okrug broj 211 (stiški glas - mart 2014)

16
PRAVI POGLED NA BRANIČEVSKI OKRUG MART 2014. * BROJ 211, GODINA VI BESPLATAN PRIMERAK Konkurs za NVO u Malom Crniću str. 2 OKRUGЛО Pomoć koja dobro dođe Str.8 Spremni za Uranak ??? Prvi seoski internet kafe KAFE ŽABA SMOLJINAC U Malom Crniću održana tradicionalna Opštinska smotra recitatora “Pesniče naroda mog” (strana 9) OKRUG - Stiški glas svim čitaocima želi srećan Uskrs! Estrada - Vitomir Životić Oj, livado, uspomeno stara (strana 14) Biblioteka “Srboljub Mitić” obeležila svoj dan (strana 3) Petrović Nebojša, predsednik Saveta MZ Kobilje Dobra saradnja meštana sa lokalnom samoupravom (strana 4) Naša naselja - Boževac (strana 6) intervju: dr Imran Olian lekar u DZ Malo Crniće Srbin - Palestinskog porekla (strana 5) Plemenite ljubavi Toponičanke Mine Balet kao sudbina (strana 7) Salakovac zaslužuje viši rang (strana 15) www.novineokrug.rs

Upload: okrug-novine-bokan

Post on 24-Mar-2016

271 views

Category:

Documents


2 download

DESCRIPTION

br211

TRANSCRIPT

Page 1: Okrug broj 211 (Stiški glas - mart 2014)

PRAV

IPOG

LED

NABR

ANIČ

EVSK

IOKR

UG

MART 2014. * BROJ 211, GODINA VI BESPLATAN PRIMERAK

Konkurs za NVO u Malom Crnićustr. 2

OKRUGЛО

Pomoć koja dobro dođe

Str.8

Spremni za Uranak ???

SSTTIIŠŠKKII GGLLAASS

Prvi seoski internet kafeKAFE ŽABA SMOLJINAC

U Malom Crniću održana tradicionalnaOpštinska smotra recitatora

“Pesniče naroda mog”(strana 9)

OKRUG - Stiški glas svim čitaocima želi srećan Uskrs!

Estrada - Vitomir Životić

Oj, livado,uspomeno stara

(strana 14)

Biblioteka “Srboljub Mitić” obeležila svoj dan(strana 3)

Petrović Nebojša, predsednik Saveta MZ KobiljeDobra saradnja meštana sa lokalnom samoupravom

(strana 4)

Naša naselja - Boževac(strana 6)

intervju: dr Imran Olian lekar u DZ Malo Crniće

Srbin - Palestinskog porekla(strana 5)

Plemenite ljubavi Toponičanke MineBalet kao sudbina

(strana 7)

Salakovac zaslužuje viši rang(strana 15)

www.novineokrug.rs

Page 2: Okrug broj 211 (Stiški glas - mart 2014)

STRANA 2 BROJ 211MART 2014. STIŠKI GLAS

Izdavač: OKRUG D. O. O. PožarevacSedište: Čede Vasovića 4/15.Redakcija: Antileta Živković, Aleksandar Captenić, Srebranka Tomić,Zorka Stojanović, Tanja Jelenković i Mića Antonijević.Odgovorni urednik: Saša Stojadinović.Direktor, glavni i odgovorni urednik: Nenad Petrović.Tehnički urednik: Bokan Nastasijević.Telefon: 012/541-725, fax:012/541-726, 061/6837-321, 060/0222-634.e-mail: [email protected] i [email protected]Štampa: GPK ŠTAMPARIJA BORBA, Kosovska 26, 11000 Beograd

ISSN - 1820 - 9688

Pismaprijatelju

Prikane, eto mene ponovo…Došlo proleće, ide nam Uskrs, na-jradosniji hrišćanski praznik. Lepporodični praznik, vreme kadtreba da se okrenemo sami sebi,svojim bližnjima, okruženju. Takoće i biti, bar kada je moj slučaj upitanju.

Izdešavalo se dosta u protek-lom periodu… Izbori su prošli, iako su… čini mi se da je politikesvima preko glave. Obećanja nasve strane, a za sada rezultatiizostaju, no, ajd da sačekamo,treba dati vremena svima, zapreko potreban oporavak, mislimdruštveni.

Biblioteka crnićka, koja nosiime stiškog velikana Srboljuba Mi-tića, obeležila svoj dan. Bila jepuna sala doma kulture, štopokazuje da je ova ustanova cen-jena u kraju. Sve pohvale, slavl-jeniku i ljudima koji je vode. Kadveć govorim o biblioteci bilo jedosta promocija knjiga… ak-tivnost je velika, to je dobro daćeto rezultate u periodu isprednas…

Pisao sam ti u prošlom pismuo akciji UPP-a, o podeli garder-obe. Sada je dodeljena garderobamališanima iz socijalno ugroženihporodica. Odlična je bila koordi-nacija između ljudi iz UPP-a i dar-odavaca iz Švajcarske. Svepohvale. Ne staje se na tome, barprema rečima iz ovog Udruženja.Najavljuju slične akcije za leto pai jesen. Ovde se ne govori samoo garderobi već se akcija širidalje, a sve u cilju pomoći naju-groženijima, kojih na žalost ima uvelikom broju.

Upoznao sam još jednogPalestinca, i on je doktor. Odličanlik, nema šta. Posvećen poslu…imamo dosta toga da naučimo odnjih.

Za kraj uvek ti ostavljam sport.Bio sam na utakmici Salakovac –Aljudovo, odlična tekma nemašta… Pravi derbi, borba za prvomesto. Sada su kandidati zaplasma u viši rang samo Salako-vac i Boževac. Biće zanimljivo is-pratiti trku do kraja. Pisaću ti otome.

Ajd budi dobar, pa se i daljedopisujemo.

P. S. Ako stigneš i umogućnosti si, dođi za Uranak uZaovu, tamo ćeš me naći. Bićeludilo, tradicionalno…

KKKKoooonnnnkkkkuuuurrrrssss zzzzaaaa NNNNVVVVOOOO uuuu MMMMaaaalllloooommmm CCCCrrrrnnnniiiiććććuuuuNa osnovu člana 21. Od-

luke o budžetu opštine MaloCrniće raspisuje se javnikonkurs za finansiranje pro-grama i projekata nevladinihorganizacija i udruženjagrađana sredstvima budžetaopštine Malo Crniće u 2014.godini.

Konkurs se raspisuje uoblasti aktivnosti koje seodnose na jačanje saradnjeizmeđu vladinog, civilnog i biz-nis sektora, podsticanja irazvoj privrednih ipoljoprivrednih delatnosti.Takoše se konkuriše iz oblastirazvoja lokalne zajednice, ekologije, zaštite životne sredine,zdravlja građana i zaštite životinja, afirmisanje ljudskih i man-jinskih prava, programa za predškolsku i školsku decu, omlad-inu, stara lica, razvoja civilnog društva, volonterizam, socijalnai boračko-invalidska zaštita kao i zaštita lica sa invaliditetom.

Na konkurs se može konkurisati i sa projektima koji imaju zacilj podsticanje nataliteta, prevenciju i zaštitu od bolesti zavis-nosti, aktivnosti penzionerskih organizacija, afirmisanje prava

žena, prevencija nasilja, humanitarnihprojekata i drugih projekata kojiisključivo i neposredno slede javnepotrebe opštine Malo Crniće.

Sredstva za ralizaciju ovogkonkursa obezbeđena su u budžetuopštine Malo Crniće za 2014. godinu uiznosu od 2.000.000,00 dinara.

Pravo učešća u raspodeli sredstavabudžeta opštine Malo Crniće imaju or-ganizacije koje su registrovane nanjenoj teritoriji odnosno imaju sedište iliogranak na ovom području kaoopštinske, međuopštinske, regionalneili republičke, koje su registrovane naj-manje 6 meseci, s tim da sve projektneaktivnosti moraju realizovati na teritoriji

opštine Malo Crniće.Prijava se podnosi Opštinskom veću Malo Crniće - Komisiji

za odabir programa i projekata nevladinog sektora i udruženjagrađana, sa naznakom „Prijava na javni konkurs za finansiranjeprograma i projekata nevladinog sektora i udruženja građana u2014. godini“, do 30. 04. 2014. godine do 15 časova, napriloženom obrascu.

S. S.

Državni poreznici objavili spisak

najvećih dužnikaPoreska uprava Srbije objavila je

na svom zvaničnom internet sajtuspisak dugovanja poreskih obveznikana dan 26. mart.

Spiskovi su formirani na osnovunekoliko kategorija i to oni koji su ak-tivni, u formi restruktuiranja ili privati-zacije, u postupku stečaja i likvidacijekao i oni kojima je oduzet poreskoidentifikacioni broj, odnosno PIB.

Najobimniji spisak je u kategoriji -Pravna lica u postupku stečaja i likvi-dacije i tu se nalazi i Zemljoradničkazadruga “Budućnost“ Malo Crniće kojazauzima 804. mesto ove neslavneliste sa 18.709.022 dinara dugovanjana ime poreza.

U kategoriji - Pravna lica koja suobrisana iz registra iz Braničevskogokruga na 92. mestu se nalazi pre-duzeće “Mlin Mlava“ D.O.O. USTEČAJU Malo Crniće sa 71.743.484dinara duga.

Uzevši u obzir dužnike sa teri-torije Braničevskog okruga, čini seda su opština Malo Crniće iprivredni subjekti u njoj ponajvišepažnje pridavali izmirenju svojihobaveza prema poreznicima jer suprocentualno najmanje zastupljenina ovoj listi na kojoj niko ne želi dapronađe svoje ime.

S. S.

Manifestacije u Kobilju i Aljudovu

PPPPrrrraaaazzzznnnniiiikkkk zzzzaaaa ssssvvvveeeeNa teritoriji opštine Malo Crniće u narednom periodu održaće se

dve manifestacije. Prva je već za vikend u Kobilju dok je druga naprogramu sredinom maja u Aljudovu.

P r e d s t o -jećeg vikendau organizacijiu d r u ž e n j ažena Gergine -Kobilje iMesne zajed-nice Kobilje ćese po prvi putodržati mani-festacija „Skolena nak o l e n o ,pesma, koloigla i vreteno“.Na mani-festaciji ćegosti biti kulturno umetnička društva iz Austrije, a nesvakidašnjim per-formansom u vidu modne revije će biti predstavljene unikatne nošnjeprošlosti i sadašnjosti. Modna revija obuhvata tri bloka: moderan stil,deca u pletenim, tradicionalnim kompletima, dok će u trećem blokuposetioci moći da vide jedinstvene vezene haljine sa primesama čipke isve to na ukupno čak 25 modela. Iz organizacije pozivaju sveraspoložene da budu deo događaja u organizaciji jednog od priznatijihudruženja žena na teritoriji Braničevskog okruga. Manifestacija će seodržati 20.04.2014. godine u Kobilju.

Vazduhoplovni savez Srbije doneo je odluku da se paraglajding klubu„Beli orlovi“ iz Požarevca dodeli organizacija takmičenja u disciplini pre-cizno sletanje u okviru Srpske lige i državnog prvenstva 2014. godine.Takmičenje će biti održano 17. i 18. maja 2014. godine u opštini MaloCrniće. Treba istaći da je staza za paraglajding u Aljudovu registrovanai da je rado koriste mnogi rekreativci sa teritorije Braničevskog okruga.

D. O.

Page 3: Okrug broj 211 (Stiški glas - mart 2014)

BROJ 211 STRANA 3MART 2014. STIŠKI GLAS

U Malom Crniću svečanost

Biblioteka “Srboljub Mitić“ obeležila svoj danČitalište u Malom Crniću osnovano

je 14. januara 1879. godine. Tadašnji iz-vori govore da je godišnja članarina bila12 dinara a prihod od naplaćene čla-narine i održane besede 2. januara istegodine, iznosio je 402,6 dinara.

Zapisano je i da je su za 170 dinarakupljene su novine, za 23 dinara knjigedok je iznos od 178 dinara predatglavnom kmetu Radovanu Nestorovićuza građenje škole u Malom Crniću. Srp-sko-crnogorskoj čitaonici u Americi,poklonjeno je 12 dinara, tako da je ukasi za 1881. godinu ostalo samo 17,6dinara.

Čitaonicu nije pomagala tadašnjaopština, ali je veliku pomoć primala odvlasnika malocrnićkog mlina Ignjata Ba-jlonija i njegovih sinova, koji su osimpretplate za novine: “Srpskenovine“,“Istok“,“Težak“ i “Politiku“,obezbeđivali prostorije, potreban inven-tar, pa se pretpostavlja da je bila veomadobro opremljena.

Eto, to je bio početak razvoja hramaknjige u opštini Malo Crniće koje je 11.aprila 2014. godine obeležio svoj dan.Toga dana je rođen pesnik SrboljubMitić, čije ime biblioteka danas nosi.

Nakon bogate istoriječitanja i čitalaštva u MalomCrniću i selima koja jojdanas pripadaju, Skupštinaopštine Malo Crniće, na za-jedničkoj sednici svojihveća, 05.decembra 1966.godine donela je odluku oosnivanju Opštinske bib-lioteke, kao samostalne us-tanove.

Direktor Matične bib-lioteke opštine MaloCrniće, kako je upisano usudski registar 31. jula1967. godine bio je Sr-boljub Mitić iz Crljenca. Ponjegovom izveštaju o raduza period 01. januar 1967.– 31. mart 1968. godine,biblioteka je raspolagalaknjižnim fondom od 2.334knjiga od čega je 2.034 bilokataloški obrađeno. Uovom periodu broj proči-tanih knjiga bio je 411, što je obzirom navišegodišnje mirovanje mesnih kn-jižnica, bilo iznad svakog očekivanja.

Biblioteka je tada bila smeštena uzgradi preko puta Mlina “Mlava“, kojudanas koristi Opštinska organizacija Cr-venog krsta. U to vreme pomenutazgrada nije bila adekvatna za čuvanjebibliotečke građe i koja bi sigurno bilauništena zbog vlage i drugih lošihuslova da knjižni fond nije na inicijativuBogoljuba Ivkovića iz Kališta i DragišeMiloševića iz Boževca, preseljen uzgradu gde se nalazi današnja bib-lioteka.

Odlukom Skupštine opštine MaloCrniće, od 31. maja 1993. godine, o os-nivanju Centra za kulturu, Matična bib-lioteka, tada još pod nazivom “14oktobar“, iste godine počinje sa radomu okviru Centra, kao radna jedinica, bezsvojstva pravnog lica. Godine 1995.

Skupština opštine Malo Crniće donosiponovo odluku o osnivanju biblioteke“14 oktobar“, kao samostalne institucije.Međutim, iz objektivnih razloga, Bib-lioteka i dalje radi u okviru Centra zakulturu.

Od 05.09.1996.godine, bibliotekana osnovu OdlukeSkupštine opštineMalo Crniće, nosinaziv “SrboljubMitić“ po slobodnomožemo reći, na-jvećem pesniku Is-točne Srbije, izCrljenca, koji osimtoga što je bio prviupravnik biblioteke uMalom Crniću, velikidoprinos dao osni-vanju časopisa“Stig“ i u jednom pe-riodu bio njegovglavni i odgovorniurednik.

Posle njegovesmrti 1994. godine,

ustanovljena je od strane Skupštineopštine Malo Crniće, književna nagrada“Srboljub Mitić“, koja se svake godinedodeljuje 14. oktobra na Dan opštine –autoru najbolje knjige pesama u toj go-dini.

Ove godine jubilej bibliotekeobeležen je u Sali Doma kulture koja jebila puna ljubitelja knjige i to svihuzrasta. To je naročito obradovalo di-rektorku ove ustanove, Zorku Sto-janović koja se zajedno sa svojimkolektivom trudi, a očigledno i uspeva,da nastavi svetlu tradiciju koju ova bib-lioteka decenijama gradi.

- Danas raspolažemo knjižnimfondom od preko 36.000 knjiga. Nekavas ne iznenađuje što istu cifru pon-avljam već tri godine unazad jersvake godine pored nabavke novihnaslova mi vršimo i rashod knjigakoje više nisu aktuelne ili su ne-upotrebljive od korišćenja. U posled-

nje vremenaročitu pažnjuposvećujemoobogaćivanjuz a v i č a j n o gfonda a raduenas i veliki brojaktivnih i novihčitalaca. - dala jedirektorka Sto-janović napočetku svogobraćanja svo-jevrstan izveštajo radu.

Skupu sepotom obratio ipredsednik opš-tine Malo Crniće,Dragan Mitić, kojije slavljenicimačestitao i izrazioveliko zado-voljstvo što sejedna ovakva kul-

turna ustanova nalazi u mestu na čiemje čelu.

- Biblioteka je stožer kulturnogidentiteta i delovanja lokalne zajed-nice i okuplja sve kulturne poslanikekako na području opštine tako i ukompletnom regionu. Ona ima lepoime, značajnog čoveka iz ovogakraja a ja očekujem da i dalje nastaviovakav rad i siguran sam da će za-jedno sa trenutnim rukovodstvomjoš više napredovati i okupiti punonovih i mladih ljubitelja knjige. -kazao je predsednik Mitić.

Predstavnik zakonodavne vlastilokalne samouprave, predsednicaSkupštine opštine Malo Crniće GorankaStević, je čestitajući jubilej napomenulada je taj dan praznik svih ljubiteljapisane reči

- Biblioteka je riznica duhovnih iknjiževnih vrednosti koje predstavlja

trajno blago kako onih koji su tvorcitih dela tako i onih koji ih čitaju. Bib-lioteka je prirodno stanište knjige inaš dom za uživanje dok čitamo iudišemo onaj specifičan miris kojinas neretko prati čitav život. - kazalaje predsednica Stević, i sama veliki lju-bitelj pisane reči.

U nastavku programa dodeljene sunagrade najboljim i najuspešnijim učes-nicima likovnog i literarnog konkursa,kao i zaslužnim pojedincima i us-tanovama koji su svoje delovanje utkaliu uspeh i ime Biblioteke “Srboljub Mitić“iz Malog Crnića.

S. Stojadinović

AAAAKKKKTTTTIIIIVVVVNNNNOOOOSSSSTTTTIIII UUUU OOOOŠŠŠŠ ,,,, ,,,,ĐĐĐĐUUUURRRRAAAA JJJJAAAAKKKKŠŠŠŠIIIIĆĆĆĆ””””

UUUU TTTTOOOOPPPPOOOONNNNIIIICCCCIIIIKontaktirali smo direktorku OŠ u Toponici, Danijelu Mitrović da bi prover-

ili kako teku pripreme osmaka za polaganje male mature.Kakvo je interesovanje dece i za koje škole se najčešće odlučuju?- U Toponici ima dvadeset četvoro osmaka. Početkom marta sproveli smo

anketu. Četiri učenika se izjasnilo za trogodišnje školovanje, četrnaestoro jeizrazilo želju za četvorogodišnjom srednjom školom a dvoje dece je tada biloneopredeljeno.

Kako teku pripreme osmaka za polaganje male mature?- Moram da pohvalim nastavnike, koji su koliko znam prvi u našem

okruženju sami osmislili testove za proveru znanja iz istorije, geografije,hemije i fizike. Tako da deca mogu da imaju uvid u ono što ih očekuje. Jer toje kombinovani test koji se prvi put javlja ove godine.

Na preporuku Ministarstva prosvete biće održana generalna proba nanivou cele Srbije za polaganje male mature. Nadamo se da smo doborospremili naše osmake. Inače, 15-og juna biće polaganje iz srpskog jezika,16 - tog juna iz matematike i 17-og juna održaće se kombinovani test.

Dobili smo informaciju da je OŠ ,,Đura Jakšić” u Toponici bila domaćinđacima na opštinskom takmičenju iz engleskog i istorije tokom februara imarta.

Tijana Perić učenica V raz. osvojila je prvo mesto na opštinskom tak-mičenju iz srpskog jezika i učestovala je na okružnom. Recitatorka Radis-avljević Marija III raz. osvojila je četvrto mesto. Pohvaljuje se ekipa učenikau malom fudbalu za osvojeno I mesto u fudbalu na opštinskom takmičenju.

Učenica III razred Marija Radisavljević osvojila je prvo mesto nakonkursu za najbolju pesmu u časopisu “ĐAČKO DOBA” i nagrađena je kn-jigom od strane grafičko izdavačkog preduzeća “Prvo slovo” iz Beograda.

Antileta Živković

Page 4: Okrug broj 211 (Stiški glas - mart 2014)

STRANA 4 BROJ 211MART 2014. STIŠKI GLAS

“DR” IZ VELIKOG GRADIŠTA U MALOM CRNIĆU

Glumci očarali publikuBranislav Nušić je bio plodan pisac, čija su dela poznata po up-

ečatljivom humoru koji i dan danas ne jenjava i ne gubi na značaju. Svedocida su njegove pozorišne predstave aktuelne i danas bila je publika u Mal-ocrnićkom Domu kulture. Amatersko pozorište ,,Žanka Stokić” iz VelikogGradišta predstavilo se pozorišnom predstavom “DR”. Glumci su maes-tralno odigrali svoje uloge dok je publika uživala i smejala se, prekidajućipredstavu burnim aplauzima. Nušić je naše pozorište obogatio za sva vre-mena, jer ne postoji vreme kad njegovi komadi nisu u modi.

Predstavu je režirao reditelj i glumac Nenad Mihajlović - Goja. Po opre-deljenju profesor,predaje istoriju u Gradiš-tanskoj gimnaziji a glu-mom se bavi prekotrideset godina. Iza sebeima veliki broj režiranihpredstava. Oličenje jejednog veselog i nasme-janog čoveka koji jespreman glumi da da na-jbolji deo sebe.

Glavni lik u predstavije Života Cvijić koga tu-mači Mirko Jenić - Bugi,inače radnik suda. ZaStiški Glas kaže da jepredstava prvi put izvedena u junu prošle godine i da su je spremili za dvameseca. Na premijeri i na još dve reprize u Velikom Gradištu sala je bilapuna i tražila se karta više. U Požarevcu na danima “Živke Matić“ prošlegodine sa predstavom “Sumnjivo lice” proglašen je za najboljeg glumca fes-tivala za ulogu Jerotija Pantića. U Smederevu na “Nušićevim danima” gos-tovali su rame uz rame, odnosto predstavu uz predstavu sa profesionalnimpozorištima Srbije, odnosno bili su jedino amatersko pozorište.

Marina Milićević je vetinarski inspektor ali sa gore dva navedenačoveka radi u amaterskom pozorištu kako kaže odkad zna za sebe. Maloje pričala o sebi a više o svojim kolegama, hvaleći ih.

Milica Simurdić je nastariji, najveseliji i najšarmantniji lik ovog pozorišta.Uz osmeh priča o lepoti pozorišta i daskama koje život znače. U pozorištuje od njegovog osnivanja. U predstavi su takođe briljirali Ilić Miodrag - Šića,Igor Suvajac, Danijela Filipović i Bogdan Milić.

Ansambl ima veterana koji su na sceni preko trideset godina i debi-tanata koji su prvi put na sceni. Milica Denić, Lukić Aleksandar, KatarinaZarić, Jana Ranđelović i Nataša Živanović us sa ovom predstavom na svo-jim prvim nastupima.

Imaju isplaniran program gostovanja, takmičenja i ponosni su što ćesledeća predstava biti humanitarnog karaktera. Zbog teškog stanja u kulturioslanjaju se na sebe same i entuzijazam. S obzirom da je sezona pri krajunovu predstavu spremaju za jesen a ovu će se truditi da održe.

Bebica Milovanović organizator je kulturnog programa u Malom Crnićui kaže:

- Zadovoljna sam predstavom. U njoj ušestvuje jedna iskusna i stan-dardna ekipa koja niže uspehe na polju pozorišta. To je glumačka ekipakoja godinama u nazad niže uspehe u Braničevskom okrugu. Između Cen-tra za kulturu u Malom Crniću i Velikom Gradištu postoji tradicionalna raz-mena i duže vremena se neguje.

Predstavi su pored mnogobrojne publike koja je aplauzima prekidalapredstavu, prisustvovali još i Goranka Stević, predsednica Skupštine opštieMalo Crniće, Mališa Antonijević, Ivan Ivić direktor centra za kulturu i mnogidrugi.

Predsednica skupšrine Goranka Stević na pitanje kako joj se dopalapozorišna predstava odgovara:

- Utisci su inzvanredni. Vidi se da su glumci uigrani. Jako mi se sviđašto u predstavi postoji raspon u generacijama. Nušićev komad je modern-izovan i prikazan na jedan lep način. Videlo se da publika uživa a glumci imnisu dozvolili da potonu već su držali jedan kontinuitet izazivajući dobroraspoloženje.

Sve u svemu jedno uspešno veče u Malom Crniću. Ostaje da se na-damo da će ovakvih izvedbi biti još u vremenima koje dolaze.

Antileta Živković

Petrović Nebojša, predsednik Saveta Mesne zajednice Kobilje

DDDDoooobbbbrrrraaaa ssssaaaarrrraaaaddddnnnnjjjjaaaa mmmmeeeeššššttttaaaannnnaaaa ssssaaaa llllooookkkkaaaallllnnnnoooommmm ssssaaaammmmoooouuuupppprrrraaaavvvvoooommmm

Kobilje po površini i po broju stanovnika spada među veća mesta u opštini Malo Crniće. Kaoi sva naselja iz ovog kraja i ovo ima određene probleme, ali za razliku od drugih u Kobilju je vi-dljiv pomak kada je podizanje infrastrukturnih prilika. Selo je uređeno, gotovo kompletno asfal-tirano, i sa sređivanjem centra, koje je u planu, ono će dobiti reprezentativan izgled. PredsednikSaveta Mesne zajednice Kobilje, Nebojša Petrović ističe, da su ovi rezultati plod dobre koor-dinacije samih meštana ili i odlične saradnje sa opštinom Malo Crniće.

- Mora da istaknem da samsavet funkcioniše besprekorno.Svi imamo isti cilj, a to je podiza-nje životnih uslova svih meštana.To polako i postižemo. Što se tičesaradnje sa lokalnom samoupra-vom, jedino mogu da je ocenimodličnom ocenom. Dobijamo ve-liku pomoć od opštine u svakomsmislu, od finansija, do podizanjainfrastukture, čišćenja puteva...jednom rečju svih problema kojinam se jave. Naravno, saradnja jedobra i sa svim Javnim preduze-ćima.

I pored dobrog rada, svakakoda postoje problemi koji tištesame meštane Kobilja. Petrović

ističe da je jedan od problema vezan za priključak vodovodne mreže. Ipak, ističe da bi pretho-dno bilo potrebno da se anketiraju svi žitelji.

- Vodovod jeste želja, ali pre toga je neophodno napraviti anketu. Mnoga domaćinstva suiskopala samostalne dubinske bunare, pa je pitanje u kojoj meri bi oni bili zainteresovani. Morada istaknem da smo mi uradili projekat za kanalizaciju, jer nam je rešavanje tog problema prio-ritet, jer samo tako postojeće vode mogu da nam budu čiste. Prvi korak je učinjen.

Petrović ističe da je putna infrastruktura u samom selu na visokom nivou.- Sakupljenim sredstvima svih građana u proteklom periodu izgradili smo po celom selu as-

faltne puteve. To je bio veliki poduhvat, ali smo ga uspešno rešili. Svima nam je drago što je celoselo stalo iza ove priče. To daje rezultate. Ostao je samo jedan put koji vodi ka Boževcu, ali ion će u skorije vreme biti odrađen.

Kako kaže to nije bilo prvi put kada se selo udružilo i sopstvenim sredstvima uradilo neštošto može da podigne infrastrukturne prilike.

- Ranije smo asfaltirali put ka Divanu. Uvođenje telefona je takođe bilo o našem trošku, po-stavljali smo i menjali bandere za elektri-čnu energiju. – ponosno ističe Petrović.

Njihovu želju za podizanjem životnihprilika prepoznala je po njegovim rečimai lokalna samouprava.

- Sredstvima od opštine presvuklismo postojeći asfalt, njega smo osvežilli.Redovno dobijamo rizlu koja se nasipana atarske drumove, što je izuzetno bitnoza sve nas. Izuzetno smo zahvalninašem meštaninu Mališi Antonijeviću kojiuvek i u svakoj mogućnosti nam izlazi ususret.

Petrović dodaje da na žalost od pret-hodnog saziva saveta Mesne zajednicenisu nasleđeni nikakvi projekti, bilo da suzapočeti ili ne. On najavljuje nove investicije u Kobilju.

- Urađen je projekat za sređivanje centra sela. To nam je bolna tačka, jer smo ipak mi većemesto u opštini, i totalno je neprimereno da centar sela bude zapušten. Uskoro očekujem nje-govu realizaciju. Još jedna investicija je na pomolu. Završen je projekat za renoviranje krovaDoma kulture. Sredstva su već obezbeđena budžetom za 2014. godinu.

Društveni život u Kobilju ne manjka. Naime, kako ističe Petrović, prema broju udruženja kojegravitiraju u samom selu, Kobilje zauzima visoku, ako ne i prvu u samoj opštini Malo Crniće.

- Zaista dosta udruženja postoji u Kobilju i sva su uspešna u delatnostima koje obavljaju.Imamo Udruženje žena, koje na raznim manifestacijama širom zemlje uspešno predstavlja inaše selo ali i opštinu Malo Crniće. Imamo i Kulturno umetničko društvo, gde su zastupljenadeca školskog uzrasta. Sa ponosom ističem da imamo Moto klub Heroes, koji broji oko 30 čla-nova, svih generacija. Najmlađi ima malo preko dvadeset godina, dok najstariji ima 63 godina.Oni krajem jula organizuju svoju žurku, a jako brzo očekujem da ih Moto Savez uvrsti u svoj ka-lendar kako bi mogli da organizuju i skupove. Velike uspehe ima Lovačko udruženje, koje tra-

dicionalno organizuje i posećujemanifestacije ovog tipa u celomkraju. Postoji i fudbalski klub, kojise takmiči u opštinskoj ligi. Uve-ren sam i da njima dolaze boljidani, kada su u pitanju sportskirezultati. Jedno od najmlađihudruženja iz Kobilja je Mrena,udruženje sportskih ribolovaca iod njih se u skorije vreme oče-kuju rezultati.

Petrović ističe da pored po-menutih udruženja postoje još iudruženja penzionera kao i udru-ženje dobrovoljnih davalaca krvi,koje je prošle godine dobilo pla-ketu za najhumaniju sredinu.Treba istaći da je Kobilje prošlo-godišnji pobednik susreta sela.

Veliki broj žitelja Kobilja nalazise na privremenom radu u ino-stranstvu. Pretežno u Švajcarskoji Austriji. Seoska zavetina je Spa-sovdan, dok je Crkvena slavaSveti Ilija kada se održava ivašar.

N. P.

TOPONIČKA I VELIKOSEOSKA DECA NA PRVOM PRIČESTUPrve subote Velikog posta na Todorovu subotu Toponička i Ve-

likoseoska deca prisustvovala su Liturgiji u manastiru Zaova kojuje služio svešteno - monah Petar. To je prvi zajednički odlazak decesa arhijerejskim čitačem Vladimirom Nestorovićem, koji je od 1.

septembra 2013.god. postavljen namesto veroučiteljau OŠ ,,ĐuraJakšić” u Toponicii svim isturenimodeljenjima. Uzsaradnju ver-o u č i t e l j a ,odobrenja i orga-nizaciju roditeljaorganizovan jeodlazak u manas-

tir Zaovu i prisustvo Liturgiji, posle koje su se krštena decapričestila.

Prema drevnoj praksi Crkve deca su posle Liturgije bila naposluženju u manastirskom konaku gde su razgovarala sa ocemDimitrijem i ocem Petrom. Za decu to je bilo novo i nezaboravnoiskustvo. Antileta Živković

Page 5: Okrug broj 211 (Stiški glas - mart 2014)

BROJ 211 STRANA 5MART 2014. STIŠKI GLAS

Intervju: dr Imran Olian – lekar opšte prakse u Domu zdravlja Malo Crniće

Srbin – Palestinskog porekla

Dragan Arsićoffice: Jugovićeva 4, 12000 Požarevac

Telefon: 064/821-51-01; Faks: 012/532-766

Kada je dolazio u Srbiju početkomdevedesetih, radi školovanja, ImranOlian je imao vizuru da će svoj profesio-nalni i privatni život voditi u Palestini, tač-nije da će se po završetku Medicinskogfakulteta vratiti u svoju zemlju i tamostvarati svoju karijeru. Iako prilike u tomperiodu u Srbiji nisu bile idealne, on jeodlučio da ostane. Sada sebe smatra Sr-binom Palestinskog porekla. Ovo je pričao dr Imran Olianu lekaru opšte prakse uDomu zdravlja Malo Crniće.

Vaš dolazak ovde podudara se sapolitičko – društvenim događajimakoji u najmanju ruku mogu da se oka-rakterišu kao turbulentni. Kako stesve to doživeli i kakav je bio osećajbiti u tom trenu stranac u Beogradu?

- Moram da priznam da se nikad nisam osećaokao stranac u Srbiji. Nikakvu razliku nisam osetio, saponosom isičem da sam prihvaćen perfektno odstrane svih, od profesora, kolega sa fakulteta, do kom-šija... Naravno, da su događaji uticali i na nas, akomogu da kažem sa strane, ali smo se prilagođavali,jednostavno delili smo sudbinu svih vas. Sećam sesankcija, takođe, restrikcija, učenja pod svećama, ka-snije bombardovanja... Aktivno sam se uključivao uakcije koje su imale za cilj ukazivanje na nepravdukoja se čini Srpskom narodu, od branjenja mostovaza vreme bombardovanja do učešća u raznim huma-nitarnim akcijama.

Šta vas je navelo da upišete Medicinski fakul-tet, baš u Beogradu?

- To je bila moja želja od starta. Oduvek mi je biocilj da postanem lekar. Pošto tada u Palestini nije po-stojao Medicinski fakultet, a kako sam znao da je onu Beogradu reprezentativna ustanova, nisam imaodvoumljenje. Takođe, imao sam saznanja da je dostamojih zemljaka upisalo fakultet u Beogradu. Ovakolepu sliku o Beogradu i Srbiji upotpunila je činjenicada su lekari koji su završili taj fakultet i vratili se u Pa-lestinu bili na dobrom glasu.

Po završetku fakulteta, odstupate od prvobitneželje da se vratite u domovinu?

- Kada sam dolazio u Beograd mišljenja sam bioda ću po završetku fakulteta da se vratim u Palestinu.Okolnosti su se promenile. Čim sam završio fakultetkrenuo sam sa pripravničkim stažom u Domu zdrav-lja Vračar. Potom je došla specijalizacija, interne me-dicine, koju na žalost zbog nedostatka novca nisamuspeo da završim. To mi je ostala neostvarena želja.

Roditelji nisu mogli da nastave da me finansiraju i pre-damnom je bila životna raskrsnica. Da li da se vratim,ili da se zaposlim ovde?. Odlučio sam se za ovodrugo, i krenuo da tražim posao. Prvo zaposlenje mije bilo Staračkom domu u Kučevu. Posle isteka ugo-vora, zaposlio sam se u golubačkom Domu zdravlja,gde sam proveo 4 godine. Od prošle godine sam za-poslen u Domu zdravlja Malo Crniće.

Izgleda da se sudbinski vezani za poslove uBraničevskom okrugu?

- Tako je, svugde je bilo lepo. U Malo Crniće sam

došao da radim, zbog kraćeg puta. Pošto živim u Ve-likom Crniću, naporno je bilo da svakodnevno putu-jem za Golubac, to je bio jedini razlog mog prelaska.

Kako je biti lekar opšte prakse u Domu zdrav-lje Malo Crniće?

- Odlično. Imam veliko radno iskustvo, sve sredinesu i slične i različite. Čini mi se da imam dobru sara-dnju sa pacijentima, poverenje je obostrano, a to jeosnovni preduslov za dobru priču.

Verovatno, u manjim sredinama do tog pove-renja treba doći strpljivo?

- Naravno, pacijenti nisu navikli da ih pregledadoktor koji je stranac. Ali kada se veliki trud i znanjespoje, onda i rezultati dolaze. Postepeno, se to pove-renje gradilo. Sada sam, može se reći domaćin.

Da li Vam je kod prilagođavanja u Malom Cr-niću bio olakšan put, s’obzirom da je dr Emad, kojije vaš zemljak, ovde duži period?

- Kako da ne. Emad je ovde ostvario odlične re-zultate, i siguran sam da je u velikoj meri meni omo-gućio lakše prilagođavanje. Ovde je on cenjen ipoštovan i to se primećuje na svakom koraku. U po-ređenju sa drugim sredinama, ovde je sve teklo zna-tno lakše. U Kučevu i Golupcu, sam morao svojimtrudom i radom da zadobijam poverenje pacijenata ikolega, ovde je to bilo lakše. Mnogi ljudi se teško odlu-čuju na prvi pregled kod mene, smatraju da će imatiproblema u komunikaciji. Ali se brzo razuvere, dovo-ljan je samo prvi kontakt. Takođe, bitna kategorija je istrpljenje, da se pacijenti saslušaju i polako im se ob-jasni svaki korak. To strpljenje meni ne manjka.

I pored vidnih pomaka, Dom zdravlja u MalomCrniću spada u kategoriju manje razvijenih zdrav-

stvenih ustanova u Srbiji. Kakvi suvaši utisci?

- Iz dana u dan uslovi se poprav-ljaju. Ali činjenica je da mnogo stvarijoš nedostaje. Prilagođavamo se si-tuacijama. Svakako, da uvek imamesta za bolje, i uveren sam da ćejako brzo ova ustanova biti reprezen-tativna.

Kada niste u ordinaciji koje susfere vašeg interesovanja?

- Volim da izlazim, dosta da šetam,uživam u prirodi. Takođe, prija mi rad u poljoprivredi,ali ne kao dr Emadu, već isključivo parcijalno, pogo-tovo kada je njemu potrebna pomoć. On je daleko po-svećeniji tome.

Na kraju razgovora saznali smo da su želje drImrana vezane za profesionalno ostvarivanje, krozzavršetak specijalizacije interne medicine. Ta-kođe, ne manje bitno vezano je činjenicu da želida postane Srpski zet, kako bi se kompletno i ži-votno ostvario. Mi mu to želimo od srca.

N. P.

Lečenje sterilitetaPoliklinika “Tectum med Labor“ iz Požarevca

orgnizovala je početkom aprila u dva danastručno i informativno veče.

Kako je za naš list napomenuo jedan od os-nivača ove poliklinike Radovan Stanković, koji jeinače rodom iz opštine Malo Crniće, prvo veče jebilo posvećeno ljudima koji se bave ovom gra-nom medicine, dok je naredno bilo prilagođenograđanstvu.

Dobijanje potomstva i produženje vrstepostaje problem onog trenutka kada jedno oddvoje partnera ili oboje zajedno otkriju da se za-čeće ne događa i ta za to postoje medicinski ra-zlozi. To je bio osnovni razlog rukovodstvu oveklinike da organizuje jedno ovakvo savetovanje.Prve večeri cilj je bio da se ljudi od struke upoz-naju sa novim saznanjima i tehnikama koje sekoriste u metodama i lečenju steriliteta, dok suse narednog dana stručnjaci obraćali parovima ipojedincima koje ova tema direktno interesuje.

Predavači u stručnom delu bili su prim. drMonika Stroh - Weigert sa Klinike za lečenjesteriliteta Beč čije je predavanje imalo temu “Mivas pratimo od želje za detetom do trudnoće“ i drVerica Arsenijević sa temom “Ispitivanje uzorakana prisustvo Chlamidije i Miko/Ureoplasme“.

Iste večeri u delu predavanja koje seodnosilo na psihosomatsko lečenje sterilitetabila su još dva predavača. Predavanje na temu“Kako i zašto Inseminacija“ držala je dr SofijaJanjić - Pejčić dok je mr Jadranka Živanović -Matejić imala predavanje na temu “Želja za de-tetom - plodnost, želje, strahovi, očekivanja...“.

Ljudima koji vode borbu sa dobijanjem pot-pomstva ali i onima koje ova tema jednostavnointeresuje bili su u prilici da drugog dana save-tovanja čuju prim. dr Moniku Stroh - Weigert, drSofiju Janjić - Pejčić sa VMC Beograd, drSnežanu Balanović iz Doma zdravlja Majdanpekkao i mr Jadranku Živanović - Matejić koja je bilai organizator ovoga skupa.

- Kada govorimo o sterilitetu moramo sagle-dati i somatski, ali i mentalni deo problema. Mise u poliklinici trudimo da potenciramo i razgov-ore sa pacijentima u kojima učestvuju i psiholozi.Cilj tih napora je da promenimo neke stvari uglavi i psihi onih koji pokušavaju da dobiju detešto često dovodi do željenog cilja. - kazala je mrŽivanović - Matejić, inače psiholog po struci.

Dr Sofija Janjić - Pejčić, ginekolog po struci,napomenula je da je ovo predavanje početakjedne intenzivnije borbe protiv bele kuge, tačnijesteriliteta u Tectumu. Ono oko čega će se ovaborba bazirati je inseminacija.

- To je ukratko rečeno, najjednostavnija asis-tirana oplodnja. Podsećam da je nauka jakonapredovala u oblasti lečenja steriliteta ali usledkasne dijagnostike i trenda da žene priželjkujudecu u kasnijim godinama svoga života, situacijakod nas nije najsjajnija. Procenat steriliteta jesličan i kod nas i u inostranstvu ali zbog boljeopremljenosti i rane dijagnoze procenatizlečenja je tamo bolji. To želimo da promenimoi zato se ovde u Tectumu maksimalno posveću-jemo ovoj oblasti. - kazala je dr Sofija Janjić -Pejčić.

S. S.

Srpski, Vlaški, Romski....

- Jezik mi ne predstavlja prepreku. Od samog starta, od dolaskaimao sam želju da ga što bolje savladam, čini mi se da sam u tomeuspeo. Idem korak dalje, pošto radim u sredinama gde ima više go-vornih područija, trudim se da ovladam i drugim jezicima. Tu presvega mislim na vlaški jezik. Pacijenti se iznenade kada im postavimpitanje na Vlaškom, odmah se promeni i tok pregleda, odmah sestvara poverenje. Sve ono što mi treba za pregled ja iskoristim: tipaGde vas boli? Diši. Ispravite se...

Page 6: Okrug broj 211 (Stiški glas - mart 2014)

STRANA 6 BROJ 211MART 2014. STIŠKI GLAS

DISKOTEKA

KKKKAAAARRRRNNNNEEEEVVVVAAAALLLL 000011112222Smoljinac

060/350-87-87

Automehaničarska radnja “MARJAN”

vl. Živković Marjan

012/266-465, 062/540-957

OORRKKEESSTTAARR SSTTIIGGOORRKKEESSTTAARR SSTTIIGG

za sva vaša veselja 063/744-22-60za sva vaša veselja 063/744-22-60

Vraćanje i upoznavanje sa korenima

NNNNAAAAŠŠŠŠAAAA NNNNAAAASSSSEEEELLLLJJJJAAAA ---- BBBBOOOOŽŽŽŽEEEEVVVVAAAACCCCDanas u našem serijalu pišemo o selu Boževac.

Ono je staro, srpsko srednjevekovno naselje. Nepominje se u Braničevskom tefteru iz 1467 god. alise zato u knjizi “Braničevo u srednjem veku” nalazizapis o njemu. Nalazi se na istočnom rubu stiškeravnice, na blagim padinama brda Divan. Ušorenoje, ravničarsko selo, zbijenog okruglastog tipa.Jedno je od najvećih naselja u Stigu. Udaljeno je 9km istočno od Malog Crnića. Administrativno pri-pada opštini Malo Crniće. Nadmorska visina naseljaje 184 m. Selo je smešteno na severnoj padiniseoskog brda, koje je deo većeg brda Obršine, kojese nalazi južno od sela. Kroz selo, celom dužinomteče seoski potok, koji svojom jarugom deli selo nadva dela.

CENTAR SELA se nalazi na velikoj raskrsnicidva puta koji presecaju selo. Jedan se spušta sabrda Divan i severoistoka. On prolazi celom dužinom sela i odlazi prema MalomCrniću. Drugi put dolazi u selo sa juga. On se spušta sa brda Obrašine, silazi uselo, gde se spaja, ukršta sa putem koji se spušta sa Divana. Levo od raskršćanalazi se velika seoska crkva. Preko puta nje je veći plac sa velikom os-mogodišnjom školom. Desno, uz put sa donje strane nalazi se veći Dom kulture.Ispred njega u uvali se nalazi veći plato gde se održava pijaca. Pijačni dan je četvr-tak. Tada narod iz šire okoline dolazi u Boževačku čaršiju na pijac. Ime čaršija jeostalo Boževčanima još od početka XX veka, kada je Boževac proglašen zavarošicu. Od Doma, dalje uz put nalazi se pošta, nekoliko većih prodavnica saraznovrsnom robom. U centru sela takođe se nalaze prostorije Veterinarske stan-ice i zgrada seoske ambulante, koja ima stalno medicinsko osoblje. Uzbrdo, premaizlazu iz sela su i dve veće kamenorezačke radnje. Par stotina metara više je i na-pušteno i nedovršeno zdanje većeg zadružnog mlina.

NAZIV SELAse vezuje za cvetbožur, jer jenavodno tadavećina prvih dosel-jenika došla saKosova. Osnivačisela su Ćosa,Tuleja, Panteleja,Ćola i još neki. In-tresantno je, da niu jednom stiškomselu seoski delovi -male ne nosenazive prvih dosel-jenika kao uBoževcu.

Seoske malesu: Ćolići, istočni deo sela, desno od puta. Racići, levo, prema Kobilju. Ćosići poredRacića, levo od puta za Kulu. Bokali, preko puta njih. Debeljaci, iza Bokala. Bol-jetinci, Đibraci i Pantelići, levo naviše puta za Crniće. Tulejići se nalaze levo odputa za groblje. Od centra sela preko potoka, desno od puta za groblje su:Stankovići i Gvozdenjaci. Sa njima se zvršava opis seoskih mala.

Seoske zavetine su Mali Uskrs i Trnova Petka.SEOSKI ATAR iznosi 3277 hektara. Većim delom je u Stigu, manjim delom za-

hvta blage južne padine velikog brda Divana. Manjim delom uglavnom pod šumom,zahvata delove Obrašine i potoka Meljaka.

Selo se atari, sa istoka atarima sela Kobilja i Male Bresnice. Sa severa, atarimaMakca i Zabrege. Sa zapada, atarom Malog Crnića i Batuše, i sa juga, atrom selaKule.

STANOVNIŠTVO Boževca je srpsko. Heterogenog je sastava. Prvi, većpomenuti doseljenici su došli sa Kosova. Ostali su doseljeni sa raznih strana. Deo

se doselio (vratio) iz Preka - Banata. Drugi delovi suse doselili iz Timočke krajine i sa juga Srbije.

CRKVA u selu je izgrađena u XIX veku i duževreme je bila jedina u okolini. Na prostoru levo odputa Kula - Boževac, u samom centru sela nalazi sevelika porta sa boževačkom crkvom. Crkva jeposvećena Svetom Tomi i dugo je krštavala narodiz okolnih sela. To je dosta velika i lepa građevina,koju su podigli uglavnom meštani Boževca. U ve-likoj i lepoj porti smešten je i sveštenički dom. Danascrkva ima svog paroha koji je opslužuje.

ŠKOLA u Boževcu nalazi se odmah preko putacrkve. Na velikom placu, koji danas služi kao škol-sko dvorište. Napravljena je u XIX veku. Škola je ve-lika, lepa i spratna građevina koju pohađaju deca izšire okoline. Nosi naziv “Milisav Nikolić”, po ubi-jenom omladincu iz sela, koji je u oči Drugog svet-

skog rata poginuo na demonstracijama u Beogradu.Danas je to matična škola za đake iz obližnjih sela Zabrege, Kule, Kobilja i Crl-

jenca.SPOMENIK je izgrađen na platou odmah do škole. To je veći spomenik

klasičnog izgleda. Posvećen je izginulim Boževčanima u oba svetska rata. Mada,spisak izginulih nije potpun.

MILIĆ ANTONIJEVIĆ

MMMMAAAATTTTEEEEMMMMAAAATTTTIIIIČČČČAAAARRRRKKKKAAAA NNNNIIIINNNNAAAA IIIIZZZZ MMMMAAAALLLLOOOOGGGG GGGGRRRRAAAADDDDIIIIŠŠŠŠTTTTAAAA

Malo Gradište sa pravom nosi prefiksmalo. Ono što zabrinjava je to da se javljavelika tendencija da ono postane jošmanje, jer se njegovi meštani uporno seleu inostranstvo. Ono što treba pozitivnoapostrofirati je to da bez obzira što je iz go-dine u godinu manji broj dece upisuješkolu, u njoj se više nego kvalitetno radi. Otome najbolje govori sledeći podatak.Naime, Nina Veljić je učenica IV razredaOŠ “Draža Marković-Rođa” u MalomGradištu, isturenom odeljenju matičneškole u Smoljincu. Ninina specijalnost iljubav je matematika. Njena mama kažeda se ona ne razlikuje uopšte od ostaledece, provodi vreme u igri i pomalo uučenju ali rezultati iz matematike na škol-skom takmičenju gde su učestvovale školeiz Šapina, Smoljinca i Malog Gradišta suokruglo 100 poena.

Mala Nina je osvojila ubedljivo maksimalni broj poena. Pored matematikeona voli da provodi vreme u crtanju a do skoro se bavila glumom. U Požare-vačkom dečijem pozorištu glumela je u više predstava od kojih su joj posebnodrage bile “Ježeva kućica” i “Zunzarina palata”.

Ninini roditelji se uskoro sele u Austriju, što znači da će još jednopametno i inteligentno dete da napusti naš kraj. Nadamo se da će se Ninasetiti gde je postizala prve uspehe iz matematike i da će se i preko granicenjeni roditelji ponositi njom.

Antileta Živković

Page 7: Okrug broj 211 (Stiški glas - mart 2014)

BROJ 211 STRANA 7MART 2014. STIŠKI GLAS

Zbirka poezije Svetlane Perišić

MMMMIIIIRRRRIIIISSSS DDDDUUUUNNNNJJJJAAAAU izdanju Biblioteke „Srboljub

Mitić“ Malo Crniće, u ediciji Posebnaizdanja, svetlost dana je ugledala jošjedna zbirka poezije pod nazivom„Miris dunja“, SVETLANE PERIŠIĆ izSmoljinca, koja je smelo zakoračila usvet poezije, pretačući svoje strahove,nadanja, radost, tugovanja – ceo svojživot u stihove.

Na ovom prostoru i nije nesvakida-šnje, da je lik autora-pesnika u običnojseoskoj ženi koja se bavi poljoprivredomi koja sama kaže:

- Živim od poljoprivrede, onako kao isvi drugi, teško i uz dosta napora, gdemora da se porani i da se okasni. Vremenam nije naklonjeno ni nebesko ni ze-maljsko. - ali u velikoj meri Svetlani je na-

klonjen pesnički dar, i ona ga veoma vešto koristi, pevajući pre svega oljubavi prema životu, porodici, prirodi, tlu na kom je ponikla...Pesme su ra-spoređene u pesničkim ciklusima: Miris dunja, Stiški biseri, Ćirilica, Dru-garstvo, Govor duše, Koreni i Molitva.

Iako su pesme po motivima i porukama koje iz njih proizilaze, različite,postoji tanana nit, koja ih povezuje ,a to je ljubav, humanost, topla oseća-nja žene čiji je dan ispunjen od jutra do večeri različitim poslovima jedneneumorne majke, bake, domaćice, dobre susetke, žene koja dosta vre-mena provodi na njivi, a svaki slobodan trenutak koristi da nešto pročita(poseduje vrednu privatnu biblioteku nasleđenu od svojih predaka, kojuredovno dopunjuje), i napiše novu pesmu...

Iako je u zrelim godinama zakoračila pesničkim stazama, sigurno jeda će njeno pesničko biće još sazrevati i da će na radost njenih sugra-đana i čitaoca, objaviti još dosta knjiga.

Z. Stojanović

Predstavljena zbirka pesama

„„„„SSSSOOOOKKKKOOOOLLLLIIIICCCCAAAA““““U organizaciji biblioteke „Srboljub

Mitić“, u Malom Crniću, predstavljenazbirka poezije „SOKOLICA“, autoraSvetlane Perišić iz Smoljinca, kojoj suprisustvovali i predstavnici lokalne sa-mouprave: predsednik opštine MaloCrniće, Dragan Mitić ; pom.predsed-nika opštine, Toplica Đorđević, odbor-nici, članovi Opštinskog veća i drugi.

Impresije o pesmama iz zbirke „So-kolica“, govorile su: Zorka Stojanović,Ana Dudaš i Antileta Živković. Sve trisu jedinstvene u zaključku da se poe-zija piše srcem, jer Svetlana Perišić,pre svega domaćica, majka, baka, jakažena koja se bavi poljoprivredom, usvojim pesmama govori o ljubaviprema zavičaju, prirodi, porodici, svo-jim bližnjima i uopšte o ljubavi premačoveku. Na jedan spontani način ona

izražava svoje emocije, bol, tugu, radost, strepnju, i to uglavnom iz svogživota, tako da se slobodno može reći da ova knjiga predstavlja autobio-grafiju autorke. Ima privatnu biblioteku, oduvek je volela knjigu, posećujesajmove, i dosta čita, iako živi na selu i kako sama kaže: „...Živim kao i svidrugi, teško i uz dosta napora gde mora da se porani, ali i okasni. Vremenam nije naklonjeno, ni nebesko, ni zemaljsko...“. Uprkos svemu, i daljepiše. U pripremi je nova zbirka poezije „Miris dunja“.

U kulturno-umetničkom delu programa učestvovali su: Milica Milenko-vić, Nemanja Pavlovski, Stefan Pavlovski, Anđela Dinić – kazivači stihova,Slobodanka Milić, Nataša Pavlovski i Katarina Perić , koji su ceo događajuveličali prikladnom pesmom i muzikom.

Z.Stojanović

PLEMENITE LJUBAVI TOPONIČANKE MINE

Balet kao sudbina

Tel.: 012/531-041 mob: 065/3-531-041 Knićaninova 19-21,12 000 Požarevac“ANALIZOM DO ZDRAVLJA-TECTUM POZAREVAC”

KOMPLETNA LABORATORIJA: biohemija, mikrobiologijaOPŠTA I PORODIČNA MEDICINAINTERNA MEDICINA: specijalistički pregledi, konsultativni pregledi, ultrazvučna dijagnostika, sis-tematski i sportski preglediGINEKOLOGIJA: planiranje porodice, pregledi i dijagnostika, kompletna priprema za vantelesnu

SARADNJA SA DOMAĆIM I INOSTRANIM ZDRAVSTVENIM USTANOVAMAKUĆNE POSETE

Toponičanka Mina Živković učestovala je ne Međunarodnom tak-mičenju baleta u Beču i sa svojom grupom osvojila prestižno prvo mesto.

Rođena je 2006 god.Od svoje šeste godinevredno trenira u balet-skom studiu ,,Amadeus”u Požarevcu. Prvi balet-ski koraci i časovi baletaza našu malu sagovor-nicu bili su teški ali onaje veliki borac i nije htelada odustane. Kaže namda je opčinjena eleganci-jom pokreta, muzikom iosećajem ispunjenostikad stane na binu.

Mama Marija kaže dase svakodnevno u kućiizvode razne koreografije iimitira se nastavnicabaleta. Roditeljima maleMine nije teško da je dvaputa nedeljno voze uPožarevac na časovebaleta a pred nastupe itakmičenja budu i svakod-nevni časovi.

Minin prvi nastup predve godine započeo je uBeču na gostovanju uklubu ,,Bambi”. To je KUDkoji okuplja decu iz dijas-

pore. Ove godine je Mina posle mnogobrojnih nastupa pa Srbiji ponovo nastu-pala u Beču na Međunarodnom takmičenju plesa i folklora. U kategoriji MiniBallet Group njena grupa je osvojila prvo mesto sa koreografijom romantičnognaziva ,,Valcer zlatnih ruža”. Izgleda da je za njihovu grupu to bio valcer zlatnihmedalja. Sve devojčice su bile jako srećne zbog dodeljne nagrade ali kažu daje nastavnica bila još srećnija jer je bila jaka konkurencija. Na takmičenju suučestvovale devojčice iz Rusije, Mađarske, Hrvatske, Crne Gore, Austrije idrugih zemalaj iz okruženja. Medalju i diplomu za osvojeno prvo mesto ponelesu Požarevljanke među kojima je bila i Topončanka Mina. Sreći nije bilo kraja.Vesele, radosne i srećne vratile su se sa puta a imale su i čime da se pohvale.Raspust Mini najteže pada jer tada ne radi baletska škola.

Večernje novostisu već pisale o us-pehu baletskogstudija ,,Amadeus”.

Mina je veliki lju-bitelj životinja i imasvog ponija Groma ikobilu Vidu. Puno ihvoli, svaki dan ihhrani, mazi aponekad i pomažeu čišćenju štale.Ljubav premabaletu i konjima jenekako ne spojivaali moguća. Minanam je dokaz za to.

Devojčica sasjajem u očima priča o svom ljubimcu Gromu. Dovoljno je da pogledate sliku isve će vam biti jasno. Mi stariji ponekad trebamo da učimo od dece jer, sve Mi-nine ljubavi su plemenite.

Dok sam završavala intervju sa Minom ona mi je već pričala o narednomtakmičenju koje će se za nekoliko dana održati u Zrenjaninu i da će ona tamosa svojom grupom učestvovati. Želimo im puno sreće!

A.Ž.

Page 8: Okrug broj 211 (Stiški glas - mart 2014)

STRANA 8 BROJ 211MART 2014. STIŠKI GLASSTIŠKI GLAS

UPP uspešno realizovao još jednu humanitarnu akciju

POMOĆ KOJA DOBRO DOĐE I MALIŠANIMA I RODITELJIMAU današnje vreme svaka akcija koja se realizuje a ima humanitarni karakter

prosto, zaslužuje sve pohvale. Kao što smo u prošlom broju najavili UdruženjeUnija za poljoprivredu i preduzetništvo opštine Malo Crniće još jedanput je poka-zalo da data obećanja su tu, da bi se pre svega ispoštovala.

Naime, krajem marta, u prostorijama Udruženja raspodeljena je pristigla gar-deroba iz Švajcarske, socijalno ugroženim porodicama. Reč je o kvalitetnoj gar-derobi koja će dobro doći svim mališanima u nastupajućem periodu.

Danica Mihajlović, koordinator ove akcije ispred UPP-a ističe zadovoljstvourađenim i kaže da će ovakvih i sličnih akcija biti i u narednom periodu. Ona do-daje da ova akcija ne bi bila održana da nije bilo “dobrih ljudi” iz Švajcarske. Nanaše pitanje ko su zapravo ti dobri ljudi, Mihajlovićeva je odgovorila:

- Kada sam upitala gospodina Dragoljuba Jankovića, šta ćemo reći, ko namovo šalje, njegov jedini odgovor je bio: “ne morate reći ništa, recite od dobrih ljudiiz Švajcarske”. Sama rečenica govori sve. Jos ima divnih i humanih ljudi. Ipakželim da se zahvalim gospodinu Dragoljubu Jankoviću, koji radi na jednoj klinici uŠvajcarskoj i koji nam je pomogao da sve ovo dobijemo.

O kriterijumima oko raspodele sekretar UPP-a kaže:- Garderoba je dodeljivana deci koja žive u socijalno ugroženim porodicama,

zatim porodicama koje imaju više dece i drugima kojima je pomoć neophodna.Ovo je bila jos jedna od mnogih akcija koje je Unija rešila da sprovede i uradikako bi nekome život učinila bar na trenutak lakšim i lepšim.

U samoj akciji raspodeljeno je preko 30 velikih džakova garederobe, različitihartikala, od patika do jakni, predviđene za sve uzraste.

Kako smo saznali, Dragoljubu Jankoviću, ovo nije prva akcija koja ima hu-manitarni karakter. Iz razgovora sa njim zaključili smo da se radi o skromnomčoveku, koji ne želi nikakvo eksponiranje, samo je rekao, da se uključio u akcijujer je prepoznao energiju i ideju ljudi iz UPP-a. Zadovoljan urađenim istakao je daće ovakvih i sličnih donacija biti još. Takođe, ono što je u više navrata apostrofi-rao je to da je mu je ideju za humanitarni rad usadio pokojni kum, ugledniginekolog Dragan Milanković – Čiča, sa kojim je u više navrata u prošlosti reali-zovao nekolikog akcija sličnog tipa.

N. P.

Page 9: Okrug broj 211 (Stiški glas - mart 2014)

BROJ 211 STRANA 9MART 2014. STIŠKI GLASSTIŠKI GLAS

U organizaciji biblioteke „Srboljub Mitić“ u Malom Crniću je održana tra-dicionalna Opštinska smotra recitatora „PESNIČE NARODA MOG“. Osimljubitelja pisane i lepo kazane reči, prosvetnih radnika, direktora škola, ja-vnih preduzeća, ustanova kulture, roditelja, ovoj manifestaciji su prisu-stvovali i predstavnici lokalne samouprave: Dragan Mitić, predsednikopštine Malo Crniće; Goran Dačić, zamenik predsednika Opštine; Goranka-Beba Stević, predsednica Skupštine opštine Malo Crniće i Mališa Antoni-jević, odbornik i šef odborničke grupe u skupštini, što je dokaz da se ovojvrsti umetnosti, u kojoj najmlađi pokazuju svoje recitatorske veštine pokla-nja velika pažnja.

Na samom početku, nastupili su recitatori iz Predškolske ustanove „14oktobar“ Malo Crniće, koji su svojim šarmom i lepim kazivanjem stihovaodmah osvojili prisutne i Ocenjivačku komisiju u sastavu: Radiša Stojiće-vić, učitelj u penziji i reditelj dečijih predstava pri OAP „Branislav Nušić“Malo Crniće-predsednik; Miroslav Mitrović, učitelj, glumac OAP „BranislavNušić“ , predstavnik OŠ „Moša Pijade“ Malo Crniće – član; Jela Koudela,nastavnik, predstavnik OŠ „Milisav Nikolić“ iz Boževca – član, Jelena Sto-

janović, nastavnik, predstavnik OŠ „Đura Jakšić“ iz Toponice - član; Radojković Aleksandra, nastavnik i predstavnik OŠ „Draža Marković-Rođa iz Smoljinca.U takmičarskom delu, učestvovalo je četrdeset četiri takmičara, a po mišljenju Ocenjivačke komisije, odnosno žirija najuspešniji u kataegoriji takmičara od 1. do 4.

razreda su: Kristina Veličković , Angelina Mladenović, Anastasija Perić i Marija Radisavljević, dok su u kategoriji od 5. do 8. razreda, prva četiri mesta osvojili: StefanPavlovski, Milica Stević, Anđela Milovanović i Tijana Milošević, koji će opštinu Malo Crniće predstavljati na Okružnom takmičenju u Žagubici.

Predškolcima i svim takmičarima, zahvalnice za učešće je uručila predsednica SO-e Malo Crniće - Goranka Stević, dok je najuspešnijim recitatorima – pobedni-cima, prikladne nagrade i priznanja uručio predsednik opštine Dragan Mitić.

- Iskrene čestitke svim recitatorima, njihovim roditeljima, nastavnicima, koji su sa njima radili i pri-premali ih za ovo takmičenje, kao i biblioteci „Srboljub Mitić“, koja svake godine organizuje ovu Smo-tru lepog kazivanja stihova. Ne možemo, a da ne budemo ponosni na sve vas, jer ovako se počinje iovde su vrata koje vode premapozorištu, književnosti i drugimoblastima kulture koja je u našojopštini na visokom nivou, a tajnivo treba održati i povećati ga.Želim vam puno sreće na Okruž-nom takmičenju, i siguran samda ćete postići željene i dobre re-zultate. - rekao je Dragan Mitić,u svom obraćanju učesnicimaSmotre recitatora „Pesniče na-roda mog“.

Z. S.

U Malom Crniću održana tradicionalna Opštinska smotra recitatora

„„„„PPPPEEEESSSSNNNNIIIIČČČČEEEE NNNNAAAARRRROOOODDDDAAAA MMMMOOOOGGGG““““

GGGG LLLL AAAA SSSS SSSS DDDD RRRR IIII VVVV EEEEAAAA uuuu tttt oooo ssss tttt aaaa kkkk llll aaaa

tttt eeee hhhh nnnn iiii čččč kkkk iiii pppp rrrr eeee gggg llll eeee ddddoooo ssss iiii gggg uuuu rrrr aaaa nnnn jjjj eeee vvvv oooo zzzz iiii llll aaaa

pppp uuuu nnnn jjjj eeee nnnn jjjj eeee aaaa uuuu tttt oooo kkkk llll iiii mmmm aaaa

0000 1111 2222 //// 5555 5555 3333 ---- 1111 0000 0000

GGGG LLLL AAAA SSSS SSSS DDDD RRRR IIII VVVV EEEE –––– AAAAGGGG RRRR AAAA RRRRpppp llll aaaa nnnn tttt aaaa žžžž aaaa jjjj aaaa bbbb uuuu kkkk aaaa

pppp llll aaaa nnnn tttt aaaa žžžž aaaa tttt rrrr eeee šššš aaaa nnnn jjjj aaaahhhh llll aaaa dddd nnnn jjjj aaaa čččč aaaa

0000 1111 2222 //// 5555 5555 4444 ---- 1111 2222 1111

Page 10: Okrug broj 211 (Stiški glas - mart 2014)

STRANA 10 BROJ 211MART 2014. STIŠKI GLAS

tel/fax: 012/523-523, mob: 062/218-796, 065/84-111-33

e-mail: [email protected]

VVVVeeee llll iiii kkkkoooo CCCCrrrrnnnn iiii ććććeeee ,,,, mmmmoooobbbb:::: 000066662222////8888222277770000 ----555544443333 ,,,, 000066669999//// 1111----999988888888---- 222244448888

власник: Јовић Миодраг - Миша, моб: 060/0283-079јела са роштиља, домаћа кухиња, кувана јела, печење,

велики избор домаћих ракија, виљамовка, шљивовица,медовача, кајсија, дуња, лоза...

Proizvodimo dekorativne betonske elemente zaProizvodimo dekorativne betonske elemente zapopločavanje dvorišta, staza, terasa, parkinga i dr.popločavanje dvorišta, staza, terasa, parkinga i dr.

raznih boja, oblika i veličinaraznih boja, oblika i veličina

Dijagnostikovanje svihMercedesovih vozila

Auto električarska radnjaServis auto instalacija

Servis alnasera i alternatoraAuto dijagnostika

Izrada instalacije na poljo mehanizaciji066/268-150, 063/252-750

Page 11: Okrug broj 211 (Stiški glas - mart 2014)

BROJ 211 STRANA 11MART 2014. STIŠKI GLAS

Savremena tehnologija idugogodišnje iskustvo

Kvalitetan materijal i obučeni majstori

12312 Smoljinac; Telefon: 012/283-018; Mob. telefon: 063/335-727

E-mail: [email protected]

Predrag, zvani Dragan, Vasić - Čovek sa vizijom budućnosti

–––– ZZZZaaaallll jjjjuuuubbbbllll jjjjeeeennnniiiikkkk pppprrrr iiii rrrrooooddddeeee ––––

U Crljencu, malom stiškom selu, kome priroda niještedela darujući mu deo svoje lepote, živi, stvara i ne-umorno radi Predrag-Dragan Vasić.

Od rođenja, 1964, živi u svom selu, i kako kaže ni-zašta na svetu ne bi ga ostavio. Završio je poljopri-vrednu školu u Požarecvu, voćasko vinogradarskismer. Od malena je voleo prirodu, plodne stiške ora-nice, u čije su brazde njegovi roditelji sejali zrno nadesa verom u bolje sutra.

Svoju ljubav, znanje i umeće, rešio je da daruje iprimeni na svojoj zemlji. U tome je očigledno veomauspešan. Pored oranica ima i prelep vinograd u komegaji izutetne sorte grožđa. Vrsni je poznavalac dobrogvina, koje sam priprema i koje se na njegovom stolu izbokala pije tokom cele godine. I svakom gostu, prija-telju i putniku namerniku, uvek je spreman da nazdravii uputi po koji stručni savet što se tiče voćarstva i vi-nogradarstva, jer ’’U vinu je put do istine’’.

U njegovom voćnjaku se mogu naći šljive ranke,breskve, nektarine, jabuke, kruške, koje on marljivo ivredno sa puno ljubavi i znanja uzgaja. A u voćnjakuuvek ima posla.

Predrad-Dragan Vasić ne bavi se samo poljopri-vredom. Još kao dečak bio je član poznatog radiokluba ’’Antena’’ koji je postojao u Crljencu. Kada jeimao samo deset godina, uspostavljao je vezu sa svimkontinentima, dok nisu bile internet komunikacije. Svo-jevremeno kada je bio na vrhuncu uspeha, mogao jeda otpremi 150 slova Morzeove azbuke u minutu, iisto toliko da ih zapiše (primi) od drugog operatera, te-legrafski naravno. U radio telegrafskom takmičenju,osvojio je veliki broj diploma, od kojih valja pomenutisledeće:

1978. godine, prvu Diplomu za operatera C klase,1984. godine, Svedočanstvo radio telegrafske I

klase,1985. godine, Diploma za I mesto u V vojnoj obla-

sti u bivšoj Jugoslaviji,1987. godine, Diploma za III mesto teritorijalne od-

brane u Požarevcu,1988. godine, Diploma za II mesto u opštini Malo

Crniće.Bio je učesnik i omladinskih istraživačkih akcija u

Blaževu i Vlajkovcima 1982 – 1983. godine.I danas, Predrag-Dragan Vasić, ne miruje. Istra-

žuje, zaviri u svaki žbun Kočinog brda koje se pono-sito i prkosito uzdiže iznad Crljenca. Divi se lepoti koju

samo prirodaume da podari,i svakodnevno ileti i zimi, povetru, kiši, veja-vici ili letnjojžegi, sa fotoaparatom odkoga se neodvaja, pro-nađe vremena,da posle na-pornog rada,za svoju dušu,foto aparatomovekoveči pokoji zanimljivprizor u prirodi.

Za sebekaže da jepravi zaštitnikprirode. Do

sada je napravio preko 100.000 fotografija. Kad godmu oko ugleda nešto interesantno i lepo, kako na Ko-činom brdu tako i u široj okolini crljenačkog atara, onto ovekoveči foto aparatom i tad mu se stvori vizija fo-tografije.

Veoma je interesantno istaći, da baš zahvaljujućinjemu, veliki broj Crljenčana je u svojoj ishrani počeoda koristi neke vrste pečuraka i gljiva za koje se ra-nije nije znalo da su jestive. Jer Predrag-DraganVasićodlično poznaje pečurke i gljive seoskog prostora, i onih znalački bere tokom cele godine. Pomenuću samoneke od njih. Pored standardnih voćnjača, to su još imedenjače, đurđevke, sunčanice, vilini karanfilići, bre-stovače, bukovače, sivke, jablanovače, puhare i nekevrste sampinjona. Pojedine vrste pečuraka pasterizujei koristi ih za ishranu u zimskom periodu, što je veomavažno.

Predrag-Dragan Vasić ima i svoj povrtnjak. Poredostalog povrća uzgaja i paradajz. Neke sorte čak rastui do 3-4 metra visine, od koji ubira plod od 30 do 50 kgpo struku.

Predrag-Dragan Vasić je prava živa enciklopedija.I pored toga vrlo skroman čovek. Ne voli da priča osebi.

Hobi mu je još i elektronika zabavnog karaktera.Takođe ima i diplomu sa univerziteta ’’Božidar Adžija’’,za poznavanje operativnog sistema WINDOWS 98,

2003. godine. Zahvaljujući obučenosti rukovanja naWINDOWS 98 i osnovne aplikacije, danas poznaje ra-čunare u prste, i putem interneta stiče znanja iz svihoblasti koje ga interesuju, i stiže do raznih krajevasveta.

Kad ugrabi malo slobodnog vremena iskoristi gaza po neku partiju šaha. Predrag-Dragan Vasić je i do-brovoljni davalac krvi. Razume se još i u građevinskei vodoinstalaterske radove. Pravi je umetnik u izradipredmeta od drveta i metala.

Svakodnevno druženje sa prirodom, vodilo ga jepreko bistrih potoka i nabujalih reka, rascvetalih bre-žuljaka i voćnjaka, bagremara, napuštenih koliba iostavljenih životinja. Ali njegova emotivnost nikad nijeizostala. Tako je skoro 2 godine nosio hranu napušte-nim psima pored jedne kolibe, daleko izvan sela. Naj-veća mu je nagrada za svoj trud bila kad su oni kasnijepronašli svoj dom.

Sa gorčinom u glasu govori o tome kako su nekinesavesni građani trovali sokolove. On ih je uzimao i

donosio kući. Hranio ih je i mlekom,kako bi im spasao život. Nažalost,nije uspeo u tome, ali bar je poku-šao.

Veliki su atari crljenački. Trebavremena, volje i upornosti da ih obi-đeš i upoznaš. Ponekad je viđao i li-sice, vukove, šakale. Plemenitostkoja krasi Predraga-Dragana Vasića,njegova ljubav i želja da što višesazna i pronikne u zagonetnost i ta-janstvenost prirode i univerzuma,daju mu još veću snagu da istražujei istraje u svome naumu. A život je in-teresantniji i lepši ako čovek imasvoje ideje i ciljeve. Zato, neka muse svako novo jutro posreći i potečenovim idejama i novim uspesima.

ŽIVOJKA MILIĆ

FFFFAAAARRRRMMMMAAAA PPPPIIII LLLL IIIIĆĆĆĆAAAA CCCCRRRRLLLLJJJJEEEENNNNAAAACCCC

Page 12: Okrug broj 211 (Stiški glas - mart 2014)

STRANA 12 BROJ 211MART 2014. STIŠKI GLAS

DDeeccaa ssttvvaarraaooccii iizz OOŠŠ MMaalloo CCrrnniiććee

ŠkolaU školi se stiče drugarstvo i prijateljstvo,

u školi se uči o ponašanju i disciplini.U školi je sve zanimljivo i veselo,zato volim školu i moje lepo selo.

Jedva čekam da krenem u školuu njoj me čekaju drugari i drugarice,

uvek nešto novo naučimoda nam znanje ozari lice.

Škola mi jre druga kuća,detinjstvo kao kroz bajku prođe

nestašluke smirimakad nam učiteljica dodje.

Manuela JašarevićOŠ Malo Crniće

Škola Moja škola je najlepša na svetuizmami osmeh svakom detetu.

Naša je učiteljica najboljauči nas i pazi,

igra se sa nama,nekada i pomazi.

U školi provodimonajlepše trenutke,i svako ima svojeomiljene kutke.

U školi se učimo i lepom vaspitanju

znanjestičemo,težimo ka odrastanju.

Katarina PerićOŠ Malo Crniće

Poštovana deco,

Znam da mnogi od Vas, svoje slobodne tre-nutke oplemenjuje pišući stihove ili kratke sa-stave. Da ne ostanu te zlatne reči nanizane samona hartiji, omogućite im da uzlete! Da postanutako svetlosne niske u nečijim očima. Dakle, ša-ljite svoje radove ovoj Redakciji.

Vaša Ana DUDAŠ

Rad učenika iz OŠ ‘’Draža Marković Rođa’’

OOOO nnnnaaaaššššoooojjjj šššškkkkoooollll iiiiŠkola u Smoljincu je stara više od dva veka. Kako saznajemo iz istorijskih izvora, Smoljinac je imao

školu davne 1804. godine, a tek dve godine kasnije Kličevac je dobio školu. Te godine, kada je legen-darni srpski vožd Karađorđe Petrović digao narod na ustanak, u Smoljinac je stigao narodni učitelj Mi-hailo Krstić i otvorio prvu seosku školu na ovim prostorima. O tome da je smoljinačka škola još u onovreme uživala veliki ugled svedoči i činjenica, potkrepljena pisanim izvorima, da je znatan broj ugled-nih žitelja slao decu upravo ovde u vreme kada je uveliko radila škola u Požarevcu. Naša škola je zaova dva veka prošla kroz dva Srpska ustanka, reforme, reorganizacije, ratove. Za to vreme menjala jesvoje nazive:

- 1804-1858 - Mala škola- 1859-1936 - Osnovna škola- 1937-1959 - Osnovna škola u Smoljincu- 1966. - OŠ ‘’Draža Marković Rođa’’ Naša škola je danas prijatno mesto za igru i rad. Trudimo se da uslove za rad učinimo još boljim. Na-

žalost, iako se nalazi u plodnoj Stiškoj ravnici, sve je manje porodica koje se odlučuju da nastave životu Smoljincu. Samim tim, sve je manje i đaka. Trudimo se da svojim radom i odnosom prema deci, rodi-teljima i lokalnoj zajednici doprinesemo da se naše selo, zajedno sa školom, proširi i postane privlačnomesto za život i rad.

Naši učenici su veoma zainteresovani za vannastavne aktivnosti.U našoj školi postoje razne sekcije: - recitatorska- literarna- dramska- novinarska- sportskaUčenici zajedno sa svojim nastavnicima pripremaju razne priredbe: Manifestaciju „Škola selu“, De-

čiji buvljak, Humanitarne akcije, Sportski dan. Takođe, obeležavaju Svetski dan tolerancije, Svetski danborbe protiv side, Svetski dan borbe protiv tuberkoloze, dan bez duvanskog dima, mesec zdrave hrane,nedelju deteta...

Odnos između učenika i nastavnika je na visokom nivou.Naši učenici poštuju i cene trud nastavnika,a nastavnici poštuju ličnost učenika i prilagođavaju svoj rad njihovim sposobnostima.

Marija Ivković, VII razred OŠ ‘’Draža Marković Rođa’’

Smoljinac

Problem na koji niko ne obraća pažnjuProblema, kako u svetu tako i kod nas, je mnogo, čak i previše. Svako ima neke svoje pro-

bleme, pa i ne obraća pažnju na životnu sredinu. Pored drugih finansijskih problema, najpretreba pažnju da obratimo na problem sa zagađivanjem okoline. U mom selu sve je veći porastdivljih deponija, koje ugrožavaju životnu sredinu.

KAKO NASTAJU DIVLjE DEPONIJE I ZBOG ČEGA?Nastaju zbog toga što ljudi pre svega nemaju dovoljno finansijskih sredstava da plaćaju

komunalne usluge, pa svoj otpad odlažu negde drugde. Odlažući otpad na ovakav način za-gađujemo životnu sredinu, a UGROŽAVAJUĆI ŽIVOTNU SREDINU UGROŽAVAMO I SAMISEBE! Kao i svaki problem i ovaj ima svoje rešenje. Ovaj problem može da se reši samo akose ljudska svest aktivira i samo ako se svi zajedno angažujemo i učinimo nešto po ovom pi-tanju:

- pre svega treba zaustaviti dalje zagađivanje životne sredine;- potrebno je da se pokrene neka volonterska organizacija (u ovom slučaju grupe ljudi

koje će se potruditi da bar koliko toliko očiste prostor oko sebe);- potrebno je odrediti lokaciju na koju će ljudi nesmetano odlagati smeće.RUŽNO JE DA ŽIVIMO U SMEĆU, ZATO UČINIMO NEŠTO PO OVOM PITANjU!

Nemanja Despotović 8. razredSmoljinac

LeptirJedan je leptir leteo visoko,

tolko visoko gde ne dostiže ni jedno oko .

Hvalio se, za čitav svet,kako je samo pametan i lep.

Za lepotu njegovu i decasu znala-krila su mu se od svih boja sastojala.

Leteći tako, maštao je dugo,o nikad, nikad ne dođi, tugo.

Kako je samo lepo biti slobodan i mlad,kad oseti nešto tad, u trenutku kao da ga nesto zgromi,

leptirić pade, sva njegova nada, radost i mladost nestade,

uživanje njegoko prestade.

O Bože, što je ova mladost slatka?Šteta što je tako kratka.

Od ovog doba lepšeg nam nema, šta li nam život sledeče sprema?

Ne, ne želim da odrastem!Želim zauvek mala da ostanem.

Nevena Živanović VIII razred

Da sam ja političar...Da sam ja političar promenila bih dosta

toga, ali najpre bih počela od svog sela. - Uredila bih centar svog sela:* restaurirala bih spomenik* spomenik bi se nalazio u sklopu mini

parka * naravno u park spada novo cveće,

mlado drveće, klupe...- Ne asfaltirane ulice bih asfaltirala- Takođe bih obnovila česmu na Žutom

brdu, i pored toga uklopila nekoliko klupa- Prostor oko Smoljinačkog jezera bih

uredila, dodala mesta za piknike, češće bihoribnjavala mladim jednikama

- Igralište u Zmajevcu bih opet aktivi-rala, obnovila bih ga zasadnjom nove trave,dodavanjem tribina i svih ostalih stvari kojesu potrebne za jedno igralište

- Nabavljanje korpi za otpatke u celomsela

Da sam ja političar prema svima bih seophodila na najbolji mogući način, sebe nebih uzdizala ma na kakvom ja položaju bilau politici. Održala bih svako obećanje, aukoliko bih pogrešila, javno bih priznalagrešku!

Ana Milanović,VIII razred

Page 13: Okrug broj 211 (Stiški glas - mart 2014)

BROJ 211 STRANA 13MART 2014. STIŠKI GLAS

Savet povrtarima

ĐUBRENJE KROMPIRA NA OSNOVU ANALIZE ZEMLJIŠTALoš kvalitet krompira posledica je grešaka pri đubrenju.

Prekomerno đubrenje šteti. Zašto je važno analizirati zemljište? Kojasu hraniva i mikrohraniva važna za krompir?

Sa 4 t/ha suve mase u cimi, ostavljene posle vađenja gomolja, na poljuostane oko 130 kg/ha hranljivih elemenata. Sa 15 tona gomolja iznese ses polja i oko 550 kg/ha hranljivih elemenata. Tu razliku treba nadoknaditiđubrenjem ili plodoredom. Ako krompir đubrimo prema rezultatima analizezemljišta, ne moramo strahovati od posledica nedostatka bilo kojeg odpotrebnih hraniva. I to uz pretpostavku da koren krompira raste i razvija seuz optimalnu snabdevenost vodom i u dobro strukturiranom zemljištu.Đubrenje u sušnim uslovima često je samo bacanje novca, jer vodi do za-stoja u rastu. Ratari postaju svesni da je optimalno đubrenje krompira svevažnije, jer više od polovine proizvedenog krompira danas odlazi u preradukoja postavlja sve oštrije zahteve po pitanju kvaliteta. Zbog toga su svečešća neka pitanja.

ANALIZA ZEMLJIŠTA - NUŽNA ILI NEPOTREBNA?

Procenat ratara koji još đubre po „osećaju“ ili „dugogodišnjem iskustvu“,još je vrlo visok. Zato velike količine krompira lošijeg kvaliteta utiču na cenuna tržištu. Prekomerno đubren krompir ne drži se i posle vađenja mora sebrzo prodati po nižim cenama. Analiza zemljišta daje rataru sigurnost. Natemelju rezultata ispitivanja zemljišta, krompir će đubrenjem biti opskrbljenonim količinama hraniva koja mu stvarno trebaju. Rezultati ispitivanjazemljišta su kao recept za kuvanje. Oni nam pomognu da kombinujemomineralna i organska đubriva i istovremeno smanjimo troškove za miner-alna đubriva.

FOLIJARNO ĐUBRENJE ZA SUŠNE USLOVE?

Osim dobre mehaničke strukture zemljišta, za dobar prinos još jevažnija optimalna snabdevenost vodom. Ako krompir u razdoblju naj-važnijeg rasta od aprila do juna bude snabdeven sa dobro raspodeljenih360 mm kiše i optimalno đubren, može dati prinos od 600 dt/ha. U suprot-nom, ako kiše bude na primer samo 220 mm, prinos se može smanjiti na350 dt/ha. To su rezultati ispitivanja Poljoprivredne komore Niedersach-sen. Drugi primer: u izrazito sušnom letu 2003. prosečni prinosi su bili 325dt/ha, dok su „normalne“ 2004. bili 616 dt/ha. Kad je zemljište optimalnovlažno, rast i mineralizacija odvijaju se neometano i nema nedostatkahraniva. U sušnim razdobljima, kad je iskoristivi kapacitet orošavanjazemljišta niži od 50 odsto, dolazi do vidljivog zastoja u razvoju sklopa. Uvrlo sušnim situacijama dolazi čak do razgradnje pričuve u već zametnu-tim gomoljima. Smanjenje prinosa: 20-40 odsto. U uslovima optimalnestrukture zemljišta i snabdevenosti sklopa krompira vodom, đubrenje valjasprovesti na temelju analize zemljišta. Nikakve posebne mere nisupotrebne. Za sušne uslove neki preporučuju folijarno đubrenje. To jepogrešno! U sušnim razdobljima su sadržaji hranljivih elemenata znatnoviši od optimalnih. To pokazuju analize biljaka. Do zastoja u razvoju dolazisamo zbog nedostatka vode. Stoga sušni stres kod biljaka ne treba još ipojačavati dodatnim đubrenjem!

ZAŠTO SU AZOT I DR. VAŽNI ZA GOMOLJE?

Svaki od osnovnih elemenata pri đubrenju utiče na svojstva gomolja.Azota u zrelim gomoljima ne sme biti više od 1 odsto u suvoj materiji (SM).Azot i sadržaj nitrata pokazatelji su kvaliteta gomolja. Fosfor je prihvatljivako ga gomolji sadrže 0,15-0,35 odsto u SM. Pri istom đubrenju količina

varira zavisno od godine. Kalijuma sme biti do 2 odsto. Kalijum najboljepokazuje intenzitet đubrenja. Ako se pridržavamo recepta đubrenja natemelju analize zemljišta, sadržaj kalijuma u gomoljima ne bi trebao bitiveći od prihvatljivog. S povećavanjem sadržaja kalijuma smanjuje sesadržaj skroba, a krompir bude manje prihvatljiv za preradu. Prevelikakoličina kalijuma kod đubrenja jako smanjuje prinos. Magnezijuma u go-moljima može biti 0,07-0,1 odsto. Sumpora u gomoljima ne sme biti višeod 0,11 odsto u SM. Đubrenje sumporom ipak ne smemo zanemariti, jeron smanjuje krastavost gomolja. Kalcijum je povezan s prilagođenom pH-vrednosti zemljišta.

Na lakim zemljištima kalcijuma u gomoljima može biti 0,025 -0,032odsto; na težim staništima 0,04-0,06 odsto u SM. Kalcijum u gomoljimapomaže stabilnost boje u preradi.

KOLIKO TREBA MIKROHRANIVA?

Mangan: prema trenutnim saznanjima dovoljno je 8-10 ppm (delova namilion) u SM gomolja. To odgovara đubrenju od 3,65 kg Mn/ha. U sušnimrazdobljima biljke uzimaju znatno manje mangana, tako da bi bilo kakvafolijarna prehrana ili prskanje fungicidom koji sadrži mangan bilo besko-risno i štetno. Prevelika količina mangana u gomoljima kriva je za potam-njenje krompira pri kuvanju. Bakra je sasvim dovoljno ako ga SM gomoljasadrži 1,6-3,2 ppm. Cink đubrenjem od 0,23 kg/ha dospeva u gomolje ukoličini od oko 15 ppm i to se smatra dovoljnim. Vrlo lako dođe do ne-dostatka i zato je analiza zemljišta važna. Bor: dovoljno je 5-8 ppm u SMgomolja. Selen: taj element nije važan za prehranu krompirovih biljaka, alije važan za ljude i životinje. Ako ga sadrže gomolji, takav krompir se pro-daje kao „funkcionalna zdrava hrana“.

TREBA LI KOLIČINU AZOTA PRILAGODITI SORTI?

Neosporno je da se sorte razlikuju po prinosima i da prinosom iznoserazličite količine azota po hektaru. To ne znači da im đubrenjem treba datirazličite količine azota, a to je dokazano ispitivanjem pet sorata na četiri ra-zličita staništa. Svim sortama treba ista količina azota, a razlika u pri-nosima proizlazi iz različite delotvornosti azota kod pojedine sorte. Kodsvih je prihrana azotom iznad optimalne imala za posledicu pad prinosa.

DA LI KREČ POOŠTRAVA PROBLEM KRASTAVOSTI?

Kalcifikacijom se popravlja pH-vrednost zemljišta, osigurava snabde-venost biljaka mikroelementima i mrvičasta stabilnost zemljišta. Istina je dakrompir ne reaguje na niske pH-vrednosti toliko osetljivo kao na primerječam ili kukuruz, ali cilj kalcifikacije zemljišta s krompirom je sprečavanjestvaranja gruda i poboljšanje unutrašnjeg kvaliteta gomolja. Nažalost, natemelju uputstava u starim priručnicima još uvek preovladava mišljenje dakalcifikacija povećava krastavost gomolja. To su opovrgnula brojna više-godišnja ispitivanja na raznim staništima. Nijedna vrsta kalcifikacije nepovećava krastavost, a utvrđena je stabilnost boje unutrašnjosti gomoljapri kuvanju. Međutim, za kalcifikaciju važi kao i za prehranu azotom: valjaje sprovesti tačno prema rezultatu analize zemljišta.

ISPLATI LI SE JOŠ VIŠE ĐUBRITI?

Ne, odgovor je posle višegodišnjih ispitivanja i iskustava. Veće količineđubriva ne povećavaju prinose, a sigurno smanjuju kvalitet gomolja.Hraniva iz organskih đubriva (stajnjak i sl.) u načelu ne stvaraju problemeu kvalitetu gomolja i osiguravaju dovoljne količine mikrohraniva.

EEVVRROOCCEENNTTAARRPPOOŽŽAARREEVVAACC

tel: 012/531-025mob: 064/324-52-12, 062/326-736e-mail: [email protected] www.novineokrug.rs

Mineralna vodaDošao Mujo u radnju i kaže prodavaocu:- Daj mi kiselu vodu.Prodavac kaže Muji:- Mujo koliko ti moram puta reći da nije kisela vec mineralana voda, a

Mujo kaže:- Dobro daj mi tu mineralnu vodi,i jednu teglu mineralnih krastavaca.

SokPitali cigu:- Cigo koji sok najviše voliš?Cigo:- Onaj od dva litra!

Page 14: Okrug broj 211 (Stiški glas - mart 2014)

STRANA 14 BROJ 211MART 2014. STIŠKI GLAS

Estrada: Vitomir Životić

OJ, LIVADO, USPOMENO STARAAko je san svakog kompozitora da ga pesma nadživi,

onda je san Vitomira Životića ostvaren, jer skoro sve nje-gove pesme još za života nadmašile su slavu njegovu i in-terpretatora. Tamo kod mesta Suvi Potok, na livadi ispodstarog bresta, rođena je prva mladalačka ljubav. Potok jeodavno presušio, baš kao i mnoge mladosti, ali je ostalapesma ”Oj, livado, uspomeno stara” koju je, tu kraj potokai ispevao i koja će se kao mnoge druge pesme VitomiraŽivotića dugo pevati.

”Kišo tiho padaj”, ”Gde si pošla sa cvetom u kosi?”,”Prva ljubav zaborava nema”, ”Bolje da sam sede koseplela”, ”Sve uzalud beše moja nada”, ”Kad se moje malovreteno okrene”, ”Karanfile uspomeno stara”, ”Šta mi dragana dar spremaš”, ”Godine su na izmaku”, ”Ti beše san živ-ota moga” i mnoge druge pesme postale su deo bogateriznice izvorne narodne muzike. Toliko narodne da na iz-danjima pevača koji ove pesme presnimavaju nema imenaVitomiira Životića.

Jednostavno, pevači misle da su pesme narodne.Snežana Djurišić nije znala ime autora prvog Vitinog kom-pozitorskog uspeha ”Kišo tiho padaj” iako je ova pesmapre nje doživela više izvođenja i diskografskih izdanja. Na-jviše uspeha su imale Radmila Dimić i Dušica Bilkić. Činilisu posle Snežane to i drugi pevači ali Vitomir se nikadanije ljutio. Naprotiv, kada smo svojevremeno započeli raz-govor na ovu temu on kao da je pravdao pevače: ”Važnoje da se pesma peva, da joj se tako produžava trajanje, aovi mladji pevači, ne znaju nas starije kompozitore, a i dasu pitali ove mladje muzičare koji su stvarali posle nas, onine bi znali da im kažu.

Vitomir je uvek bio skromančovek,mada nije bio ravnodušan premaonima koji svesno prisvajaju tuđe stvar-alaštvo. Desilo se to i njegovom na-jpoznatijem učeniku Mirku Kodiću koji jezaboravio svog učitelja i kola ”Oreo-vačka šetnja” i ”Požarevljanka” kao au-tora potpisao sebe! Kasnije se Mirkopravdao da je to greška izdavača. NijeMirko jedini koji je prećutkivao svogučitelja, a Vitomir Životić je sa ponosomuvek pominjao Mijinog oca Acu Krn-jevca koji je najviše zaslužan za sve što je ostvario.

Pesme nadmašile slavu pevača

Nikada nije jurio za komercijalnim uspehom i zatosvoje pesme nije nudio tadašnjim narodnjačkim zvezdama.Najčešće je sarađivao sa mladim neafirmisanim pevačimai valjda zato će ostati zabeleženo, da su skoro sve pesmeVitomira Životića nadmašile slavu pevača. Aleksandra AcuStefanovića je prvi put čuo na vašaru i odmah mu pred-ložio da snimi ploču. Pesma ”Gde si pošla sa cvetom ukosi?”, koju je pre njega snimio izavnredan pevač BorivojeJanković Dunja, tek u izvođenju Ace Stefanovića ostvarilaod svih Vitinih pesama najveći tiraž-preko dve stotine hil-jada primeraka, u vreme kad u zemlji nije bilo toliko gramo-fona. ”Šta mi draga na dar spremaš?” još uvek je čest gostna radiju i mnogim veseljima, ali mnogi ne znaju da je ovupesmu prvi snimio nepoznati Dragan Stanulović. Nedavnou novom aranžmanu presnimio je Radiša Ranković Dila.Pesmu njegove mladosti ”Oj livado, uspomeno stara” prvije snimio naočiti Borivoje Janković Dunja, izvanredanpevač, koji je važio za najveću narodnjačku nadu tog vre-mena i koji je imao sve predispozicije da postane velikazvezda samo da se malo potrudio (o njemu ćemo neštoviše drugi put), ali ova pesma je postala veliki hit znatnokasnije kada su je presnimili, po njegovom kazivanju, dvo-jica njemu najdražih pevača, Zoran Nikolić i Milan Perić.Pesma je ostala da se sluša, a pevači nisu izašli iz anon-imnosti.

Vitomir Životić je rođen 24. maja 1925, godine u Ore-

ovici. Njegova karijera je počela neuobičajeno. Harmonikuje počeo da svira pod prisilom oca, koji je osetio talenat alinije umeo da mu razvije ljubav prema instrumentu. Učinioje to Aca Krnjevac, veliki harmonikaš toga doba koji je, nažalost, umro mlad, u trideset osmoj godini. Kada je prilikomposete čuo kako mali Vita prebira po dirkama, pozvao jeVitinog oca Dragu i rekao mu: ”Ja malog vodim sa sobom”.

Tako su Mija Krnjevac i Vitomir Životić, svirajući za-jedno i stvarajući svako za sebe, dosegli zvezdane visine

narodne muzike. Bili su sudbonosno vezani uratnim i poratnim godinama. Kao duet Krnjevac- Životić nastupali su na Radio Beogradu punihjedanaest godina, od 1945. pa sve do leta 1956.Zajedno sa Vlastimirom Pavlovićem Carevcem,Vukom [eherović, Vuletom Jevtićem, VelinkomGrgurevuć, Danicom Obrenić i drugim zna-menitim pevačima i sviračima toga doba.

Čestitka od Cara

Malo je falilo da karijeru na Radio Beograduzavrši pre vremena. Na jednom od nastupa do-godio mu se maler. Za vreme izvođenja pukaomu je levi kaiš na harmonici. Taj trenutak nikadanije zaboravio.

- Sve se dogodilo pred očima Carevca i os-talih učesnika programa. Osetim kako mi har-monika izmiče iz ruku. Bio sam dovoljno pribranda odmah sednem na stolicu, bradom pritisnemharmoniku odozgo i nastavim da sviram. Mija jejedini primetio šta se dogodilo i vidim, obli gaznoj. Gleda me uplašeno, ja samo klimnemglavom i dovedemo tačku do kraja bez ijednegreške. Završi se nastup i harmonika mi ispadeiz ruku. Carevac je tek tada shvatio zašto samseo i šta se dogodilo. Ustade, pruži mi ruku iprozbori: ”Dobro si to izgurao”.

To posleratno vreme je bilo poznato po koncertnim ak-tivnostima. Ostalo je zapamćeno i zapisano gostovanjekvarteta: Mija Krnjevac, Vitomir Životić, Vuka Šeherović iVule Jevtić. Svuda su dočekivani kao najrođeniji, bilo je tovreme čudnog zanosa i entuzijazma. Koncerti su održa-vani pod otvorenim nebom,često po snegu i kiši u najz-abačenijim selima Srbije.

Rano je počeo da komponuje, ali prvi veliki uspehpostigao je tek 1960. godine pesmom ”Kišo tiho padaj” kojuje pevala Radmila Dimić. Ubrzo stiže i prvo veliko priz-nanje. Na Tašmajdanu je održan prvi Beogradski sabor nakojem se Vitomir predstavio u dvostrukoj ulozi. Svirao jesa svojim orkestrom pesmu ”Što je lepo kad si mlad” kojaje u izvođenju dueta Biserka Mišić i Dara Kostić osvojilaprvu nagradu. Bilo je posle toga još mnogo nagrada u nje-govoj karijeri ali najznačajnije od toga je dugovečnost nje-govih pesama. Sa posebnim zadovoljstvom je sarađivaosa Miletom Bogdanovićem, Sidom Marković, Fadilom Kar-ićem, Radmilom Dimić, Biserkom Mišić, Acom Ste-fanovićem, Borivojem Jankovićem Dunjom, Draganom

Stanulovićem, Zoranom Nikolićem,Milanom Perićem i MilankomAranđelović Makom.

Oreovački zvuci

Sve vreme je obučavao mladeharmonikaše. Nije vodio evidenciju,ali kod njega je tajne muziciranja naharmonici savladalo preko dve sto-tine učenika. Od toga je mnogo poz-natih i priznatih koji su, poput MirkaKodića, ostavili veliki trag u narodnoj

muzici. Njegovo muziciranje i njegov stil je bio prepoznatljivjer su u njegovoj harmonici objedinjeni topli ljudski glas iosećajnost i virtuoznost koja je dostojno predstavljalaizvornost srpske narodne muzike. Bio je ubeđen da će, kadtad doći vreme kad će narodu biti dosta kiča i da su većsada narodnoj muzici potrebni pošteni mladi ljudi, urbani-zovanijih i civilizovanijih manira. U čast ovom vrsnom kom-pozitoru i harmonikašu Vitomiru Životiću od 2005. godineorganizuje se takmičenje harmonikaša amatera ”Oreovačkizvuci”. Učesnici se takmiče u interpretiranju narodnih kolanegujući autentičnost, izvornost i lepotu stvaralaštva otkri-vajući tajne ovog divnog instrumenta.

Vitomir je umro 17. septembra 2003. godine u 79. go-dini ali je u njegovoj porodici muzika ostala tradicija. Nas-tavljaju je sinovi Periša, koji maestralno svira violinu iSiniša, koji je još sa ocem vodio školu za harmoniku, kojuje kasnije sam nastavio i to i danas uspešno čini. Trebasvakako istaći da Vitina snaha od starijeg sina Periše, Bo-jana Životić ima zavidan muzički pedigre. Između ostalog,osvojila je vicešampionsku titulu na takmičenju har-monikaša u Sokobanji 1972. godine. Tada je pobedio LjubaRadosavljević. Naredne 1973. godine se nije prijavila zatakmičenje iako su svi to očekivali. Da jeste, verovatno bipobedila, bar je tako vladalo mišljenje u muzičkim krugov-ima. Kasnije je snimila i nekoliko ploča kao vokalni solista.

Da ”iver ne pada daleko od klade” potvrđuju Bojaninei Perišine kćeri Isidora i Paulina.Isidora je završila Muzičkuakademiju - odsek za klavir, a mlađa Paulina muzičkuškolu.

Bora Vasić

Srpskih vladara 1/b12300 Petrovactel: 012/334-740

fax: 012/71-00-307mob: 065/334-740-4

tel: 012/268-279mob: 063/269-419, 063/288-253e-mail: [email protected]

Poljoprivredna savetodavna istručna služba Požarevac, d.o.o.

Adresa: Dunavska br. 91, 12000 PožarevacTelefon: 012/553-131

Page 15: Okrug broj 211 (Stiški glas - mart 2014)

BROJ 211 STRANA 15MART 2014. STIŠKI GLAS

DEDAACINO ĆOŠE

ŠapineMladi radnik 5:2Domaćin bio boljiOd starijeg brataI ekspresno ga poslaoIza vrata.

SalakovacAljudovo 1:0Gosti se nadaliDa domaćinu uzmu tronAli ih on sažvakaoKao slatki bonbon.

ŠapineŽelezničar 1:0Šapljani iskoristiliTaj brejkŽelju poslaliNa sporedni kolosek.

Marko NikolićBranio je sjajnoKao da ima sto ruku,Željine igračeStavljao na muku.

Igor MitićŽeleli su gostiMakar jedan bodAli im je IgorNasukao brod.

ProdanovićMunda puca kornerProdanovićmenja pravacA Mitić željiUzeo jadac.

NNKKWW -- LLEEDD RRAASSVVEETTAA--eelleekkttrroo iinnssttaallaacciijjee

-- vviiddeeoo nnaaddzzoorr-- aallaarrmmii

006633//333388--333300

SSSSTTTTRRRR ““““ŽŽŽŽOOOOLLLLEEEE”””” ---- TTTTOOOOPPPPOOOONNNNIIIICCCCAAAA

vl. Stojković Živoslav

012/266-390

FK Radnik u tekućoj sezoni

Salakovac zaslužuje viši rangOduvek je poznato da je fudbal u Salakovcu, sport broj 1.

On je predmet razgovora među meštanima, a sam teren mestookupljanja različitih generacija. Kroz generacije timom su pro-defilovala zvučna fudbalska imena. Iako, najpopularniji sport,fudbal je dugo godina bio u krizi u Salakovcu. Naime, dobrihsedam godina FK Radnik Salakovac, gotovo da nije ni posto-jao. Grupa entuzijasta iz mesta, predvođeni Vladom Stojadi-novićem, ponovo se okupila oko kluba, što ujedno znači da ćeu što skorijem roku ovaj sport biti ponovo broj 1 u Salakovcu.Nova uprava, za samo godinu i po dana, stabilizovala je klub,okupljen je dobar igrački kadar, te sa pravom može da se oče-kuju rezultati u godinama ispred nas.

- U prvoj sezoni jedini prioritet nam je bilo postavljanje kluba nazdrave noge. Želja nam je bila da se infrastrukturno izdignemo,kako bi imali adekvatne uslove za rad. U tome smo uspeli, i to dajeodmah rezultate. Trenutno smo prvi na tabeli. – u dahu komenta-riše Vlada Stojadinović, koji je ujedno i špic igrač FK Radnik Sala-kovac.

Salakovac kao jedan od svetlih primera u opštini Malo Crniće,kada je u pitanju razvijenost, finansije, prirodni priraštaj, svakakozaslužuje da se takmiči u višem rangu takmičenja.

Teren je doveden do zavidnog kvaltiteta. Urađene su novesvlačionice, ali ima još elemenata za ulaganje. Prema njegovimrečima, potrebno je da se zameni ograda, koja je propala, da seomalterišu svlačionice itd. Takođe, izražava uverenje da će i ti pro-

blemi biti prevaziđeni.- Situacija se drastično promenila. Vratila se vera u klub. Iako

je teška situacija, ne samo u selu već i u državi, ljudi nam pomažu,shodno svojim mogućnostima. Ljudi sami nude svoju pomoć, jerznaju da taj novac neće biti uludo protraćen. Imamo Upravni odborkoji broji 15 članova, koji na mesečnom nivou izdvaja određenusvotu novca, da bi mogao klub da funkcioniše. Takođe, pomoć smoimali i od Mesne zajednice. Pomažu i naši ljudi koji su u inostran-stvu. Veliku pomoć imamo od Dragana Jankovića, vlasnika autoservisa Kent u Beču, koji nam nesebično pomaže. Pohvale za do-prinos klubu podjednako zaslužuju i Srđan Jovanović, Goran Zlat-ković - Riba, Biser Rašić, Slađan Stević, deda Ljubiša i drugi.

Stojadinović ističe da je i lo-kalna samouprava pomogla urazvoju kluba. Naime, od straneopštine obezbeđena je dozvolaza gradnju svlačionica i sam pro-jekat, kao i iznos od 100 000 di-nara. On dodaje da je kompletaniznos izgradnje svlačionicanegde oko 8 000 evra.

U tekućem prvenstvu FKRadnik zauzima prvo mesto. Je-dini konkurent za plasman u viširang je fudbalski klub iz Boževca.U prošlom kolu pobeđen je jedanod favorita za plasman u viširang, ekipa iz Aljudova.

- Prepušteni smo sami sebi.Imamo svoj cilj, to je plasman uviši rang. Imamo kvalitetan tim iono što je najbitnije svi verujemou taj uspeh. Atmosfera je vrhun-ska, dobro radimo, što znači dapostoje svi preduslovi za takonešto, na utakmicama se to i

oseća. Kod grešaka, nema prekorevanja, već se isključivo bo-drimo. Imamo dobrog trenera Mališu Nikodijevića, koji sa svojimpomoćnikom, legendom požarevačkog fudbala Živorada Đorđe-vića, i sa igračima poput Vlade Simića, Karoša, golmanom Dulom,štoperom Markom Radisavljevićem... ostvaruje zacrtane ciljeve.

O konkurentima Stojadinović govori sa respektom. Isiče da biu timu Radnika voleo da vidi nekoliko igrača iz drugih timovapoput: Nikolića iz Velkog Crnića, štopera Sašu iz Crljenca, koji tre-nutno igra u Boževcu...

U sledećoj godini, sa poboljšanjem uslova, oformiće se i školafudbala, što će biti garant da će u budućnosti fudbal biti glavnasportska grana.

N. Petrović

ŠAPINE POSLALO ŽELEZNIČAR NA SPOREDNI KOLOSEKŠapine : Železničar 1:0 (0:0)

Strelac: Mitić u 57. min. Stadion Šapina. Gledalaca: 400. Sudija: Marko Đoković iz Čačka 8. Pomoćnici: Stefan Jevremović izGornjeg Milanovca i Zorana Punoševac iz Kragujevca. Žuti kartoni: Stojanović, Mitić (Šapine), Stanojević,Trnavac, Rajevac, Baljak(Železničar). Crveni karton: trener Železničara Petrović Vladica.

Šapine: Nikolić 8, Rakić 8, Prodanović 8, Živanović 7,5, Mišić 7,5, Stojaković 7,5, Jovanović 8, Stojanović 8, Nikolajević 7,5, Bogiće-vić 7,5, M. Nikolajević 7,5 (Mitić 8).

Železničar: Tanasijević 8, Kosić 7,5, Stanojević 8, Gentić 7,5, Šalipur 7,5, Ružičić 8, Trnavac 7,5, Nedeljković 7, Rajevac 7(Marković 7), Baljak 7,5 (Kovačević -), Savić 7,5.)

Igrač utakmice: Prodanović Miroljub (Šapine)Do juče jednog od aspiranata za ulazak u Prvu ligu ekipu Železničara iz Lajkovca je efektnim golom u 57. min. “skretničar“ Šap-

ina Igor Mitić poslao na sporedni kolosek. .Obzirom da su tri boda sa ove utakmice bila veliki ulog igrači Železničara su od prvog min-uta kidisali na gol Nikolića da bi što pre postigli gol,i demorališu igrače Šapina, ali je uža odbrana Šapljana na čelu sa golmanomNikolićem odolevala veoma opasnim napadima. Posle dvadeset minuta prave kanonade na gol Nikolića domaći tim se oslobodio pri-tiska i do kraja poluvremena se igralo na sredini terena uz veoma opasne i brze kontre Lajkovčana.

Drugo poluvreme je bilo kao preslikano, ali su sad Šapljani bili ti koji su diktirali tempo. Sada su projektili išli ka golu Tanasijevića alije on izvanredno branio šuteve Stojanovića, Jovanovića, Ivana Nikolajevića da bi u 57. minutu morao da izvadi loptu iz mreže.Tanasi-jević. Munda je po ko zna koji put izveo korner sa desne strane lopta je padala u blizini peterca a mlađani Prodanović je malo okrznuoglavom ona je promenila pravac došla do noge rezerviste Mitića koji ju je sproveo u mrežu za 1:0 što se ispostavilo i dovoljno za tri boda.

A.Captenić

Page 16: Okrug broj 211 (Stiški glas - mart 2014)

STRANA 16 BROJ 211MART 2014. STIŠKI GLAS

www.stolarija-cirkovic.rs

SMOLjINAC, mob:064/54-45-200, tel/fax: 012/283-048; e-mail: [email protected]

Predstavljamo: Farmu ovaca iz Malog Gradišta

OOOOvvvvččččaaaarrrrssssttttvvvvoooo kkkkaaaaoooo pppprrrrooooffffeeeessssiiii jjjjaaaa

Čuvanje ovaca duboko je ukorenjeno u našemnarodu. Sigurni smo da ste čuli barem jednu nar-odnu pesmu ili priču o pastirima i pastiricama i nji-hovim doživljajima sa pašnjaka tokom čuvanjaovih domaćih životinja.

Za njih se vezuju prve ljubavi, frula i pesme alii nezgode koje se tokom njihovog posla dešavaju.Naravno, vremena se menjaju i ceo taj posao višenije toliko romansiran već je u današnje vreme unjega utkano mnogo manje lenčarenja, dokolice izabave, a mnogo više nauke i napora koji ne poz-naje radno vreme.

Biljana Kostić živela je u Malom Gradištu, opštinaMalo Crniće, do svoje osamnaeste godina kada jerešila da kao i većina meštana oproba svoju sreću uinostranstvu. Destinacija je bila Beč, glavni grad Aus-trije i prestonica kulture i umetnosti Starog kontinenta.

Nakon trideset godina boravka u Austriji, Biljana jeipak rešila da posluša svoje srce i vrati se tamo gde jeprovela prve dve decenije života. Godio joj je urbaniživot, brz i sa mnogo izazova ali je ipak pre nekih de-setak godina shvatila da se u svom mestu oseća na-jbolje.

Iako je suprug ostao u Austriji, planovi su da se ion definitivno vrati i zajedno sa Biljanom i ćerkom nas-tavi porodični biznis - farmu ovaca. Sa tim se počelo2011. godine i kako je kazala Biljana Kostić počelo seskromno.

- Prve ovcesmo dovezli izČačka, sa ta-mošnje farme sakojom smo kon-takt uspostavilipreko interneta.Dogovor je još umaju bio da namse isporuči doavgusta 50 žen-skih jagnjadi, toje ispoštovano itako je svepočelo. - kazalaje Biljana.

Ona priznaje da je njeno znanjeo ovom poslu bilo u početku naizuzetno niskom nivou i da seuglavnom oslanjala na ono čega sesećala još kao mala dok su njeniroditelji u svom domaćinstvu čuvaliovce. Iako je čitala literaturu iz teoblasti, bila je svesna da joj ne-dostaje praktično znanje što jerezultiralo velikim gubicima,naročito u prvoj godini poslovanja.

- Grešila sam u ishrani ovaca.Naime, tada nisam znala da je da-vati previše hrane podjednako lošekao i davati nedovoljno hrane a to

je bila samo kap u moru neophodnog znanja kojesada posedujem i koje je potrebno da bi se ovakvafarma održala i napredovala. - kaže vlasnica farme uMalom Gradištu.

Farma se inače bavi samo proizvodnjom jaganjcaza klanice, dok se sir i mleko ne proizvode. Kada jevuna u pitanju, Biljana Kostić napominje da se ovceredovno šišaju, ali se vuna ne prodaje već vrše za-menu za kamenu so. Iako se jaganjci prodaju i fizičkimlicima najveći broj se plasira firmi “Union MZ“ izPožarevca. Saradnja je naobostranu korist i zadovoljstvo

kako obe strane is-tiču.

Stvoriti pov-erenje kod ovakovelikog klijenta nijebilo lako i iziskivaloje velike žrtve.Pošto Biljana sadastanuje uPožarevcu moralaje da ustaje pre petsati kako bi u šestčasova bila na svo-joj farmi, a znala jeda sa nje krenekući i u jedan satposle ponoći, kada

je sezona jagnjenja. U radu sepored svog zananja oslanja de-limično i na asistenciju veteri-nara iz Smoljinca, ali je i člannjene porodice iz iste struketako da stručnosti ne nedostaje.Kako nam je kazala vlasnicafarme, u 2014. godini očekujeda će broj jagnjadi dostići 120.

Kada je u pitanju pomoćdržave, Biljana je konkurisala idobila subvencije od Min-istarstva poljoprivrede i to zaovce i za tov jagnjadi a kao ve-liku pomoć u tom poslu naz-

načila je najčuvenijeg stručnjaka iz oblastipoljoprivrede i stočarstva u Srbiji, Zaharija Trnavče-vića. Iako su se tek bili upoznali, Trnavčević je Biljaniobećao pomoć u spremanju papirologije za dobijanjesubvencije i to obećanje i ispunio.

Ipak, kada je došao na farmu porodice Kostić dasnimi prilog za svoju emisiju o poljoprivredi, ZaharijeTrnavčević se dobrano razočarao, ali to nije imaloveze sa uslovima koji vladaju na farmi već sa putnominfrastrukturom.

- Uzevši u obzir da je Zaharije Trnavčević starijičovek, nije uspeo da se popne putićem koji vodi odglavnog puta do farme. Naime, pošto je neposrednopre toga pala velika kiša, taj zemljani put je postaoblatnjav i auto nije mogao da prođe. Tako je Zaharijeposlao svog snimatelja da snimi prilog a on sam ostaona samo 200 metara od farme koju nije ni video. -kazala je Biljana Kostić koja je taj put apostrofirala kaoglavni problem u svom poslovanju.

Ipak, sva je prilika da će put biti kad-tad saniran.Kostići se nadaju i u pomoć lokalne samouprave natom zadatku ali ono što ih najviše raduje je da ćeuskoro, kada se suprug vrati iz inostranstva, porodicabiti na okupu, na mestu koje vole radeći posao kojivole.

Kako se često za nekoga ko u negativnom smislu odskače uporodici kaže da je “crna ovca“ familije, želeli smo da saznamo koliko je po-java crnih ovaca retka u masovnom uzgoju. Kako nam je vlasnica farme uMalom Gradištu kazala, za tri godine poslovanja samo jedno jagnje se rodilo

crno, a ekipa Stiškog glasa je imala sreću i da ga fotografiše.