osho opsitnije

8/6/2019 Osho opsitnije

1/22

EMOCIJE

Sve emocije su energije. Ako se te energije ne koriste kreativno, one e uznemiriti nekidio tijela, neki dio uma. Energija treba da se koristi. Energija koja je unutar nas a kojase ne koristi e stvoriti odreene blokade. Te blokade e postati bolest nalik tumoru. Da

li to razumijete? To nije sluaj samo sa gnjevom ako je u meni ljubav koju treba dadam, a ja nijesam sposoban da tu ljubav nekome dam, to e stvoriti blokadu unutar mene.Ako je unutar mene bijes koji ja ne znam da ispoljim, to moe stvoriti blokadu. Ako jeunutra strah koji nijesam sposoban da pokaem, strah moe postati prepreka. Svaemocionalna stanja stvaraju energiju unutar nas i ta energija treba da se oslobodi.To oslobaanje energije moe biti na dva naina. Jedan nain je via negativa. Na primjer,

neko je ljut, stoga bi negativan nain za tu osobu bio da ode i da nekoga gaa kamenjem,da udara tapom ili verbalno napadne. To je negativan nain jer se ta energija upotrijebilaali on nee imati koristi od toga. Jedini plodovi koje e ubrati su da e osoba koju jeverbalno napao uzvratiti duplom snagom. Osoba koju je udario kamen e takoe bitiljuta. Ona je ista kao i prva osoba: i ona e upotrijebiti negativan nain da ispolji svoj

bijes. Ona e takoe dii tap.Ako vi bacite kamen na nekoga, on e baciti jo vei kamen na vas. Ako se energijaupotrijebi na negativan nain, to e proizvesti jo vie bijesa i tako e ta enrergijapropasti. Ponovo e se stvoriti gnjev, a usljed negativnih navika, ponovo e se stvoriti jovie gnjeva. Stoga e ta energija ponovo propasti, a usljed reakcije druge osobe bie jognjeva. Tako e se stvarati neograniena koliina bijesa u emu e se energija samounitavati i emu nee biti kraja. Gnjev e prestati samo ako bude upotrijebljen napozitivan nain, na kreativan nain. Zbog toga je Mahavira rekao: Osoba koja mrzi ezauzvrat primiti mrnju. Osoba koja pokae gnjev prima gnjev. Osoba koja ima loe mislie zauzvrat primiti isto. Tome nema kraja, a energija biva unitena.

OSHOStaza meditacije

MOJE BUENJE

Prisjeam se tog sudbonosnog datuma dvadeset prvog marta 1953 godine. Ja sam radiona sebi tokom mnogih ivota uporno sam radio na sebi, lutao, inio sve to se moeuiniti i nita se nije dogodilo.Sada shavatam zato se nita nije dogodilo. Upravo tajtrud je bio prepreka, upravo to optereenje me sprijeavalo, upravo taj poriv za traganjemje bio prepreka. To ne znai da osoba moe dosei to bez traganja. Traganje je potrebnoali onda dolazi trenutak kada to traganje treba odbaciti. amac je potreban da preemorijeku ali tada dolazi trenutek kada treba da izaete iz tog amca, da ga potuno zaboravitei ostavite za sobom. Trud je potreban, bez truda nita nije mogue ostvariti. A isto tako,samo sa trudom nita nije mogue postii.Upravo prije dvadeset prvog marta 1953godine, sedam dana prije, ja sam prestao da radim na sebi. Doe trenutak kada uvidite savbesmisao truda. Vi ste uradili sve to se moglo uraditi, i nita se nije dogodilo. Vi ste


2/22

uradili sve to ovjek moe uraditi. to jo moete uraditi? U samoj bespomonostiovjek odbaci svako traganje. Onog dana kada je traganje prestalo, onog dana kadanijesam nita traio, onog dana kada nijesam oekivao da se neto dogodi, ono se poelodogaati. Nova energija se probudila iz niega. To nije dolazilo iz nekog izvora. To jedolazilo iz sada-ovdje i odasvuda. To je bilo u drveu, u stijenama, u nebu, u suncu i u

zraku to je bilo svuda. A ja sam to traio veoma uporno i mislio da je to negdje veomadaleko, a to je bilo veoma blizu i ba tu. Upravo poto sam za tim tragao nijesam bio umogunosti da vidim da je to bilo pored mene. Traganje je uvijek za neim dalekim,traganje je uvijek za neim udaljenim a to uopte nije bilo udaljeno. Ja sam postaousmjeren ka daljini, i tako izgubio osjeaj bliskosti. Oi su postale uprte ka daljinama, kahorizontu, i tako izgubile mogunost da vide ono to je upravo tu, to me okruuje.Onogdana kada je trud nestao, i ja sam nestao, takoe. To je usljed toga to ne moete bitisatibez truda, ne moete bitisati bez elje, ne moete bitisati bez tenje. Fenomen ega, sebe,nije stvar, to je odreeni proces. To nije neka supstanca koja boravi u vama; vi to morateda stvarate svakog trenutka. To je nalik vonji bicikla. Ako okreete pedale, ono se kree,ako ne okreete pedale, ono e stati. Ono e se malo kretati usljed prole radnje, ali ako

prestanete da okreete pedale, biciklo zapravo poinje da se zaustavlja. Ono vie nemaenergije, nema vie nimalo snage da krene bilo gdje. Ono e ubrzo zastati i pasti.Egobitie samo zato to mi pokreemo elje, zato to teimo da neto postignemo, zato totrimo ispred sebe, uskaemo u budunost, uskaemo u sjutranjicu. Uskakanje u netone-egzistencijalno stvara ego. Poto je to iskakanje iz ne-egzistencijalnog, to stvaraprivid. Ono je sainjeno samo od elja i iz niega drugoga. Ono sadri samo udnju inita drugo. Ego nije u sadanjosti, on je u budunosti. Ako ste okrenuti ka budunosti,ego vam izgleda veoma stvaran. Ako ste u sadanjosti, ego je privid, on poinje daiezava. Onog dana kada sam prestao da tragam i nije u redu rei da sam prestao datragam, bolje je rei da je traganje prestalo. Dopustite da to ponovim: bolje je rei da je tobio dan kada je traganje stalo. Jer ako ja budem to zaustavio, ja u ponovo biti prisutan.Tada zaustavljanje postaje moj trud, tada zaustavljanje postaje moja elja, a elje nastojeda bitiu na veoma suptilan nain.Vi ne moete zaustaviti elje; vi to samo moeteshvatiti. Samo u potpunom razumijevanju to se zaustavlja. Zapamtite, niko ne moezaustaviti elje, a stvarnost se dogaa samo onda kada elje stanu. Stoga je to dilema. toda se radi? elja je prisutna a Bude govore da elje treba zaustaviti, a onda kau da seelje ne mogu zaustaviti. to onda initi? Tako stavljate ljude u dilemu. Oni su zaista ueljama. Vi kaete da to treba zaustaviti u redu. A potom kaete da se to ne moezaustaviti. to onda treba uradi? elje treba shvatiti. Vi ih moete shvatiti, moete vidjetibesmisao toga. Potreban je direktan uvid, potrebno je neposredno prodiranje. Zagledajte uelje, uvidite to je to, i vi ete vidjeti da je to lano, vidjeete da to nije egzistencijalno.Tada elja otpadne, a onda istovremeno otpadne i neto u vama. elje i ego bitiu usaradnji, oni se dopunjuju. Ego ne moe bitisati bez elja, elje ne mogu bitisati bez ega.elje su ispoljavanje ega, a ego je uvoenje elja. Oni su zajedno, dvije strane jednogistog fenomena. Danom prestanka elja, ja sam se osjeao veoma beznadeno ibespomono. Nije bilo nade jer nije bilo budunosti. Niemu se nije moglo nadati jer sesvaka nada pokazala kao besmislena, nije niemu vodila. Vi ste se vrtjelu u krug. To vasje izazivalo, zvalo, stavaralo je nove privide, ono vas je dozivalo: Hajde, pouri, ti euspjeti. Ali koliko god da ste jurili nigdje nijeste stizali.Usljed toga Bude to nazivajuprivid. To je nalik horizontu koji vidite. To samo tako izgleda ali ne postoji. Ako krenete


3/22

prema njemu, on e izmicati ispred vas. to vie budete jurili za njim, to e on breodmicati. to budete sporije ili, on e sporije odlaziti. Ali jedno je sigurno udaljenostod vas i horizonta ostaje sasvim ista. Vi ne moete umanjiti udaljenost izmeu vas ihorizonta ak ni jedan santimetar.Vi ne moete umanjiti udaljenost izmeu vas i vaenade. Nada je horizont. Vi pokuavate da premostite sebe sa horizontom, sa nadom, sa

ispoljenom eljom. elja je most, most iz snova poto horizont ne postoji, vi ne moeteizgraditi most ka tome, vi samo moete sanjati o tom mostu. Vi se ne moete povezati sane-egzistencijalnim, sa neim to ne postoji.Onog dana kada su elje stale, onog danakada sam to uvidio i shvatio, to je jednostavno postalo izlino. Ja sam bio bespomoan ineznadean. Ali upravo tog trenutka se neto poelo dogaati. Poelo se ostvarivatiupravo ono na emu sam radio mnogo ivota a to se nije ostvarivalo.Jedina nada je uvaoj beznadenosti, u vaoj beeljnosti je jedino mogue ispunjenje, a u vaojneizmjernoj bespomonosti iznenada cijela egzistencija poinje da vam pomae. To jeekalo na vas. Kada je ono vidjelo da vi radite po svome, ono se nije mijealo. Ono jeekalo. Ono moe beskonano ekati jer za to nije potrebna urba. To je vjenost. Onogtrenutka kada nijeste radili po svome, kada ste to odbacili, kada ste nestali tada je cijela

egzistencija jurnula ka vama, ula je u vas. Tada su se po prvi put stvari poele dogaati.Sedam dana sam ivio u veoma beznadenom i bespomonom stanju ali u isto vrijeme seneto poelo ukazivati. Kada kaem beznadeno, ja ne mislim na ono to vipodrazumijevate. Ja jednostavno mislim da u meni nije bilo nadanja. Nada je bilaodsutna. Ja ne kaem da sam bio beznadean i tuan. Ustvari sam bio sretan, bio samveoma smiren, sjedinjen i usredsreen. Bio sam beznadean ali u nekom sasvim novomsmislu. Poto nije bilo nadanja, kako je onda moglo biti beznadenosti? Oboje jenestalo.Beznadenost je bila potpuna i konana. Nada je nestala, a sa njom je nestala injena druga strana beznadenost. To je bilo savim novo iskustvo biti bez nade. Tonije bilo negativno stanje. Ja moram da koristim takve rijei ali to nije bilo negativnostanje. To je bilo sasvim pozitivno. To nije bilo ak ni odsustvo toga, osjealo seprisustvo. Neto se u meni prelivalo, preplavljivalo me je. A kada kaem da sam biobespomoan, ja ne mislim to bukvalno. Jednostavno kaem da sam bio osloboen sebe.Upravo to mislim kada kaem bespomoan. Ja sam prepoznao injenicu da nijesampostojao, tako nijesam mogao zavisiti o sebi, nijesam mogao stajati na svom tlu ispodmene nije bilo tla. Bio sam u nekom ambisu ambisu bez dna. Ali nije bilo straha jernije bilo niega to je trebalo tititi. Nije bilo straha jer nije bilo nekoga ko bi se plaio.

Tih sedam dana su bili dani ogromnog preobraaja, potpunog preobraaja. A zadnjegdana je prisustvo sasvim nove energije, nove svjetlosti i novog zadovoljstva postalo takosnano da je bilo skoro nepodnoljivo kao da sam eksplodirao, kao da sam poludio odblaenstva. Nova generacija na Zapadu ima pravu rije za to ja sam bio u stanjuotkaenosti, skamenjen od blaenstva. Bilo je nemogue izvui neko znaenje iz toga tose dogodilo. To je bio neki beulni svijet teko da se objasni, da se stavi u nekukategoriju, teko da se iskae rijeima, jezikom, nekim objanjenjem. Svi spisi suizgledali mrtvi, i sve rijei koje su koriene za to iskustvo su izgledale veoma nejasne,neprecizne. To je bilo tako ivotno. To je bilo nalik plimnom talasu blaenstva.Cio tajdan je bio veoma udan, napet, bilo je to iskustvo rastrojenosti. Prolost je iezla, upravokao da nikada nije pripadala meni, kao da sam samo o tome negdje proitao, kao da sam


4/22

to samo sanjao, kao da je to bila neija pria koju sam uo ili koju mi je neko ispriao. Toje nestalo iz moje prolosti, bio sam iskorijenjen iz moje line istorije, izgubio samvlastitu autobiografiju. Postao sam ne-bie, ono to Buda naziva anatta. Granice sunestale, razlike su iezle. Um je nestao, bio je milionima kilometara daleko od mene.Bilo je teko da ga uhvatim, sve vie i vie se udaljavao, a nije bilo tenje da ga zadrim

blizu. Bilo je jednostavno nezainteresovanosti za sve to. To je bilo u redu. Nije bilonikakve tenje da se nastavi sa prolou. Predvee je postalo tako teko da se to podnosi kodilo mi je, boljelo je. To je bilo nalik bolovima ene koja pone da se poraa, a enetada veoma pate poroajne muke. Tih dana sam obino iao na spavanje oko dvanaestili jedan poslije ponoi, ali tog dana je bilo nemogue ostati budan tako kasno. Oi su mise sklapale, bilo je teko da ih drim otvorenim. Neto sam predosjeao, neto je trebaloda se dogodi. Bilo je teko rei ta bi to trebalo da bude moda je to mogla biti i mojasmrt ali nije bilo straha. Bio sam spreman za to. Tih sedam dana su bili predivni tako dasam bio spreman i da umrem, nita vie nije bilo potrebno. Ti dani su bili takonevjerovatno blaenstveni. Ja sam bio veoma zadovoljan. ak i da je smrt dola, ja bih jespreman doekao. Ali sam osjeao da e se neto dogoditi neto nalik smrti, neto

veoma drastino, neto to bi moglo biti ak i smrt ili novo roenje, raspee ili uskrsnue ali neto veoma znaajno je bilo upravo iza ugla. Bilo je nemogue da drim otvoreneoi. Bio sam opijen. Otiao sam na spavanje oko osam. To nije bilo ni nalik snu. Sadarazumijem to je Patandali mislio kada je govorio da su san i samadhi slini. Samo sajednom razlikom da ste u samadiju istovremeno sasvim budni i uspavani. Uspavani ibudni, cijelo tijelo je oputeno, svaka elija tijela je sasvim oputena, i sve oputenofunkcionie, a ipak unutar vas gori svijetlost svjesnosti jasno, neprigueno. Vi bivatebudni a ipak oputeni, rastereeni ali potpuno svjesni. Tijelo je u najdubljem moguemsnu, a vaa svijest je na najviem vrhuncu budnosti. Vrh svijesti i dolina tijela se tususreu.Zaspao sam. To je bilo veoma uno spavanje. Tijelo je spavalo a ja sam biobudan. Bilo je veom udno kao da sam bio podijeljen u dva smjera, dvije dimenzije;kao da su krajnosti postale sasvim usmjerene, kao da sam bio u obije krajnosti pozitivno i negativno su se susreli, san i budnost su se sreli, smrt i ivot su se susreli. Toje trenutak kada moete rei da su se tvorac i djelo susreli.To je bilo neobino. Po prviput vas neto protrese do korijena, razdrma vae temelje. Vi vie nikada ne moete bitiisti nakon tog iskustva; to unosi novo vienje u va ivot, novi kvalitet.Neto okodvanaest moje oi su se iznenada otvorile ja ih nijesam otvorio. San je bio neimprekinut. Ja sam osjetio ogromno prisustvo neega oko mene u mojoj sobi. To je bilajedna veoma mala soba. Osjetio sam kako ivot pulsira svuda oko mene, osjetio sam jakevibracije skoro nalik uraganu, mone munje svjetlosti, radosti, eksatze. Ja sam se utopiou to.To je bilo tako stvarno da je sve drugo postalo nestvarno. Zidovi u sobi su postalinestvarni, kua je postala nestvarna, moje tijelo je postalo nestvarno. Sve je bilonestvarno jer je tada po prvi put postojala stvarnost.

OshoThe Discipline of Transcendence


5/22

ovjek je sloboda

Ja elim da vam kaem da sutina ne prethodi egzistenciji; naprotiv, egzistencija stojiispred sutine.ovjek je jedino bie na zemlji koje posjeduje slobodu. Pas je roen kaopas, on e ivjeti kao pas i umrijee kao pas, tu nema slobode. Rua e ostati rua; nema

mogunosti za bilo kakvom transformacijom ona ne moe postati lotos. Tu nema nirijei o izboru, tu nema nikakve slobode. Tu je ovjek sasvim drugaiji. U tome jeovjekova velianstvenost, njegova posebnost, njegova jedinstvenost. Zbog toga jakaem da arls Darvin nije u pravu jer je poeo sa uporeivanjem ovjeka sa drugimivotinjama; on nije zapazio osnovnu razliku. Osnovna razlika je: sve ivotinje su roenesa programom, samo je ovjek roen bez programa. ovjek je roen kao TABULARAZA, ista tabla; nita nije napisano na njoj. Vi treba da ispiete na njoj sve to eliteda ispiete; to treba da bude vae stvaralatvo. ovjek nije samo slobodan ja volim dakaem da je ovjek sama sloboda. To je njegova najdublja sutina, to je njegova pravadua. Onog tenutka kada ovjeku oduzmete slobodu, vi ste mu tada oduzeli njegovonajvrijednije blago, njegovo istinsko kraljevstvo. Tada je on obian prosjak, i znatno gori

i od ivotinja jer one makar imaju odreeni program. Tada je ovjek jednostavnoizgubljen. Kada je jednom to shvati, da je ovjek roen KAO sloboda, tada se ponuptvarati sve dimenzije rasta. Tada je na vama to elite da postanete a to ne elite dapostanete. To e biti vaa vlastita kreacija. Tada ivot postaje avantura ne samopreivljavanje ve doivljaj, istraivanje, razotkrivanje. Istina vam nije unaprijed data, vitreba da je stvorite. Na neki nain, vi svakog trenutka stvarate sebe.

Osho

Philosophia Ultima,

UMJETNOST

Takozvana moderna umjetnost nije nita drugo do katarza. Pikasovo slikarstvo moespasiti Pikasa da ne poludi, ali to je sve. A to je opasno za vas koji to gledate jer akoponirete u neije bljuvotine, vi ete poludjeti. Izbjegnite to!Nikada ne drite Pikasovu sliku u spavaoj sobi jer ete imati none more. Samopomislite: stanite ispred neke Pikasove slike petnaest minuta i zagledajte se u njupoeete da se osjeate nespokojno, neugodno, bunovno, odvratno. to se dogodilo? Toje neka bljuvotina! To je njemu pomoglo, to je bilo dobro za njega, ali nije dobro zadruge.Pogledajte Mikelanelovo djelo i moete satima meditirati. to vie budete ponirali utakvu meditaciju biete sve smireniji i spokojniji. To nije bljuvotina. On je u to unioneto nepoznato. To nije njegovo ludilo koje je kroz slikarstvo, skulpture, kroz poeziju ilimuziku izbacio iz svog nervnog sistema. To ne znai da je on bio bolestan i da je elio dase oslobodi svoje bolesti, ne! To je bilo neto sasvim drugo: on je bio bremenit a nebolestan. On je bio bremenit zatrudnio je sa Bogom. Neto se ukorijenilo u njegovobie i on je elio da to podijeli sa drugima. To je zrelost, ispunjenost.


6/22

On je ivio na kreativan nain, on je volio ivot na kreativan nain. On je dopustio daivot ue u njegov najdublji hram, a tada je postao bremenit sa ivotom, zatrudnio je saBogom. A kada ste trudni, vi treba da se porodite.Pikaso je povraanje, Mikelanelo je poraanje. Nie je povraanje, Buda je poraanje.Postoji velika razlika izmeu to dvoje. Roditi dijete je jedno, a povraati je neto sasvim

drugo.Betoven je poraanje. Kroz njega je dospjelo neto veoma vrijedno. Sluajui njegovumuziku bivate preporoeni, i tako bivate preneeni u jedan drugi svijet. On vam je daonekoliko bljeskova sa druge obale.Devedeset devet procenata moderene umjetnosti je pataloka. Ako bi to nestalo iz svijetabilo bi veoma iscjeljujue, bilo bi od velike pomoi. To ne bi remetilo. Savremeni um jegnjevni um gnjevan je zato to se ne moe susresti sa svojim biem, gnjevan je jer steizgubili svaki smisao, gnjevan je jer vie ne znate to je vano.Jedna poznata knjiga an Pol Sartra se zove Gaenje. To je stanje savremenog uma;savremeni um je izmuen, on je pod velikim mukama. A muke su njegovo stvaralatvo.OSHO

KreativnostTakozvana moderna umjetnost nije nita drugo do katarza. Pikasovo slikarstvo moespasiti Pikasa da ne poludi, ali to je sve. A to je opasno za vas koji to gledate jer akoponirete u neije bljuvotine, vi ete poludjeti. Izbjegnite to!Nikada ne drite Pikasovu sliku u spavaoj sobi jer ete imati none more. Samopomislite: stanite ispred neke Pikasove slike petnaest minuta i zagledajte se u njupoeete da se osjeate nespokojno, neugodno, bunovno, odvratno. to se dogodilo? Toje neka bljuvotina! To je njemu pomoglo, to je bilo dobro za njega, ali nije dobro zadruge.Pogledajte Mikelanelovo djelo i moete satima meditirati. to vie budete ponirali utakvu meditaciju biete sve smireniji i spokojniji. To nije bljuvotina. On je u to unioneto nepoznato. To nije njegovo ludilo koje je kroz slikarstvo, skulpture, kroz poeziju ilimuziku izbacio iz svog nervnog sistema. To ne znai da je on bio bolestan i da je elio dase oslobodi svoje bolesti, ne! To je bilo neto sasvim drugo: on je bio bremenit a nebolestan. On je bio bremenit zatrudnio je sa Bogom. Neto se ukorijenilo u njegovobie i on je elio da to podijeli sa drugima. To je zrelost, ispunjenost.On je ivio na kreativan nain, on je volio ivot na kreativan nain. On je dopustio daivot ue u njegov najdublji hram, a tada je postao bremenit sa ivotom, zatrudnio je saBogom. A kada ste trudni, vi treba da se porodite.Pikaso je povraanje, Mikelanelo je poraanje. Nie je povraanje, Buda je poraanje.Postoji velika razlika izmeu to dvoje. Roditi dijete je jedno, a povraati je neto sasvimdrugo.Betoven je poraanje. Kroz njega je dospjelo neto veoma vrijedno. Sluajui njegovumuziku bivate preporoeni, i tako bivate preneeni u jedan drugi svijet. On vam je daonekoliko bljeskova sa druge obale.Devedeset devet procenata moderene umjetnosti je pataloka. Ako bi to nestalo iz svijetabilo bi veoma iscjeljujue, bilo bi od velike pomoi. To ne bi remetilo. Savremeni um je


7/22

gnjevni um gnjevan je zato to se ne moe susresti sa svojim biem, gnjevan je jer steizgubili svaki smisao, gnjevan je jer vie ne znate to je vano.Jedna poznata knjiga an Pol Sartra se zove Gaenje. To je stanje savremenog uma;savremeni um je izmuen, on je pod velikim mukama. A muke su njegovo stvaralatvo.OSHO

Kreativnost

RELIGIOZNOST: RAST I PREOBRAAJ

Rast znai da se raa svakog dana. Roenje ne prestaje onog dana kada si se rodio- togadana samo ono poinje; to je samo poetak tvog roenja. Onog dana kada si izaao iztijela svoje majke, toga dana nijesi bio roen, ti si tada samo poeo da se raa; tada jezapoeto tvoje roenje: to je samo bio poetak. ovjek se raa sve do smrti. Tvoje

roenje se ne dogaa u jednom trenutku. Proces tvog raanja se nastavlja u dugomperiodu vremena od sedamdeset, osamdeset, devedeset godina, onoliko dugo koliko ivi.To je kontinuitet.Svakoga dana e osjeati radost- raste novo lie, nove grane, novo cvijee, nove

travke, drvee se izdie sve vie i vie da dotakne nove prostore. Ti e biti voen udubinu, u visinu, dostizae svoje vrhunce. Rast nije bolan. Ali on e ponekada i bitibolan- to je zbog tebe, zbog tvojih pogrenih uslovljavanja. Tebe su uili da ne raste;uili su te da ostane kakav si, da bude statian, govorili su ti da se vee za poznato iodomaeno. Zbog toga uvijek pone plakati kada ti neko oduzme neto poznato iz ruku.Igraka se razbila, ono to te smiruje je izgubljeno. Zapamti, samo ti jedna stvar u tomemoe pomoi: svijest- nita drugo. Rast e ostati bolan sve dok ne prihvati ivot sa svimnjegovim uzletima i padovima. I ljeto i zima se moraju podjednako prihvatiti.Ovo ja nazivam meditacijom. Meditacija je kada se isprazni od svega onoga to je staro

i to su ti govorili, to su ti radili. Tek tada e vidjeti. Ili, bolje rei, tada je uviaj:roenje novoga. Ali ti mora proi kroz mnoge boli, mnoge agonije. To je zbog toga jer siivio u jednom odreenom drutvenom sistemu, u odreenom kulturnom miljeu-hinduistikom, muhamedanskom, hrianskom ili indijskom, njemakom, japanskom. Tosu samo razliiti naini izbjegavanja boli, i nita drugo. Ti si bio dio jedne kulture, zbogtoga je tvoj razvoj bio bolan- jer kulture pokuavaju da ti onemogue da raste; njima jestalo da ostane nezreo, da ostane mlad. Oni ti ne doputaju da se razvija psiholoki kaoto se razvija fizioloki. Jedna zrela osoba e biti u mogunosti da sagleda sve tebesmislice- takva osoba e biti sposobna da sve to prozre. I ta osoba se nee moi prisilitida bude sluga.U Sovjetskom Savezu su mlade ljude prisiljavali da ostanu nezreli, mladi. Inae bi oni

odbacili tu suludu vlast koja tamo postoji, oni bi odbacili taj totalitarni diktatorski reim-kada bi mogli odrast, oni ni jedan tren ne bi trpjeli takvu vlast. Sovjetska vlast ih je takoprisiljavala da ostanu nedorasli- ovisni. To ja podrazumijevam pod pojmom nedorasli ostati zavisan. Zbog toga zemlje postaju otadbine ili majka domovina. Zato otac imajka? to drava ima sa majkom ili ocem? Postoji neke logike u tome. Nijedan otac neeli da njegov sin odraste jer kada odraste, on ide svojim putem. Nijedna majka ne eli da


8/22

joj ki odraste; kada odraste ona odlazi od kue. Svaka majka nesvjesno nastoji da kerkuzadri kod sebe, da ne postane zrela. Tako e ki uvijek gledati na majku; uvijek kada jeu nevolji ona e traiti majku.Porodica je oslonjena na ovisnost, i drutvo je utemeljeno na zavisnost- oboje ovise o

tvom sluganstvu koje je mogue samo ukoliko ste nezreli i nedorasli. A oni se trude da

takvi ostanete. Zbog toga se javlja bol. Bol nije zbog rasta ve zbog tvoje kulture, tvogdrutva, vaih religija koje ulau znatne investicije u vas i ne dozvoljavaju da odrastete.Preuzmi svoje bie. Suoi se sa svojim bolom i odbaci sve vrste obrobljavanja- jer samo

ukoliko ste slobodni od svih obrobljavanja biete u mogunosti da pjevate svoju pjesmu ida pleete svoj ples. To je upravo smisao molitve. Ako ste sposobni da pjevate pjesmusvog srca, vi ste ispunjeni. Tada ste nalik drvetu koje je procvjetalo.

U proljee, mnotvo cvijea; a u jesen,mjesec etve.Ljeti, osvjeava lahor; a zimi,snijeg.

Ako nebitne stvari ne optereuju tvoj um,svako doba je dobro doba.

To je jedno zen kazivanje. Ako nebitne stvari ne optereuju tvoj um Rast je bolan jerti nosi previe nebitnih stvari u svom umu. Ti si ih trebao ve davno odbaciti. Ali tebejo niko nije uio da to treba odbacivati, tebe su samo uili da sve sakuplja- nebitno,beznaajno. A poto nosi mnogo nepotrebnog tereta, odatle je i tvoj razvoj otean. Inaebi rast bio lak, kao kada se otvara pupoljak na rui.

Postoje mnogi ljudi koji ak sluaju svoj unutarnji glas.Taj unutarnji glas je samokojetarija.To su samo fragmenti tvog uma; to nema nikakve vrijednosti. Zbog toga tipomisli da ponekada uje neko unutarnje vostvo ili da uje Uitelja iz daljine-Majstora KH ili neki duh, neki tibetanski duh- i ti nastavi da zamilja te stvari. Ti etako samo zaluivati sebe. To su samo fragmenti, djelii uma. Ako ti bude slijedio tefragmente, ti e poludjeti- jer e te tako jedan dio tebe vui na jednu stranu, a drugi nadrugu stranu. Ti e tako padati nadolje. Zapamti, to je neuroza- a ti mora da naui daslua sve svoje glasove. Nemoj vjerovati nijednom. Samo vjeruj tiini. Nemoj vjerovatinijednom glasu jer su to glasovi uma. A ti nema samo jedan um, ti posjeduje mnogeumove. Ta zabluda je istrajna- a mi mislimo da imamo samo jedan um. To je loe.Vi imate mnogo umova. Ujutro je jedan um na vrhu. Oko podna je drugi um voditelj, a

navee trei- vi tako imate mnogo umova. Gurdijev za to kae da imate mnogo slugu.Mahavira tvrdi da ste izdijeljeni. Vi ste itava masa! Ako bi ti sluao sve te svojeunutarnje glasove i slijedio ih, to bi unitilo itav tvoj ivotTi bi poludio. Ako tonastavi, ti e sigurno poludjeti. A ti me pita: to da radim? Ti ne treba da radi nitau skladu sa tim glasovima. Ti e samo ekati da se tiina javi. Promatraj to- indiferentan,prazan, udaljen. Samo jednostavno gledaj, osmatraj to bez ikakvog poistovjeenja sa bilokojim glasom. Bie ti potrebno neto vremena da stvori distancu jer su to glasovi koji suveoma zadovoljavajui, to su glasovi koji udovoljavaju tvom egu.


9/22

Jedan je ovjek pozvao prijatelja na aj. Sino sam meditirao i ukazao mi se aneo kojimi je rekao da sam odabran od Boga za novog proroka. Prijatelj ga na to zapita: Alizato ba ti?ovjek mu na to odgovori: I ja sam ga to upitao. On mi je rekao da je to zbog toga jer

sam ja prokleto lakovjeran.

Nemoj vjerovati nikakvom glasu. Ostani samo isprazan, samo gledaj. A promatrajui, toe sve nestati- jer ako ti ne biva poistovjeen sa time, ti ga nee prizivati niudovoljavati mu. A kada svi glasovi nestanu, kada se ta buka smiri, tada samo beskrajnatiina ostaje. Ta tiina je glas Boga. Zapamti, Bog se ne objavljuje sem putem tiine, onse samo tiinom oglaava. On nikada nita ne govori. Tu nema ta da se kae; tu nepostoji verbalne komunikacije. Ali ta tiina, ta ogromna tiina, ti daje jasnou, daje tisvjetlost, prua ti mogunost da se pravilno kree kroz ivot. To ti ne daje nikakvauputstva, smjerove, mape, to ti ne obezbjeuje nikakvo uvoenje- nita od toga. To tisamo daje oi da bi mogao vidjeti svoj put. Tada se ti pone kroz ivot kretati svojimoima. Obino se ti kree zaslijepljeno. A slijepi ovjek treba voenje, slijepac trebaglasove, on treba mape. ovjek koji ima oi ne treba nita.

Bog ti dolazi u tiini. Bog je tiina. Zapamti ovo: samo vjeruj tiini i niemu drugome.Inae e se ponovo zaplesti u um. A biti zapleten u um znai biti u velikoj nevolji i jadu.Biti slobodan od uma znai spoznati blaenstvo, znai spoznati blagodet.

OSHOThe Revolution : Knjige Osho (Bhagwan Shree Rajneesh

RELIGIJA NIJE TRADICIJA

Ljudi su konvencionalni, konformistini, tradicionalisti. A po meni, religija jebuntovnitvo- buntovnitvo protiv svih konvencija, svih konformizama, protiv svihtradicija. Religija nikada nije tradicija, ne moe biti tradicija. Nauka moe biti tradicija,ali religija nikada ne moe biti tradicija. Nauka i jeste tradicija. Prisjetimo se Njutna, natrenutak samo pomislimo da nije bilo Njutna ni Albert Ajntajna ne bi moglo biti.Ajntajn je bio mogu samo posle Njutnovog roenja. Prvo se Njutn morao dogoditi.Zato je nauka tradicionalna, to je jedan stalni kontinuitet. Izvadi samo jednu ciglu iz tetvorevine i itavi zamak nauke e pasti.Moje prisustvo je mogue i da nikada nije postojalo Hrista. Ja sam tu ne zbog toga to je

bilo Mahavire, Patanalija, to je bilo Bude, Konfuija ili Lao Cea. Religija nijekontinuitet; to je individualni fenomen, to je lino rascvjetavanje. Ti se moeprosvijetliti iako moda nijesi svjestan da se to dogodilo nekome prije tebe. Ti nijesipovezan sa prolou na nain na koji je povezana nauka. Zbog toga se dogaa da, kadajednom neto bude otkriveno, postaje vlasnitvo svih.

Ajntajn je radio naporno trinaest godina da otkrije teoriju relativiteta; ti sada to svemoe proitati za jedan as nema potrebe da to iznova otkriva. Edison je godinamapredano radio, skoro tri godine, da bi otkrio prvu elektrinu sijalicu; sada vi moeteproizvoditi te sijalice, nije ponovo potreban Edison. Obini radnici koji nita ne znaju oelektricitetu mogu to proizvoditi- oni to i proizvode.


10/22

Ali religiozne istine su neto sasvim drugo: ti ih mora otkrivati uvijek iznova. Ono toje Buda otkrio ne postaje automatski i sveopte vlasnitvo. To umire sa njim, to nestaje sanjim; to je samo jedno individualno iskustvo, lina aroma. U tome je ljepota religije: dase to nikada ne moe nai na prodaji na pijaci. Moda se nauka moe nauiti u kolama,fakultetima i institutima; religija se ne moe uiti. Ona se uopte ne moe nauiti; ti se ne

moe informisati o religiji. Ti moe samo to lino otkriti.Da, vi moete dobiti inspiraciju, ali inspiracija nije i informacija. Vi moete bitiinspirisani prisustvom Bude, moete biti zapaljeni. Vi moete dospjeti do arke udnje dabudete nalik Budi, ali vi morate sve to sami da razotkrijete. I vi to ne moete prenijeti nasvoju djecu kao neko nasljedstvo. Sve to moete dati, sve to moete doprinijeti je damu pribliite snanu udnju za istinom- to je sve, ali to nije i sama istina. Odatle jeveoma teko masama da shvate to ja govorim. To je bilo teko i kada je Buda bio iv,bilo je teko i kada je Isus bio ovdje- uvijek e to biti teko jer mase ive u skladu saprolou. One se vraaju, stalno se povraaju tradicionalnom nainu razmiljanja. Njimaje unaprijed reeno to je ispravno a to nije; reeno im je bilo da li Bog postoji ili ne, ioni su sve to nauili. Oni su tako dobili previe informacija pa im je um prepun svega

toga, puni su takvog znanja; sada misle da sve to ve znaju.Zato kada neko doe i donese neku novu objavu na svijet, kada neko neto novo objavi,kada neko objavi da je otvoreniji za Boga, da je postao posrednik sa Bogom, narod seuznemiri. Njihove predodbe se ispolje; njihovi stari koncepti bivaju dovedeni uopasnost; tavie, oni ponu osjeati: Ako je ovaj ovjek u pravu, onda smo mi svovrijeme bili u zabludi- i ne samo mi ve i nai preci, nai oevi. Sve to se usmjeri protivnjihovog ega. Oni se tako radije vraaju svom egu nego da pogledaju u istinu. A onda,shodno njihovim predodbama, oni uju neto to uopte nije bilo reeno. Ja kaem jednustvar, a oni odmah to sebi objasne u sladu sa njihovim idejama. Oni to ne ele sasluati utiini; oni to proputaju kroz razne filtere njihovih misli.Na primjer, ovdje sjede zajedno jevreji, mohamedanci, hindusi, hriani, daini, budisti,siki- sve vrste ljudi se ovdje sakupljaju. Misli li da kada neto kaem jevrejinu, on to istouje kao dain, da muhamedanac isto uje kao i hrianin, da budist isto uje to ihindus? Nemogue! Muhamedanac ima svoje idejeKada, na primjer, ja govorim oponovnom roenju, hrianin, jevrej i muhamedanac su tada obazrivi- nesvjesno su nastrai- jer je njima bilo reeno da samo jedan ivot postoji; oni ne mogu povjerovati dapostoji mnogo roenja i mnogi ivoti. Ali kada govorim o toj temi, hindusi su zadovoljni,sasvim saglasni. I budisti su saglasni, i daini su saglasni, sasvim saglasni; ne postoji tadanekog problema u njihovom umu. I ne samo da se u tome slau sa mnom- oni su srenijer im izgleda kako se ja slaem sa njima! A to je tako i sa svim drugim stvarima.

Rijei ne posjeduju sasvim odreeno znaenje; one to ne mogu imati, inae bi svakaverbalna komunikacija bila veoma nauna. Rijei imaju mnoga znaenja, mnogeprostore, zato kada uje neku rije ti tome moe dati boju tvog uma. Ti to uje unekom tvom linom prostoru, na neki svoj privatan nain; ti posjeduje svoje osobenoznaenje. Kada ja govorim o Bogu, budisti se odmah zaustave u sluanju, prestanu sluatio tome. To se dogodi sasvim automatski- oni se automatski okrenu. Bog? Buda im jegovorio da su to besmislice, da su to besmislene ideje, i da to treba da bude tako. I nesamo Buda- tokom dvadeset i pet vjekova mnogi drugi mistici, koji su dospjeli dovrhovnog, su im govorili da Bog nije tu. Ali hindusi, muhamedanci, hriani i jevreji su


11/22

bili sasvim saglasni i sretni jer, naravno, ja govorim o Bogu- o njihovom Bogu! Daini ibudisti tada nee biti sretni; oni ne vjeruju u Boga.

Kada govorim o dui, daini e biti sretni, hindusi e biti sretni, bie muhamedancisretni, i hriani, i jevreji, ali budisti nee biti zadovoljni. Samo oni ne vjeruju ni u duu.Oni kau da ne postoji individualno bie; sve je u pokretu i promjeni. Upravo nalik

Gangu koji se mijenja svakog trena, isto kao to ti ne moe zakoraiti u istu rijeku dvaputa, ne moe sresti istu individuu ponovo. Nita nije stalno, ba nita. Sem promjena,sve se mijenja. Zato budisti, kada ja ponem govoriti o Bogu ili dui, prestanu da mesluaju. Oni kau: To nije za nas, nije nama upueno. Oni to ne rade svjesno- to susamo automatska, nesvjesna reagovanja, shodno njihovim navikama, obiajima,uslovljavanjima.Nema puno ljudi koji su protiv mene: stvarni razlog njihovog protivljenja je u tome to

oni ne razumiju ono to govorim ili uju neto to uopte nije ni bilo reeno. Oni uoptenijesu svjesni to ja ovdje radim. Oni nikada ne dou ovdje. Oni to zakljuuju shodnonapisima iz novina. Neki treerazredni novinar ovdje doe i zapie neto- to on moenapisati o meditaciji? On nikada nije meditirao.

Pogledajte samo te gluposti svijeta! Vi neete poslati nekog novinara da obavjetava onekoj operaciji ako on ne zna nita o medicini- ili ete to uraditi? Ako se odvija nekakonferencija o hirurgiji, vi ete poslati novinara koji poznaje tu oblast; samo on moe otome izvjetavati. Ako fiziari naprave neki skup, itaju se dokumenta i o tome sediskutuje, ti poalje nekoga- treba da poalje nekoga- nekog eksperta koji poznajefiziku. A moderna fizika je jedan veoma razvojni fenomen, potrebne su godine studija zato. Taj pojedinac mora biti i fiziar ako eli objektivno da izvjetava. Ti se ne moe utome osloniti na nekog obinog novinara koji izvjetava o politikim temama i njihovimrazmiricama. Ti ne moe poslati istog novinara da pie o fiziarima; tamo treba dapoalje posebnu osobu ili mora da angauje fiziara da pie o tom skupu jer e samoon to sve moi razumjeti.Reeno je da je za Ajntajnovog ivota samo dvanaest osoba u itavom svijet znalo to

on govori. Ko je tada mogao izvjetavati o njemu? Samo neko od tih dvanaest osoba jemogao neto napisati kako bi bilo dostupno razumu irokih masa. Ali kada vi aljetenovinara ovdje, nikada ne sumnjate, nikada ne provjeravate da li je on bio meditant, da lie on znati neto o meditaciji, neto o yogi, o sufizmu, o tantri, zenu, o tao. Ne, ti to neezahtijevati. Bilo ko e za tebe biti dobar da napie neto o svim tim raznolikim temama.A itaoci, obian narod, ovise o njihovim izvjetajima jer nijesu nikada u svom ivotumeditirali. Oni nikada nijesu imali ni jedan tren meditacije u svom ivotu. Oni nita neznaju o stanju bez uma. Oni nita ne znaju o tim pauzama, intervalima tiine, timprostorima kada um nestaje, kada ego nestaje, kada i vrijeme iezava. Kako on moe sveto razumjeti? Samo da gleda ljude kako u tiini sjede, moe li to tako spoznati? Akoneko sjedi u tiini sa zatvorenim oima, ti ga moe slikati, moe dobiti njegovu sliku aline moe dobiti sliku njegovog unutarnjeg dogaanja. Ti moe vidjeti ljude kako pleu,moe ih vidjeti kao sufije kako pleu vrtnju dervia; ti ih tako moe vidjeti i objaviti dasi vidio ljude kako pleu, kako skau, ali kako moe znati to se tada dogaa u njihovomunutarnjem svijetu?Ti mora uestvovati! Mora sebe otplesati. Ti e tako dobiti okus toga. Samo tada e

biti sposoban da objavi neto o tome- i to samo neto, nikako sve, jer je sve nemogueopisati; to se ne da iskazati. Onda ti ljudi koji ne razumiju taj dogaaj, njihov izvjetaj


12/22

moe biti samo senzacionalan. A onda mase to proitaju, a oni, inae, sve itaju u skladusa svojim poimanjima, i tada je neizbjena pogrena konotacija, tada se slau pogrenizakljuci jedan na drugisloj nad slojem zabluda! Ja sam sigurno ovjek kojeg u ovomtrenutku najnejasnije tumae u svijetu!Mene mogu shvatiti samo oni koji su u dubokoj ljubavi, u dubokom povjerenju sa

mnom. Ja mogu biti shvaen samo od onih koji su spremni da stave svoj um na stranu. Utakvom stanju tiine, neto iz mene e tai tvoje srce, neto e pokrenuti proces poimanja.

OSHOThe Book of the Books, Vol. 2 : Knjige Osho (Bhagwan Shree Rajneesh)

FILOZOFIJA

PITAGORA JE TREBAO DA ISKUJE NOVU RIJE, i iskovao je predivnu rije.Filozofija znai tenja ka mudrosti to nije ljubav za znanjem; zapamtite, to je ljubav

prema mudrosti. Znanje je intelektualno, mudrost je intuitivna. Znanje dolazi iz glave,mudrost dolazi od srca. Zato je to ljubav ne logika ve ljubav, ona nije proraunata vebezazlena, nije lukava ve inteligentna, nije intelektualna ve inteligentna. A on jeiskovao i rije filozof, takoe to je prijatelj mudrosti. Da li ste ikada primijetili? uvijek kada sa nekim zaponete neku raspravu vie ste okrenuti svom egu nego istini.Ponekada, ak, uvidite i lanost vaih rasprava, ali to ne moete prihvatiti jer vrijea ego.Vi raspravljate zato to je to vae miljenje, a ne zato to je to istina. Vi raspravljateprotiv drugaijeg miljenja zato to je to njegovo miljenje, a ne zato to je to neistinito.Rasprava zapoinje ne zbog istine ve nekog ego razloga tada je to sofizam, tada je toveoma ruan fenomen.Vi volite neku enu to je divno iskustvo. Ljubav izmeu mukarca i ene sadri veliku

istinu, njen miomiris, blagostanje. To je jedna od najnevjerovatnijih misterija ivota. Alikada idete kod prostitutke, to nije isto fiziki to je isto, ali spiritualno je sasvimdrugaije. Prostitutka je runa pojava: voljena je neto boanstveno.Filozofija je nalik voljenoj: sofizam je prostitutka. A sofisti ine upravo isto prostituiu

se. Oni su spremni da raspravljaju za bilo koga, za bilo koga ko je spreman da im plati.Ako platite sofisti, on e rasapravljati umjesto vas. Ako mu neko drugi plati vie, on eraspravljati za njega. On je tada spreman i da raspravlja protiv vas ukoliko mu neko plativie.uo sam:

Svake nedjelje je jedan svetenik bio uznemiren zbog jednog starca koji je bio veomapotovan, bogat i dobrostojei, ali koji se nedolino ponaao u crkvi. On je obiavao dasjedi upravo ispred svetenika i im bi on zapoeo slubu, starac bi odmah zaspao i poeoglasno da hre. A to je, naravno, bilo uznemiravajue upravo je sjedio ispred njega ihrao.Svetenik je bio uznemiren i pitao se ta da radi? ovjek je bio bogat i nije mu smio rei:

To nije u redu. Zato je naao nain. Mali djeak, njegov unuk, je obino pratio starca.Svetenik je pozvao djeaka i rekao mu: Dau ti etiri annasa svake nedjelje uvijek


13/22

kada tvoj djed zaspe, ti ga samo prodrmaj, samo ga probudi. Djeak je bio sretan i to jeuradio; stvar je djelovala.Tokom tri naredne nedjelje sve je bilo sasvim u redu: im bi starac poeo da hre, djeak

bi ga prodrmao. Ali etvrte nedjelje starac je zahrkao, svetenik je ekao, ali djeak je idalje sjedio mirno. Poslije slube on pozva djeaka i uputa ga: U emu je stvar? Zar si

zaboravio?On mu odgovori: Ne. Ali sada mi on plaa jednu rupiju. Rekao mi je: Ako me ne budeuznemiravao, ja u ti davati jednu rupiju.

To je bio sluaj i sa sofistima. Oni su bili spremni da diskutuju za svakoga, za bilo kogako je bio spreman da im plati. Oni su bili veliki diskutanti. Ali mudrost nema nitazajedniko sa raspravom! Buda nije bio diskutant on je neto iskusio. Ako je koristiologiku i jezik, to je bilo samo da bi iskazao ono to je iskusio, a ne da bi to dokazivao. Onnije do svog iskustva dospio putem jezika i logike: on je to iskusio kroz meditaciju, aonda je upotrijebio jezik i logiku da bi to iskazao.Logika i jezik su u redu kada su iskazivanja u pitanju, ali oni nijesu kreativni oni su

samo izraajni. Istinu je potrebno iskazati, tada su rijei korisne. Ali gledano spolja,veoma je teko rasuditi ko ispoljava svoje iskustvo, a ko se samo igra rijeima. To jeveoma teko za one koji jo nita nijesu sami iskusili.Pitagora je doao u Indiju, sreo je velike mudre ljude; on je sreo velike mudrace, velike

bramane. Po prvi put je vidio mudre ljude! Meditirao je godinama postao je mudarovjek na svoj nain, postao je prosvijetljen. A potom se vratio u Grku i vidio to setamo dogodilo: zaljubljena je nestala ostala je samo prostitutka.On je iskovao te nove rijei to su divne rijei, ali i one su zapale u istu zamku. Ako

sada odetete na univerzitete, bilo na Istoku ili na Zapadu, neete naii na filozofiju uPitagorinom duhu; tamo ne borave filozofi, pogotovo ne na univerzitetima, u duhuPitagore. Sada je na univerzitetima ponovo prisutan sofizam, a univerzitetski profesori ifilozofi su ponovo postali sofisti. Stoga je filozofija na samrtnom odru idite i uvjerite seu to na univerzitetima. Na hiljade studenata se upisuju na nauke, matematiku, fiziku,hemiju, bilogiju, geologiju. Pitajte koliko studenata pohaa filozofiju mogu se izbrojatina prste.Kada sam studirao filozofiju bilo je samo tri studenta. Ja sam bio jedan od njih, a dvoje

drugih su bile dvije djevojke. Samo tri osobe, a odsjek je imao deset profesora jednatreina profesora na svakog studenta. A te dvije djevojke uopte i nijesu bilezainteresovane za filozofiju. Njihov jedini interes je bio da dospiju do diplome tako bistekle boljeg mua. Poto nijesu bile primljene ni na jedan drugi fakultet, zato su odabralefilozofiju. One uopte nijesu bile zainteresovane za to.To se dogaalo ponovo i ponovo Jedan od profesora je bio veliki asketa; on se zarekao

da nee pogledati nijednu enu. Sada su bile dvije djevojke u grupi zato je on morao dadri predavanja zatvorenih oiju. A te dvije djevojke su skoro uvijek bile odsutne tako dasam ja jedini tu sjedio pred njime koji je drao zatvorene oi. Tako sam ja nauio dasluam zatvorenih oiju zapravo, on je priao, a ja sam spavao.Jednog dana je on to otkrio. Prvo je pomislio da sam i ja asketa i da sam se odluio da ne

pogledam enu on je bio presrean da je pronaao makar jednu finu duu. Ciouniverzitet se smijao, a on je mislio: Ovo je veoma dobro makar je jedna osoba


14/22

prisutna Ali jednog dana je to otkrio: poto nije bilo djevojaka, on je mogao da otvorioi, a ja sam duboko spava.Upitao me je: U emu je stvar?Rekao sam mu: Stvar je u tome to ne vidim nikakvu filozofiju u tome to predajete.

Zato je znatno bolje i korisnije da dobro spavam. To to predajete je samo smee, trule.

Vi ne poznajete tu stvar!To je zaista bilo tako. A taj ovjek je bio poten prvo je bio okiran, ali potom je otkrioistinu. Poto je tog dana govorio o Patanaliju i samadiju, ja sam ga upitao: Znate li taje samadi? Da li ste to ikada iskusili? Sve to govorite jeste ueno ali nije mudrost. Sveto govorite je mehaniki; kompjuter to moe obaviti znatno bolje i uspjenije od vas. Viste itali o samadiju ali itati o samadiju ne znai i poznavati to. To je nalik slijepomovjeku koji je itao o svjetlosti i koji o tome moe govoriti, on moe biti sposoban i dapie velike teze o svjetlosti, ali on o tome nita ne zna. On nita o tome ne zna, ba nita.On nema oi.To se dogaalo u cijelom svijetu, a razlog tome nije bio zato to ljudi nijesu bili

zainteresovani za istinu razlog je bio taj to je filozofija ponovo postala sofistika.

Najvei filozofi ovog vijeka nijesu nita drugo do lingvisti, logiarski pozitivisti,logiarski sitniari. Bertrand Rasel, G. E. Mur, Ludvig Vitgenstein sve velika imena ufilozofiji, ali svi oni su bili veoma preokupirani jezikom. Oni nijesu bili zainteresovani dali postoji Bog ili ne; oni su se zanimali time na koliko se naina moe upotrijebiti rijeBog, da li je ta upotreba ispravna ili ne, moe li se rije Bog upotrijebiti ili ne moe i,ako se moe upotrijebiti, koje znaenje ta rije donosi. Oni nijesu bili zainteresovani zaistinu o Bogu: oni su se samo zanimali za rije Bog i to su analizirali.Samo pomislite na osobu koja analizira rije ljubav moete li takvu osobu nazvati

ljubavnik? Ljubav je neto to treba iskusiti, neto to treba proivjeti. Filozof, bitiistinski filozof, znai da treba biti filozof ivota. Sutina rijei filozofija znai neto to jeegzistencijalno, iskustveno; to treba da bude utemeljeno u meditaciji, a ne uargumentaciji. Tako je filozofija ponovo pala na lo glas. Potrebna je nova rije. Naprimjer, bolje bi bilo da se rije filozofija zamjeni sa filousija. Usija dolazi odkorijena rijei sutina. Filousija bi znaila onog koji udi za sutinom ili Bitnou,onog koji ne eli samo da o tome razmilja ve i da to iskusi, ostvari, uvidi.To je uistinu znaenje indijske rijei za filozofiju darshan. Darshan znai uvidjeti,

vidjeti. Bolje bi bilo da i sada inimo istu stvar koju je inio i Pitagora prije dvadeset petvjekova. On je rije sophia promijenio u filozofija. Sada je potrebno ponovopromijeniti rije filozofija ja predlaem filousija: ednja za iskustvom sutine iliBitnosti, a ne samo za razmiljanjem o tome.

Vjena filozofija

VRT ZA NOVO

Velika revolucija je u toku. To e biti daleko dublji proces od onog koji se dogodio kadaje majmun siao sa drveta i postao ljudsko bie. Ta promjena je stvorila uma sada e sedogoditi jedna znatno znaajnija promjena koja e iznjedriti duu, kada ovjek vie nee


15/22


16/22

smrt. On e samo biti ovisan o sadanjosti. A ako bude ovisan o sadanjosti, on e bitibuntovnik protiv prolosti. A poto e biti buntovan, nee se uklopiti u umrtvljenodrutvo, u zamrlu bogomolju, nee se dati zavesti vojsci koja donosi smrt. Taj noviovjek je spreman da oko sebe okupi novo drutvo. Prvo svijest biva nova, a onda idrutvo mora biti novo.

Ta nova svijest ima drugaiji odnos prema moralu ona posjeduje moral koji proistie izsenzibiliteta svakog pojedinca. Ono staro puritanstvo, stare moralne norme i pristupimoralu su proizveli licemjerje i dvolinost u ovom svijetu.Oni su od ovjeka nainiliizofrenika: naizgled smiren, u dubini svoje due on je nespokojan. Taj stari tip ovjekaje ivio dvojni ivot. Novi ovjek e ivjeti sjedinjeni ivot. Ono to bude u njemu, bie ispolja vidljivo. On e biti autentian. To e biti istina novog ovjeka, to e biti njegovhram, bogomolja, njegov Bog- autentinost. A sa autentinou i osobenou neurozenestaju.Novi ovjek e biti poema proistekla iz cjelovitosti, bie ples neizmjerne radosti zaBoje darove, radosti zbog ivota i bitisanja, zbog cvijeta i drveta, zbog ptice, zbogsunca, pijeska i mora. Novi ovjek nee biti zagledan negdje u potrazi za Bogom, on e

gledati ovdje. Sada e biti jedino njegovo vrijeme, a ovdje e biti jedini njegov prostor.Novi ovjek e biti realist. On e voljeti ovu zemlju. Ovo je jedna divna planeta,najljepa planeta jer je najivlja. Ovu planetu treba voljeti, na ovoj planeti treba uivati.To je dar. Novi ovjek e nai svoju religiju u prirodi- a ne u mrtvim kamenim statuamave u ivahnom plesu drvea na vjetru. On e nai svoju religiju brodei po moru,penjui se po netaknutim vrhovima planina. On e pronai svoju molitvu u snijegu, umjesecu, u zvijezdama. On e biti u dosluhu sa egzistencijom kakva ona jeste; on neeivjeti sa apstraktnim idejama, on e ivjeti sa stvarnou. Njegova predaja e biti kaprirodi, a putem te predaje on e dospjeti i do natprirodnog. Njegova nauka e bitibazirana na spoznaji i razumijevanju prirode, a ne ka osvajanju prirode. On nee silitiprirodu, on e voljeti i uvaavati prirodu kako bi mu ona otkrila njene tajne.Novi ovjek e nastojati da otkrije nove oblike zajednitva, zbliavanja, prisnosti i

podjele dobara jer staro drutvo nee nestati ba odmah. Ono e se produavati i opirati,ono e nastojati da se grevito bori protiv svega novoga- upravo kako je oduvijek i bilo.Prije no se to preda i nestane, novi ovjek mora otkriti nove oblike zajednitva, novetipove porodica, nove komune. Taj novi ovjek e nositi duh avanturizma; njegov odnosprema stvarnosti nee biti sigurnost, njegov odnos e se ogledati u ekstatinosti ispontanosti. On nee uvijek morati imati pripremljen odgovor za sve, ali on e prihvatatisvaki izazov kao priliku za svoj rast, za istraivanje, za ispitivanje. On e u svemu tomeii toliko daleko koliko mu sami ivot doputai uvijek e ostati otvoren. Novi ovjeke biti spreman za rizik. Taj ovjek e biti osoba spontanosti,nenametljiv, uvijek voljanda rizikuje za novo, uvijek pripreman na novo djelanje ili ispoljavanje ma koliko to bilodivlje ili daleko. On e vjerovati da je sve mogue i da se sve moe okusiti. On e takoimati povjerenja u vlastito iskustvo i uvijek biti pripreman da provjeri nepovjerenjeprema drugim autoritetima. Na kraju, novi ovjek e nastojati da bude blizu prirode: blizumora, sunca,snijega; cvijea, ivotinja, ptica; blizu ivota, izrastanja, smrti.Sada moete razumjeti zato su ortodoksni, smjerni umovi protiv mene. Ja im spremam

grobnicuja spremam rasadnik, vrt za novo.

OSHO The Secret of Secrets, Vol 1


17/22

ZAJEDNICA BUNTOVNIH DUHOVA

Moja komuna je, u prvom redu, ne-asketska.Njen osnovni cilj je da pokua da uniti sve psiholoke slabosti u tebi u ta je ukljuenai sadomazohistika psiho boljka. Komuna te ui da bude zdrav i da ne osea krivicu utome to eli da bude zdrav. Ona te ui da bude human, jer je moje iskustvo u tometakvo, da su ljudi koji su pokuavali da budu boanski ostvarili suprotno tome. Oni sudospeli daleko nie od onoga to je humano. Oni su pokuavali da dospiju dalje odhumanosti oni su otili dalje od humanosti, ali u pogrenom pravcu.U manastirima su ljudi nalik ivotinjama, jer ukoliko vie mui sebe sve vie poinje

da gubi inteligenciju; inteligencija trai ugodnost. Inteligencija je jedan prefinjen cvijet.Ne pokuavaj da gaji cvijee u pustinji. Inteligencija je veoma fini cvijet. Taj cvijet raste

u sveobilju. On treba tlo obilja, plodnost, kreativnost, ispunjenost veseljem samo tadataj cvijet moe procvjetati. A bez inteligencije, ta si ti?Moj osnovni napor je da pomognem da tvoja inteligencija postane plamen, da ta vatra

spali sve to nije tvoje autentino. Ti postaje vatra i sagorjeva sve ono smee koje sudrugi ubacili u tebe. Zato, prvo inteligencija a zatim meditacija.Meditacija proizilazi iz inteligencije spaljuje samo otpad iz tvog bia. Tada si ist, sam,

ba onakav kakvim te egzistencija eli. Komuna je upravo mjesto gdje ljudi koji suzainteresovani za unutranje putovanje, za odiseju unutranjeg, ive zajedno, pomauijedno drugome da budu svoji, doputajui svakom da ima dovoljno prostora, ne upliuise ni u iji ivot, ne nameui se ni na jedan nain. Ukoliko te oni mogu podrati, dobro,ali ukoliko ti i ta podrka bude smetnja, oni te nee ak ni podravati, povui e se. Onipotuju tvoju individualnost, tvoj integritet, tvoju slobodu. Rije komuna sam izabrao jerto predstavlja zajednitvo. To nije neko drugo drutvo, nije manastir, aram. To je kadaindividue postanu individue; iako zajedno one ostaju same, a u proimanju, odnoenju,same, a u zajednitvu.Osama je po meni najvei duhovni kvalitet. Zato smo mi zajedno, ali bez ikakvog oblika

zarobljavanja, sasvim oputeni. Nikakvi odnosi ne obavezuju u mojoj komuni. Odnosi tunisu vie odnosi, ve samo odnoenje, proces. Dok to tako funkcionie, dobro je, a kadase putevi ponu razilaziti, mijenjati svoje smjerove, i to je sasvim dobro jer tako modapojedinac raste. Nikada se to ne zna. Mi moemo hodati zajedno nekoliko koraka,nekoliko milja, i tada se rastati sa zahvalnou tako da je veselje biti zajedno. A sadadopustimo da slavimo razdvojenost. Ti si meni pomogla, i ja sam tebi pomogao. I zatopomognimo drugima da naue da ive onako kako im to nalae njihovo bie.

Komuna je sasvim jedan novi pojam. Tu nema nieg to je produkt prolosti. Stari drevniarami su bili divni, ali su bili dio drutva. Oni su propagirali istu strukturu drutva,sistem od etiri kaste. Za njih su nedodirljivi bili nedodirljivi, i nijesu smeli ui u starihindu aram. Samo bi braman mogao biti prorok. udno je to da samo braman moeimati oi. To je bila i bramanska strategija da ostanu na vlasti. Oni su na taj nain bilimoni. No, oni su bili i dobri ljudi, iako nisu bili revolucionarni, bili su lijepi, ali ne ibuntovni.


18/22

Buntovnik je sinteza oboje. On je ma, a isto tako i pesma. To sve zavisi od situacije. Onmoe biti pesma, a moe biti otar kao ma. Ovo je komuna buntovnika. Mi nepodravamo ni jedno posebno drutvo, ni jednu politiku, naciju, rasu ili religiju. Mi smonapustili sve to je daleko iza nas. Mi smo doli sasvim sami da budemo sa onima koji sudoli sa istim razlogom da budu sami. Zato zapamtite to, takva samostalnost je neto

sveto. Ti nee ometati niiju samobitnost, slobodu, individualnost. Komuna, ljubav:budite zajedno, veselite se, ali nikada ne zaboravite da ste sami. Roeni ste sami,umreete sami, i treba da ivite sami. I svi oni koji su ovde, svi su oni individualci, sami.Oni ne slijede nikakvu doktrinu, dogmu, oni samo prate svoj unutranji glas.Pokuaj da to oslune i prati. Da, to je jo sasvim usamljen i slab glas, ali kada ga

jedom uje, ti vie nita ne moe raditi u ivotu sem ono to ti on nalae.

Osho Rajneesh Bible, Vol.II

DESTRUKTIVNOST

Zato se um razvijao u destruktivnom pravcu?

ovjek ivi skoro etiri miliona godina na ovoj planeti. Vei dio tog vremena je biloispunjeno mranim noima bez vatre, divljim ivotinjama, opasnostima i strahom koji jeproimao svaki trenutak. Zbog toga straha ovjek je i stvorio mogunost za opstanak.

Moda si primijetio da je dijete najslabaniji potomak u prirodi. Ono plijeni godinamabrigu drugih dok ne stane na svoje noge. U dubokim umama majka je bila neprestanozabrinuta za svoje dijete. Divlje ivotinje su bile u stalnom traganju za hranom kao iovjek. Osnovno traganje milionima godina bilo je samo za hranom. Pa ak i danas zamilione ljudi to je ostalo osnovni cilj.Um se razvijao uvijek na granici opstanka: kako se sakriti, nai sklonite, kako ivjeti u

mraku a da te ne unite. Takva teka vremena su trajala milionima godina. A ovjekovpotomak je bio slabaan i nije se mogao boriti sve dok nije otkrio oruje.

Ti ne posjeduje tako otre zube nalik lavu ili krokodilu, ali treba da bude tolikodomiljat da im nikada ne prie previe blizu. ak i ako bi imao no u ruci bilo bisasvim teko jer su prvi noevi bili od kamena i nedovoljno otri. Ako bi se lav pojavio tibi poeo drhtati i no bi ti ispao iz ruku. I sama rika lava bi bila dovoljna da se ukoi, dane zna ta da preduzme.ovjek je potom trebalo da izumi strijelu kako bi bio dovoljno daleko od ivotinje a da

je moe ubiti. Malo po malo su nova oruja dola, a sve to zbog njegove bezbijednosti.Kada je naao vatru, postao je sigurniji, a kada se u Kini izumio barut, bio je jo sigurniji.Kako je Kina postala najprije civilizovana oslobodivi se divljih ivotinja tako je stalnogstraha i opasnosti nestalo. No, um koji se gradio milionima godina je ostao. Iako je bioubijeen da nema vie potrebe da se plai, i dalje je bio uplaen. Mraka je nestalo, no onse i dalje plaio mraka. Neto to je sviknuto kroz milione godina, i dalje se nastavljalo.Vremena su se promijenila, ali um to jo ne zna u svojoj zaslijepljenosti.Jedan profesor koji je boravio kod mene je bio veoma protivan nainu kako ja uzgajam

drvee oko moje kue. Govorio bi: To drvee je neprijatelj. Ukoliko ih ne posjee, prijeili kasnije, ono e prekriti itavu kuu i unititi te.


19/22

ovjek se borio i sa drveem i bio je u pravu. Mi ne razmiljamo na taj nain sada Morali smo da raskrimo ume i izgradimo gradove i sela, isto tako i da bi istjerali divljezvijeri iz njih. Poto je um proao takvu borbu, on ne moe lako zaboraviti dugotrajnenavike. Iako danas nemamo nekog razloga za borbu mi proizvodimo sve vie i vieoruja samo iz puke navike. Svako danas zna da bi trei svjetski rat bio nemogu jer bi

unitio sav svijet. itava planeta bi postala jedno veliko groblje. Sav zanos borbe je bio upobjedi, ali ako ne bi bilo pobjednika, kakva bi svrha bila u tome? Sada samo pet zemaljaimaju nuklearno oruje, ali do kraja vijeka imae ih dvadeset i pet zemalja. Niko neshvata zbog ega sve to? Ve i sada imamo dovoljno nuklearnog oruja da moemozemlju unititi sedam puta.Um i dalje ponavlja iste stare strahove, pa ak i ako bi pristali da proizvode nuklearno

oruje neprijatelj bi i dalje postojao. Svaka drava razmilja na isti nain. Zato je iprisutna injenica da sedamdeset posto svjetskih dobara, proizvodnje i izuma odlazi narat koji se nee nikada dogoditi. Upravo zbog njegove totalitarnosti, trebalo bi tumogunost iskljuiti.Um se razvijao u destruktivnom pravcu samo da bi zatitio sebe. No sada bi ta energija

trebalo biti kreativno iskoriena. A um koji je stvorio atomsku i hidrogensku bombu iunitio gradove Hiroimu i Nagasaki u nekoliko sekundi No, danas su te bombe priusporedbi sa amerikim i ruskim nuklearnim naoruanjem samo djeije igre, igrake. Onisu otili znatno dalje u ovih etrdeset godina mi moemo unititi sebe za svega desetminuta.Ova totalitarnost je velika srea jer sada moramo nai nain da zatitimo sebe od straha

naeg uma, da zatitimo sebe od vlastitog oruja. Nema vie neprijatelja koga treba ubiti,a trei svjetski rat ukoliko bi se uopte dogodio bio bi samoubistvo. Mi treba dazatitimo sebe od vlastitog uma. On je stvoren zbog odreenih razloga, da nas zatiti oddivljih zvijeri koje su nam prijetili milenijumima. No, sada smo u opasnosti od naegdestruktivnog oruja. Ovo je veliki trenutak u istoriji ovjeanstva, moda i u ukupnojistoriji univerzuma, jer mi samo nasluujemo da se moda ivot krije jo na nekoj planeti,no to nije jo provjereno Moda je samo na zemlji ivot dospio do tog nivoa danekoliko ljudi postanu Bude, da nekoliko ljudi dospiju do spoznaje univerzalne tajneivota. Unititi to je sasvim idiotski, sasvim protiv univerzuma.Jedini izlaz iz toga je da otkrijete neto u sebi to savladava va um jer on ne zna nita

drugo do destrukciju. On zna samo jedan jezik koji je u strahu, u opasnosti, i kako spasitisebe od antagonistike vasione. ak je i veliki ovjek nalik Bertrandu Raselu napisaoknjigu Osvajanje prirode ( The Conquest of Nature) u kojem ispoljava isti strah uma: mitreba da osvajamo! Ovo treba da se promijeni, jer mi treba da uivamo u prirodi. Treba daotkrivamo tajnu i misteriju prirode i da idemo iza granice uma ova obmanjivanja nijesunaa priroda.Stoga nam je potrebna meditacija. Meditacija znai otkrivanje neeg u sebi to moe biti

jae od uma. Samo tako se moe zatititi da ne unitava ovjeanstvo i ovu divnuplanetu. Do sada je um bio na opstanak, no od sada e na opstanak biti samo umeditaciji. Meditacija znai izai izvan uma, tragati za neim u svijesti to je vie oduma, to nalae umu i to moe preurediti sami um. Um je samo jedan biokompjuter; ontreba nove podatke, to je sve. Umjesto straha, on moe nauiti ljubav; umjesto osjeanjaopasnosti, on moe uivati u beskonanosti ivotnih izvorita: gdje nema smrti, gdje sesamo oblici smjenjuju, gdje se ivot nastavlja iznova, i iznova. To je ono to treba


20/22

pokuati. To su svi mudraci u prolosti inili. U prolosti to i nije bilo tolikoprimjenjivano no, sada e ili sluati glas mudrosti ili ti prijeti samoubistvo. Nemadrugog izbora: meditacija ili samoubistvo sveopte samoubistvo.U vrijeme Gautama Bude bili su mali ratovi, tek par ljudi bi bilo ubijeno nije bilo zla.

Sada nas je um doveo u taj poloaj kada smo stasali za rekonstrukciju, za stvaralatvo.

Ukoliko je mogao biti toliko destruktivan, on bi se mogao transformisati za kreativnost to je jedna te ista energija. Energija je neutralna; moe je staviti u slubu smrti, a moei u interesu ivota. Nai napori treba da se usmjere sa umom i tijelom u slubi ivota,kreativnosti, muzike, poezije, plesa. Veliki je to trenutak kada mi moemo obnoviti um sanovim informacijama tako da isti um koji je donio nuklearno naoruanje moe sada dadonese veliku radost, dovoljno hrane, bolju odjeu, vie zdravlja, dui ivot, manjebolesti, eliminisati starost sasvim.

Vrijeme je za to dolo jer niko iole pametan nije zainteresovan za trei svjetski rat. Samonekoliko vremenih politiara to zateu, iako ni oni otvoreno ne mogu rei da su za takoneto. No njihove se pripreme nastavljaju i to je opasno jer se takav rat moe dogoditi isluajno. Nikada nije bilo takve podijeljenosti u gleditima. Zato, oni koji ele da poine

samoubistvo to mogu uraditi, ali njima se ne smije dopustiti da unite itav svijet.OSHO Zen pokret : Knjige Osho (Bhagwan Shree Rajneesh)

NOVI OVJEK: istinski duh Zemlje

U novom covjeku je sadrana citava moja filozofija ivota: kako treba potpuno ivjeti,intenzivno, u cjelosti; i tako da ne cinimo od ivota ispraznost vec da ucinimo da svakitrenutak bude najvece uivanje ples, pjesma i slavlje.Stari ovjek koji je bitisao do sada je ve na samrtnikoj postelji. On je mnogo patio i

treba svu nau suut. On je bio uslovljavan da ivi u bijedi, u patnji, u samoodricanju.Njemu su obeavali: sva obeanja su se odnosila na zagrobni ivot, ali samo ako bude zaivota patio. to bude vie sebe muio, to bude vei mazohista, to bude vie unitavaovlastito dostojanstvo to e biti vie nagraen.To je bio veoma pogodan koncept za uloene interese jer je od ovjeka koji je spreman

da pati veoma lako nainiti slugu. ovjek koji je spreman da se rtvuje danas za nekonepoznato sjutra je ve unaprijed izrazio svoj pristanak da bude obrobljen. Budunosttako postaje njegovo ropstvo. Hiljadama godina je ovjek samo ivio u nadi, u zamislima,snovima, utopijama, ali nikako u stvarnosti. No, nema drugog ivota do ovog sadanjeg,do ovog koji sada ivimo.Novi ovjek je bunt, revolt, revolucija protiv svih uslovljavanja koja ga mogu obrobiti,sprijeiti, iskoristiti, a sve to u ime nade za izmiljenim rajom. Svi proli pristupi ivotubili su zauujue sloni u jednoj stvari: da je ovjek rtvena ivotinja pred nogamaizmiljenog Boga.Bila su vremena kada je ovjek bio iv rtvovan, masakriran ispred kamenih statua.

Mada se danas niko ne bi usudio da uini takvu stvar, psiholoki se stvar jo nijepromijenila. ovjek je i dalje rtvovan: bilo u ime kapitalizma ili komunizma, u ime nekearijevske rase, u ime islama, u ime hrianstva, hinduizma. Umjesto kamenih bogova


21/22

danas postoje zvuni nazivi, beznaajni, ali je ovjek pristao da ivi tako iz prostograzloga jer je kao dijete roen u masi koja je unaprijed kondicionirana. Uitelji suuslovljavani, roditelji su uslovljavani, susjedi su uslovljavani i zato je malo dijete skorobespomono ono ne moe ni pojmiti bilo koju drugu alternativu sem da bude dio temase.

Proli ovjek je bio masa, raf na toku: stari ovjek nije imao individualnost. Oni kojisu ulagali interese u ovjeka trudili su se da unite samopotovanje i dostojanstvo, radosti zahvalnost da si ljudsko bie, da si najvia kreacija u dugom putu evolucije da sistoer slave.Takve ideje su bile opasne. Ako bi ovjek imao samopotovanja, dostojanstva ljudskog

bia, ti ga ne bi mogao uniziti kao roba, ne bi mogao unititi duu i proizvesti od njegarobota. Sve do sada ovjek je samo toboe ivio njegov ivot je, meutim, bio samopretpostavka.Novi ovjek je revolt protiv itave prolosti. To je deklaracija da mi elimo da stvorimonovi nain ivota, nove vrijednosti ivota. To je znak da smo dospjeli do novih ciljeva daleke zvijezde su na naem nianu. I mi neemo dopustiti nikome da nas rtvuje u ime

nekog lijepog naziva. Mi elimo da ivimo nae ivote, ne prema nekim idealima veprema svojim tenjama, prema svojim strastvenim intuicijama. Mi elimo da ivimo odtrenutka do trenutka. Nas nee niko zavaravati da ivimo za neko sjutra i obeanja zabudunost.Novi ovjek sadri svu budunost ovjeanstva. Stari ovjek treba da umre: on je vespremio svoj grob on na to eka svaki trenutak, sve vie i vie. to mislite da radiRonald Regan? On kopa grob za ovjeanstvo, i to to je mogue dublji. Ti ljudi izgledakao da se plae i mrtvih pa ako grob nije dovoljno dubok mogli bi se mrtvi vratiti,.. dase mogu vratiti u ivot.Nuklearno oruje i sve druge destruktivne sprave su spremne za sveopte samoubistvo.Stari ovjek je odluio da umre. Sada je na inteligenciji svijeta da se odijele od takvogovjeka prije no to on uniti i tebe, takoe. Treba se odijeliti od starih tradicija, starihreligija, starih nacija, starih ideologija.Po prvi puta sada staro i nije vie zlatno. Staro je samo utemeljenje jedne rune prolosti.

Sada je velika odgovornost za nove generacije, za mlade ljude da odbace prolost. Uprolosti su religije obiavale da se odreknu svijeta. No, ja vas uim da volite svijet kakobi on mogao opstati, a da se odreknete sasvim prolosti i oslobodite njenog kontinuiteta.Novi ovjek nije za unapreenje starog: on nije za kontinuitet fenomena, za poboljanje.

Novi ovjek je deklaracija smrti starog i roenje potpuno osvjeenog ovjeka neuslovljenoga; bez nacija, bez religija, bez ikakve diskriminacije izmeu mukarca iene, crnih i bijelih, Istoka i Zapada, Sjevera i Juga. Novi ovjek je manifest ujedinjenogovjeanstva. To je najvea revolucija u svijetu ikad viena.Ti si moda uo za udo koje je proizveo Mojsije dijelei more na dva dijela. To udo

nije nita. Ja elim da podijelim ovjeanstvo: itavi okean ovjeanstva se dijeli u dvadijela staro i novo. Novo e voljeti ovaj ivot, ovaj svijet. Novo e uiniti umjetnostivljenja, ljubavi i umiranja. Novo nee interesovati raj ni pakao, grijeh ni vrline. Noviovjek e eljeti samo da ostvari radosti ivota, ivotna zadovoljstva vie cvijea,ljepote, humanosti, milosti. A mi imamo kapaciteta i mogunosti da nainimo od oveplanete raj i uinimo ovaj sadanji trenutak najveu ekstazu ivota.


22/22

Dopustite da staro zamre. Dopustite da to bude staro voeno ljudima nalik RonaldReganu. Neka slijepci prate slijepca. Ali ne oni koji imaju mlad duh a kada kaemmlad duh u to ukljuujem i one koji su po godinama stari, koji nijesu stari po duhu, ane uvrtavam one mlade koji su ve starci po duhu. Duhovno mlad moe biti novi ovjek.Novi ovjek nije nada. Ti si ve ispunjen time. Moj rad je samo da te uinim svjesnim da

je novi ovjek ve stigao. Moj rad je da ti pomognem da ga prepozna i potuje Noviovjek nije neko ko treba da doe sa neke druge planete. Novi ovjek je u tebi i tvojojsvjeini, u tiini tvoga srca, u dubini tvoje meditacije, u tvom predivnom prostoru ljubavi,u tvojoj pjesmi radosti, u tvojem plesu ekstaze, u tvojoj ljubavi za ovu zemlju. Nijednareligija te ne ui da voli ovu zemlju, a ova zemlja je tvoja majka, ova drvea su tvojabraa, a ove zvijezde su tvoji prijatelji.

Kada vidi da se stari ovjek sve vie kree prema svom grobu tada e biti lake za tebeda se odrekne njega i njegovog naina ivota, njegovih crkava, sinagoga, hramova,njegovih bogova i njegovih svetih spisa. Tvoja sveta spisa su tvoj cijeli ivot i niko ih nemoe ispisati samo ti to moe ispisati. Ti dolazi na svijet sa jednom otvorenom ipraznom knjigom i do tebe je to e sa njom da uradi. Roenje nije i ivot: to je samo

prednost koju si dobio da stvori ivot, da stvori tako divan ivot, slavan i toliko voljenkoliko moe zamisliti, koliko moe usniti.San i stvarnost novog ovjeka e biti jedno jer e njegovi snovi biti utemeljeni u ovoj

zemlji. Oni e donijeti cvijee i voe. Oni nee biti samo snovi, oni e nainiti svijetzemljom iz snova. Ostvari odgovornost! ovjek se nije nikada ranije suoio sa veomodgovornosti, odgovornost da se odrekne itave prolosti, da to ostrani iz svog bia.Budi ponovo Adam i Eva i dopusti da ova zemlja bude Rajski vrt; a ovoga puta emo

vidjeti ko e biti taj Bog koji e imati petlje da istjera ovjeka odatle. To treba da budena vrt i ako Bog eli da bude u tom naem vrtu on e trebati da zakuca na naa vrata.Zemlja moe biti prekrasna, magina, udotvorna nae ruke imaju taj dodir samo to

nijesmo probali nikada prije. ovjeku nikada nije bila data ansa da iskoristi sve svojepotencijale ka rastu, da se rascvjetava, da donese ispoljenje, zadovoljenje, da prekrije svuzemlju cvijeem, da ispuni itavu zemlju mirisima. Po meni taj miris je boanski.Novi ovjek nee klanjati Bogu kao stvoritelju svijeta. Novi ovjek e stvoriti Boga uobliku mirisa, ljepote, ljubavi, istine. Sve do sada Bog je bio tvorac, a za novog ovjekasamo e ovjek biti tvorac, a Bog e biti stvoren. Mi moemo stvoriti boansko to je unaim rukama. Zbog toga ja govorim da je Novi ovjek najvea revolucija koja se ikaddogodila na ovoj zemlji. I to se nikako ne moe zaobii jer je stari ovjek ve objavio daje mrtav. Dopustimo mu da umre u miru. Oni koji imaju buntovni duh e se jednostavnoodijeliti od toga i oni e biti spasioci, oni e stvoriti Noevu arku, oni e biti zaetnicinovog svijeta. A poto mi znamo stari svijet i njegovu nesreu, mi moemo izbjei svu tubijedu, svu tu ljubomoru, sav taj bijes, sve ratove, sve te ruilake tendencije

Mi moemo proi kroz potpuni preobraaj: moemo stvoriti bezazlene ljude, voljeneljude, ljude koji diu u slobodi, ljude koji pomau jedni drugima da budu slobodni. Mimoemo stvoriti izobilje za sve, da budu dostojanstveni, da budu potovani ne u duhunekih ideala i vrijednosti ve samo onakvi kakvi jesu.Novi ovjek je na putu da bude istinski duh ove zemlje.

OSHO: Zlatna budunost

osho opsitnije

Documents