Osnove meunarodnog privatnog prava

Katedra za Meunarodno privatno pravoVjebe 2013.Osnove meunarodnog privatnog prava OPE INFORMACIJE O VJEBAMA27. oujka 2014. -SVI STUDENTI- u 16 h udvorani IV, Gundulieva 10 - Osnove Meunarodnog privatnog prava 3. travnja 2014.GRUPA 1 (Adam-Mari):9,00 - 10, 30h, dvorana IV, irilometodska 4 - Upute za rjeavanje problema za vjebe i rasprava o probnom problemu GRUPA 2 (Marinello-nidarec):10,30-12,00h, dvorana IV, irilometodska 4 - Upute za rjeavanje problema za vjebe i rasprava o probnom problemu 14. travnja 2014.- Problem za vjebe biti e objavljen na mrenim stranicama katedre30. travnja 2013.- Rok za predaju odgovora za sve vjebae (do 12 sati, tajnici katedre Vesni Komotar)12. - 16. svibnja 2014.- Podjela potpisa za vjebae koji su uspjeno rijeili problem i usmeni popravak za one koji nisu uspjeno rijeili problem (prema raspredu koji e biti naknadno objavljen)

OPE INFORMACIJE O VJEBAMAZa stjecanje potpisa potrebno je:Prisustvovati na jednom predavanjuRijeiti hipotetski problem (ako ne usmena provjera)

LITERATURA:K. Sajko, Meunarodno privatno pravo, 5. izdanje, 85-190.Uredba br. 44/2001 o nadlenosti i priznanju i ovrsi sudskih odluka u graanskim i trgovakim stvarima (Bruxelles I)Uredba br. 593/2008 o pravu mjerodavnom za ugovorne obveze (Rim I)Uredba br. 864/2007 o pravu mjerodavnom za izvanugovorne obveze (Rim II )Zakon o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima iz 1991. (NN 53/91, 88/01)

Meunarodno privatno pravoMeunarodno privatno pravo ureujeprivatnopravne situacije s meunarodnimobiljejem.

Privatnopravna situacijaMeunarodno obiljeje Meunarodni element u subjektuMeunarodni element u objektuMeunarodni element u pravima i obvezama

Meunarodno privatno pravoPravila meunarodnog privatnog prava ureuju:

Nadlenost sudovaKolizijska pravilaPriznanje i ovrha strane sudske odluke

1. Radi li se o privatnopravnoj situaciji?Primijeniti materijalno pravo RH. 2. Je li situacija meunarodno obiljeena?3. Je li sud Republike Hrvatske meunarodno nadlean? Materijalno pravno neke druge drave4. Koje materijalno pravo e sud primijeniti?Primijeniti materijalno pravo RH.Odbaciti tubu.Hrvatsko materijalno pravoNeDaDaDaNeNeIZVORI MPP-a U RHPravo EU:Primarno pravoSekundarno pravo:Za utvrivanje nadlenosti:Uredba Bruxelles I o nadlenosti i priznanju i ovrsi sudskih odluka u graanskim i trgovakim stvarimaUredba Bruxelles II bis o nadlenosti i priznanju i ovrsi sudskih odluka u branim stvarima i postupcima o roditeljskoj odgovornosti Za utvrivanje mjerodavnog prava:Uredba Rim I o pravu mjerodavnom za ugovorne obvezeUredba Rim II o pravu mjerodavnom za izvanugovorne obveze

IZVORI MPP-a U RHHrvatsko pravo:Meunarodni ugovori (dvostrani i viestrani)Posebni propisi (lex specialis)Zakon o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima iz 1991.

Koji izvor primijeniti?Ovisi o:Vrsti spora (polje primjene ratione materiae)Trenutku u vremenu (polje primjene ratione temporis)Subjektima postupka (polje primjene ratione personae)

Polje primjene - primjeriUredba Rim Ilanci 1., 2. i 28.Uredba Rim IIlanci 1., 3., 31. i 32.Uredba Bruxelles Ilanci 1., 2., 3., 4. (i 22. i 23.)

MEUNARODNA NADLENOSTIskljuiva meunarodna nadlenostPostoji kad drava svojim propisima bezuvjetno pridrava za svoju sudbenu vlast i druga tijela postupanje u odreenim pravnim stvarima,bez obzira na postojanje nadlenosti sudova ili tijela drugih drava.

Izberiva meunarodna nadlenost Kad jedna drava svojim propisima predvidi izberivu mjesnu nadlenost svojih sudova i drugih tijela za odreene pravne stvari, ona na taj nain ne iskljuuje postojanje meunarodne nadlenosti sudova i tijela drugih drava. OPE PRAVILO:ZRS, lanak 46:Nadlenost hrvatskog suda postoji ako tuenik ima prebivalite odnosno sjedite u RH.

Uredba Bruxelles I, lanak 2:Osobe s prebivalitem u nekoj dravi lanici mogu biti tuene, bez obzira na njihovo dravljanstvo, pred sudovima te drave lanice. POSEBNA NADLENOST - UGOVORI:Uredba Bruxelles I, lanak 5.Osoba s prebivalitem u dravi lanici moe biti tuena u drugoj dravi lanici:1.a) ako je predmet postupka ugovor ili zahtjevi iz ugovora, pred sudom mjesta gdje je obveza izvrena ili treba biti izvrena b) za svrhe ove odredbe, ako drugaije nije ugovoreno, mjesto je izvrenja obveze:- u sluaju prodaje robe, mjesto u dravi lanici, u kojem je po ugovoru roba isporuena ili treba biti isporuena,- u sluaju pruanja usluga, mjesto u dravi lanici, u kojem je po ugovoru usluga izvrena ili treba biti izvrena.c)primjenjuje se odredba pod (a), ako se ne primjenjuje odredba pod (b);POSEBNA NADLENOST - UGOVORI:Zakon o rjeavanju sukoba zakonalanak 54.U sporovima o imovinskopravnim zahtjevima nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako se na teritoriju Republike Hrvatske nalazi imovina tuenika i1i predmet koji se trai tubom.Nadlenost suda Republike Hrvatske postoji i u sporovima zbog obveza nastalih za vrijeme boravka tuenika u Republici Hrvatskoj.

POSEBNA NADLENOST _ IZVANUGOVORNA ODGOVORNOSTUredba Bruxelles I, lanak 5/33. ako se radi o predmetima izvanugovorne odgovornosti ili slinim predmetima, ili ako su zahtjevi iz takvih radnji predmet postupka, pred sudom mjesta gdje je tetna radnja uinjena ili moe biti uinjenaPOSEBNA NADLENOST _ IZVANUGOVORNA ODGOVORNOSTZakon o rjeavanju sukoba zakonalanak 53.U sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za tetu nadlenost suda Republike Hrvatske postoji ako ta nadlenost postoji prema odredbama lanaka 46. i l. od 50. do 52. ovog zakona ili ako je teta nastala na teritoriju Republike Hrvatske.Odredba stavaka 1. ovog lanaka primjenjivat e se i u sporovima protiv zajednice osiguranja imovine i osoba radi naknade tete treim osobama na temelju propisa o neposrednoj odgovornosti te zajednice, a i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade tete protiv regresnih dunika.

SPORAZUM O MEUNARODNOJ NADLENOSTI lanak 49. ZRS Stranke se mogu sporazumjeti o nadlenosti stranog sudasamo ako je barem jedna od njih strani dravljanin ili pravna osoba sa sjeditem u inozemstvu a nije rije o sporu za koji postoji, prema odredbama ovoga zakona ilidrugog zakona Republike Hrvatske, iskljuiva nadlenostsuda Republike Hrvatske.

Stranke se mogu sporazumjeti o nadlenosti suda Republike Hrvatske ako je barem jedna stranka dravljanin Republike Hrvatske ili pravna osoba sa sjeditem u Republici Hrvatskoj.

lanak 23. Uredbe Bruxelles IAko su se stranke, od kojih barem jedna ima prebivalite na podruju jedne drave lanice, sporazumjele da e sud ili sudovi jedne drave lanice biti nadleni za rjeavanje ve nastalog spora ili budueg spora koji e nastati iz odreenog pravnog odnosa, tada je taj sud ili ti sudovi nadleni. Ta nadlenost je iskljuiva, osim ako se stranke nisu drugaije sporazumjele. Takav sporazum o sudskoj nadlenosti treba biti zakljuen :a)pismeno ili usmeno s pismenim dokazom, ili b)u obliku koji odgovara praksi to su je stranke meusobno uspostavile, ili (c)u meunarodnoj trgovini, u obliku to odgovara trgovakom obiaju (usansi) kojeg su stranke poznavale ili trebali poznavati, i kojeg ugovorne stranke takvih vrsta ugovora openito poznaju i redovito primjenjuju.

Postoji li iskljuiva nadlenost prema Uredbi BI?

Primijeniti Uredbu BI. Postoji li valjani sporazum o nadlenostiPrema Uredbi BI? Ima li tuenik prebivalite u EU?Primijeniti ZRSZ.

Primijeniti Uredbu BI.Primijeniti Uredbu BI.DaNeNeNeDaDaKOLIZIJSKO PRAVILOKolizijsko pravilo odreuje koje e se od vie materijalnih prava primijeniti na pravnu situaciju koja ima vezu s vie drava.

Elementi kolizijskog pravila:Kategorija vezivanja PoveznicaKATEGORIJA VEZIVANJA Kategorija vezivanja predstavlja okvirni ili skupni pojam apstraktnih ivotnih odnosa, pravnih injenica, pravnih situacija ili pravnih odnosa, koji se podvrgavaju pod odreeno mjerodavno pravo.(Kolizijsko pravilo upuuje na pravo po kojem e se prosuivati kategorija vezivanja)

Primjer:Za ugovore koji se odnose na nekretnine iskljuivo je mjerodavno pravo drave na kojem se nekretnina nalazi. (lanak 21. ZRS)

Utvrdi kategoriju vezivanja lanak 30. ZRS:Za nasljeivanje mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin bio ostavitelj u vrijeme smrti.Za sposobnost za pravljenje oporuke mjerodavno je pravo drave ije je dravljanstvo oporuitelj imao u trenutku sastavljanja oporuke.

lanak 4 (1)a. Uredbe Rim I:Za ugovor o kupoprodaji robe mjerodavno je pravo drave u kojoj prodavatelj ima uobiajeno boravite.

POVEZNICAPravni pojam, pravna injenica ili ugovorna odredba koji upuuju na mjerodavno pravo za kategoriju vezivanja.

Pravni pojam: dravljanstvo, prebivalitePravna injenica: mjesto poinjenja protupravnog ina, mjesto gdje stvar leiUgovorna odredba: stranaka autonomija Utvrdi povezniculanak 30. ZRS:Za nasljeivanje mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin bio ostavitelj u vrijeme smrti.Za sposobnost za pravljenje oporuke mjerodavno je pravo drave ije je dravljanstvo oporuitelj imao u trenutku sastavljanjaoporuke.

lanak 4 (1)a. Uredbe Rim I:Za ugovor o kupoprodaji robe mjerodavno je pravo drave u kojoj prodavatelj ima uobiajeno boravite.

ODREIVANJE MJERODAVNOG PRAVA1. Primarna poveznica: stranaka autonomija (je li stranaka autonomija dozvoljena i koje su njene granice ocjenjuje se prema lex fori)

2. Podredna poveznica: ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo, mjerodavno pravo odreuje se prema podrednim poveznicama koje propisuje pravo zemlje suda (neposredne poveznice ili najua veza)

Stranaki izbor mjerodavnog prava (lex autonomiae)l. 14. st. 1. Uredba Rim IIStranke mogu izabrati pravo mjerodavno za izvanugovornu obvezu:sporazumom sklopljenim nakon to je nastupio dogaaj koji je prouzroio nastalu tetu; iliako sve stranke obavljaju trgovaku djelatnost, takoer i sporazumom koji su slobodno sklopile prije nastupanja dogaaja koji je prouzroio nastalu tetu.Izbor treba biti izriit ili jasno proizlaziti iz okolnosti sluaja, a njime se ne dira u prava treih.

l. 3. st. 1. Uredba Rim I

Za ugovor je mjerodavno pravo koje stranke izaberu. Izbor mora biti izriit ili mora jasno proizlaziti iz ugovornih odredaba ili okolnosti sluaja. Stranke mogu izabrati pravo mjerodavno za itav ugovor ili neki njegov dio.

Stranaki izbor mjerodavnog prava (lex autonomiae)Za izbor mjerodavnog prava ne trai se koneksitet,. tj. objektivna veza ugovora ili stranaka s izabranim pravomLex autonomiae predstavlja odstupanje od naela najue veze kao temeljnog naela mppaKolizijskopravna i materijalnopravna autonomija granice izbora!

Oblik izbora mjerodavnog pravanaelo neformalnosti l. 3. st. 1. Rim Ine trai se odreeni oblik (npr. pisani)moe biti izriit ili preutanizriit: uglavnom kao ugovorne klauzule o izboru mjerodavnog prava

Preutni izbor mjerodavnog pravaPreutni izbor mora biti izraz stvarne, a ne hipotetske volje stranaka da ugovore odreeno pravo.Indiciji o preutnom izboru:ugovorne odredbe, npr.klauzula o nadlenosti suda odreene drave;upuivanje na odredbe zakona neke drave;upotreba opih uvjeta poslovanja tipinih za neko pravo;(jezik ugovora);(ugovorena valuta).okolnosti sluaja, npr.praksa koju su stranke izmeu sebe uspostavile;ponaanje stranaka tijekom ispunjenja ugovora;ponaanje stranaka tijekom postupka.

Uredba Rim I1. stranke mogu izabrati pravo mjerodavno za ugovor (lanak 3)2. u nedostatku izbora prava mjerodavno je pravo drave koja je najue povezana s ugovorom (lanak 4)3. s iznimkom nekih odreenih vrsta ugovora u kojima je toliko poremeen odnos snaga da je potrebno zatiti slabiju stranu

Uredba Rim II1. stranke mogu izabrati pravo mjerodavno za ugovor - ogranieno pravo (lanak 14.)2. u nedostatku izbora prava mjerodavno je pravo drave koja je najue povezana s ugovorom (lanak 4)3. s iznimkom nekih odreenih vrsta izvanugovorne odgovornosti za tetu

Izbjegavajua klauzulaAko je prema okolnostima sluaja s ugovorom oito blie povezano neko drugo pravo, mjerodavno je to pravo (l. 4. Rim I).Okolnosti koje se pritom mogu uzeti u obzir:mjesto ispunjenja pojedinih ugovornih obveza;mjesto pregovaranja i sklapanja ugovora;jezik ugovora;valuta plaanja;dravljanstvo stranaka.

1. Ima li ugovor me. obiljeje?Primijeniti pravo RH. Izabrano strano pravosamo u granicama prisilnih propisa RH2. Je li mjerodavan neki me. ugovorkoji sadri unificirana mat. pravila?3. Jesu li stranke izriito izabrale mjerodavno pravo? 5. Upuuju li posebne okolnosti sluaja na pravo najue veze? 4. Jesu li stranke preutno izabrale mjerodavno pravo?Primijeniti pravo na koje upuujuodredbe l. 4. st.1., 2., 4. Rim IPrimijeniti unificirano pravo. Podredno kao pod Ne.Primijeniti izriito izabrano pravo (l. 13. Rim I)Primijeniti preutno izabrano pravo (l. 3. Rm I).Primijeniti pravo najue veze (l. 4. st. 3. Rim I).NeNeNeNeNeDaDaDaDaDaPriznanje i ovrha presudaStrana presuda se izjednauje s domaomSustav ograniene kontrolePravni izvor pravo EU se primjenjuje samo na presude donesene u drugoj dravi lanici (nakon pristupanja!), ako stvar spada u polje primjene relevantne uredbe (npr. Bruxelles I, Bruxelles IIbis)ZRSZ se primjenjuje na sve ostale situacije (presude iz treih zemalja i presude u predmetima koji ne ulaze u polje primjene uredaba)Priznanje i ovrha prema Uredbi BISustav se temelji na automatskom priznanju odluka (l. 33 Uredbe BI)Postupak (priznanje ako delibacijski postupak i ovrha):Prvi stupanj Odluka se donosi ex parteSud ispituje samo je li uz zahtjev podnesena i odlukaElement iznenaenjaDrugi stupanjObje stranke postupka imaju pravo na priziv sud provjerava zapreke za priznanje i ovrhu iz l. 34Trei stupanjIzvanredni pravi lijek - revizija

Razlozi odbijanja priznanja i ovrhel. 34. protivnost javnom poretkupovreda prava na sasluanje; uputanje tuenika u postupaknespojivost s domaom odlukomnespojivost s prethodnom stranom odlukom l. 35. povreda pravila o nadlenosti u predmetu osiguranjapovreda pravila o nadlenosti u predmetu potroakih ugovorapovreda pravila o iskljuivoj nadlenosti sluaj predvien dvostranim meunarodnim ugovorom

Priznanje i ovrha prema ZRSZ-uUz zahtjev se podnosi odluka i potvrda o pravomonosti/ovrnostiPrepreke za priznanje:Nepravilnosti u postupkuIskljuiva nadlenost suda RHNespojive odlukeJavni poredakNe postoji uzajamnost