opĆi postupci spreČavanja infekcija

OPĆI POSTUPCI SPREČAVANJA INFEKCIJA

sterilizacija

Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege N.P. 2006.

Edukacijski ciljevi Definirati i objasniti pojmove sterilizacija,sterilizacija

toplinom, hladna sterilizacija, intrahospitalna infekcija

Opisati i objasniti metode sterilizacije Opisati i objasniti čimbenike koji utječu na

uspješnost sterilizacije Opisati, objasniti i pripremiti materijal za sterilizaciju Opisati, objasniti i primjeniti kontrolu sterilizacije Opisati, objasniti organizaciju jedinice za centralnu

sterilizaciju Opisati, objasniti mjere za sprečavanje

intrahospitalnih infekcija Opisati, objasniti i primjeniti postupke za

sprečavanje intrahospitalnih infekcija


Sterilizacija je postupak

kojim se uništavaju svi živi oblici mikroorganizama

(patogeni, apatogeni i njihove spore) na predmetima koji se steriliziraju

(instrumenti, zavojni materijal, gumene rukavice, tekućine).


Metode sterilizacijeMetode sterilizacije Sterilizacija toplinom (toplinska sterilizacija

termostabilnih materijala):Sterilizacija suhom toplinomSterilizacija vlažnom toplinom

Hladna sterilizacija – sterilizacija kemijskim sredstvima

(termolabilni materijal):sterilizacija etilen-oksidomsterilizacija tabletama formaldehidasterilizacija potapanjem u antiseptike koji imaju

germicidnu moć sterilizacija ionizacijomsterilizacija gama-zrakamaplazma sterilizacija


Sterilizacija toplinom najbolji i najpristupačniji postupak za uništavanje

mikroorganizama toplina uzrokuje koagulaciju bjelančevina i

inaktivaciju fermenata važnih za život mikroorganizama

Sterilizacija toplinom ovisi o:vrsti topline i posrednikavisini temperaturedužini trajanja sterilizacijesposobnosti penetracije sterilizirajućeg sredstvaotpornosti mikroorganizma.


Sterilizacija suhom toplinom Suhim zrakom steriliziraju se predmeti koji podnose

visoku temperaturu – stakleni i metalni predmeti (instrumenti – kirurški noževi, škare, pincete; štrcaljke, igle…).

Suha toplina ne djeluje korozivno i ne oštećuje predmete koji se steriliziraju.

Zavojni materijali, rublje, gumeni predmeti (gumene rukavice) ne mogu se sterilizirati suhom toplinom.

Suhom toplinom sterilizira se u posebnim aparatima – sterilizatorima na suhi zrak različitih veličina i oblika.

Zrak se u sterilizatoru zagrijava električnom strujom do željenog stupnja, a termostat osigurava određeno vrijeme održavanje postignute temperature.

Rukovanje aparatom je jednostavno, sterilizacija uspješna ako poštujemo sva načela u pripremi materijala za sterilizaciju, ako postignemo odgovarajuću temperaturu

(180 ºC) i održavamo je tijekom jednoga sata.


Postupak: nakon upotrebe treba predmete oprati, dezinficirati,

isprati, osušiti čiste i suhe predmete složiti prema vrsti ili u setove za

određeni zahvat u metalne ili staklene kutije (kasete) staviti indikatorske trake za kontroliranje uspješnosti

sterilizacije (kemijski indikator) otvorene kasete i poklopce (unutarnja strana okrenuta

prema gore)staviti u sterilizator zatvoriti sterilizator uključiti sterilizator (termostat postavljen na 180 ºc) postići temperaturu od 180 ºc (počinje sterilizacija) željenu temperaturu održavati jedan sat isključiti sterilizator instrumente ostaviti u zatvorenom sterilizatoru jedan

sat nakon završene sterilizacije (radi hlađenja) izvaditi i zatvoriti kutije sa steriliziranim materijalom pregledati indikator – traku (provjeravanje promjene

boje).Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege N.P. 2006.

Sterilizacija vlažnom toplinom

Sterilizacija vrućom vodenom parom pod tlakom pouzdan je postupak za uništavanje svih vrsta mikroorganizama i njihovih spora.

Tlačena vruća vodena para ima dobru sposobnost

penetracije u materijale koji se steriliziraju.

Za uništenje mikroorganizama važni su činitelji određena temperatura i tlak, tijekom propisanog vremena.

Sterilizacija vlažnom toplinom obavlja se u posebnim aparatima, autoklavima. Primjenjuje se u bolničkim ustanovama. Autoklavi su različitog oblika i veličine, a svi rade po istim osnovnim načelima. Temperatura vodene pare razmjerna je visini tlaka u autoklavu.



Ovisno o vrsti materijala koji se sterilizira temperatura u autoklavu kreće se između 126 i

138 ºC, tlak između 1,5 i 2,5 bara,a vrijeme sterilizacije je od tri do 30 minuta.

Vlažnim zrakom steriliziraju se tekstil (ogrtači, plahte, komprese, pelene, zavajni materijal), metalni predmeti (instrumenti), gumeni predmeti (rukavice, sonde, nastavci) i stakleni predmeti, a

ne steriliziraju se ulja, masti i prašci.


Sterilizacija vlažnom toplinom Svi predmeti koji će biti sterilizirani trebaju biti

umotani i zapakirani kako bi se spriječila rekontaminacija nakon sterilizacije.

preporuča se veličina paketa 30×30×60 cm ili najviše 6 kg suhog rublja

Kao materijali za umatanje koriste se kraft-papir, muslin (gustoće 140 niti), netkani omotači i papirnoplastični omotač.

Predmete treba umotati u dva sloja papira ili netkanog materijala. Ako se primjenjuju jednostruko ovijeni sterilni omoti, njihov se sadržaj pri otvaranju može kontaminirati doticajem s vanjskom površinom.

Sterilni materijali koji se prenose do operacijskih dvorana i drugih prostora unutar bolnice moraju imati dodatnu vanjsku zaštitu od prašine, koja se može ukloniti prije unošenja predmeta u čisti prostor.



Priprema materijala za sterilizacijuPredmeti od tekstila: nakon uporabe predmete (za višekratnu uporabu –

kute, ogrtači, komprese, plahte) treba oprati, dezinficirati, isprati, osušiti

složiti prema vrsti ili u komplete za pojedine zahvate predmete za jednokratnu uporabu (tupfere različitih

veličina) složiti prema veličini, obliku složiti okomito i rahlo (što omogućava dobru

penetraciju vodene pare) u posebne kutije za sterilizaciju s baktericidnim platnom ili u tekstil umatati setove, a u papir pojedinačne komade rublja. kutije ili omoti s materijalom ne smiju biti veći od 25x25x50 cm

staviti kemijski indikator za kontroliranje sterilizacije.Studij sestrinstva Osnove zdravstvene njege N.P. 2006.


Priprema materijala za sterilizacijuPredmeti od metala: nakon uporabe predmete treba oprati, dezinficirati,

isprati i osušiti provjeriti ispravnost svakog instrumenata oštrice škara i kirurških noževa (skalpela) zaštititi

stavljanjem u navlake instrumente umotati u tekstil ili papir, pojedinačno

ili u setove za pojedine zahvate, tako da se omoti mogu lako otvoriti i sadržaj uporabiti uz najmanju mogućnost kontaminacije

staviti kemijski indikator za kontroliranje sterilizacije



Priprema materijala za sterilizaciju

Predmeti od gume i plastike: nakon uporabe oprati, dezinficirati, isprati i osušiti utvrditi neoštećenost rukavica složiti rukavice prema veličini i paru, naprašiti ih s

obje strane talkom i u svaku staviti smotak gaze svaki par rukavica omotati gazom ili papirom predmete staviti okomito u vrećicu ili kutije staviti kemijski indikator za kontroliranje

sterilizacije.



Priprema materijala za sterilizaciju

Predmeti od stakla: nakon uporabe oprati, dezinficirati, isprati i

osušiti staviti u vrećicu ili kutiju staviti indikator za kontroliranje

sterilizacije.


Sterilizacija vlažnom toplinom Materijal pripremljen za sterilizaciju označimo datumom i

vremenom sterilizacije, stavljamo u autoklav, zatvaramo i uključujemo određeni program, ovisno o vrsti

materijala koji ćemo sterilizirati. Program određuje visinu temperature, tlaka i vrijeme trajanja sterilizacije.

Nakon izvršene sterilizacije i hlađenja sestra otvara i prazni autklav, zatvara rešetke na bubnjevima, autoklavne košare ili kutije odlaže u prostor za sterilni materijal i pri tome razvrstava prema odjelima ili vrsti materijala, vrsti setova.

Sterilne predmete treba složiti tako da se omoti ne gužvaju, savijaju, pritišću ili probuše.

Zapakirani se pribor treba držati na čistim policama koje moraju biti 20 – 25 cm iznad poda, 45 – 50 cm ispod stropa, te 15 – 20 cm od zida.

Sestra zadužena za sterilni materijal mora voditi dokumentaciju o svim postupcima u sterilizaciji i distribuciji sterilnog materijala (datum, odjel).



Rok upotrebe, vrijeme tijekom kojega je materijal sterilan

uvjetovano je načinom i materijalom umatanja, postupcima rukovanja, uvjetima čuvanja, a ne vremenom.

materijal u bubnjevima smatra se sterilnim 48 sati, u kutijama i setovima s baktericidnim platnom šest

tjedana, pakiran i hermetički zatvoren u vrećici ili foliji 6

mjeseci do dvije godine (ovisno o vrsti folije), ako su neoštećeni.

Prije upotrebe svaki je set / pakovanje potrebno pomno pregledati prije otvaranja kako bismo utvrdili na nema oštećenja.

Pribor se ne smije upotrijebiti ako postoji i najmanja sumnja da je omot oštećen.


Nadzor sterilizacije autoklavom obuhvaća:

provjeru opreme, punjenja autoklava i setova, izlaganja te dokumentiranje.

Provjeru opreme obavljamo svaki dan prije prve sterilizacije. Prilikom jutarnjeg zagrijavanja programiramo autoklav za

Bowie&Dick test (134 ºC za 3,5 min). U sredinu komore stavimo test paket (između složenog

materijala stavimo testni papir s kemijskim indikatorom i pokrenemo program. Nakon završetka programa iz testnog paketa izvadimo

testni papir i odčitamo rezultat. Vakumska pumpa u autoklavu ispravno radi ako je kemijski indikator na testnom papiru ravnomjerno promijenio boju.

Dobar rezultat znak je da možemo početi raditi, a loš rezultat signal je da taj autoklav moramo isključiti iz uporabe i pozvati ovlaštenog servisera.


Nadzor sterilizacije autoklavom

Tehnička provjera sterilizacije provodi se za vrijeme svake sterilizacije

pomoću termometara i manometara ugrađenih u autoklav.

na autoklavu se nalazi automatski pisač koji ubilježava visinu temperature i tlaka tijekom sterilizacije.

nakon završene sterilizacije potrebno je na karticu označiti datum i vrijeme sterilizacije i spremiti je u dokumentaciju.


Nadzor sterilizacije autoklavomKemijski nadzor sterilzacije sastoji se od

nadzora izlaganja i nadzora sterilizacije svakog pojedinog seta.

Kemijski pokazatelji papirne su trake zalijepljene na svaki set ili kutiju, koje promijene boju kad su određeno vrijeme izložene temperaturi i vlazi.

Za nadzor sterilizacije svakog pojedinog seta služi kemijska traka koja se uloži u set prije pakiranja i mijenja boju pri sterilizaciji.


Kemijski nadzor sterilzacije kemijski indikatori (6 klasa) ne pokazuju je li sterilizacija bila uspješna, pokazatelj je da je neki materijal bio

izložen temperaturi određeno vrijeme - prošao sterilizaciju trake,

papirići koji reagiraju promjenom boje supstance duž crte


Kemijski integratoriKemijski integratoriinformacije o više parametara u ciklusu

sterilizacije postizanje određene temperature kroz

određeno vremensko razdoblje kvaliteta pare relativna vlažnost,

Stavljaju se u pakete - unutarnji indikatori


Biološki nadzor sterilizacijeBiološki nadzor sterilizacije najvažnija je provjera funkcije sterilizatora, jedina metoda provjere uspješnosti sterilizacije. biološke indikatore (Bacillus Stearothermophilus spore – za

sterilizaciju u autoklavu i Bacillus Subtilis spore – za sterilizaciju suhim zrakom i etilen oksidom) staviti u sterilizacijsku komoru na mjesta najteže dostupna pari.

Nakon završene sterilizacije paketić s biološkim materijalom šalje se u mikrobiološki laboratorij, gdje se utvrđuje jesu li mikroorganizmi uništeni ili ne.

Moderniji biološki pokazatelji osim trake sa sporama imaju i hranilište, te se analiza može napraviti u jedinici za sterilizaciju, gdje postoji priručni inkubator koji omogućuje odčitavanje rezultata nakon 24 – 48 sati, što je mnogo brže od čekanja rezultata iz mikrobiološkog laboratorija (tri i više dana).

Nova generacija bioloških pokazatelja može se odčitati za 1 – 3 sata. Uništene spore potvrđuju uspješnost sterilizacije. Sustavi za brzo

odčitavanje bioloških indikatora uklonili su jedini nedostatak biološke kontrole – čekanje rezultata.

Materijal nakon tri sata možemo izdati s punom sigurnosti da je sterilan.

Europski pravilnici preporučuju biološki nadzor svakog punjenja autoklava, a najmanje jedanput u tjednu (povjerenstvo za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija).


Dokumentiranje sterilizacije

Sterilizacija kemijskim sredstvimaSterilizacija kemijskim sredstvimaSterilizacija etilen-oksidomSterilizacija etilen-oksidom Sterilizacija etilen-oksidom metoda je izbora za

materijale osjetljive na visoke temperature (plastični ili gumeni predmeti, oštri predmeti, osjetljivi instrumenti, predmeti koji se ugrađuju u bolesnikovo tijelo).

Plinoviti etilen-oksid je sterilizirajuća supstancija baktericidnog, fungicidnog i virucidnog djelovanja. Zapaljiv je i toksičan, a u izravnom dodiru s kožom i sluznicama izaziva opekline, pa zahtijeva poseban oprez.

Sterilizacija etilen-oksidom provodi se u posebnim sterilizatorima. U prisutnosti etilen-oksida, temperature u komori od 54 do 55 ºC i tlaka od 1,5 do 5,5 bara, tijekom 1 – 2 sata, automatski reguliranim međuodnosima tih činitelja odvija se proces sterilizacije.


Sterilizacija etilen-oksidomSterilizacija etilen-oksidomPostupak: pripremiti materijal za sterilizaciju staviti materijal i indikator za provjeravanje

uspješnosti sterilizacije u komoru sterilizatora uključiti regulator za temperaturu i tlak, te u

prisustvu etilen-oksida sterilizirati materijal u propisanom vremenu

po završenoj sterilizaciji materijal ostaviti u prostoru za prozračivanje (od 12 sati do 7 dana)

čuvati sterilan materijal


Sterilizacija etilen-oksidomSterilizacija etilen-oksidomPriprema materijala za sterilizacijuPriprema materijala za sterilizacijuPostupak:Postupak: prije sterilizacije predmete oprati, dezinficirati, isprati

i osušiti svaki predmet posebno staviti u pvc vrećicu, a

gumene i plastične hermetički zatvoriti (zbog opasnosti stvaranja toksičnog klorhidrina)

staviti u košare. prozračivanje steriliziranih predmeta traje najmanje

12 sati, a materijala predviđenih za implantaciju u bolesnike (valvule, pace-makere, proteze) 5 do 7 dana

nakon završene sterilizacije i prozračivanja košare ili kutije sa sterilnim materijalom odlažu se u prostor za sterilni materijal i pri tome se razvrstavaju

materijal koji se sterilizira mora biti označen datumom. prikladno čuvan,

sterilizran etilen-oksidom, ostaje sterilan 1 – 2 godineStudij sestrinstva Osnove zdravstvene njege N.P. 2006.

Sterilizacija parama formaldehida Formaldehid se upotrebljava za sterilizaciju i

dezinfekciju predmeta osjetljivih na vlagu i visoke temperature. Njegove pare djeluju baktericidno, no nemaju sasvim pouzdano sterilizirajuće djelovanje.

Predmete koje želimo na taj način sterilizirati ili dezinficirati (najčešće su to optički instrumenti i dijelovi aparata za anesteziju) poslije pripreme stavljamo u kutije, ormare ili prostorije koje hermetički zatvaramo. Na jedan prostorni metar dolazi 10 tableta formaldehida, koji se i isparuju tijekom 10 sati do 72 sata na sobnoj temperaturi.

Ili se provodi u sterilizatoru na temperaturi 60-70C u negativnom tlaku i traje 1-3 sata ovisno o koncentraciji plina


Sterilizacija parama formaldehidaPostupak: Nakon uporabe predmete mehanički očisti i po

mogućnosti oprati, dezinficirati, isprati i osušiti Složiti u kutiju, ormar ili prostoriju predviđenu za

sterilizaciju Staviti tablete formaldehida Hermetički zatvoriti kutiju, ormar ili prostoriju Držati zatvoreno 10 sati do 72 sata Prije uporabe predmete isprati sterilnom vodom i

osušiti sterilnom gazom (da ne bi došlo do oštećenja tkiva formaldehidom).

Ili zapakovane staviti u sterilizator na temperaturu 60-70C - negativan tlak - 1-3 sata ovisno o koncentraciji plina, prozračivanje

Kontrola sterilizacije formaldehidom provodi se mikrobiološkim metodama.


Sterilizacija potapanjem u antiseptike Sterilizacija potapanjem u antiseptike moguća je,

ali nepouzdana metoda i primjenjuje se samo kad nemamo drugu mogućnost sterilizacije.

upotrebljavaju dezinficijensi koji imaju visok stupanj dezinfekcije / sterilizacije: glutaraldehid (Endoplival), glutaraldehid, glikosal i benzalkonij-klorid (Aldesol), peroctena kiselina, hidrogen peroksid za sterilizaciju endoskopa, termolabilnih instrumenata, pribora za anesteziju i respiratornu terapiju


Sterilizacija potapanjem u antiseptikePostupak: Nakon uporabe predmete očisti. Za čišćenje termolabilnih

instrumenata i pribora, osobito endoskopa, te za postizanje najboljeg učinka kemijskog sredstva koje će se rabiti za sterilizaciju najbolje se koristiti enzimskim detergentima (Endoplival).

Enzimski detegent treba pripremiti prema uputi proizvođača, svaki dan ponovno. Instrumente uroniti u pripremljenu otopinu.

Detergentni se učinak otopine povećava zagrijavanjem (najviše do 60 ºC) nakon čišćenja instrumenti se isperu tekućom vodom

Pripremiti otopinu antiseptika prema naputku proizvođača Predmete potopiti u otopinu (otopina mora prekrivati predmete) Zatvoriti posudu u kojoj su predmeti potopljeni Predmete držati potopljene određeno vrijeme prema naputku

proizvođača Prije uporabe predmete isprati destiliranom vodom, zatim 70%-

tnim etilnim alkoholom i posušiti. Nakon toga je spreman za uporabu.

Uspješnost sterilizacije kontrolira se biološkim metodama.


Sterilizacija ionizirajućim zrakamaSterilizacija gama zrakama ima široku

primjenu u tvornicama koje proizvode pribor i medicinske instrumente za jednokratnu upotrebu (štrcaljke, igle, sonde, rukavice, katetere, setove za pojedine zahvate i sl.).

koristi se elektronsko zračenje beta čestica iz linearnih akceleratora ili gama zračenje


Plazma sterilizacija postupak se odvija u vakuumu. nakon evakuiranja zraka u komoru se injicira 1,8 ml

otopine 58%-tnog vodikova peroksida. Stvorena plazma veže se za stanice mikroorganizama i uzrokuje ireverzibilne promjene.

temperatura 37 do 44°C traje 55 minuta predmeti pristupačnih površina, ali se ne smiju

sterilizirati materijali koji imaju sposobnost upijanja poput pamuka, gaze ili papira te u sebi sadrže celulozu.

za pakiranje se koristi specijalna folija ili omot koji nema sposobnost apsorpcije.


KONTROLA STERILNOSTIKONTROLA STERILNOSTI postupak kojim se utvrđuje odsutnost ili dokazuje

prisutnost mikrobiološkog onečišćenja ispitivanog materijala koji je prošao sterilizacijski postupak

provodi se samo kada postoji opravdana indikacija postupak ispitivanja odvija se u strogo aseptičnim

uvjetima bez izravna djelovanja UV svjetla ili aerosola

uzimaju se uzorci materijala i očitavaju nakon 10 dana s jedne i 14 dana s druge podloge

materijal je sterilan ako su oba uzorka sterilna odnosno ako se nije pojavio rast mikroorganizama niti na jednoj podlozi


POPOGREŠKE PRI STERILIZACIJIGREŠKE PRI STERILIZACIJIMoguće greške nastaju kao posljedica:

ne poznavanja teorije sterilizacije, ne poznavanje rada specifičnog sterilizatora, prenatrpanosti sterilizatora, ne pravilne pripreme setova, ne održavanja uređaja, prekratkog trajanja sterilizacije, pokušaja da se ubrza postupak sterilizacije


Organizacija jedinice za sterilizaciju

Centralna sterilizacija je radna jedinica koja osigurava sterilni materijal i pribor za cijelu bolnicu.

Organizacijom centralne jedinice za sterilizaciju smanjuje se broj aparata i osoblja koje provodi sterilizaciju i ima dobar nadzor nad njezinim provođenjem.

Jedinice za sterilizaciju u pravilu su građevinski podijeljene u tri zone – «nečisto, čisto i sterilno».

Temperaturu u svim prostorima trebalo bi održavati između 18 i 22 ºC, relativnu vlažnost između, 35 i 70%, a strujanje zraka usmjeriti od čistih prema relativno nečistim prostorima.

Kvalitetu rada u tim jedinicama osigurava kvalificirano osoblje, provođenjem standardiziranih postupaka, neovisno o vrsti aparature koju posjeduju.


Postupak: Nakon uporabe pribor s odjela (instrumente, rukavice,

nastave, sonde…) donijeti u jedinicu za sterilizaciju pribor zaprimiti u zoni za nečisto (obično je označena

crvenom bojom) provesti mehaničko čišćenje, dezinfekciju, ispiranje i

sušenje. ručno čišćenje kontaminiranih predmeta može izložiti djelatnike patogenim mikroorganizmima koje se prenosi krvlju i drugim štetnim mikroorganizmima, te bi ga trebalo izbjegavati. za čišćenje treba upotrebljavati aparate za ultrazvučno čišćenje, strojeve za pranje posuđa, strojeve za pranje – dekontaminaciju ili perače sterilizatore.

čisti pribor premjestiti u zonu za čisto (obično je označena plavom bojom), zaprimiti čisto i suho rublje iz praonice

ispitati ispravnost svakog predmeta složiti instrumente u setove staviti kemijske indikatore za kontrolu seta umotati setove i pojedine predmete


Staviti indikatore za kontroliranje sterilizacije i naznačiti datum i vrijeme sterilizacije

umotane setove i pojedinačni pribor staviti u košare staviti u sterilizator i uključiti odgovarajući program nakon završene sterilizacije isključiti sterilizator ohladiti i isprazniti sterilizator, a sterilni materijal

premjestiti u zonu za sterilno (obično je označena zelenom bojom)

indikatore za biološki nadzor sterilizacije pregledati u jedinici za sterilizaciju ili poslati u mikrobiološki laboratorij

svaku sterilizaciju dokumentirati (datum, vrijem, tehničke parametre, kemijske pokazatelje ispravnosti sterilizacije)

sterilan materijal i pribor dostaviti na odjele (idealno nakon biološke provjere).


Intrahospitalne infekcije i njihovo sprečavanje

Intrahospitalna (bolnička, nazokomijalna) infekcija je svaka infekcija nastala za vrijeme boravka bolesnika u stacionarnim zdravstvenim ustanovama.

Intrahospitalne infekcije danas su važan zdravstveni problem, usprkos velikom napretku ostvarenom u liječenju zaraznih bolesti.


Čimbenici koji uzrokuju intrahospitalnu infekciju su:nesprovođenje odgovarajuće organizacije radazanemarivanje mjera dezinfekcije i sterilizacijeneracionalna uporaba antibiotika (dovodi do

pojave rezistentnih spojeva mikroorganizama)uporaba aparata koji se teže dezinficiraju ili

steriliziraju (aparati za dijalizu, pribor za anesteziju, respiratori…).


Sprečavanje intrahospitalnih infekcija sprečavanje unošenja izvora zaraze u stacionarne

zdravstvene ustanove. unošenje izora zaraze onemogućuje se:

odgovarajućim građevinskim uvjetima u zdravstvenim ustanovama

pravilnom organizacijom radaodržavanjem higijenepravilnim provođenjem svih mjera antisepse i asepse redovitim mikrobiološkim pregledima radi dobivanja

uvida u higijensko stanje i stupanj bakteriološke kontaminacije bolničke sredine

ranim otkrivanjem infekcije i sprečavanjem širenjaonemogućavanjem infekcije kontaktima (bolesnici,

osoblje, učenici, studenti, posjete).


Sprečavanje intrahospitalnih infekcija

Za uspješno provođenje mjera sprečavanja i suzbijanja intrahospitalnih infekcija od velikog su značenja građevinski uvjeti koji osiguravaju organizaciju kružnih tokova čistog i nečistog onemogućavaju njihovo međusobno križanje (stubišta, liftovi, ulaz – izlaz, operacijski blokovi, intenzivna skrb, dječji odjeli, zarazni odjeli,

sterilne jedinice, centralna sterilizacija, primanje – otpuštanje bolesnika…).


Mogućnost nastanka intrahospitalne infekcije postoji u svim stacionarnim zdravstvenim ustanovama, a posebno na odjelima s povećanim stupnjem ugroženosti (rodilište i odjel za novorođenčad, ginekologija, dječji, kirurški, zarazni i onkološki odjel, psihijatrijske bolnice, odjeli intenzivne skrbi, odjel za opekline i transplantaciju, odjeli za hemodijalizu).

Posebno treba voditi brigu da se infekcija ne iznosi sa zaraznih odjela i iz mikrobioloških laboratorija, te da se nečistim rubljem i priborom ne kontaminira bolnička sredina


Da bi se spriječile intrahospitalne infekcije, naodjelima treba biti dobro i pravilno

organizirano:

primanje bolesnika posjete bolesnicima postupak s rubljem i posteljinom rad u kuhinji i postupak s kuhinjskim priborom rad na čišćenju i održavanju higijene svih prostora

(posebno sanitarnih čvorova) postupak sa smećem i otpacima i njihovo

odnošenje. zdravstveni djelatnici i djelatnici u zdravstvu

moraju se u svome radu pridržavati mjera osobne zaštite jer time štite sebe, svoje suradnike i bolesnike.


Mjere kojih se svi moraju pridržavati jesu:

pravilna uporaba zaštite odjeće i obuće pravilna uporaba maski, rukavica… pravilno i redovito pranje ruku pravilno rukovanje sterilnim materijalom i

lijekovima ulaziti kroz aseptički propusnik (zone određene za

ulaz u bolnicu i pojedine odjel, garderobe) zabrane kretanja s jednog odjela na drugi

(naročito vrijedi za odjele s povećanom opasnošću širenja infekcije)

redovito provođenje zdravstvenih pregleda osoblja.


opĆi postupci spreČavanja infekcija

Documents