okrug broj 212 (stiški glas - jun 2014)

16
PRAVI POGLED NA BRANIČEVSKI OKRUG JUN 2014. * BROJ 212, GODINA VI BESPLATAN PRIMERAK Briga o starima uzvraćanje usluga str. 2 OKRUGЛО “Palančani” oduševili publiku Str. 7 Gde idete na more ??? Prvi seoski internet kafe KAFE ŽABA SMOLJINAC Realizovan projekat UPP-a Za jaču vezu sa dijasporom (strana 5) Prijem za najbolje učenike osnovnih i srednjih škola Narodna muzika: Vlastimir Pavlović - Carevac Vinogradi suze liju... (strana 14) UPP Malo Crniće traži transparentnost!!! (strana 3) I posle mesec dana izostaju odgovori relevantnih institucija Ambasada Mađarske “nema”! (strana 4) Porodična proizvodnja za primer (strana 11) dr Jelena Stojanović, lekar opšte prakse u DZ MC Od Pirota, Krupnja, Despotovca, Loznice do Malog Crnića (strana 13) www.novineokrug.rs

Upload: okrug-novine-bokan

Post on 01-Apr-2016

237 views

Category:

Documents


5 download

DESCRIPTION

br,212

TRANSCRIPT

Page 1: Okrug broj 212 (Stiški glas - jun 2014)

PRAV

IPOG

LED

NABR

ANIČ

EVSK

IOKR

UG

JUN 2014. * BROJ 212, GODINA VI BESPLATAN PRIMERAK

Briga o starima uzvraćanje uslugastr. 2

OKRUGЛО

“Palančani” oduševili publiku

Str. 7

Gde idete na more ???

SSTTIIŠŠKKII GGLLAASS

Prvi seoski internet kafeKAFE ŽABA SMOLJINAC

Realizovan projekat UPP-a

Za jaču vezu sa dijasporom(strana 5)

Prijem za najbolje učenike osnovnih i srednjih škola

Narodna muzika:Vlastimir Pavlović - Carevac

Vinogradi suze liju...(strana 14)

UPP Malo Crniće traži transparentnost!!!(strana 3)

I posle mesec dana izostaju odgovori relevantnih institucija

Ambasada Mađarske “nema”!(strana 4)Porodična proizvodnja za primer

(strana 11)

dr Jelena Stojanović, lekar opšte prakse u DZ MC

Od Pirota, Krupnja, Despotovca,Loznice do Malog Crnića

(strana 13)

www.novineokrug.rs

Page 2: Okrug broj 212 (Stiški glas - jun 2014)

STRANA 2 BROJ 212JUN 2014. STIŠKI GLAS

Izdavač: OKRUG D. O. O. PožarevacSedište: Čede Vasovića 4/15.Redakcija: Antileta Živković, Aleksandar Captenić, Srebranka Tomić,Zorka Stojanović, Tanja Jelenković i Mića Antonijević.Odgovorni urednik: Saša Stojadinović.Direktor, glavni i odgovorni urednik: Nenad Petrović.Tehnički urednik: Bokan Nastasijević.Telefon: 012/541-725, fax:012/541-726, 061/6837-321, 060/0222-634.e-mail: [email protected] i [email protected]Štampa: GPK ŠTAMPARIJA BORBA, Kosovska 26, 11000 Beograd

ISSN - 1820 - 9688

Pismaprijatelju

E prikane, šta da ti pričam iodakle da počnem... Od posle-dnjeg našeg dopisivanja izdeša-valo se sve i svašta, prosto zanevericu. Ono o čemu se priča odsredine maja pa do danas, po-plave, i stiški kraj nisu mimoišle.Najgore su prošli žitelji Velikogsela, mada nema mesta koje nijena direktan ili indirektan načinosetilo posledice od ove pošasti.Prosto, ne želim više da se osvr-ćem za tim... bitno je da se što presaniraju posledice, kako bi životnastavio dalje. Mnogo je štete...ali kao što je poznato kod nasSrba, kada je teško mi se ujedi-njujemo... To je jedina lepa nu-spojava koja se dogodila.Solidarnost na delu je viđena. Štopre se vratimo u kolotečinu, tim ćepomenuta solidarnost i nestane.To jest, gotovo da je već nestala.

No, da sumiram, bitno je po-moći ljudima u saniranju posle-dica od poplava. Uveren sam daće to ubrzo da se desi. Svi po-mažu...

Dobro, idemo dalje.... školarcečeka više nego zasluženi raspust.Da se odmore od knjige, kako liči.Prijemni ispiti za srednje škole suzavršeni, a za najbolje učenike jepriređena prigodna svečanost uopštinskom zdanju. To je pravastvar, nema šta, jer „mali“ intelek-tualci treba da znaju da se oz-biljno računa na njih, i da njihovirezultati su propraćeni od svihstruktura u društvu. Sve pohvale.

Leto će u svim naseljima op-štine Malo Crniće, biti uzbudljivo.Naši „gastarbajteri“ će sigurnoskoknuti do zavičaja... što će ukrajnjoj crti doneti veliki broj aktiv-nosti za sve žitelje. Kad već spo-minjem dijasporu, UPP jerealizovao projekat u kome postojisvi podaci vezani za broj našihljudi koji su preko, o njihovim ak-tivnostima i načinu na koji onimogu da korespondiraju sa svo-jom maticom... Još jedna pravastvar koju su uradili sposobni ljudiiz Unije.

Što se tiče sporta, sezone sugotove. Sada su na programu let-nji turniri koji će, siguran sam oku-piti veliki broj ljudi, i one koji voleali i one koji nisu baš ljubitelji fud-bala.

Do sledećeg pisanija, želim tilep provod i uživanciju u letnjemodmoru.

Uspešno se realizujeprojekat EXCHANGE 4

Briga o starimauzvraćanje usluga

Projekat “Briga o starima uzvraćanjeusluga“ koji se finasira sredstvima Evropskeunije a čija je vrednost blizu 143 000 evra rea-lizuju Opština Veliko Gradište, grad Požare-vac, Opština Malo Crniće i opština Golubac.Ovaj projekat sa svojom realizacijom počeo je03. februara ove i završava se za godinudana. Osnovni cilj projekta je pružanje podr-ške sprovođenju nacionalne politike socijalnezaštite na lokalnom nivou. Specijalno uvođe-nje i unapređenje postojećih usluga za negustarih lica u sve četiri lokalne samouprave.

U okviru projekta u Gradištu su dodeljenačetiri vozila marke Dachia Sendero ukupnezbirne vrednosti oko 3,2 miliona dinara. Trebanapomenuti da su tom prilikom iz projektaplaćeni i svi ostali propratni troškovi poput teh-ničkog pregleda i registracije vozila. Na pri-godnoj svečanosti povodom sveganavedenog prisutnim predstavnicima opšti-nama korisnicima i realizatorima najpre seobratio Zlatibor Stević, menadžer kompletnogprojekta.

- Danas smo se okupili u okviru projektaExchange 4, Briga o starima uzvraćanjeusluga koji se finasira sredstvima Evropskeunije i za koji mogu da kažem da upešno na-preduje. U njemu je pored ostalog predviđenai nabavka četiri vozila. Javna nabavka je spro-vedena, i svi partneri danas će dobiti po jednovozilo.

U ime lokalnih samouprava koje su dobilepo automobil marke Dachia Sandero, obratiose Dragan Milić, predsednik opštine VelikoGradište.

- Ovo je mnogo značajan projekat za svečetiri opštine, gde ćemo preko gerontodo-maćica da pomažemo starim licima. Takvihljudi, kojima je potrebna pomoć, na žalost izdana u dan ima u sve većem broju.

Dragan Mitić, predsednik opštine Malo Cr-niće ističe da će ovo vozilo ispuniti u punojmeri svoju namenu. On ističe da će se njimepružati pomoć ne samo starim već i socijalnougroženim licima.

N. P.

Tri sednice UO za jedan pravilnik

Preokreti kao nafudbalskom terenu!

U poslednjih mesec dana, jedna tema zaokuplja pažnju Crnićkejavnosti. Na izgled manje bitna, ali u suštini i takva, kakva je, po-stala je predmet razgovora među celokupnim građanstvom.Naime, radi se o nedavno usvojenom Pravilniku o specijalizaciji uDomu zdravlja Malo Crniće. Kako ne postoji, jasno definisan Pra-vilnik na nivou Ministarstva zdravlja, Zakon je ostavio zdravstvenimjedinicama da sami definišu ovo pitanje.

Za donošenje Pravilnika o specijalizaciji u Domu zdravlja MaloCrniće bile su potrebne tri sednice Upravnog odbora ove zdrav-stvene ustanove. Kako saznajemo iz izvora bliskih Domu zdravlja,kriterijumi oko dodele specijalizacije su bili predmet spoticanja okodonošenja ovog dokumenta. Treba napomenuti da Upravni odborDoma zdravlja Malo Crniće broji pet članova, računajući predsed-nika, od kojih su dva predstavnici kolektiva. Na prvoj sednici nijebilo glasanja već je samo pročitan pravilnik. Na drugoj, donet jenovi pravilnik koji je ima značajne razlike u odnosu na Pravilnikkoji je pročitan na prvoj sednici. Te razlike su se odnosile na krite-rijume oko određivanja specijalizenata. Iako tada usvojen, pred-sednik UO je odbio da potpiše, iako ga je Zakon na to obavezivao.Kako saznajemo, predsednik je zatražio da i drugi pravilnik ide nadalju doradu. Kroz nekoliko dana održana je i treća sednica UOna kojoj se pričalo o pomenutom pravilniku.I ovoga puta znatno iz-menjenom. Jer u dotadašnjim pravilnicima kao kriterijumi su seuzimali prosek na fakultetu i mišljenje stručnog kolegijuma. Novipravilnik pored ova dva uslova uveo je novi, a to je starost speci-jalizanta, odnosno broj godina. Ovaj dodatni kriterijum je naišaona veliku raspravu među članovima. Oni koji su branili pomenutikriterijum iznosili su da se njime povećava regularnost, dok pro-tivnici kao argument protiv iznose diskriminišuću crtu ovog uslova.Epilog je sledeći: Na sednici se glasalo, i rezultatom 3:2 usvojenje poslednje dorađeni pravilnik.

Ivana Stajić, jedan odčlanova Upravnog odboraDoma zdravlja Malo Crniće,smatra da svi treba da buduravnopravni, i da nema raz-loga da neko bude nagrađen,a neko ne, a to se usvojenimpravilnikom zapravo čini.

- Svi treba da budu jed-naki. Jedini kriterijumi kojitreba da budu su prosek nafakultetu i ocena stručnog ko-legijuma. Kriterijum oko brojagodina, smatram kao totalnosuvišan, jer možda neko nijebio u mogućnosti, iz objektiv-nih razloga, odmah posle fa-kulteta da ide naspecijalizaciju. Po meni tajkriterijum predstavlja totalnudiskriminaciju.

Stajićevoj je simptomatično i to da je pravilnik dva puta slat nadoradu, da iako je na drugoj sednici usvojen nije potpisan odstrane predsednika odbora, već je bila potrebna i treća sednica zanjegovo razmatranje.

- Svako treba da ima svoje stavove, očigledno se ovde radikako neko drugi kaže. Na jednoj sednici si za, a na drugoj protiv!To mi nikada neće biti jasno. – začuđeno komentariše Ivana Sta-jić.

Bilo kako bilo, očigledno je jedno, da bez obzira na „telo“ kojeupravlja određenom organizacijom uvek postoji neki mozak kojimora da se pita.

N. P.

Page 3: Okrug broj 212 (Stiški glas - jun 2014)

BROJ 212 STRANA 3JUN 2014. STIŠKI GLAS

Održana 16. sednica SO Malo Crniće

Razmatran izveštaj oposlovanju Direkcije

Na sednici lokalnog parlamenta koja je održana 12. juna ove godine, od-bornici su razmatrali 16 tačaka dnevnog reda.

Najviše je bilo onih tačaka koje su se odnosile na izveštaje o radu preduzećai ustanova čiji je opština osnivač a bilo je reči i o rešenjima i razrešenjima čla-nova odbora osnovnih škola. Peta tačka dnevnog reda bila je razmatranje ope-rativnog plana za odbranu od poplava za vode drugog reda na teritoriji opštineMalo Crniće.

Uz prisustvo predsednika opštine Malo Crniće Dragana Mitića, sednicom jepredsedavala Goranka Stević, predsednik SO Malo Crniće.

Najpre je razmatran izveštaj o poslovanju JP “Direkcija za izgradnju op-štine Malo Crniće“ za 2013. godinu. Povodom ove tačke izveštaj je podneodirektor ovog preduzeća Tomislav Stojićević koji je naveo da su svi pro-grami realizovani po planu i na vreme a sve prema Programu poslovanja.Sve planovi se u ovom preduzeću realizuju, objasnio je on, kroz Sektor zatehničke poslove i Sektor za opšte i pravne poslove.

Odbornici su ranije dobili podaci o izvršenju finansijskog plana ovog predu-zeća koji je sadržao i podatke o obavljenim poslovima u putnoj infrastrukturi i vo-dosnabdevanju. Među podacima je bilo i detalja oko rekonstrukcije Doma kultureu Smoljincu, ali i onih u Toponici i Kuli.

Diskusija odbornika o izveštaju direktora Stojićevića uglavnom se odnosila napodatak da je ostalo 30.000.000 dinara neutrošenih sredstava koja su već bilaodobrena za realizaciju u 2013. godini. Kako je kazao prvi čovek JP “Direkcija zaizgradnju opštine Malo Crniće“, do toga je došlo usled izvođača radova koji su ka-snili sa realizacijom pa su se sredstva prenela u tekuću godinu. Sve je to, dodaoje on, apsolutno transparentno i vidljivo na tenderima i u Upravi za javne nabavke.

- Imali smo dosta kritika na račun “Direkcije“, jer su odbornici opozicijasmatrali da je trebalo i moglo više i bolje da se uradi. Sve

dobronamerne kritike prihvatamo i trudićemo se da kaoSkupština u budućnosti utičemo na ovo javno pre-duzeće da u 2014. ostvari bolje rezultate. Nakondiskusije izveštaj JP “Direkcija za izgradnju opštineMalo Crniće“ za 2013. godinu je većinom glasovausvojen. Izveštaji osnovnih škola Moše Pijade Malo Cr-

niće, Milisav Nikolić Boževac i Đura Jakšić iz Toponicekoji su bili vraćeni na doradu prezentovani su danas i mi

smo njima izuzetno zadovoljni ovoga puta. Ono što mogu dakažem na ovu temu je i da razmišljamo o centralizovanoj nabavci uglja zaškole. – kazala je Goranka Stević, predsednik Skupštine opštine Malo Crniće.

Predsednik Opštine Malo Crniće je u izjavi medijima nakon sednice kazao daje sednici Skupštine prethodila sednica Opštinskog veća gde su utvrđeni predloziodluka koje su bile predlog razmatranja u lokalnom parlamentu.

- Donete su odluke na osnovu izveštaja komisija u oblasti sporta, kulturei udruženja građana i nevladinih organizacija o dodeljiva-

nju sredstava koja će biti preusmerena u narednom pe-riodu. Koristim odluku i da kažem da je formiranaKomisija za praćenje sistematske deratizacije i po-stupka dezinsekcije na teritoriji opštine Malo Crniće.Izabran je i izvođač i ubrzo će se pristupiti realizacijitih mera i aktivnosti jer smo bili dužni da to uradimo i

u redovnim prilikama a naročito nakon velikih poplavakoje su pogodile i našu opštinu. Podsećam i da je Op-

štinsko veće donelo odluku a dodeli pet stipendija studen-tima sa teritorije Malog Crnića. Usvojeni su i zahtevi za pomoć pri izvođenjuodređenih radova na crkvenim objektima u naseljima Boževac, Aljudovo iMalo Crniće. – napomenuo je Dragan MItić

S. Stojadinović

UPP Malo Crnićetraži transparentnost!!!

Na jednoj od prošlih sednica Skupština opštine Malo Crniće,odbornik Saša Stević, ispred Unije za poljoprivredu i preduzetništvoopštine Malo Crniće postavio je nekoliko odborničikih pitanja, odkojih je najznanimljivije svakako ono koje se odnosi na ukidanjednevnica opštinskim funkcionerima.

Predstavnici UPP-a u Skupštini opštine Malo Crniće, ponovili predlogo ukidanju dnevnica, naknada, nadoknada i svih novčanih dodataka zavreme radnog vremena opštinskim funkcionerima. Postavljeno jeodborničko pitanje i zahtev, da se dostavi finansijski izveštaj o isplati istihu 2013. god. i navedu po imenima, visina primanja u 2013.god.

- Mi znamo da je u ranijem periodu trošeno više sredstava za tenamene ali ne želimo da se uvek pozivamo na vreme dok

su drugi određivali pravila, već da vidimo šta smo miposle promene vlasti u opštini uradili, da se lošapraksa prekine. - bile su reči odbornika UPP-a SašeStevića.

Takođe pred Skupštinu, ispred ove odborničkegrupe, su izneta još dva predloga. Prvi se odnosi nadonošenje odluke o imenovanju ulica u svim mes-

tima, kako bi iste bile obeležene, što bi u krajnjem ciljuomogućilo lakše funkcionisanje u korespodenciji I evi-

denciji. Drugi predlog se odnosi na omeđavanje i sređivanjeatarskih puteva.

Sredinom juna, tačnije 19., stigao je odgovor na traženo odborničkopitanje koje se odnosi na isplatu dnevnica opštinskim funkcionerima u2013. godini. U odgovoru se kaže:

“Shodno Pravilniku funkcioneri (izabrana, postavljena i imenovanalica, koja su u random odnosu u organima lokalne samouprave) za pris-ustvo sednicama SO-e, Opštinskog veća, komisija ili tela, primali sudnevnice u visini predviđenoj Pravilnikom (2000, 1500, 1000). Iz knjigov-odstveno – finasijske dokumentacije ne može se utvrditi vreme održa-vanja sednica Skupštine, Opštinskog veća, komisija ili tela, iz razloga štodokumentacija ne sadrži taj podatak (izuzev datuma). Drugom doku-mentacijom odsek za budžet i trezor ne raspolaže:

Tokom 2013. godine primljene dnevnice bile su (neto):Predsednik Opštine, Dragan Mitić 59.000 dinara, zamenik predsed-

nika Goran Dačić 44.000, predsednik Skupštine opštine Goranka Ste-vić 58.000, potpredsednik Skupštine opštine Sašica Antonijević – Vujić22.500, sekretar SO-e, Momčilo Jovanović 109.500, sekretar Opštin-skog veća Jelica Mrdak 56.000, pomoćnik predsednika opštine ToplicaĐorđević 80.000, pomoćnik predsednika opštine Zlatko Mijatović25.000, načelnik Opštinske uprave Marina Marković 23.000, direktor Di-rekcije Tomislav Stojićević 9.500, direktor JKP “Čistoća” Miroslav Živo-jinović 6.500, direktor TO, Jasna Jović 3.000, direktor Biblioteke ZorkaStojanović 1.000, načelnik Opštinske uprave Dušan Ivković 39.500, di-rektor Centra za kulturu Ivan Ivić 16.000, direktor Ustavnove za decuM. Milošević 4.000, direktor Doma zdravlja Emad Esleem 4.000 dinara.

U napomeni se ističe da se najveći iznos primljenih dnevnica odnosina prisustvo sednicama Skupštine i Opštinskog veća.”

N. P.

Pod poplavama bilo 477 domaćinstva iviše od pet hektara oranica

Prvi poplavnitalas je pogodioKulu gde se vodilavelika borba uspašavanju, a druginalet je pogodio Ve-liko Selo, Kalište iMalo Crniće, a kas-nije i deo Salakovca.Najteže je bilo u Ve-likom Selu gde jenalet vode oštetio

195 kuća, u Kuli je oštećeno 123 kuća uz Vitovnicu, u MalomCrniću 76 kuća, u Salakovcu 30 kuća, u Kalištu 30 kuća, takođe jepoplavljena Kafana Kum, objekat Pure petrola, oštećen most naregionalnom putu.

Naselja Vrbnica, Aljudovo, Batuša, Kravlji Do i Veliko Crnićesu prošli sa manje štete u odnosu na gore navedena naselja.

Ukupno posledice od štete pretrpelo je 477 domaćinstva do jepod vodom bilo 5.143 hektara oranica.

D. O.

NNNNeeeevvvvrrrreeeemmmmeeee kkkkiiiiddddaaaalllloooo ddddrrrrvvvveeeeććććeeeeUsled nevremena koje je prošle nedelje zahvatilo opštinu Malo

Crniće došlo je do pada nekoliko stabala u centru opštine, prilikomčega, na sreću, niko nije povređen i nije bilo veće materijalne štete.

Došlo je i do kratkog nestanka električne energije, usled čega jeprekinuto obeležavanje Vidovdana.

Kako smo saznali, dejstvovala je i protivgradna zaštita, tako dagrada nije bilo, ali je usled jakog vetra ipak pričinjena šteta napoljoprivrednim kulturama.

D. O.

Page 4: Okrug broj 212 (Stiški glas - jun 2014)

STRANA 4 BROJ 212JUN 2014. STIŠKI GLAS

Ministarka Udovički u posetiOpštini Malo Crniće

Za par satipodeljeno seme

poljoprivrednicimaPotpredsednica Vlade i ministarka

državne uprave Kori Udovički posetila jeopštinu Malo Crniće gde je obišla punk-tove na kojima se vršila raspodela semenakukuruza i soje koja je obezbeđena zah-valjujući inicijativi Kancelarije za obnovu ipomoć poplavljenim područjima Min-istarstva poljoprivrede i Ministarstvadržavne uprave i lokalne samouprave ideset najvećih poljoprivrednih kompanija.

Udovički je tom prilikom izrazila zado-voljstvo što je odziv građana bio dobar, čak80 odsto ukupne pomoći za ovu opštinuraspodeljeno je u prvih par sati.

- Naše ministarstvo se uključuje kao po-drška, s obzirom da imamo odličnu komu-nikaciju sa lokalnim samoupravama. Usvakom trenutku će se znati svaki detalj, koje koliko dobio, šta je kome potrebno i to morada bude transparentno. Sve to će se nalazitina sajtovima opština. Za početak je jako bitnoda spasemo, šta se može za ovu godinu, azatim u programima obnove koje sada razvi-jamo pokušamo svi zajedno da unapredimopostojeću poljoprivrednu sliku.

Potpredsednica je naglasila da je bitnonastaviti pomagati opštinama koje suugrožene poplavama, i da će u narednom pe-riodu njima biti potrebno gorivo, kako bi secelokupna setva obavila na najbolji način.

- Najvažnije je raditi na dovođenju investi-cija kako bi oživele manje razvijene opštinekao što je ova. - rekla je potpredsednicaUdovički.

Predsednik opštine Malo Crniće DraganMitić ovom prilikom je istakao da poseta Min-istarke Udovički predstavlja dokaz da VladaRepublike Srbije na najbolji mogući način vodiračuna o svojim građanima i da nastoji dapomoć stigne onima kojima je zapravo ineophodna.

- Na žalost mi smo imali 1830 hektara podvodom. Poljoprivrednici su pretrpeli velikuštetu, ali verujte da ovakav odnos i brzo sti-zanje pomoći nas uverevaju da će se ovakriza prebroditi.

N. P.

I posle mesec dana od postavljenog pitanja UPP-aizostaju odgovori relevantnih institucija

Ambasada Mađarske “nema”!Unija za poljoprivredu i preduzetništvo iz Malog Crnića obratila se Ambasadi Mađarske u

Beogradu povodom tragične smrti Mlađana Rajića 17. maja na srpsko - mađarskoj granici. Dodanas nisu dobili odgovor od ambasade.

U dopisu koji je upućen 26. maja, Unija jenavela da postoje indicije da je Rajić prilikomprelaska državne granice između Srbije iMađarske, na carinskom prelazu Roske, bio„maltretiran“ od strane carinskog službenika,te je nakon toga doživeo srčani udar i ubrzopreminuo.

Takođe, navedeno je da postoje sumnjeda i posle iznenadne smrti nadležni carinskiorgani nisu postupali humano i u skladu sazakonskom procedurom prema telu pokojnogRajića.

Unija je zatražila od ambasadora da, sobzirom na veliki pritisak javnosti povodom

ovog slučaja, ispita ovaj događaj i ukoliko se utvrdi da je bilo nepravilnosti preduzme adekvatne mere.U ovoj organizaciji su predočili da značajan broj

državljana Srbije ima primedbe na ponašanje carinika inepoštovanja procedure.

- Presavili smo papir i pisali nadležnima da proverena pomenute pritužbe i odgovore da li je bilo propusta uproceduri prelaska državne granice prema Mađarskoj.Imamo dosta primedbi i izjava naših ljudi u dijaspori nanedolično i nehumano ponašanje Mađarskih graničnihslužbi prilikom prelaska granice, kako naših tako i državl-jana Austrije (Srpskog porekla). Neverovatno je da naovaj problem niko ne ukazuje, iako imamo zaposleneslužbenike u resornom Ministarstvu spoljnih poslova,Kancelariji za dijasporu, diplomatskim službama, agen-cijama itd. Kao zemlja kandidat za članstvo u EU, ne pri-hvatamo nehumano i neprofesionalno ponašanjedržavnih službenika susedne, nama prijateljske zemlje.– u dahu komentariše Radovan Stanković koordinatorza dijasporu pri Uniji.

Ovaj dopis pored Ambasade poslat je na adresui drugih relevantnih institucija. To su, među ostalimai Ministarstvo spoljnih poslova Srbije i republičkakancelarija za dijasporu.

Do danas jediniodgovor na postavljenapitanja UPP-a stigao je izMinistarstva spoljnihposlova. U kratkomodgovoru kaže se da Am-basada Republike Srbijeu Budimpešti preduzimapotrebne mere i pratistanje administrativnogpostupka koji se vodi kodnadležnih organaMađarske povodom ovogslučaja. Takođe se jošnavodi da po dobijanjunovih informacija o stanjui ishodu pomenutog postupka, Ministarstvo spoljnih poslova obavestiće porodicu Rajić.

- Ne zaboravimo da polovina stanovništva naše, a i susednih opština živi u dijaspori. Čekaćemorasplet u narednim danima, ako ga ne bude, nećemo dozvoliti da ovaj slučaj padne u senku tragičnihmajskih poplava u našoj zemlji. Pisaćemo iuložiti protest, a ukoliko ne budemo dobiliadekvatne odgovore, žalićemo se komesaruza proširenje EU, Misiji EU u Srbiji, Kance-lariji za ljudska prava… - izričit je Stanković.

Prema izjavama članova Rajićeveporodice, prilikom prelaska granice Rajićnije imao novac potreban za boravak,zbog čega ga je mađarska carina sprečilada uđe u EU.

Kad mu je pozlilo, carinici nisu ništapreduzeli da mu pomognu, zbog čega jenjegov sin Vladan telefonom kontaktiraokonzulat Srbije u Budimpešti odakle jeobaveštena hitna pomoć.

Rajić je preminuo oko 22 sata, a Vladankoji je krenuo kolima prema granici za-tekao je telo u jednoj prostoriji carine.

Kako prenosi požarevački radio Boom93 on je najavio da će podneti tužbe zbogneadekvatnog postupanja službenika kojaje dovela do očeve smrti.

N. Petrović

Kori Udovički

Mlađan i Vladan Rajić

Radovan Stanković

Granični prelaz Roske

Page 5: Okrug broj 212 (Stiški glas - jun 2014)

BROJ 212 STRANA 5JUN 2014. STIŠKI GLAS

Realizovan projekat UPP-a

ZZZZaaaa jjjjaaaaččččuuuu vvvveeeezzzzuuuu ssssaaaa ddddiiii jjjjaaaassssppppoooorrrroooommmm

Dragan Arsićoffice: Jugovićeva 4, 12000 Požarevac

Telefon: 064/821-51-01; Faks: 012/532-766

„Unija za poljoprivredu i preduzetništvo“ opštineMalo Crniće završila projekat popisa stanovnika i pre-duzetnika u dijaspori sa teritorije opštine M.Crniće. An-ketom je rukovodila Danica Mihajlović, diplomiraniekonomista, uz konsultaciju dr Boška Tadića, autoraovog Projekta, koji je i izvršio pripreme za sprovođe-nje ankete i učestvovao u izvođenju rezultata. Proje-kat ,,Istraživanje spoljne migracije radno-aktivnogstanovništva sa područja opštine Malo Crniće i formi-

ranje baze podataka preduzetnika i stručnjaka u dija-spori“ u 2014. godini je od posebnog značaja za svenavedene aktivnosti i buduće projekte koje Unija zapoljoprivredu i preduzetništvo opštine Malo Crniće na-merava da sprovede. O samom načinu na koji je spro-veden ovaj projekat kao i o njegovim ciljevima iznačaju razgovarali smo sa Danicom Mihajlović, izUPP-a rrukovodiocem ovog projekta.

Kako je Unija došla na ideju da radi na ovomprojektu?

- Na osnovu raspisanog konkursa Republike Sr-bije – Vlada Kancelarije za saradnju sa dijasporom iSrbima u regionu, koji je objavljen 14. oktobra 2013.godine o sufinansiranju projekta koji svojim kvalitetomdoprinosi očuvanju i jačanju veza matične države i di-jaspore, prijavila se i naša Unija za poljoprivredu i pre-duzetništvo opštine Malo Crniće, sa Projektom:,,Istraživanje spoljne migracije radno-aktivnog stano-vništva sa područja opštine Malo Crniće i formiranjebaze podataka preduzetnika i stručnjaka u dijaspori“za 2014. godinu. Projekat je odobren i na njemu seradilo sve do kraja aprila 2014. godine.

Šta je zapravo cilj projekta?- Rudimentarni cilj projekta je da se putem naših

preduzetnika i stručnjaka koji se u dijaspori baveuspešnim biznisom, u partnerstvu sa preduzetnicimaiz naše opštine i šire sa Braničevskog regiona i Re-publike Srbije, pokrene ciklus novih investicionih ula-ganja za razvoj poljoprivrede, alternativnih izvoraenergije, preduzetništva i posebno turizma i ruralnograzvoja sela. Stoga, Unija čini i stvara sve predusloveza formiranje industijske zone i ulaganja dijaspore ulokalne zajednice i svoj zavičaj. Definisanjem ciljaistraživanja, došli smo do relevantnih podataka neop-hodnih za realizaciju navedenog projekta, koji namdaje odgovore na pitanja u kom pravcu ići u razvojupoljoprivrede i preduzetništva na području ove neraz-vijene opštine. Rezultati istraživanja biće korišćeni zapotrebe lokalne zajednice-opštine Malo Crniće, u ciljupokretanja privrednih aktivnosti i učešću sa sred-stvima naših radnika iz dijaspore u domaću ekono-miju, formiranjem industrijskog parka, revitalizacijurestruktuiranih preduzeća, koja su uglavnom van funk-cije, izradu novih projekata i povratak mladih i školo-vanih ljudi iz inostranstva i otvaranje preduzetničkihradnji i zapošljavanje u ruralnim područjima u svomezavičaju. Unija će na osnovu navedenih istraživanjasa lokalnom zajednicom-opštinom Malo Crniće sačinitistudiju izvodljivosti, ID karte za sva seoska naselja uopštini, sačiniti i razraditi detaljan plan mera i akcijasa vizijom razvoja svakog sela. U tom cilju, Unija će

predložiti formiranje razvojnogfonda od radnika iz dijaspore,radi obnove infrastrukture u op-štini (putevi, vodovod, kanaliza-cija, rekonstrukcija električnemreže, pošta, interneta, itd.)

Koja grupacija ljudi jeobuhvaćena ovom anketom ina koji način ste vi to odradili?

- Opština obuhvata19 naselja, sa 4 053domaćinstava, a gu-stina naseljenosti pokm2 od 62 stanovnika.Stanovništvo Malog Cr-nića i okoline karakte-riše negativan prirodnipriraštaj, odliv stanovni-štva i demografskopražnjenje. Ciljna grupaanketiranja bili su našisugrađani na privreme-nom radu i inostarn-stvu, popularno rečenonaša dijaspora. Za pri-kupljanje informacija, uglavnom smo koristilisprovođenje ankete na terenu ispitivanjemkorisnika, odnosno radnika koji privremenorade u inostranstvu ili članova njihovog po-rodičnog domaćinstva na selu. Takođe smo

koristili sredstva propagande kao što su: radio, televi-zija, lokalne štampe i novine Unije, letaka, plakata, fla-jera i slično. Anketom je obuhvaćeno 5 397 radnikazaposlenih na privremenom radu u inostranstvu,uglavnom, zaposlenih u zemljama Evropske Unije.Posmatrano po seoskim naseljima, najizraženije mi-gracije ima : Smoljinac ili 16,28% u odnosu na uku-pan broj stanovnika iz oštine Malo Crniće, koji su udijaspori. Zatim slede Šapine, sa 10,93%, Kobilje sa10,52% i Boževac sa 8,08%.

Najzastupljenije zemlje Zapadne Evrope u kojimanaši stanovnici borave su: Austrija, Italija, Nemačka,Švajcarska i Francuska. Moram da napomenem da jeanketa obavljena na području opštine Malo Crniće idelimično u dijaspori, a u saradnji sa lokalnom zajed-nicom, mesnim zajednicama i uz pomoć naših klu-bova, verskih zajednica i sportskih organizacija uBeču i Trstu.

Da li ste imali sara-dnju sa lokalnom sa-moupravom?

- U toku sprovođe-nja projekta uspostav-ljena je dobra saradnjasa lokalnom zajedni-com, mesnim zajedni-cama i jednim brojemudruženja i preduzet-nika u inostranstvu.Dakle, u toku implemen-tacije projekta saradnjaje bila dobra i iznad oče-kivanja, što potvrđuje iodziv ispitanika na pozivza anketiranjem, kao idobar odjek sprovedenemedijske kampanje.Ustvari, ovaj projekatpodržale su sve mesnezajednice u opštini MaloCrniće, od kojih se oče-kuje da mnoga pitanja iprobleme koja se od-

nose na razvoj poljoprivrede i preduzetništva zajedni-čki i brže rešavaju, a radnici na privremenom radu uinostranstvu ulažu više sredstava, posebno u pobolj-šanje infrastrukture.

Šta bi po vama trebalo preduzeti po pitanjuodrživosti ovog projekta?

- Neophodno je obnavljanje i osnivanje novih za-druga i klastera radi otkupa poljoprivrednih proizvoda,izgranja hladnjače, veterinarskih stanica, prikupljanjesredstava od radnika-migranata za razvoj sela, oču-vanje tradicije i kulturne baštine i podsticanje razvojaverskog i seoskog turizma. Održivost ovog projekta,zavisiće i od transparentnosti svih učesnika, kojima jeprimarni zadatak bolja briga za razvoj poljoprivrede ipreduzetništva, kao i stvaranje novog modela za priv-lačenje ulaganja naših radnika u svoj zavičaj i njihovpostepeni povratak u rodni kraj. Prema tome, naš pro-jekat će postići svoju održivost, ukoliko se bude višeradilo na edukaciji stanovništva, pre svega, na lokal-nom nivou i izgradnji novih prerađivačkih kapaciteta,kao i mera Vlade Republike Srbije za brži oporavak irazvoj poljoprivrede.

N. P.

Foto – vest

Realizacija ideja na samom terenuNa sada već tradicionalnom turniru u malom fudbalu u Trstu koji se održava, početkom juna u pomenu-

tom italijanskom gradu, predstavljena su načela Kancelarije za dijasporu pri UPP Malo Crniće.Na 11. po redu Spasovdanskom

turniru koji organizuju našaudruženja, a na čijem otvaranju suprisustvovali i gradonačelnik TrstaRoberto Kosolini i konzul Srbije uTrstu Ljubomir Mirković, KANCE-LARIJA za DIJASPORU,poljoprivredu, preduzetništvo, tur-izam i studente u okviru UdruženjaUPP Malo Crniće, podelila letke osvom radu i cilju, našim sugrađanimau Italiji.

U neposrednom kontaktu saposetiocima, kroz razgovor su ob-jašnjavane inicitive koje ovo Stiškoudruženje preduzima na povezivanjudijaspore sa svojom maticom.

N. P.

Danica Mihajlović

Page 6: Okrug broj 212 (Stiški glas - jun 2014)

STRANA 6 BROJ 212JUN 2014. STIŠKI GLAS

DISKOTEKA

KKKKAAAARRRRNNNNEEEEVVVVAAAALLLL 000011112222Smoljinac

060/350-87-87

Automehaničarska radnja “MARJAN”

vl. Živković Marjan

012/266-465, 062/540-957

OORRKKEESSTTAARR SSTTIIGGOORRKKEESSTTAARR SSTTIIGG

za sva vaša veselja 063/744-22-60za sva vaša veselja 063/744-22-60

Vraćanje i upoznavanje sa korenima

NNNNAAAAŠŠŠŠAAAA NNNNAAAASSSSEEEELLLLJJJJAAAA ---- KKKKOOOOBBBBIIIILLLLJJJJEEEEOvog puta pišemo o selu Kobilju. To

je staro, srpsko srednjevekovno naselje.Pominje se u Braničevskom tefteru,turskom popisu braničevske oblasti iz1467. god. Međutim, selo se pre togapominje pod nazivom Kobiljevo i upovelji kneza Lazara iz 1382. god.

Kobilje se nalazi na brdskom platouStarog Divana. Oko dva kilometaradesno od reke Vitovnice. Ono se na za-padu spaja sa stiškom ravnicom. Ad-ministrativno pripada opštini MaloCrniće. Udaljeno je od nje oko 13 km.

CENTAR SELA se nalazi na raskrsniciputeva koji presecaju selo. Gusto je nasel-jen i lociran oko izvora seoskog potoka.Kroz selo prolazi put, koji iz Kule, preko selaodlazi uz Divan i spaja se sa putem Požarevac - Kučevo. U centru naseljase nalazi lepa i velika seoska škola, sa većim dvorištem. Istočno od nje jevelika crkva sa velikom portom. Sa suprotne strane potoka je posle rata iz-građen veliki Dom kulture u kome jesmeštena i mesna kancelarija. U okolnimzgradama je nekoliko kafana i prodavnicamešovite robe. Pijačan dan je subota.

Nadmorska visina naselja je 215m.Seoske zavetine su: Spasovdan i Sveti Ilija.

U Kobilju se odvija aktivan društveniživot. Ono je, zahvaljujući veličini i položajuprivredni i trgovački centar okolnih naselja.

NAZIV SELA datira od pamtiveka. StariKobiljci ne znaju za drugo ime, sem asoci-jacije na konja. Međutim, u tom kraju postojilegenda o Milošu Obiliću. On je navodno izjednog obliženjeg naselja, a ime je dobioObilić - Kobilić od kobile iz Kobiljeva, koja gaje u detinjstvu mlekom dojila.

ATAR SELA zahvata prostor od 2366hektara. Pretežno je smešten u ravnici okosela. Delom zahvata prostore brda Šereta,Zebca i Velikog Drmskog brda. Zapadni de-lovi dodiruju uvalu Meljačkog potoka. Selose atari sa istoka atarom sela Mustapića, saseveroistoka atarom Male Bresnice, sa sev-era atraom Velike Bresnice, sa zapada i jugaatarima Boževca, Kule, Aljudova i Manas-tirice.

STANOVNIŠTVO Kobilja je vlaško,mada su u Braničevskom tefteru popisanaimena vojnka iz Kobiljeva, koji svi nose starasrpska - slovenska imena. Naseljenici su senaselili iz starog Kobilja i drugih seoskih za-seoka: Ernice, Staričine i Tovarije. Delom jestanovništvo iz Zvižda, Poreča i Banata.Manji deo se doselio iz Bugarske.

CRKVA Svetog proroka Ilije je započetasa izgradnjom 1911. god. Nalazi se u velikoj

crkvenoj porti u centru sela. Nakon za-početih radova,počeli su veliki ratovi u Sr-biji. Za to vreme radovi sumirovali.Nastavljeni su posle Prvog svet-skog rata i crkva je završena 1927. god.

ŠKOLA u Kobilju je osnovana 1865.god. Počela je kao trogodišnja,da bi kasnijeprerasla u četvorogodišnju. Za vreme oku-pacije, tokom Drugog svetskog rata, povre-meno je radila. Posle rata nastavlja rad.Posle školske reforme 1950 – 53. god. nas-tavlja da radi kao izdvojeno odeljenjematične škole u Boževcu.

SPOMENIKA u Kobilju ima dva. Jedanje na raskrsnici pored škole izgradio meš-tanin Dimitrije Trailović. Drugi je postavljenna zidu škole. Na njima su imena pojedinih,

nastradalih meštana u Prvom i Drugom svetskom ratu. Zbirnih, niti ukup-nih podataka o broju nastradalih nema.

Milić Antonijević

Pišemo o Mariji Pavlić – gimnastičarki iz Austrije, toponičkog porekla

Do uspeha velikim radom!Marija Pavlić je rođena 2004. god u Medlingu u Austriji.

Poreklo vuče iz našeg kraja, tačnije iz Toponice. Bez obzirana to gde je rođena i gde živi jedva čeka raspuste i slo-bodne dane kada ne ide u školu da dođe u Srbiju i posetisvoju rodnu Toponicu.

Marija ide u četvrti razred osnovne škole u Traiskirhenu agimnastiku intenzivno trenira od svoje četvrte godine. Sa star-ijom sestrom krenula je na treninge i bila je tada najmlađi članu gimnastičkoj školi “Union”. Starija sestra je ubrzo odustala odtreninga a Marijin talenat je uočen te je nastavila sa intenzivnimtreninzima. Veliki uspesi se postižu napornim vežbanjem, ve-likom voljom, posvećenošću i ljubavlju prema onom što se radi.

Sa pet godina kao najmlađa u grupi osvojila je četvrtomesto i to je bio njen prvi uspeh na prvom takmičenju. Na sledećemtakmičenju sa šest godina sledi prvo zlato i za sada ima tri zlatnemedalje, jednu srebrnu. Na republičkom takmičenju u Austriji u svojojkategoriji osvojila je treće mesto ali su samo prva mesta iz svih kate-gorija išla na dalja takmičenja, ali za malu Mariju ovo je fantastičanuspeh.

Za sada ima puno plaketa, pohvalnica i diploma. Od gradonačelnikaTraiskirhena je za redom dve godine dobijala srebrnu značku. Inače,značke se dodeljuju najuspešnijim sportistima u toku protekle godine.1. maja, kada sva deca nisu išla u školu a ostali slavili, Marija je puto-vala na takmičenje i osvojila prvo mesto i zlatnu medalju u svojoj kate-goriji u kombinaciji plivanja, lake atletike i gimnastike.

Uspesi Marije Pavlić nisu ostali neprimećeni od strane austrijskihmedija. Naime, neretko su o njeinim uspesima pisale su austrijskenovine Baden ceitung i Gemende post. Njena porodica je ponosna nanju, pre svega zbog uspeha koje ostvaruje, ali i zbog lepog ponašanjakako na sportskom polju tako i van njega.

Antileta Živković

Page 7: Okrug broj 212 (Stiški glas - jun 2014)

BROJ 212 STRANA 7JUN 2014. STIŠKI GLAS

FANTASTIČNA POZORIŠNA PREDSTAVA U IZVOĐENJU AMATERSKOG POZORIŠTA “BRANISLAV NUŠIĆ” IZ MALOG CRNIĆA

“PALANČANI” ODUŠEVILI PUBLIKU

Tel.: 012/531-041 mob: 065/3-531-041 Knićaninova 19-21,12 000 Požarevac“ANALIZOM DO ZDRAVLJA-TECTUM POZAREVAC”

KOMPLETNA LABORATORIJA: biohemija, mikrobiologijaOPŠTA I PORODIČNA MEDICINAINTERNA MEDICINA: specijalistički pregledi, konsultativni pregledi, ultrazvučna dijagnostika, sis-tematski i sportski preglediGINEKOLOGIJA: planiranje porodice, pregledi i dijagnostika, kompletna priprema za vantelesnu

SARADNJA SA DOMAĆIM I INOSTRANIM ZDRAVSTVENIM USTANOVAMAKUĆNE POSETE

U punoj sali Doma kulture u Malom Crnićuizvedena je predstava ,,POZORIŠTE U PALANCI”.Oduševljenje i osmesi publike koja voli pozorištei dobru predstavu su sve govorili, burnim aplauz-ima je nekoliko puta na naklon vraćala glumce.Predstava je maestralno odigrana u izvođenju Am-aterskog pozorišta “Branislav Nušić” iz MalogCrnića.

Radoslav Zlatan Dorić je pisac ovog komada.Napisao je veliki broj radio drama, nešto manje TVscenarija i više scenskih adaptacija književnih dela.Kao stalni reditelj boravio je širom bivše Jugoslavije.Komad koji je početkom maja odigran u Malom Crnićunapisao je namenski za Vranjansko pozorište.

Predstavu je režirao Dejan Cicmilović koji od ok-tobra 2009. godine u zvanju docenta predaje glumuna Fakultetu umetnosti u Kosovskoj Mitrovici. Stalnije član Narodnog pozorišta Niš. Kada smo ga upitalikakve su mu impresije povod premijere pozorišnepredstave u Malom Crniću rekao nam je:

- Čast i zadovoljstvo mi je da sarađujem sa po-zorištem kao što je u Malom Crniću. Njihovu tradicijupoznajem preko FEDRAS-a. Odabrao sam jedankomad koji je odgovarajući za trenutak u kome sedruštvo nalazi.

Reditelj je bio kratak i jasan. Predstavi su poredmnogobrojnih gostiju prisustvovala i lokalni političaria predsednik opštine Dragan Mitić je pohvalioansambl. Na pitanje kako Vam se sviđa predstavaodgovara:

- Predstava je bila odlična, što se vidi po reakcijipublike. Uloge su dobro raspoređene i svi su bili navisini zadatka. Glumci su držali pažnju publike, raz-galili srca ali i poslali ozbiljne poruke bez obzira što jeu pitanu bila komedija. Mislim da će na FEDRAS-ukonkurisati za visoko mesto.

Čestitkama se pridružio i predsednik opštinePetrovac na Mlavi Radiša Dragojević. Za Stiški glasje rekao:

- Sve pohvale ansamblu i novom reditelju koji jepoznat širom Srbije i ima pobedničke predstave.Dobro je što se predstava izvodi pre FEDRAS-a, jerće se na taj način uigrati. Verujem u njihov uspeh magde budu nastupali.

Predsednica skupštine Goranka Stević kaže dapredstava drži pažnju i da je oduševljena na koji načini sa koliko oduševljenja je publika propratila predstavu.

Ivan Ivić direktor Centra za kulturu i organizatorBebica Milovanović su jako zadovoljni radom amater-skog pozorišta, glumcima, rediteljem i organizacijompredstave i produkcijom u koju je uključena i samaopština.

Milisav Milenković nam je u svom prepoznatljivommaniru rekao:

- Malocrnićki ansambl je talentovan i iskusan.Kada se takav ansambl sretne sa talentovanim i iskus-nim rediteljem i glumcem kao što je Dejan Cicmilovićonda se dogodi sjajna predstava. Zato predstavi,glumačkom ansamblu i reditelju sve čestitke sa uv-erenjem da je predstava kraća petnaest minuta bila bi

još uzbudljivija.Majstor scene odnosno scenograf bio je prof.

Prvulović koji za naš list kaže da je tekst hrabro iz-abran, da su kultura i jezik koji je ponuđen u tekstuprihvaćeni odlično. Za scenu kaže da je funkcionalnai da nudi Karavađovske efekte i atmosferu.

Svega ovog ne bi bilo da nije sjajne postaveglumaca našeg pozorišta koje bi sa ponosom mogloda stane uz bilo koje profesionalno u zemlji i inos-transtvu. Glumačka postava je fantastično odigralacelu predstavu bez izuzetka, držali su pažnju tokomcele večeri a burnim aplauzima je prekidana pred-stava.

Dođite da pdgledate predstavu i da uživate.Retkost je da se u amaterskom pozorištu kriju veći tal-enti nego što imaju profesionalna pozorišta. To suljudi, žene i deca koja imaju sasvim obične svakod-nevne živote ali kada stanu na daske koje im životznače oni zrače nekom novom energijom koja ih is-punjava. Jedan od glavnih glumaca predstaveMiroslav Milutinović kaže da je zadovoljan premi-jerom. Jako je skroman i nada se da nisu umorili pub-liku, dodaje još da nešto što je na probama biloneuverljivo, na premijeri je bilo fantastično.

Antileta Živković

Malo Crniće

NNNNOOOOVVVVIIII BBBBRRRROOOOJJJJ ČČČČAAAASSSSOOOOPPPPIIIISSSSAAAA „„„„SSSSTTTTIIIIGGGG““““U izdanju Centra za kulturu opštine Malo Crniće, svet-

lost dana je ugledao 111.broj časopisa za književnost,umetnost i kulturu „Stig“. Zašao u već u petu deceniju tra-janja, „Stig“ je oko sebe okupio mlađu grupu pisaca i uznjih kao osveženje uz iskustvo starijih, i podrušku lokalnesamouprave, obezbeđuje sebi dug život i još mnogo dobrihtekstova, koje će verna publika, verujem i na dalje toplo pri-mati.

Časopis obuhvata nekoliko podnaslava: DOBRODO-ŠLICA - Milisava Milenkovića u čast pesnika KK iz Loznice,koji prvu put obajvljuju u ovo časopisu: POEZIJA (radovipesnika iz Beograda Kosovkse Mitice, prevodi, ali i radovipesnika članiva Braničevsko-stiške književne zajednice. Urubrici PROZA objavljuju Dragoslav Č.Stefanović i RadeObradović . U OSVRTIMA , zastupljeni su Radomir Andrić,Dragoljub Stojadinović, Ana Dudaš, Slaviša Radovanović,Tatjana Živković, Tanko Pavlović, Zlatija Radovanović i dr.U rubrici IZDANCI , objavljeni radove dece-pisaca: JovaneMiljković, Bojane Paunović, Marka Stojkovića, DanijeleMarković, Marije Radisavljević, Tamare Mišić, GordanePavlović, Tijane Perić, Marka Perića i Anice Marjanović. Vi-njete za ovaj broj uradio je Rade Prvulović i Emilo Kostić, akao glavni i odgovorni urednik potpisuje se Dragan T. Jović

Zorka Stojanović

ULOGE:JEROTIJE PAVLOVIĆ - Miroslav Mitrović

GAVRILO MIHAJLOVIĆ - Miroslav MilutinovićVERKA - Tamara JovanovićKIR MINTA - Mile Marinković

REZIKA - Anđela StokićRAHELA ARITONOVIĆ - Dragana Kostić

ČAPLJA - Srđan GatićBANGEJA - Zoran Vušeta

POBRATIMČE - Nemanja PavlovskiMILICA NAČELNIKOVICA - Ljiljana Milanović

VUKA HADŽI MARKOVA- Bojan MitrovićJOVA “ZAVESA” - Zoran Živković

Page 8: Okrug broj 212 (Stiški glas - jun 2014)

STRANA 8 BROJ 212JUN 2014. STIŠKI GLASSTIŠKI GLAS

Page 9: Okrug broj 212 (Stiški glas - jun 2014)

BROJ 212 STRANA 9JUN 2014. STIŠKI GLASSTIŠKI GLAS

Maturanti osnovne škole u Smoljincu 2013/2014. godine

Page 10: Okrug broj 212 (Stiški glas - jun 2014)

STRANA 10 BROJ 212JUN 2014. STIŠKI GLAS

Nastavak akcije deljenja garderobe iz ŠvajcarskeHumanitarnu pomoć Unije za poljoprivredu i preduzetništvo Malo Crniće, koja se sastoji od garderobe koja je pristigla od do-natora iz Švajcarske, a o kojoj smo pisali u nekom od ranijih brojeva, ovaga puta delila je patronažna služba Doma zdravljaPožarevac.

RestoranĐeram

Gradištanski put12000 Požarevac

Mesto za porodičnouživanje i provod!

Specijalna ponudaza sve vrste proslava,

Švedski sto većod 12 evra po osobi!

Page 11: Okrug broj 212 (Stiški glas - jun 2014)

BROJ 212 STRANA 11JUN 2014. STIŠKI GLAS

Savremena tehnologija idugogodišnje iskustvo

Kvalitetan materijal i obučeni majstori

12312 Smoljinac; Telefon: 012/283-018; Mob. telefon: 063/335-727

E-mail: [email protected]

Porodična proizvodnja za primer

AAAAPPPPSSSSOOOOLLLLUUUUTTTTNNNNIIII ŠŠŠŠAAAAMMMMPPPPIIIIOOOONNNNKada je Ivan Miljković još kao mali postao inficiran

životom na selu znao je svoj životni put. Ostanak kodkuće dok su roditelji u inostranstvu živeli i zarađivalibila je prilika da “apsolvira“ kompletan ciklus doma-ćinstva na selu kao i sve njegove prednosti i mane.

Iako se u njegovoj porodici nije zanemarivaloobrazovanje, naprotiv, oni su edukaciju usmerili upravcu ličnog usavršavanja i ubacivanja nauke u po-ljoprivredu. Kada kažemo oni, mislimo na samogIvana koji je studirao Višu elektrotehničku školu u Po-žarevcu, dok je njegov brat posle studija u Beču gdeje doktorirao na Veterinarskom fakultetu odlučio da sevrati u Srbiju i zaposli se u domaćoj firmi.

- Kod nas je na žalost ovčarstvo i živa proizvo-dnja marginalizovaniji deo stočarstva pa je koddomaćih veterinara taj segment pomalo zapo-stavljen. Imali smo problema da taj deo našegrada dovedemo u optimalni nivo i tu je bratovljevapomoć bila od velikog značaja. Želeli smo da ulo-žimo u preventivu kako ne bi dolazilo do nekih ve-likih lečenja životinja. Preko njegovih kontakata uNemačkoj obezbedili smo i dobru genetiku našihovaca. - kazao je Ivan Miljković.

Ovaj potpuno otvoren i iskren čovek, uspešan po-ljoprivrednik, ne krije da je početni kapital dobio odsvojih roditelja i da bez tog “kredita“, kako ga je samnazvao, ne bi bio danas gde jeste. Ono na čemu je in-sistirao je da se sva novčana pomoć roditelja završina tome kako bi testirao sebe i svoje sposobnosti.

Roditeljski “kredit“, ispostavilo se bio je pun pogo-dak. Ovčarstvo kao porodični posao koji je započeoIvan sa porodicom pored samoodrživosti i sticanja do-biti dobio je i priznanje u vidu mnogobrojnih nagrada

na Novosadskom sajmupoljoprivrede.

- Jedan od motivazapočinjanja sopstve-nog posla je bila mo-gućnost da sve svojeideje sprovedemo dokraja. Naime, ovde nijemoglo da dođe do ot-pora poslodavacaprema načinu rada zakoji mi mislimo da jenajbolji. Onoliko kolikose mi sami trudimo danešto uradimo, toliko inapredujemo. Važnonam je da mi, unutarsvoje porodice, krojimosami sebi sudbinu. -iskren je Miljković.

Celokupna priča okoovčarstva započeta je2002. godine. U to vreme primarna stvar je bila proiz-

vodnja jagnjadi za klanjezbog stabilne cene. Kada suvideli da je uspeh u tom posludošao, kupljeno je novostado iz Nemačke sa dobromgenetikom tako da je nastalonovo poglavlje u poslu Miljko-vića a koje se odnosilo naproizvodnju priplodnog mate-rijala, odnosno životinja zareprodukciju.

- Trenutno imamo oko170 životinja, od toga oko120 “virtemberga“ i pede-setak “il de fransa“ koje dr-žimo u čistoj rasi. To jejedno nukleus stado kojese bavi proizvodnjom pri-plodnog materijala kojenajčešće plasiramo u Voj-vodini ali i u čitavoj Srbiji.U Vojvodini postoji najvećibroj ozbiljnih proizvođačakako u stočarstvu tako i u

ratarstvu. To je i razlog zašto nam je Novosadskisajam toliko važan. Tamo imamo priliku da vidimogde stojimo u odnosu naostale kolege a naravno ida održavamo i pravimonove poslovne kontakte. -kazao je Ivan i dodao da suna tom sajmu prisutni većosam godina. Za to vremečetiri puta su bili apsolutni

šampioni u ovčarskoj proizvodnji, jedne godine vice-šampioni a bilo je godina kada su bili samo izla-gači.Od skora ova porodična proizvodnja je u prilici dazaposli i radnike ali to i dalje podrazumeva da, kako jekazao Ivan, svi članovi familije imaju svoj deo zadu-ženja.

Kada je u pitanju doprinos lokalne samouprave,Miljkovići nemaju neke preterane reči ni pokude ali nipohvale na njihov doprinos razvoju poljoprivrede u op-štini Malo Crniće. Na naše insistiranje da kao ljudi kojisu pokazali da znaju da organizuju proizvodnju u sto-čarstvu, zamolili smo Ivana da nam kaže svoje mi-šljenje o potezima koje bi lokalna vlast trebalo dapreduzme kako bi se stanje u poljoprivredi u ovomkraju poboljšalo.

- Mi jesmo opština koja je naslonjena na poljo-privredu, ali mislim da bi trebalo veći akcenat dase usmeri na stočarstvo. Ovo je bio poznat gove-darski kraj i to bi morao ponovo da postane. Mi nemožemo biti ratari ili paori kao u Vojvodini jer jed-nostavno nemamo prirodne predispozicije za to. -mišljenja je Ivan Miljković.

Mi smatramo da bi bilo poželjno barem ga saslu-šati, jer se ispostavilo da su mu dosadašnji potezi kaoi predviđanja u ovom poslu itekako urodila plodom.

Saša Stojadinović

FFFFAAAARRRRMMMMAAAA PPPPIIII LLLL IIIIĆĆĆĆAAAA CCCCRRRRLLLLJJJJEEEENNNNAAAACCCC

Posebno pakovana hranaNa imanju Miljkovića zatekli smo i bale čudnog oblika, uredno upakovane u

plastičnu foliju poređane jednu pored druge. Rečeno nam je da je u pitanju idejadoneta iy inostranstva.

- Probali smo, poučeni iskustvima stočara iz Nemačke i Austrije da od travenapravimo odličnu proizvodnju. Silaža kukuruza koju smo nekada radili za kraveje bila dragoceno iskustvo pa smo nastavili sa tim i u ovčarskoj proizvodnji alikoristeći lucerku. Na taj način mnogo se uštedi na vremenu i radnoj snazi a sa-čuvaju se i masa i hranljive vrednosti. - kazao je Ivan Miljković. Tako se na jed-nom otkosu lucerke kada se silira u odnosu na tradicionalan način u krajnjoj

računici dobije još jedan otkos više.

Odlični uslovi za uzgoj

Ivan Miljković sa ovnom

Ivan sa nagradama iz NS

Page 12: Okrug broj 212 (Stiški glas - jun 2014)

STRANA 12 BROJ 212JUN 2014. STIŠKI GLAS

DDeeccaa ssttvvaarraaooccii iizz OOŠŠ MMaalloo CCrrnniiććee

Evo nas na kraju četvrtog razreda

Blago nama dok smo deca,i u školu dok idemo,

za probleme nema mestai za ništa ne brinemo.

Škola nam je druga majkai znanju nas ona uči,

život s njom nije bajkaponekad nas čak i muči.

I dok školski dani tekui drugarstvo sve je veće,vreme plovi niz brzu rekui naš život sa njom teče.

Milica CvetkovićIV razred OŠ Malo Crniće

Kraj četvrtog razredaBilo je lepo i nezaboravno

četiri gorina druženja stalno.

Evo nas sada s tugomodlazimo drug za drugom.

Učiteljicu ostavljamo deci drugojda im znanje pruži i dobar odgoj.

Bilo je lepo i nezaboravnoletimo kroz vreme stalno.

Đorđe MomirovićIV razred OŠ Malo Crniće

Poštovana deco,

Znam da mnogi od Vas, svoje slobodne tre-nutke oplemenjuje pišući stihove ili kratke sa-stave. Da ne ostanu te zlatne reči nanizane samona hartiji, omogućite im da uzlete! Da postanutako svetlosne niske u nečijim očima. Dakle, ša-ljite svoje radove ovoj Redakciji.

Vaša Ana DUDAŠ

Malo Crniće

Prijem za najbolje učenike osnovnih i srednjih škola

U Malom Crniću, u svečanoj skupštinskoj sali, organizovan je svečani prijem vukovaca i učenika gene-racije školske 2013/14. godine, kod predsednika Opštine. Organizaciji prijema, pridružila se i biblioteka „Sr-boljub Mitić“, Malo Crniće.

Prijemu je prisustvovala i predsednica Skupštine opštine Malo Crniće Goranka Stević, kao i pomoćnik pred-sednika Opštine, Toplica Đorđević, ali i ponosni roditelji, direktori škola, razredne starešine.

Pored vukovaca i učenika generacije Osnovnih škola sa područja opštine Malo Crniće, prisutni su bili i učenicisrednjih škola, takođe vukovci, učenici generacija, kao i učenici koji su četvrtu godinu srednje škole, završili odličnimuspehom, prosekom 5,00.

Najpre se učenicima obratio predsednik Opštine, Dragan Mitić, čestitajući svima na postignutim uspesima iznačajnim rezultatima, zatim predsednicima Skupštine, Goranka Stević i direktorka biblioteke, Zorka Stojanović.

- Zaista sam ponosan što Vas vidim u ovolikom broju. Uložili ste veliki trud, isplatilo se i sada ste najuspešniji nakraju ove školske godine. To što se vi postigli nije beznačajno, naprotiv, vrlo je značajno i za vas, ali i za nas koje ve-rujemo u vas, kao u buduće intelektualce različitih zanimanja, a koji su potrebni našoj opštini, a i Srbiji. Još jednomčestitke svima vama, vašim profesorima i nastavnicima, direktorima škola i roditeljima na dobrom vaspitanju i puto-kazu kojim su vas usmeravali da postanete, ono što ste postali, i što ćete postati....

Učenici su nagrađeni prikladnim knjigama, koji će im koristiti u daljem školovanju i obrazovanju od, strane pred-sednika Opštine i biblioteke „Srboljub Mitić.

Druženje se nastavilo razgovorima o budućnosti i daljem školovanju ovih mladih ljudi, pred kojima će verujemobiti svetlija budućnost.

Z. S.VUKOVCI IZ OŠ ŠKOLSKE 2013/2014.

1. Jelena Perić – OŠ „Đura Jakšić“ , Toponica, 2. Kristina Marjanović – OŠ „Moša Pijade“, Malo Crniće, 3.Marko Lazarević – OŠ „Moša Pijade“, Malo Crniće , 4. Jovana Nikodijević - OŠ „Moša Pijade“, Malo Crniće, 5. Oli-vera Rajković - OŠ „Moša Pijade“, Malo Crniće, 6. Igor Stević - OŠ „Moša Pijade“, Malo Crniće, 7. Jovanović Igor– OŠ „Milisav Nikolić“, Boževac, 8. Miladinović Jovana - OŠ „Milisav Nikolić“, Boževac, 9. Stokić Anđela - OŠ „Mili-sav Nikolić“, Boževac, 10. Ivanović Kristina - OŠ „Milisav Nikolić“, Boževac, 11. Milovanović Anđela - OŠ „MilisavNikolić“, Boževac, 12. Ivković Marko - OŠ „Milisav Nikolić“, Boževac, 13. Nemanja Despotović – OŠ „Draža Marko-vić Rođa“ Smoljinac, 14 .Vujić Veljko – OŠ „Draža Marković Rođa“ Smoljinac, 15. Ana Milanović – OŠ „Draža Mar-ković Rođa“ Smoljinac, 16. Ivković Marija - OŠ „Draža Marković Rođa“ Smoljinac.

UČENICI GENERACIJA

1. Jelena Perić – OŠ „Đura Jakšić“ Toponica, 2. Marko Lazarević – OŠ „Moša Pijade“ Malo Crniće, 3. Jovano-vić Igor – OŠ „Milisav Nikolić“ Boževac, 4. Despotović Nemanja – OŠ „D.Marković Rođa“ Smoljinac.

Specijalnim nagradama, nagrađena je učenica 5. razreda iz Toponice za postignute rezultate iz oblasti književnosti– PERIĆ TIJANA i ANASTASIJA VOJINOVIĆ iz Salakovca , za postignute rezultate iz muzičke umetnosti.

UČENICI GENERACIJE, VUKOVCI I ODLIČNI UČENICI SA POSEBNIM REZULTATIMAU ŠKOLSKOJ 2013/2014. GODINI IZ SREDNjIH ŠKOLA

VUKOVCI:

1. Petar Pavlović iz Salakovca- Medicinska škola – Požarevac, 2. Nikola Kitanović iz Toponice- Medicinska škola– Požarevac, 3. Jovana Cakić iz Batuše- Požarevačka gimnazija – Požarevac, 4. Spasić Elvir iz Vrbnice – Srednjaškola „Mladost“ Petrovac.

UČENICI GENERACIJE:

1. Petar Pavlović – Medicinska škola –Požarevac, 2. Spasić Elvir – Srednja škola „Mladost“ – Petrovac na Mlavi.

ODLIČNI UČENICI I UČENICI SA POSEBNIM REZULTATIMA:

1. Vojkan Mitrović – Gimnazija – Petrovac, 2. Savić Dejan iz Boževca – Poljoprivredna škola- Požarevac, 3. Je-lena Perić iz Smoljinca – Poljoprivredna škola-Požarevac, 4. Ivana Mladenović iz Smoljinca, Poljoprivredna škola,Požarevac, 5. Marijana Ilić iz Velikog Crnića, Poljoprivredna škola, Požarevac, 6. Mihajlović Violeta iz Crljenca – Eko-nomska škola – Požarevac, 7. Đina Glavčić-Kostić, Požarevačka gimanzija i Muzička škola „Stevan Mokranjac“ Po-žarevac – paralelno dve škole, 8. Marija Milić iz Velikog Crnića – Muzička škola „Stevan Mokranjac“ Požarevac, 9.Mitrović Sandra iz Zabrege – Politehnička škola - Požarevac.

Poplave u našem seluPoplave u našem seluKiša pada danima i ne možemo napolje. Hladno je i tmurno. Prvi put vidim ovakvo nevreme.Jednog jutra posle buđenja, ugledali smo našu reku Mlavu koja se izlivala iz svog korita. Prvo je

poplavila nekoliko kuća a zatim više od pola sela. Mama i ja smo krenuli do centra sela, na putu je biloljudi koji su zabrinutih pogleda gledali. Prvo je fudbalsko igralište preplavljeno i ličilo je na veliko jezero.Zatim i Crkvena porta, voda samo što nije ušla u crkvu. Ako danas i dalje pada kiša sigurno je da ćese vode preliti preko druma i poplaviće našu školu i mnogo kuća. Gledam kako ljudi pune džakove sapeskom i prave brane postavljajući ih na ulaze u zgrade. Hoće li to pomoći? I naša je kuća u opasno-sti, kao i mnogima u komšiluku. Svuda vlada panika. Ljudi su se razmileli po selu, pokušavam da shva-tim njihovu zabrinutost.

Kada je kiša prestala i reka je počela da povlači razlivenu vodu iz korita. Stariji ljudi kažu da unašem selu biće velike štete od poplave. Verujem da nam se to više neće nikada desiti ako budemooprezni i složni da napravimo brane oko Mlave...

Aleksa BožinovićII razred OŠ Malo Crniće

Page 13: Okrug broj 212 (Stiški glas - jun 2014)

BROJ 212 STRANA 13JUN 2014. STIŠKI GLAS

EEVVRROOCCEENNTTAARRPPOOŽŽAARREEVVAACC

tel: 012/531-025mob: 064/324-52-12, 062/326-736e-mail: [email protected] www.novineokrug.rs

dr Jelena Stojanović, lekar opšte prakse u Domu zdravlja Malo Crniće

Od Pirota, Krupnja, Despotovca, Loznice do Malog CrnićaDok je pohađala pirotsku gimnaziju nije ni pretpostavljala da će svoju profesio-

nalnu karijeru graditi u Malom Crniću. Za sebe kaže da su je u tom periodu više priv-lačile prirodne nauke, dok o medicini gotovo da nije ni razmišljala. Preokret je došaozahvaljujući profesorki biologije koja joj je usadila ljubav prema medicini, što joj jei odredilo dalji put. Ovo je priča o dr Jeleni Stojanović, lekaru opšte prakse u Domuzdravlja Malo Crniće.

- Ljubav prema medicini usadila mi je profesorka pirotske gimnazije koja je pre-davala biologiju. Do tada, kao jedan od boljih učenika pomenute škole svoje afini-tete iskazivala sam ka prirodnim naukama. Kako se biologija u to vreme slabijekotirala, sasvim logičan sled je da se okrenem ka medicini.

U porodici ona je prva koja se odlučila za ovaj poziv. Njeni roditelji, inžinjeri postruci sa odobravanjem su gledali na Jelenin izbor.

- Sećam se da je moju odluku otac prokomentarisao rečima da je krajnje vremeda neko iz porodice postane lekar.

Posle završene gimnazije, put je vodi u Beograd, gde upisuje Medicinski fakul-tet. Odluka o izboru grada na prvi pogled čudna, s obzirom da je rođena Piroćanka,logičniji izbor bi bio fakultet u Nišu.

- Jedino sam se vodila referencama. Beogradski fakultet sa sobom nosi težinu,kako u samom završavanju tako i u stečenom znanju.

Prvi kontakt sa Beogradom opisuje kao zastrašujući. Kao dete iz daleko manjesredine, sam dolazak u „veliki grad“ ona vidi kao određenu dozu testa.

- Prva tri dana, sećam se, gotovo sam provela u stanu, iz straha da svojim iz-laskom se ne bi izgubila. Posle, je naravno sve došlo na svoje. Cimerka i ja smo ku-pile kartu grada, i pešaka obišle gotovo ceo grad. Sve je kasnije bilo daleko lakše.

Na studijama je nastavila sa trendom koji je pokazivala u gimnaziji u rodnomgradu. Prva godina je očišćena pre planiranog roka, što je u krajnjoj meri i defini-salo njenu budućnost na samom fakultetu.

- Studije sam završila uroku čime sam ispunila za-crtane ciljeve koje sam po-stavila pred sobom.

Posle završenog fakul-teta vraća se u Pirot, gde jepočela da stažira u Gradskojbolnici a kasnije i u Domuzdravlja.

- To vreme isključivopamtim po lepom. Sjajnosam prihvaćena, odličnosam se uklopila. Tada se tekvidi šta je posao lekara nadelu.

Priznaje da je u startupostojala velika trema i strahkada se dolazilo u kontaktsa pacijentima. Ovaj pro-blem prebrodila je radom, u

velikoj meri pomoglo joj je i to što je paralelno sam volontiranjem u Domu zdravljaradila i u Preventivnom centru.

Kako voli da privređuje, a pošto je bila volonter pri Domu zddravlja, izvestanperiod paralelno je radila i u butiku.

- Oduvek želim sebe da vidim korisnu. Nije mi bilo teško da radim u butiku.Jedno vreme kasnije radila sam i u tatinoj firmi. Paralelno sam završila i kurs za ra-čunare, jer sam smatrala da će i to sigurno da mi koristi u životu.

Prekretnica u karijeri desila se kada je Ministarstvo zdravlja, 2008. godine, ra-spisalo konkurs za 300 lekara i 700 sestara. Podatak za Ginisa je sledeći, dr JelenaStojanović za posao je konkurisala na čak 52 mesta!

- Želela sam po svaku cenu da radim u struci. Sećam se najveći problem je bioda mi se izda toliki broj potvrda sa Biroa za zapošljavanje. Ali to me nije pokolebalo.Sama sam na sebe preuzela obavezu, svaku porvrdu sam kopirala, uredno overilau Sudu i opštini, i poslala na 52 adrese.

Tri meseca je čekala na odgovor. Gotovo da je digla ruke od ovog konkursa.Usledio je poziv iz Nove Varoši.

- Poziv je važio danas za sutra. Imala sam jedan dan da se spakujem i pojavimu Novoj Varoši. Bila sam dosta zbunjena. Nova Varoš je malo mesto, ali su ljudisjajni. Prijem je neverovatan, svi su nudili pomoć u prilagođavanju. Ali daljina i izo-lovanost su bile nepremostiva prepreka. Čim sam došla na posao usledio je drugipoziv, ovoga puta iz Despotovca. Zbog činjenice da je Despotovac dosta bliži mojojkući, raskinem ugovor u Novoj Varoši i uputim se na novo radno mesto.

Kako kaže, ni u Despotovcu nisu joj se ispunila očekivanja. Naime, službu je do-bila u Senjskim rudnicima, u uslovima koji daleko odstupaju od standardnih.

- Ambulanta je bila bez struje i vode. Daju oni meni pet dana za razmišljanje.Odem kući kako bi razmislila kad tamo čeka me poziv iz Loznice, gde nude mestoza rad u Krupnju. Rešena da prvo proverim, pre potpisivanja uputim se za Krupanjkako bi na licu mesta se uverila u uslove. Moram da priznam da su isti bili na ko-rektnom nivou. Na putu nazad ka Pirotu zvoni mi telefon. To je bio poziv iz Poža-revca sa ponudom za Domove zdravlja u Malom Crniću i Kučevu. Tek tada sam bilau nedoumici. Ali rešena da prvo proverim pre odluke, uputim se ja za Crniće i na licumesta odlučim da ostanem. Odličan Dom zdravlja uslovi na zadovoljavajućemnivou, sve se poklopilo.

Posle prihvaćenog posla u Malom Crniću dr Jelena je imala pozive iz Zdrav-stvenih jedinica iz Šida i Ljubovije, ali zadovoljna uslovima u Crniću nije želela dase upusti u neku drugu poslovnu „avanturu“.

N. P.

Stručni seminar

O SVRSI I PROCESU DIGITALIZACIJENa osnovu plana aktivnosti u okviru projekta Fondacije Narodne biblioteke Srbije, „Di-

gitalne biblioteke – edukacija“, koju finansira Ministarstvo spoljne i unutrašnje trgovine itelekomunikacija, u elektronskoj učionici Narodna biblioteke Srbije, održan je trodnevni se-minar na temu „O SVRSI I PROCESU DIGITALIZACIJE“.

Iz Braničevskog okruga, napoziv, učestvali su predstavniciNarodne biblioteke Ilija M. Pe-trović iz Požarevca, i Narodnebiblioteke „Srboljub Mitić“ izMalog Crnića – Tatjana Živko-vić, viši bibliotekar i Zorka Sto-janović, direktor malocrnićkebiblioteke.

Predavači: Stanislava Gar-dašević (NBS), Marija Šegan(Matematički institut SANU),Igor Knežević- DAS Digital Arc-hiving Solution), Nena Antić-Creative Commons SerbiaLegal Project Lead ; Duško Milošević - Hewlwtt Packard d.o.o. i Mina Mićanović-Po-slovna inteligencija.

Teme su bile široke i sveobuhvatne, tako da su nakon predavanja, usledila brojna pi-tanja , kao i razmena iskustava sa kolegama iz Šapca, Kruševca, Vršca, Novog Sada, Le-skovca, Beograda, Kragujevca, Kladova i drugih mesta širom Srbije. A razgovaralo seprocesima digitalizacije, razvoju digitalnih kolekcija i kriterijumima za odabir građe, siste-mima za digitalizaciju , prijemu dokumenta na obradu, saradnji javnog i privatnog sektorau digitalizaciji, ispitaivanju korisničkog doživljaja, metapodacima, skeniranju i obradi, krei-ranju editabilnog teksta iz skeniranih slika, autorstvu i digitalizaciji u praksi, sistemima zaarhiviranje i poslovnoj inteligenciji.

Sve u svemu jedan odlično organizovan seminar kako po radu sa učesnicima, tako ipo značaju tema koje su obrađivane, jer ako se primljeno znanje primeni u praksi u kon-kretnim bibliotekama, rezultati neće izostati.

Z.Stojanović

VLADIKA IGNjATIJE SLUŽIO JE LITURGIJU U MANASTIRU ZAOVA

Početkom prošlog meseca, u Nedelju Mironosica, Njegovo Preosveštenstvo Episkopbraničevski g. Ignjatije služio je Svetu arhijerejsku Liturgiju u manastiru Zaova. Vladiku sudočekali iguman manastira o. Dimitrije sa svojim bratstvom i sveštenstvo iz naše Eparhijei, gosti, iz drugih eparhija.

Na Liturgiji vladika je u službu sve-štenika rukopoložio đakona Polikarpa.U besedi vladika je sabranom vernomnarodu, novorukopoloženom o. Poli-karpu i sveštenstvu poručio da darovekoje razdeljuje Duh Sveti u Crkvi, kaošto je rukopoloženje sveštenstva, jesudarovi kojim se konstituiše Crkva kaoCarstvo Božije ispunjavajući tako voljuOca nebeskog, koji je stvarajući svetželeo da budemo Crkva, da budemopričasnici Carstva Božijeg, da budemopričasnici života večnog. To Carstvoostvaruje, najpre, Gospod naš Isus Hri-stos ali u sadejstvu sa Duhom Svetimkoji nas i svu prirodu sjedinjuje sa

Sinom Božijim, sa Isusom Hristom. Upravo zato Crkva je zajednica koja nije od ovogsveta jer je to nešto što donosi Duh Sveti, Duh Božiji u ovaj svet. To je jedna božanskaustanova, jedna božanska zajednica koja kao prototip nema ništa iz ovog sveta, već samoCarstvo Božije. Zato su darovi Duha Svetog posebni darovi koje Duh daje kao dar. Njihnikada ne možemo zaslužiti, već nam to Bog daje jer tako želi, kao što se i kaže u moli-tvi da Duh Sveti sve što je bolesno isceljuje i sve što nam nedostaje dopunjuje. Ono štose od nas traži jeste da mi to želimo, budući da smo slobodna bića i Bog ništa ne čini nasilu. Na taj način, ako mi to želimo, sjedinjujemo sa Bogom preko Sina Božijeg i postajemopričasnici večnog života. Ali isto tako, darovi Duha Svetoga nisu nam darovani kao poje-dincima, već su nam službe darovane da ih projavljujemo u Crkvi, u zajednici.

Po svršetku Liturgije vladika se u manastirskoj crkvi upoznao i razgovarao sa decomiz Toponice i Velikog Sela. Potom je poslužena trpeza ljubavi.

VEROUČITELj VLADIMIR NESTOROVIĆ

Page 14: Okrug broj 212 (Stiški glas - jun 2014)

STRANA 14 BROJ 212JUN 2014. STIŠKI GLAS

Narodna muzika: Vlastimir Pavlović - Carevac

VINOGRADI SUZE LIJU…Slušajući šta se

sve, ko i kako peva išta sve emituju radio iTV stanice, neretko semože čuti, ne samo odmuzičkih pedagoga ikritičara, kako nam jeitekako potreban jedanVlastimir Pavlović -Carevac, da na estradizavede bar neki red ida se bar malo formirakriterijum, a samim timi ukus ljubitelja naro-dne muzike!

Jer, nekada seznalo da je na radijumogao da nastupasamo ko je prošaoCarevčevu “školu pe-vanja”. A to je presvega značilo dapesma mora da imasmisla, da se pravilnointerpretira i da seposveti pažnja na ak-cenat i dijalekt odakleje pesma po poreklu.Njegova strogost jebila razumljiva, jer su emisije narodne muzike naRadio Beogradu sve do 1953. godine emitovaneuživo, a od 01. januara 1954. počelo je beleženjeprvih snimaka, a nešto kasnije trajnih snimaka. Za-hvaljujući zvaničnom Carevčevom orkestru i neštokasnije angažovanju gostujućih orkestara: MiodragaTodorovića Krnjevca, Dušana Radetića, Radojke iTineta Živkovića, Dušana Radančevića i drugih iproverenih solista Radio Beograda sačuvano je bo-gatstvo narodne muzike.

SAN O VIOLINICarevac je ugledao svet 7. oktobra 1895. go-

dine. Sa šest godina čuvao je stada ovaca na care-vačkim proplancima i slušao pesme pastira. Odkukuruzovine je kao i mnoga druga seoska decapravio male,škriputave “ćemane”.

Noću nije mogao da spava, učeći pesmice i

melodije koje je čuo. Kada bi ga san ipak savladao,velika želja se pretvarala u san. Imao je violinu,pravu, baš onakvu kakvu je preko dana zamišljao. I,često od sreće, budio se pre zore.

Od oca nije smeo da traži da mu kupi violinu,otac je bio strog. I onako ne bi imao razumevanja zasinovljevu želju, jer je već najavio kako želi da sinizuči školu da bude činovnik. Ali dečak, sin seoskogdelovođe, nikada nije postao gospodin! Postao jeCar.

Najsrećniji je bio kada je seoski učitelj doneo nje-govoj kući gramofon sa velikom trubom i ručicom sačeličnim federom koji okreće ploču. Mali Vlastimir jepevao uz muziku sa gramofona, a učitelj, valjda isam prijatno iznenađen, odmah je predložio nje-govom ocu da sina da u bogosloviju, jer kad nekotako lepo peva, svakako treba da bude pop.

Otac ga je upisao u požarevačku gimnaziju dabi posle prve godine učenja, kući doneo sve petice,sem iz muzičkog vaspitanja. Stari profesor VaclalVedral, koji mu je bio i razredni starešina, nije priz-navao sluh ako se on ne potvrdi na nekom instru-mentu. To je bio dovoljno ubedljiv razlog da otacdečaku kupi pravu violinu. U njegov raskošan tale-nat više niko nije mogao da sumnja.

U Požarevcu je stekao nove drugove među ko-jima je bio i Radomir Vujović, koji je veoma lepo svi-

rao na flauti. Zbližavala ih je muzika. Ustanu Vujovića, sate i sate su provodiliu sviranju. Pored muzike zbližavale suih i nove socijalističke ideje. Napočetku požarevačke Gornje male uRadičevićevom sokačetu,u kući Vu-jovića, bilo je zborno mesto napredneomladine požarevačkih škola.

AJDE, LALE, ONU NAŠUPoziv da svira na Radio Beogradu

zatekao ga je u rodnom Carevcu. Biloje to u martu 1929. godine, kada jeVlastimir Pavlović Carevac prvi putzasvirao na talasima Radio Beograda.Pevači su se smenjivali, Carevac jeostajao. Dešavalo se puno zanimljivihi nepredvi|enih situacija iako je pro-gram emitovan uživo. Čak je i Carevacu toku priprema pravio izmene. Jed-nom prilikom, mimo protokola šapneVlastimiru Jovanoviću Laletu, u tovreme jednom od najboljih interpreta-tora narodne muzike: “De jednu zanašu dušu!” Lale je odmah shvatio, italasima Radio Beograda razlegli suse tonovi njegove pesme: “Vinogradisuze liju, tugo golema!” Sutradan ih je

direktor general Kalafatović, pozvao na raport,aliCarevca nije smeo da kazni.

Inače, Carevac je i sam bio poznat po svojojmuzičkoj strogosti. Čak i na probi. Jednom prilikomusred pesme stade! Gleda ispod namrštenih veđa,pa procedi: “Neću da me tako pratite! Kao slepciidete zamnom. Hoću da idete zamnom kako ja svi-ram. “A onda je prozvao simpatičnog momka kogasu svi zvali Mile jagnje ,jer je bio tako umiljat: “BreMile, 25 godina sviram s tobom, a ne znam da li mevoliš ili me mrziš. “Svi su se nasmejali, a proba jenastavljena onako kako je Car zahtevao.

MOLIMO TE, ČIKA CARE!Strahote Drugog svetskog rata vratile su

Carevca u zavičaj. U njegovoj kući su organizovanisastanci na kojima je prisustvovala i Vera Vrebalov.Neprijatelj mu je već bio na tragu. Zarobljen je 1942.

u kući svoga teče MilentijaRajčića. Neprijatelj sehvalio da je otkrio najod-govornijeg komunističkogvođu u požarevačkomokrugu. Brzopleti policijskiagenti su mislili da su uhap-sili Veljka Dugoševića. Saz-navši za to da je uhapšenbard narodnog melosa i ad-vokat koji je branio parti-zane, zahtevao je da muhitno dovedu Carevca. Po-javila se vitka figura koja jeodavala odlučnost. Nosio jegunj i bridž pantalone. Nalicu mu se isticao markan-tan, malo povijen nos i očikoje nisu odavalestrah.”Donesite mu vio-linu.”- naredio je nemačkikomandant.Carevac jemirno gledao u instrument.Laki titraj na licu nijeodavao koliko mu je drag taj

komad drveta sa povijenim vratom. Iako je nemačkikomandant zapretio da će mu prebiti prste, Carevacje ostao nepokolebljiv u odluci da ne svira nepri-jatelju. Onda je začuo glas zarobljenihdrugova:”Molimo te, sviraj čika Care”!

Carevac je oklevao koji trenutak, onda je uzeoviolinu, odsvirao nekoliko taktova i isto onako laganoodložio instrument. Svirao je svojim drugovima.

Posle četiri godine u logorima na Banjici i u Da-hauu, vratio se na čelo Narodnog orkestraRTB.Vodio ga je sve do 1959. godine. I dalje je svi-rao za svoje prijatelje na veseljima ili u restoranu“Zora”. Kad se društvo zagreje, taksijem se išlo poCarevu violinu, jer kako bi se drugačije pevala onanjegova: “vinogradi suze liju... “Niko to nije mogaoda peva kao Vule Jevtić kad ga violinom prati Car,kada veselo društvo na počinak ispraća Car sa“Svilenim koncem” i “Nizamskim rastankom.”

Jednog prohladnog januarskog jutra 1965. go-dine, požalio se na bolove u grudima. Dok su pozvalilekara bilo je kasno. Sahranjen je na Novom grobljuu Beogradu. Dvadeset hiljada promrzlih gra|ana,poštovalaca njegove muzike ispratilo ga je sadužnim poštovanjem. Za kovčegom je išao orkestarsa deset violina.

Bora Vasić

Srpskih vladara 1/b12300 Petrovactel: 012/334-740

fax: 012/71-00-307mob: 065/334-740-4

tel: 012/268-279mob: 063/269-419, 063/288-253e-mail: [email protected]

Poljoprivredna savetodavna istručna služba Požarevac, d.o.o.

Adresa: Dunavska br. 91, 12000 PožarevacTelefon: 012/553-131

Page 15: Okrug broj 212 (Stiški glas - jun 2014)

BROJ 212 STRANA 15JUN 2014. STIŠKI GLAS

DEDAACINO ĆOŠE

ŠapineStarosedeocima u ligiZapržio čorbuI peto mestoStavio u torbu.

Marko NikolićDobar golmanVredi paraMarko na goluČuda stvara.

BoževacBoževčani odošeU jedan rang višeSad se i njihovo imeVelikim slovima piše.

Jasmin RakićBrzonogi strelacNikad ne grešiI najtežu situacijuUvek golom reši.

SalakovacDo samog krajaVodila se borbaRadniku ostadeSamo posna čorba.

Dejan JovanovićNa svakoj utakmiciČuda stvaraOstavio ŠapinePojačao Rudara.

BatušaIntegral čvrsto držiTreće mesto otpozadiGori mu pod nogeMora da se vadi.

Poruka igračimaNe igrajte mali fudbalČuvajte snagu i nogeNa jesen vas čekajuIskušenja i brige mnoge.

ŠŠŠŠAAAAPPPPIIIINNNNEEEE PPPPOOOONNNNOOOOSSSS RRRRAAAAVVVVNNNNOOOOGGGG SSSSTTTTIIIIGGGGAAAAFudbalski klub Šapine i ako debitant u Srpskoj ligi Zapad postigao je veliki uspeh zauzevši odlično peto mesto u konkurenciji

starosedeoca koji u ovoj ligi igraju destak godina. Na početku prvenstva vlasnik kluba Radiša Živanović i generalni sekretar Toplica Jovićsu najavili borbu za opstanak obzirom da je konkurencija bila velika. Međutim kako je prvenstvo teklo ekipa Šapina je igrala sve boljei bolje i kraj prvenstva dočekala na petoj poziciji i ako su im mnogi „dušebrižnici“ proricali da će igrati „samo jedno leto“ i ponovo se vratitiu Zonu. Prevarili su se. Mnogi favoriti na papiru sa ogromnim stažom u Srpskoj vraćalili su se iz Šapina praznih šaka a neki su bogmebili iznenađeni i na svom terenu. Šapljani su prvenstvo počeli sa kadrom iz Zone uz nekoliko pojačanja iz klubova Braničevske lige. Šefstručnog štaba Vladimir Vlajović je napravio fudbalski miks, od iskusnih ali i mladih igrača željnih afirmacije i to je urodilo plodom. Pozavršetku prvenstva čelnici Šapina su zadovoljno trljali ruke ponosni na svoje igrače evo njihovih impresija posle poslednje utakmiceprotiv Mačve u Šapcu već ranije promovisanog novog člana Prve lige Srbije.

- Imali smo dve vrste protivnika tokom prvenstva: Timove koji su I za sebe imali dug staž igranja u Srpskoj ligi u “dušebrižnike” kojisu nam proricali zlu sudbinu i radovali su svakom našem neuspehu. Uspeli smo da ih oba razočaramo. Peto mesto u konkurencijiŠabačke Mačve, Loznice, Lajkovačkog Želje, Mladog radnka i Kostolačkog Rudara to je pravi podvig, ja sam presrećan ali u isto vremei tužan jer zbog propisa moramo da sledeće prvenstvo igramo ponovu u zoni „Dunav“ jer nemamo timove mlađih kategorija koji bi setakmičili u ligama regiona Zapadne Srbije. No propis je propis i on se mora poštovati. - rekao je Živanović.

Na naše pitanje da li će Šapine i u zoni igrati sa istim timom on je odgovorio:- Igrači mogu da biraju i ja sam tu bespomoćan. Neki će ostati ali većina će potražiti uhleblje u drugim klubovima. Kolaju priče da bi mogli da nastavite takmičenje uz fuziju sa timom koji ima mlađe kategorije i nastavite takmičenje u Srpskoj ligi.

Šta mislite o toj varijanti?- I do mene kolaju te priče. Međutim zvaničnih ponuda nema. Spreman sam i na tu soluciju ali ja ne želim da ulažem novac u fi-

nansiranju tima u Srpskoj ligi posle fuzionisanja, jer bi po svim pravilima finasije trebalo da obezbedi novi klub. Ukoliko ne dođe dofuzije Šapine će odustati od Srpske lige i po slovu propisa igraće u zoni Dunav. mnogi igrači će zatražiti ispisnice i bojim se da će Šap-ine ostati bez tima za zonu. Još jednom ponavljam da sam nemoćan jer su propisi jači od mene i ja ih moram poštovati. - rekao je rezin-girano na kraju našeg razgovora Živanović.

Prema nekin informacijama za fuziju su zainteresovani Mladi radnik, Železničar, VGSK iz Velikog Gradišta i RSK iz Rabrova.Međutim dosad zvaničnih ponuda nema. Najnestrpljiviji su igrači jer se bliži prelazni rok. Mnogi već imaju ponude za promenu boje klubaali čekaju rešenje ove fudbalske zavrzlame jer žele da znaju na čemu su i kom će se carstvu privoleti.

Jedno je sigurno.Šapine je ponos Stiga, ali zbog propisa mora da ide u niži rang. Mladi radnik zbog plasmana takođe mora da ideu niži rang.O fuziji sa Šapinom svi pričaju ali konkretnih ponuda nema. Kada će se razrešti ovaj fudbalski „Gordijev“ čvor niko još nezna. Svi očekuju da nastali problemi budu rešeni sami od sebe a to je nemoguće bez bar malo dobre volje i više tolerancije zain-teresovanih klubova odnosno (ne)aktivnosti njihovih uprava koje kako rekosmo čekaju da njihove probleme ako ih imaju, a imaju ih,reši neko durgi po onoj narodnoj “brigo moja pređi na drugoga“.

Aleksandar Captenić

SPORTSKI RIBOLOV NA JEZERU U ZAOVIOpštinsko sportsko takmičenje u ribolovu na plovak održano

je u Zaovi. Učestovalo je 32 takmičara u svim kategorijama.Udruženje ribolovaca „Linjak” iz Malog Crnića postoji već 37.

godina. Propozicije takmičenja u svim kategorijama su bile:pecanje ribe udicom na plovak, za sve takmičare je bila obaveznačuvarka. Kotizacija je koštala 300 din.

Najmlađi su bili najslađi i čini nam se da su se najviše radovaliulovu. Uz dužno poštovanje prema straijima počećemo od njih.

PETLIĆI (10 god):

Marjanović MilošRajković IgnjatMilivojević Denis

PIONIRI (10 - 14 god)

Milosavljević NikolaStojimirović KristijanMomirović Đorđe

OMLADINCI (14 – 18 god)

Stojićević AleksaMilovanović DarkoMilovanović Marko

PIONIRKE

Perić KatarinaStojićević Nevena

DAME

Trašivuk Marina

SENIORI (18 – 65 god)

Gligorić SrećkoGajić AleksandarGajić Dobrica

VETERANI (preko 65 god)

Ristić MIroljubPetrović MilašinSemenić Bata

U spremanju riblje čorbe prvomesto je zauzeo Antić Slobodana drugo mesto je pripalo Milivoje-vić Neši. Predstavnici opštine ičlanovi OJSR “Linjak” proglasilisu pobednike i dodelili pehare.Takmičenje je završenoproslavom i prigodnim ručkom asledeće druženje je zakazano zaapril sledeće godine, štostrastvene ribolovce neće sprečitida uživaju u svom hobiju. Želimoim puno sreće i ulova pune vreće.

Antileta Živković

14.07.2014. klub KB Požarevac! Karte u pretprodaji po ceni od 600 dinara u Jazzanova caffe!

Page 16: Okrug broj 212 (Stiški glas - jun 2014)

STRANA 16 BROJ 212JUN 2014. STIŠKI GLAS

www.stolarija-cirkovic.rs

SMOLjINAC, mob:064/54-45-200, tel/fax: 012/283-048; e-mail: [email protected]