke

Baciti rukavice u smee

Temeljito oprati ruke nakon nanoenja rukavica

116

Pranje ruku

1. Koristiti se umivaonikom s toplom vodom, sapunom/dezinficijensom

2. Skinuti nakit i runi sat, zavinuti rukave 3. Nokte na rukama odravati kratkima i urednima

4. Stati ispred umivaonika i izbjegavati dodir umivaonika uniformom ili rukama

5. Otvoriti slavinu

6. Regulirati protok i temperaturu vode koja se upotrebljava pri pranju ruku

7. Pri pranju ruku drati prste i dlanove ispod razine lakta 8. Namoiti ruke prije uzimanja sapuna/dezinficijensa

117

Pranje ruku

9. Prati ruke od 10 15 sek. 5 min.

10. Dobro oprati sve dijelove ruku dlan, nadlanicu, prste, podruje izmeu prstiju,podruje izmeu prstiju, podruje ispod noktiju

11. Ispreplesti ispruene prste i palce obiju ruku i micati ih naprijed natrag

12. Svaki prst i palac oprati posebno

13. Vrhovima prstiju jedne ruke trljati dlan druge ruke

14. Trljati krunim pokretima, za pranje svakog pojedinog dijela preporuuje se 10 ponavljanja

118

Pranje ruku

15. Ako je potrebno, dodatno oprati podlaktice te podruje ispod noktiju

16. Isprati ruke pod tekuom vodom tako da voda curi prema vrhovima prstiju

17. Ako je potrebno, ponoviti postupak

18. Dobro osuiti ruke papirnatim runikom ili suilicom

19. Papirnatim runikom zatvoriti slavinu

20. Baciti runik u smee

121

Osnovni pojmovi

Evaporacija - Isparavanje vode s povrine tijela, tako se gubi toplina

Hipotermija - Stanje koje karakterizira snienje tjelesne temperature ispod 35C mjerene oralno

Kondukcija gubljenje topline izravnim voenjem topline s povrine tijela na druge predmete u okolini, na taj nain gubi se samo oko 3% topline jer se predmeti u okolini brzo ugriju

Konvekcija odavanje topline u okolinu strujanjem zraka toplina se prvo odaje u zrak, a potom se strujanjem zraka odvodi dalje

122

Tjelesna temperatura

Radijacija gubljenje topline u okolinu zraenjem

Tjelesna temperatura pokazatelj stanja topline organizma

Vruica (pireksija) nespecifina reakcija organizma na tetne agense

Raspon normalne tj.temp.

Aksilarno - 36,0 - 37,2C

Rektalno 36,5 37,8C

Oralno - 36,5 37,5C

123

Tjelesna temperatura

Fiziologija

Toplina se stalno stvara u organizmu kao produkt

metabolizma stanica

Najvie topline se stvara u miiima i jetri

Viak topline odaje se iz organizma putem koe, procesima radijacije, konvekcije, kondukcije i

evaporacije

124

Reakcija na hladno

Smanjeno odavanje topline

Traenje toplije okoline, odijevanje toplije odjee, promjena poloaja, vazokonstrikcija, piloerekcija, prestanak znojenja

Poveano stvaranje topline

Poveana miina aktivnost (voljna i drhtanje). Poveana sekrecija tiroksina, adrenalina, noradrenalina i progesterona ubrzava metabolizam

125

Reakcija na toplo

Poveano odavanje topline

Traenje hladnije okoline odijevanje laganije odjee, uporaba ventilatora, vazodilatacija, znojenje

Smanjeno stvaranje topline smanjena miina aktivnost, smanjeni miini tonus, snien metabolizam

126

Normalna kolebanja tjelesne temperature

Tjelesna temp. pada tijekom noi od 2 6 sati, raste tijekom dana do 22 sata (0,5 C)

Djeca imaju vee vrijednosti zbog breg metabolizma i vee tjelesne aktivnosti

Starije osobe imaju manje vrijednosti sporiji metabolizam i smanjena miina aktivnost

Tijekom intenzivnog napora temp. se moe povisiti i do 40C

127

Normalna kolebanja tjelesne temperature

Tijekom poroaja moe normalno porasti do 38C

Temp. je via u drugoj fazi menstrualnog ciklusa za 0,3 - 0,5C

Tijekom prva 3 - 4 mj. trudnoe moe biti lagano poviena

Na vrijednost tj.temp. utjeu i emocije. Strah i ljutnja povisuju, a apatija i depresija je sniavaju

128

Mjerenje tjelesne temperature

Tjelesnu temperaturu moemo mjeriti: Aksilarno

Rektalno

Oralno

Na membrani timpani

Toplomjer

iva se iri pod utjecajem topline i tijekom mjerenja temp. izlazi iz rezervoara i penje se kroz cjevicu

Uz cjevicu se nalazi ljestvica na kojoj su oznaeni Celzijevi stupnjevi od 34 42

Sve se vie koriste elektronski toplomjeri

129

Aksilarno mjerenje tjelesne temperature

Postupak

Osigurati privatnost, smjestiti pacijenta u udoban poloaj Pripremiti toplomjer (dezinficirati ga, istresti), obrisati aksilu

Staviti toplomjer u aksilu tako da spremite ive sa svih strana bude pokriveno, uputiti pacijenta da rukom pridrava toplomjer i da ruku usmjeri prema suprotnom ramenu, temperaturu uvijek mjeriti u istoj aksili

Mjeriti 5 10min., izvaditi toplomjer i oitati vrijednost Dezinficirati i pospremiti toplomjer, oprati ruke

Vrijednosti upisati u dokumentaciju

131

Oralno mjerenje temperature

Smjestiti pacijenta u udoban i prikladan poloaj

Provjeriti je li pacijent u posljednjih 15 min. Pio, jeo ili

puio, ili se u posljednjih 45 min. kupao i bavio tjelesnom aktivnou

Provjeriti stanje usne upljine

Staviti toplomjer u usnu upljinu u podruje toplinskih depova

132

Oralno mjerenje temperature

Uputiti pacijenta da toplomjer dri usnama

Mjeriti 8-9 min.

Izvaditi toplomjer, oitati vrijednosti

Dezinficirati i pohraniti toplomjer

Oprati ruke


133

Rektalno mjerenje temperature

Osigurati privatnost

Smjestiti pacijenta u Simsov poloaj, otkriti analnu regiju

Pripremiti toplomjer, primijeniti lubrikant

Upozoriti pacijenta da duboko die, lagano razmaknuti gluteuse i uvesti toplomjer 4 5 cm u odraslih ljudi i 2 3 cm u djece

134

Rektalno mjerenje temperature

Mjeriti temperaturu 5 min., paljivo izvaditi toplomjer, obrisati ga od fekalnih masa i

oitati vrijednost

Smjestiti pacijenta u udoban poloaj

Dezinficirati i pospremiti toplomjer, oprati ruke


135

Mjerenje na membrani timpani

Smjestiti pacijenta u odgovarajui poloaj tako uho bude dostupno

Staviti zatitnu kapicu na toplomjer

Lagano staviti toplomjer u uni kanal i pritisnuti gumb za mjerenje tjelesne temperature

Po zavretku mjerenja izvaditi toplomjer, oitati vrijednosti

Baciti zatitnu kapicu i pospremiti toplomjer, oprati ruke


136

Poviena tjelesna temperatura

Afebrilna 36,0 37,0C (37,2)

Subfebrilna 37,1 - 38C

Febrilna 38,1 39,0C

Visokofebrilna >39,0C

137

Uzroci povienja tjelesne temperature

Izloenost suncu i vruini Infekcije

Propadanje tkiva u organizmu

Bolesti CNS-a

Endokrini poremeaj Anemija

Feokromocitom

Primjena lijekova

Pirogene tvari unijete u org.prilikom transfuzije, i.v.injekcija

138

Vruica nastaje u tri faze

1. Faza (hladna faza) hipotalamiki termostat je podeen na povienu temperaturu uzrokuje poveanje stvaranja topline (ubrzani metabolizam, drhtanje) i smanjeno odavanje topline u okolinu (vazokonstrikcija) dovodi do porasta temperature. Osoba navodi da joj je hladno, prisutna je piloreakcija

2. Faza temperatura organizma je porasla do razine temp.hipotalamikog termostata. Osoba navodi da joj je vrue, crvena je u licu, koa joj je na dodir topla

139

Vruica nastaje u tri faze

3. Faza zapoinje kada se temperatura hipotalamikog termostata vraa na uredne vrijednosti i dolazi do poveanog gubitka topline u okolinu (znojenje, periferna

vazodilatacija)

140

Intervencije medicinske sestre

1. Smanjenje proizvodnje topline

2. Poveano odavanje topline u okolinu

3. Promatranje pacijentova stanja

4. Odranje optimalne udobnosti bolesnika

Sniavamo povienu tj.temp. iznad 38C, cilj

je sniziti je za 1C

141

Sestrinske intervencije

Smanjiti proizvodnju tjelesne topline

Poveati gubitak topline

- regulacija mikroklimatskih uvjeta u okolini (radijacija)

- dovoenje hladnog zraka ventilatori (konvekcija)

- tuiranje pacijenta u mlakoj vodi

- stavljanje obloga od mlake vode (dlanovi, stopala)

kondukcija

- kupanje pacijenta u kupkama mlake vode

( evaporacija)

142


Primjena antipiretskih lijekova

Kontrola vitalnih funkcija

Promatranje stanja svijesti

Promatranje stanja pacijentove hidracije

Osigurati VP i VK dijetu

143


Tijekom zimice i tresavice pacijenta ugrijati, po prestanku zimice skloniti deke da se

sprijei znojenje i gubitak tekuine i elektrolita

Odravanje udobnosti mijenjanje poloaja, masaa, mijenjanje rublja i ee kupanje

144

Temperaturne krivulje

Febris continua

Danima poviena tj.temp., varijacije su unutar

1C, obino prati infektivne bolesti

( tifus, gram-neg.pneumonije)

Febris remittens

Dnevne oscilacije u temp. Vee su od 1C,

najnia se ne sputa ispod 37C

( salmoneloza )

145


Febris intermittens

Dnevne oscilacije tj.temp. vee su od 1C,

najnia temp. se sputa ispod 37C

( milijarna TBC, intermitentna bakterijemija )

Febris recurens

Pojava poviene tj.temp. nakon nekoliko dana

bez temp. ( izmjenjivanje razdoblja poviene i

normalne temp. )

146


Febris ephemeris

Jednodnevna ili dvodnevna visoka temp. zbog blagog

prolaznog infekta, manjeg zahvata i sl.

Febris undulans

Izmjenjivanje postupnih uspona i padova temp. Do

subfebrilnih ili afebrilnih vrijednosti

( krivulja ima valovit oblik )

147

Pozitivni uinci poviene temperature

Oslobaaju se endogene pirogene tvari koje potiu oslobaanje limfocita T i B i stvaranje interferona

Pospjeuje se fagocitoza

Pospanost pospjeuje da ovjek veinu energije troi na borbu protiv infekcije

148

Negativni uinci poviene temperature

Nemir i nelagoda

Poviena potronja kisika

Poveane kalorijske potrebe

Dehidracija

Neuroloki uinci

Promjene u frekvenciji bila, disanja i krvnog

tlaka

149

Hipotermija

Snienje tj.temp. ispod 35C mjerene oralno

Uzroci:

izloenost hladnoi, vjetru, snijegu, kii neadekvatna odjea, pothranjenost ili pretilost, konzumiranje alkohola, dehidracija, mirovanje, neprimjerena

prehrana

Uzimanje lijekova sedativa, opioida Nakon kir.zahvata-pothlaenost, hladne infuzije

Skloniji su novoroenad i stariji ljudi sporiji metabolizam, manje potkonog masnog tkiva

150

Hipotermija - intervencije

Uklanjanje initelja koji su doveli do snienja temperature

Praenje vitalnih funkcija, CVP-a, diureze, plinova u krvi, elektrolita u krvi, CKS, EKG

Ugrijavanje pacijenta unutarnje ugrijavanje, toplom fiziolokom otopinom, tople kupke, pokrivai

151

Hipotermija - intervencije

Ugrijavanje Hiblerovim toplinskim omotaem potrebne su 4 deke, plahta, vrua voda, aluminijska folija omoguuje ugrijavanje tijela za 2,5C za 1 sat

Primjena kisika

Primjena infuzija i krvnih derivata ugrijanih, primjena bikarbonata

Postavljanje urinarnog katetera balans tekuine Primjena antibiotika - preventivno

153

Osnovni pojmovi

Apneja prestanak disanja

Bradipneja usporeno disanje

Eupneja tiho normalno disanje, 12 20/min

Disanje kontrolira centar za disanje smjeten u produenoj modini. Sastoji se od 2 akata: udaha i izdaha. Pri disanju dolazi do izmjene

ugljinog dioksida i kisika

Dispneja oteano disanje

154

Osnovni pojmovi

Hiperpneja povean minutni volumen zbog poveanja frekvencije i/ili dubine disanja

Hipopneja smanjeni minutni volumen zbog smanjenja frekvencije i/ili dubine disanja

Ortopneja dispneja prisutna u leeem poloaju, a smanjuje se ili nestaje u uspravljanjem tijela

Tahipneja ubrzano disanje

155

Patoloki oblici disanja

Hiperpneja

Ortopneja

Astmatino disanje ekspirij je osobito otean i produen

Kussmaulovo disanje izrazito teko, duboko disanje, pacijent se koristi pomonom dinom muskulaturom

156

Patoloki oblici disanja

Cheyne-Stokesovo disanje u poetku je oslabljeno, postupno postaje sve dublje i dublje, te dolazi do

razmjerno dugotrajnog prestanka disanja (15-40 s),

te se sve ponavlja

Biotovo disanje nepravilno disanje po ritmu, frekvenciji i dubini. Najee su prisutne apneje koje se smjenjuju s nekoliko plitkih i nepravilnih udisanja

157

Normalne i patoloke znaajke disanja

Parametar Normalno Patoloko

Frekvencija 12-20/min Bradipneja,

tahipneja, apneja

Ritam Ujednaeno Izrazito nepravilan

Dubina Ujednaeno Povrno, produbljeno

Zvukovi Tiho Svira, stridor, hropti

158

Normalne i patoloke znaajke disanja

Parametar

Normalno Patoloko

Bol Bezbolno Bol tijekom udaha

Napor Bez napora, za disanje je potrebno 2-4%

ukupne en.potronje

Subjektivno teko, aktivan inspirij i ekspirij,

za disanje potrebno do

30% ukupne en.

potronje

Dispneja Fizioloka (pri naporu)

Neprimjerena

naporu

159

Procjena disanja

1. Priekati da proe 5-10 min od aktivnosti

2. Smjestiti bolesnika u udoban pooaj (moe biti povien za 45 - 60)

3. Osigurati privatnost, oprati ruke

4. Staviti dlan na toraks ili promatrati odizanje i sputanje toraksa, mjeriti 30 s 2 min

5. Uoavati dubinu i ritam

6. Oprati ruke

7. Vrijednosti upisati u dokumentaciju

160

Uzroci dispneje

Ventilacijska zbog bolesti dinih putova

Kardijalna zbog dekompenzacije lijevog srca

Hematogena u anemijama

Metabolika acidoza

Neurogena

psihogena

162

Osnovni pojmovi

Apikalni puls vrijednost bila izmjerena na vrku srca, peti interkostalni prostor u srednjoj klavikularnoj liniji

Bradikardija usporeno bilo u odraslih ljudi ispod 60 otkucaja u minuti

Bigeminija stanje kada prije vremena nastane svaka druga srana kontrakcija

Deficit pulsa razlika u frekvenciji apikalnog i perifernog pulsa

163

Osnovni pojmovi

Ekstrasistola preuranjena kontrakcija srca izazvana impulsom izvan SA vora

Bilo (puls) periodino otkucavanje koje se osjeti kao odizanje i sputanje arterije

Palpitacija neugodan osjeaj rada tj.lupanja vlastitoga srca

Tlak pulsa razlika izmeu sistolikog i dijastolikog tlaka

164

Palpacija bila - biljei se:

Frekvencija broj sranih otkucaja u minuti

Ritam odnosi se na vremenske razmake izmeu pojedinih pulzacija

Punjenost odraava snagu sranih kontrakcija

Veliina amplituda odraava tlak pulsa

Elasticitet krvne ile

165

Patoloke vrijednosti

Tahikardija ubrzano bilo, u odraslih ljudi iznad 100 otkucaja u minuti

Bradikardija usporen puls u odraslih ljudi ispod 60 otkucaja/min.

Aritmija poremeaj ritma. Bigeminija preuranjene kontrakcije u pravilnim

razmacima

Ekstrasistola preuranjena kontrakcija pobuena impulsom izvan SA vora

166

Postupak mjerenja bila palpacijom

1. Objasniti postupak pacijentu

2. Oprati ruke

3. Ispruiti pacijentovu ruku udobno, s ispruenim dlanom okrenutim prema dolje

4. Mjeriti jagodicama 2,3 i 4 prsta laganim pritiskom na radijalnu arteriju 30 sek. 2 min

5. Uoiti frekvenciju, ritam, amplitudu pulsa

6. Oprati ruke

7. Vrijednosti upisati u dokumentaciju

169

Osnovni pojmovi

Arterijska hipertenzija opetovano registrirane vrijednosti krvnog tlaka u raznim okolnostima najmanje tijekom jednog tjedna

Arterijska hipotenzija stanje obiljeeno niskim vrijednostima krvnog tlaka ispod 100/60 mmHg

Dijastoliki krvni tlak najmanja je sila koja djeluje na stijenku arterije za vrijeme dijastole (relaksacije lijeve klijetke)

Hipertenzivna kriza nagli je i veliki porast arterijskoga krvnog tlaka pri kojem je pacijentu ugroen ivot

170

Osnovni pojmovi

Krvni tlak sila kojom krv djeluje na jedinicu povrine krvne ile. Izraava se u mmHg

Sistoliki tlak najvea sila koja djeluje na stjenku arterije za vrijeme sistole lijeve klijetke (izbacivanja krvi iz klijetke u arteriju)

Srednji tlak zbroj dijastolikog i jedne treine pulsnoga tlaka

Tlak bila razlika izmeu sistolikog i dijastolikog tlaka

171

Osnovni pojmovi

Kongruentan tlak normalan krvni tlak, dijastoliki tlak iznosi neto vie od polovine sistolikog

(10-20 mmHg)

Divergentan tlak obiljeen je visokim sistolikim, a niskim dijastolikim tlakom (180/50 mmHg)

Konvergentan tlak obiljeen je normalnim ili blago povienim sistolikim, a znaajno povienim dijastolikim (140/110mmHg)

172

Fiziologija krvnog tlaka

Osnovni initelji odranja arterijskog tlaka u

velikom krvotoku:

Minutni volumen lijeve klijetke srca

Sveukupni volumen krvi u arterijskoj cirkulaciji

Otpor u arteriolama

Viskozitet krvi

Elasticitet krvnih ila

173

Fiziologija krvnog tlaka

Minutni volumen je umnoak udarnog volumena i broja otkucaja u jednoj minuti.

Udarni volumen je volumen krvi to ga klijetka srca kontrakcijom izbaci u cirkulaciju i iznosi priblino 70 ml.

Ukupni volumen krvi u organizmu iznosi oko 5000 ml (odrasli).

174

Uredan krvni tlak

U odraslih ljudi uredne vrijednosti tlaka su:

sistolikog 100 150 mmHg,

dijastolikog 60 95 mmHg,

pulsnoga tlaka 40 55 mmHg

Formula za izraunavanje prosjenog urednoga krvnoga tlaka:

Sistoliki tlak: 111 + 1/3 dobi

Dijastoliki tlak: 68 +1/5 dobi

175

Odnos vrijednosti krvnoga tlaka i oblika

hipertenzije

Vrijednost krvnog tlaka Oblik hipertenzije

140/90 160/95 Granina

160/95 180/105 Blaga

180/105 190/130 Srednje teka

190/130 i vie Teka

190/130 i vie Maligna

176

Metode mjerenja arterijskoga krvnoga tlaka

Izravno elektronski, uvoenjem kanile sa senzorom u arteriju i oitavanjem tlakova na monitoru ili registracijskoj traci

Neizravno elektronski programiranim automatskim punjenjem i pranjenjem balona te oitavanjem tlakova na monitoru ili registracijskoj traci

Neizravno auskultacijski, manualnim punjenjem i pranjenjem balona orukvice uz auskultaciju pojave, kakvoe i prestanka tonova pulsa

178

Metode mjerenja arterijskoga krvnoga

tlaka

Neizravno elektronski tlakomjer poput tlakomjera na ivu ili pero, no ne auskultira se nego se vrijednost tlaka oita na ekranu, mjerenje kratko traje, pogodno je za samomjerenje tlaka

Palpacijom palpiraju se pulzacije arterije dok se isputa zrak iz balona.

Ultrazvukom

179

Indirektno auskultacijsko mjerenje krvnoga tlaka

Dijelovi tlakomjera na ivu su:

Platnena nerastezljiva orukvica s pneumatskim balonom

Pumpica s ventilom za punjenje balona

Manometar sa spremnikom na ivu

Gumene cijevi koje spajaju balon s pumpicom i manometrom

Dijelovi stetoskopa:

Sluni nastavak s olivama

Provodni dio i lijevak ili membranski dio

180

Indirektno auskultacijsko mjerenje krvnoga

tlaka

Za vrijeme mjerenja krvnoga tlaka pacijent treba ruku

drati na podlozi u razini srca

Orukvica tlakomjera ovije se oko nadlaktice i uvrsti

Fonendoskop se stavi na brahijalnu arteriju, a

pritiscima na pumpicu balon se puni zrakom

Napunjeni balon vri pritisak na brahijalnu arteriju

181


tlaka

Kad je pritisak koji balon vri na arteriju vei od sistolikoga krvnoga tlaka, zaustavljena je cirkulacija u donjem dijelu ruke, to se oituje izostankom bila na radijalnoj i brahijalnoj arteriji

Postupnim smanjenjem tlaka u maneti, isputanjem zraka iz balona, mala koliina krvi poinje cirkulirati arterijom i pojavljuju se umovi-poput otkucaja srca. Zovu se Korotkovljevi umovi ili tonovi

182


tlaka

Razina tlaka u trenutku palpacije ili

auskultacije prvoga tona bila odgovara

vrijednosti sistolikoga tlaka

Potpuni nestanak tonova bila vrijednost je dijastolikog tlaka

183

Postupak mjerenja krvnog tlaka

1. Pripremiti pacijenta

2. Pripremiti pribor

3. Odabrati mjesto mjerenja krvnoga tlaka i smjestiti pacijenta u odgovarajui poloaj

4. Osloboditi odjee ekstremitet, osloniti ruku na podlogu u razini srca, opustiti aku

184


5. Palpirati brahijalnu arteriju, oviti manetu 2,5 cm iznad lakta

6. Pipati bilo i upuhivati zrak u manetu, po prestanku pulzacije upamtiti vrijednost i ispustiti zrak iz manete

7. Staviti stetoskop na arteriju brahialis i ponovno napuhati balon za 30 mmHg vie od razine prestanka bila, lagano isputati zrak iz manete do razine ispod 20-30 mmHg ispod zadnjeg otkucaja

185


8. Pri isputanju zraka iz balona uoiti vrijednost prvog otkucaja sistoliki tlak i posljednjeg dijastoliki tlak

9. Ako je potrebno, ponoviti mjerenje

10. Skinuti manetu, pospremiti tlakomjer, dezinficirati fonendoskop, oprati ruke

11. Upisati vrijednosti krvnog tlaka

188

Definicija

Urin je izluina koja se stvara u bubrezima (nefronima) i izluuje se mokranim putovima iz organizma

U org. se dnevno stvara oko 150 l primarne mokrae, tj., oko 1 500 ml mokrae

Mokraa je bistra tekuina specifine teine 1002-1035, karakteristinog mirisa na amonijak i slanog okusa

Potreba za mokrenjem se pojavljuje kada se u mjehuru nakupi 100 150 ml mokrae

189

Osnovni pojmovi

Anurija

Disurija

Diureza

Enuresis

Glikozurija

Hematurija

Inkontinencija mokrenja

Kegelove vjebe

190

Osnovni pojmovi

Kredov zahvat

Mikcija

Nikturija

Oligurija

Osmolalnost

Piurija

Poliurija

Polakisurija

191

Osnovni pojmovi

Proteinurija

Retencija mokrae

Rezidualni urin

Specifina teina

192

Uredni nalazi mokrae

Svojstvo Uredan nalaz

Boja Boje slame do tamnije ute boje

Specifina teina 1.002 1.035

Osmolalnost 500 800 mOsm/kg

Ph 4,5 8,0

Glukoza Neg.

Ketoni Neg.

193

Uredni nalazi mokrae

Svojstvo Uredan nalaz

Proteni Neg.

Bilirubin Neg.

Eritrociti 0 3,5

Leukociti 0 5

Bakterije Nema ih

Cilindri 0 4 hijalina cilindra

Kristali Nema ih

194

Kako pospjeiti eliminaciju mokrae

Osigurati privatnost

Pacijenta smjestiti u prikladan poloaj

Nonu posudu ugrijati

Neki initelji iz okoline um vode, Kredov zahvat, mogu pospjeiti mokrenje

Topla kupka ili primjena toplih obloga u podruju donjeg mjehura

195

Kateterizacije mokranog mjehura - indikacije

Sva stanja u kojima pacijent ne moe spontano mokriti, a mokrani mjehur treba isprazniti

Retencija mokrae

Prije kirurkog zahvata

Prije poroaja

U dijagnostike i terapijske svrhe

196

Kateterizacije mokranog mjehura -

indikacije

Omoguavanje drenae mokrae kod edema vanjskog ua uretre nakon poroaja, kir.zahvata, lokalne traume

Opstrukcija urinarnog trakta

Za mjerenje diureze

Inkontinencija

198

Feces

Je izluina koja se stvara radom probavnih organa

Iz tijela se izbacuje kroz debelo crijevo

Sastoji se od neprobavljene hrane, bakterija, unih boja, deskvamata crijeva, sluzi i vode

Normalno je smee boje primjese sterkobilina, neugodnog je mirisa i koliine 100-400 gr. Dnevno

Uestalost 1-2 x dnevno

199

Feces - osnovni pojmovi

Aholina stolica bijela stolica, zbog manjka unih boja

Defekacija akt pranjenja debelog crijeva

Flatulencija nakupljanje vika zraka u crijevima

Fekalna impakcija zaepljenje zavrnog dijela crijeva tvrdom i suhom stolicom

Klizma primjena tekuine u debelo crijevo

200

Osnovni pojmovi

Laksativ sredstvo koje potpomae pranjenju crijeva

Melena pojavljuje se kao posljedica krvarenja u gornjem dijelu probavnog sustava, stolica je tamne boje

Proljev (dijareja) pojava estih stolica mekanog ili tekueg sastava

Peristaltika ritmine miine kontrakcije koje pomiu sadraj probavnim traktom

Opstipacija neredovite stolice, tvrde i suhe

201

initelji koji utjeu na stolicu

Koliina stolice povezana je s unosom hrane

Prehrana bogata celulozom daje obimniju stolicu i ubrzava peristaltiku

Neke namirnice utjeu na promjenu boje stolice, neke potiu poveano stvaranje plinova

Normalan ili povean unos tekuine osigurava vlanost stolice, manjkav unos tek. uzrokuje suhou stolice

202

Najei problemi vezani uz defekaciju

Opstipacija

Fekalna impakcija

Proljev

Inkontinencija stolice

204

Povraanje

Je snano refleksno izbacivanje sadraja eluca, duodenuma ili jejunuma kroz usnu upljinu i prati ga:

tahikardija prije povraanja,

bradikardija za vrijeme povraanja,

pad krvnog tlaka, slabost ili vrtoglavica,

bljedilo, poveanje intenziteta i dubine disanja

205

Povraanje

Nastaje podraajem centra za povraanje ( u produenoj modini)

Uzroci povraanja:

Bolesti mozga

Bolesti probavnih organa

Vidni i njuni izazovi

Podraaj centra za ravnoteu u unutranjem uhu

Podraaj ivanih zavretaka korijena jezika i drijela

206

Intervencije

Procjenu munine i povraanja

Provedbu mjera zatite pacijenta i poboljanja udobnosti

Ukloniti ili smanjiti tetne utjecaje koji mogu potaknuti pojavu povraanja

Smanjiti stimulaciju centra za povraanje Osigurati primjerenu prehranu

208

Pluni sustav odrasle osobe izluuje oko 100 ml sluzi dnevno viak se iskaljava

Pri promatranju sputuma potrebno je pratiti:

Boju

Konzinstenciju

Koliinu

Miris

Hemoptiza primjesa krvi u iskaljaju

Hemoptoa krvarenje iz plunog trakta obilna prisutnost krvi u sputumu

209

Obiljeja sputuma u pojedinim plunim bolestima

Obiljeje Nalaz Bolest

Koliina Obilan Bronhiektazije, apsces plua, prodor empijema pleure

Konzinstencija Gust, ilav Bronhalna astma

Sastav Gnojan Bronhiektazije, apsces plua, prodor empijema pleure

210

Obiljeja sputuma u pojedinim plunim

bolestima

Obiljeje Nakaz Bolest

Sastav Sluzavo gnojan Kronini bronhitis

Sukrvav Bakt.pn., tumori,

embolije

Krvav Bronhiektazije,

TBC, tumori

Zadah Neugodan, jak Apsces, prodor

empijema pleure

212

Slina ili saliva

Je probavni sok koji izluuju lijezde slinovnice smjetene u usnoj upljini

Dnevno se izluuje 1000 1500 ml sline

Slina je hipotonina otopina vode i elektrolita

Organski sastojci sline:mucin, ptijalin, maltaza i lipaza

Pod djelovanjem sline u usnoj upljini zapoinje probava

213

Slina ili saliva

Vano je procijeniti koliinu izluene sline

U ljudi sa smanjenim izluivanjem sline pozornost posvetiti odravanju higijene sluznice usne upljine

Savjetovati pacijentu da uzima mekanu hranu, te za vrijeme jela uzima male koliine vode kako bi se hrana vlaila

215

Znoj

Je prozirna slankasta tekuia koju izluuju lijezde znojnice

Razlikujemo apokrine i ekrine lijezde znojnice

Ekrinih lijeza znojnica ima izmeu 2 i 5 mil., a najvie na dlanovima i stopalima

Apokrinih tzv. mirisnih lijezda ima u vanjskom zvukovodu, pod pazuhom, oko anusa i spolovila

216

Znoj

Sastoji se od vode i elektrolita, te tetnih i nepotrebnih produkata ekskrecije

Specifina teina znoja je 1004, kisele je reakcije

Tijekom dana se izlui oko 600 ml znoja

Znojenje je vaan imbenik pri regulaciji tj.temp. Obilno znojenje nastaje pri porastu temp. iznad 38,3C

217

Znoj

Hiperhidroza pri pojaanom fizikom naporu, u pretilih osoba, u trudnoi, klimakteriju, pri visokim okolinskim temp.

Pojaano znojenje prati i neke bolesti hipertireoza, upala plua, TBC, malarije

Uloga je sestre procijeniti koliinu izluene tekuine, pomoi pacijentu pri promjeni rublja i higijeni

218

Znoj

Hipohidroza kod bolesti endokrinog sustava ( Addisonova bolest, hipotireoza), pri oteenju sredinjeg i perifernog ivanog sustava, pri zatajenju bubrene ili srane funkcije. Moe biti i simptom konih bolesti psorijaze, pemfigusa ili sklerodermije

Anhidroza znoj se ne izluuje. Nastaje u sklopu nasljednog poremeaja u razvoju tkiva koe

220

Oblici lijekova

Tekui

Polukruti

Kruti

Plinoviti

221

Tekui oblici lijekova

Otopine mogu se primijeniti oralno, parenteralno ili lokalno

Mjeavina (mixtura) Kapljice (guttae) za nos, uho Tinkture (tincturae)

Klizma

Injekcija ampula ili lagena Oblozi (fomenta)

Losion

Emulzija

222

Priprema lijeka - lagena

223

Priprema lijeka - ampula

224

Polukruti i mekani oblici lijekova

Ljekovite masti (unguenta)

Paste (pastae)

Kreme (cremores)

Gel

225

Kruti oblici

Praci (pulvers)

Kapsula

Lingvaleta

Tableta

Draeja

Orbileta

Vaginaleta (vaginalettae)

epii (suppositoria)

227

Plinoviti oblici lijekova

Inhalacije udisanjem se unose u plua plinoviti i hlapljivi lijekovi, tamo se resorbiraju i

djeluju trenutano (npr. Ventolin)

229

Doza lijeka

Minimalna doza lijeka je najmanja koliina lijeka kojom se postie terapijski uinak

Terapijska doza koliina lijeka potrebna da se postigne eljeni uinak

Maksimalna doza najvea koliina lijeka koja se moe primijeniti

Toksina doza koliina lijeka po ijoj se primjeni pojavljuju znakovi predoziranja - otrovanje

230

Sigurna primjena lijeka

1. Pravi pacijent

2. Prava doza

3. Pravi lijek

4. Pravo vrijeme

5. Pravi put

231

Putovi primjene lijeka

Enteralna primjena putem probavnog trakta:

oralno,

sublingvalno,

bukalna primjena,

NG sondom,

rektalno

232

Putovi primjene lijeka

Parenteralna primjena lijeka zaobilazi se probavni trakt:

u oko

u uho

u nos

putem respiratornog trakta ili koe

vaginalna primjena lijeka

primjena injekcija

233

Primjena lijekova injekcijama

Ovisno o mjestu primjene razlikujemo:

Submukozne

Intrakutane

Supkutane

Intramuskularne

Intravenske injekcije

235

Razlozi primjene injekcija

1. Pacijent ne moe popiti lijek, ima muninu, povraa

2. Parenteralnom primjenom lijeka postie se najvea uinkovitost

3. Lijek poinje najbre djelovati nakon parenteralne primjene

4. Mogua je primjena tone i precizne doze lijeka

5. Nemogunost resorpcije lijeka preko sluznice GI trakta

236

Submukozne injekcije

Primjenjuju se ispod sluznice (desni, usne upljine)

Najee u stomatologiji

Daju se male koliine lijeka do 1 ml

237

Intrakutane injekcije

Davanje lijeka trcaljkom i tankom iglom u samu kou

U dijagnostike svrhe ispitivanje preosjetljivosti (alergijske probe)

Najee se primjenjuje na unutarnjoj strani podlaktice pogodno mjesto za oitavanje nalaza, lako dostupno

Primjenjuje se do 0,5 ml lijeka

239

Intrakutane injekcije - postupak

Pripremiti pribor za primjenu lijeka

Oprati ruke

Objasniti postupak

Odabrati mjesto primjene lijeka

Dezinficirati ubodno mjesto

Nedominantnom rukom razvui kou tako da bude napeta

240

Intrakutane injekcije - postupak

Uvesti iglu pod kutom od 10-15, kosina igle okrenuta je prema gore, igla se uvodi oko 3mm

Primijeniti lijek

Izvui iglu, ne masirati

Upotrijebljeni pribor odloiti u vrsti kontejner, ne odvajati iglu od trcaljke

241

Supkutana injekcija

Najee se primjenjuje heparin, inzulin, neki lijekovi protiv bolova, cjepiva

Daje se 1 2 ml otopine, pod kutom od 30-40

Primjenjuje se u gornji dio nadlaktice, gornju stjenku abdomena i lea, te u natkoljenice

Lijek poinje djelovati oko 30 min. nakon primjene

246

Intramuskularna injekcija

Primjena lijeka u mii trcaljkom i iglom, daje se do 5 ml lijeka

Bolesti i poremeaji probavnog sustava ne utjeu na resorpciju lijeka

Postoji mogunost infekcija zbog oteenja koe tijekom penetracije, te mogunost oteenja ivaca i krvnih ila

Bol traje neko vrijeme nakon primjene injekcije

248

Mjesto primjene i.m. injekcije

Najee u

m.gluteus maximus,

m.gluteus medius,

m.quadriceps femoris i

m.deltoideus

249

Stranja strana gluteusa

Ne primjenjuje se u djece mlae od 3 god.

Mjesto uboda odreuje se tako da pacijent lei na abdomenu oputeno

Glutealno podruje odredi se zamiljenim linijama gornja vodoravna linija protee se izmeu dvaju grebena crijevne kosti (crista iliaca), a donja rubom

izmeu sjednih i bedrenih mii

251

Stranja strana gluteusa

Vanjska okomita linija slijedi bonu liniju tijela, a unutarnja glutealnu pukotinu

Opisani kvadrat podijeli se na etiri dijela i injekcija se primjenjuje u vanjski gornji

kvadrat, 5-7 cm ispod grebena crijevne kosti

252

Bona strana gluteusa

Prednosti: u blizini nema velikih krvnih ila i ivaca, manje je masnoga tkiva

Dlanom i prstima odreuje se podruje poput trokuta, omeeno velikim obrtaem bedrene kosti, grebenom crijevne kosti i prednjim

iljkom crijevne kosti spina iliaca anterior superior

254

Natkoljenica

Upotrebljava se m.rectus femoris i m.vastus lateralis

Mogua je primjena manjih koliina lijeka

Prije davanja mii se mora podii ne razvui

Mjesto primjene injekcije je sprijeda lateralno srednja treina natkoljenice

Ne preporuuje se u pothranjenih i slabije razvijenih osoba bolna primjena

256

Nadlaktica

Primjenjuje se u m.deltoideus (do 1-2ml), pod kutom od 90

Ne preporuuje se primjena iritirajuih lijekova, mogua je ozljeda radijalnog ivca

Lijek se primjenjuje oko 5 cm ispod ramenog vrha (acromiona) u srednju treinu deltoidnog miia

Ne primjenjuje se u djece

258

Z - tehnika

Lijek primijenjen i.m., moe kroz kanal od igle prodrijeti u potkono tkivo. Potrebno je sprijeiti kada primjenjujemo lijekove koji djeluju iritirajue ili oteuju potkono tkivo (pripravci eljeza)

Postupak:

Nakon navlaenja lijeka promijeniti iglu Razvui kou na stranu za oko 2 cm Injicirati lijek, naglo izvui iglu i odmah pustiti kou i

potkono tkivo tako se zatvara kanal koji je napravila igla

259

Z tehnika

261

Kako smanjiti nelagodu i bol

Odabrati iglu manjeg promjera

Ne davati iglom koja je kontaminirana lijekom

Izabrati mjesto za primjenu lijeka koje nije zahvaeno patolokim promjenama

Napraviti plan rotacije mjesta uboda

Smanjiti osjetljivost prethodnim podraivanjem mjesta uboda lupkanje

Pomoi pacijentu da se opusti

262


Savjetovati da ne gleda mjesto uboda

Ubosti bez oklijevanja

Polagano injicirati lijek

Ako se primjenjuje vie od 3-5 ml lijeka, navui lijek u dvije trcaljke i primijeniti na dva razliita mjesta

Brzo izvui iglu

263


Prilikom izvlaenja igle tupferom pritisnuti mjesto uboda (da se koa ne razvlai)

Njeno masirati mjesto uboda nakon izvlaenja igle

Primijeniti Z-tehniku kod i.m.injekcija

264

Venepunkcija uzimanje uzorka krvi za

dijagnostike postupke

Venepunkcija punkcija vene radi uzimanja krvi za analizu, primjene lijekova, dijagnostikih postupaka

U stjenci vene nalaze se miina vlakna koja omoguuju suavanje i proirenje lumena vene

Vazokonstrikcija oteava uzimanje krvi, a moe biti posljedica tjeskobe, hladnoe, mehanike ili kemijske iritacije, dehidracije

266

Priprema pacijenta

Objasniti pacijentu postupak vaenja krvi

Rei pacijentu da se krv uzima ujutro, na tate

Rei mu da e pri vaenju krvi osjetiti bol na mjestu punkcije

Krv se ne vadi na ruci na kojoj pacijent prima infuziju

Pacijenta smjestiti u udoban poloaj

267

Priprema koe

Venepunkcija se izvodi prema naelima asepse

Osoba koja vadi krv mora dobro oprati ruke prije i poslije zahvata

Vidljivu neistou na pacijentovoj koi potrebno je oprati vodom i sapunom prije dezinfekcije

Neposredno prije venepunkcije dezinficirati mjesto uboda

268

Odabir mjesta za venepunkciju

Povrinske vene se lake lociraju i pristupanije su

Vene ruku i ake imaju prednost pred venama nogu i stopala (povean je rizik od flebitisa, tromba, embolije)

Odabir vena moe biti ogranien pacijentovim stanjem opekline, oiljci

Izbjegavati vene u pregibima koje mogu dovesti do ogranienja pacijentovih pokreta

269

Odabir mjesta za venepunkciju

Izbjegavati tanke i sklerotine vene, te vene koje je teko fiksirati

Odabrati meke, dobro punjene vene

Potrebno je savjetovati se s pacijentom saznati to on eli, s kojim venama ima pozitivna iskustva

270

Postupak

Objasniti pacijentu postupak i svrhu vaenja krvi

Provjeriti odredbu o vaenju krvi

Objasniti pacijentu da emo mu vaditi krv, provjeriti je li mu krv ve vaena

Prosuditi stanje vena

Zamijetiti prisutnost modrica ili hematoma

Odabrati venu

Odabrati iglu odgovarajue veliine

Pripremiti pribor i uvjete u sobi - svjetlo

271

Potreban pribor

Poveska za vaenje krvi

Antiseptik za dezinfekciju koe

Sterilne gaze

Igle, trcaljke, epruvete

Ako se upotrebljava vacutainer sustav eiri i epruvete

Flaster ljepljiva traka

Rukavice

272

Postupak

Biti oprezan, uvijek nositi rukavice, oprati ruke

Zamoliti posjetitelje da izau iz sobe

Staviti zatitnu podlogu ispod ruke

Odabrati venu

Smjestiti pacijenta udobno

Vizualizirati mjesto venepunkcije

273

Postupak

Oviti povesku za zaustavljanje krvi oko ruke 5 15 cm iznad mjesta venepunkcije, ruka treba biti

sputena ispod razine srca

Provjeriti bilo na radijalnoj arteriji

Opipati odabranu venu, uzastopno stezanje i

oputanje ake moe pospjeiti punjenje vena, lagano lupkati venu

Dezinficirati mjesto uboda od centra prema periferiji

krunim pokretima u promjeru 2,5 6 cm

274

Postupak

Skinuti zatitni poklopac s igle, drati iglu u dominantnoj ruci, nedominantnom rukom zategnuti kou mjesta venepunkcije i stabilizirati venu

Uvesti iglu kroz kou u venu, tako da je vrh igle okrenut prema gore, pod kutom od 15 -45

Kad je igla uvedena, smanjiti kut i lagano uvesti iglu dublje u venu

275

Postupak

Izvaditi potrebnu koliinu krvi

Kada se izvadi potrebna koliina krvi, opustiti povesku

Na mjesto venepunkcije staviti sterilnu lopticu od vate ili tupfer, izvaditi iglu

Rei pacijentu da dri ruku ispruenom Pravilno ukloniti iskoriteni pribor Pravilno oznaiti uzorak i dostaviti ga u lab.

276

Intravenska primjena lijekova

Odnosi se na primjenu injekcija ili infuzija u venu

i.v. lijek se moe primijeniti u periferne vene ili centralne vene

Prednosti:

Brzo djelovanje lijeka

Potpuna apsorpcija lijeka

Smanjuje se mogunost oteenja tkiva

Izbjegava se bol i nelagoda

Moe se odrati ujednaena koncentracija lijeka u krvi

Moe se odrati elektrolitski balans i pacijentova prehrana

277

Primjena infuzija

Razlog primjene infuzije:

Nadoknada tekuine, elektrolita i nutritiva

U stanjima oka, u pacijenata s opeklinama, operiranih, koji povraaju ili imaju proljeve

Rizici:

Lokalne i sustavne infekcije, predoziranje ili prebrzo

djelovanje lijeka,

preoptereenje tekuinom, neravnotea elektrolita, oteenje krvnih ila, ivaca ili mekoga tkiva

279

Otopine za infuziju

Uglavnom su pakirane u staklenim bocama u koliinama od 100, 200, 250 i 500 ml, u koje moe biti dodatno 20 100 ml drugih otopina

Boce su zatvorene gumenim epovima

Otopine mogu biti pakirane i u plastinim pakiranjima. Kako tekuina istjee, tako pakiranje kolabira sprjeava se dodir otopine s nesterilnim zrakom

280

Vrste infuzijskih otopina

Kristaloidne otopine

- Otopina topivih kristala u vodi (soli, eera)

- Mogu biti: izotonine, hipotonine

osnove zdravstvene njege fizio

Documents