I.DIO OPCENITO O OBITELJSKOM PRAVU I OBITELJI1.Uvod Obiteljsko Pravo je skup pravnih pravila kojim se ureduju odnosi medu clanovima obitelji.Samo mjesto koje OP (od sad na dalje skraceno obiteljsko pravo),ovisi o zakondavstvima pojedinih zemalja,ono se smatra zasebnom granom ako su norme izdvojene u posebnu granu sto I jest uglavnom slucaj,inace mogu biti dio gradanskog prava. Sadrzaj OP je pravno uredenje intimnih obiteljskih drustvenih odnosa.Sami odnosi uredeni su odredbama o braku,roditeljima I djeci,srodstvu,posvojenju,skrbnistvu te u novije vrijeme izvanbracnim zajednicama. Za svaki obiteljski odnos propisane su osobnopravni (urednje osobnopravnih sadrzaja) I imovinskopravni ucinci (urednje materijalne strane). 2.Glavne znacajke OP Obiteljske odnose ureduju koji su po znacaju ius cogens (stroga pravila). Ocekuje se trajnost obiteljskih odnosa,zbog cega se trazi I stroga forma za izjavu volje,u vezi s ovako vaznim zivotnim odlukama (npr.priznanje ocinstva),zbog cega se OP naziva I formaliziranim pravom. Prava koja proizlaze iz obiteljskih odnosa nazivaju se subjektivnim obiteljskim pravima,misli na pravo koje obvezuje na duznosti I ostvaruje prema clanovima obitelji I drzavi.Posljedice u slucaju krsenja takvih prava,drugacije su naravi nego u drugim granama,neizravne sankcije. Uredenje takvih odnosa podlozno je neprestanim promjenama (utjecajem provijeti mijenja se uloga I struktura obitelji).Jedna od najzjacajnijih promijena uslijedila je napustanjem patrijahalnog sustava I uspostave ravnopravnosti spolova. 3.Obitelj u proslosti I sadasnjosti U sazetom povijesnom pregledu Obitelj se smatra velikom drustvenom skupinom u kojoj strajesina nekoliko okupljenim obitelji nekoliko generacija daje oblik I sadrzaj naselja,gospodarske,obrambene, kulturne I vjerske zajednice.S vremenom slijedi raspad velikih obitelji koje zamjenjuje mala obitelj. Obitelj ima I obiljezlje institucije,jer regulira ponasanje ljudi na podrucju spolnosti,odgajanja djece... Novijeg datum je podijela na 3 osnovna oblika obitelji. -nuklearna obitelj (cine roditelji i djeca) dijeli na: -biolosku (bracna i izvanbracna zajednica zene, muskarca s bio Potomstvom) -socijalna (zajednice odraslih bez djece) -nepotpuna (zajenice jednog roditelja s djetetom) -adoptivna (posvijtelji s posvojenom djecom) -obitelj nastala uz medicinsku pomoc (djeca bioloski ne potjecu od socijal.rodit) -reorganizirana obitelj (dijelovi EU,SAD) dijeli na: -uzastopna (brak il izvanbracna zajed.nakon prethodnog braka) -komune -zajednice osoba istog spola -prosirena obitelj (slabije razvijeni svijet) dijeli na: -trogeneracijska -srodnicka -plemenska -poligamna HR (skraceno za Hrvatska i sve oblike te rijeci) zakon o socijalnoj skrbi definira da obitelj cine bracni drugovi,djeca i drugi srodnici koji zajedno zive.U velikoj vecini definicija pojam obitelji obuhvaca roditelje i djecu,sto napominje da je u takvim odnosima najvaznije podizanje potomstva temeljna funkcija. 4.Vrste pravnih izvora OP Izvori OP mogu biti neposredni: -Ustav RH:

U dijelu koji ureduje temeljne slobode i prava covijeka i gradanina.Propisuje da brak I prani odnosi u braku moraju urediti zakonom sto znaci propisati postupak I pretpostavke za te odnose.Izvanbracni odnosi takoder se ureduju zakonom,sam odredenje prepusteno OP. Ustavne odredbe po pitanju odnosa roditelja I djece odnose na duznosti roditelja za odgojem, uzdrzavanjem I skolovanjem djece,a OP propisuje odgovornost za te pojmove.Ustav jamci roditeljima slobodu samostalnog odlucivanja o odgoju djece,tako prijeci ogranicavanje obiteljske autonomije s bilo cije strane. Napominje se posebna briga za socijalno,tjelesno,dusevno zapustenu djecu.Ali I duznost djece da se brinu za stare I nemocne roditelje. -Medunarodni Ugovori: U ove izvore spadaju akti medunarodnih organizacija poput UN-a,konvencija Vijeca Europe, medudrzavni ugovori. Medu napoznatijim aktima UN-a:Opca deklaracija o pravima covjeka (1948) Medunarodni pakt o gradanskim I politckim pravima (1966) Konvencije o ukidanju svih oblika dikriminacije nad zenama (1979) Konvencije o pravima djeteta (1989) Sto se tice Vijeca Europe:Konvencije o zastiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (1996) I medudrzavnih dvostranih ugovora:Ugovor Svete Stolice I RH -Zakoni: Temeljni I neposredni izvor OP je Obiteljski zakon RH.Sadrzi materijalnopravne odredbe (ureduju odnosi) I postupovnopravne odredbe (pravila prema kojima postupaju sudovi). Dopunski izvori OP smatraju zakoni koji samo djelom sadrzaja diraju u podrucje obiteljskih odnosa (npr.zakon o osobnom imenu,drzavnim maticama,drzavljanstvu). -Provedbeni propisi: Odreduju se pojedinosti o nacinu primjene zakonskih odredbi.OZ (dalje obiteljski zakon) odreduje tijela koja su duzna u roku donijeti takve propise,odnosi na ovlasti centra za socijalnu skrb. Izvori OP mogu biti posredni: Praksa koja ima ulogu kad tumaci norme I osigurava primjenu zakona. Obicaji,iako teorija ne prihvaca ovaj pojam izvorom ima slucaja u suvremenom zivotu kada se u intimnom obiteljskom krugu zadrzavaju tradicionalna ustaljena misljenja,moze se reci da obicajno pravo nije izgubilo znacenje izvora prava. Pravna znanost,svoj utjecaj ostvaruje tako sto objavljuje rezultate analiza uredenja obiteljskih odnosa te kritickog popitivanja vrijednosti sustava koji istrazuje.

II.DIO BRACNO PRAVO1.Pojam I glavne znacajke bracnog prava Bracno pravo je skup propisa kojima se ureduje brak I odnosi u braku.Dio je OP I sadrzi norme koje braku daju obiljezlja I znacenje obiteljskopravnog instituta.Brak pravno ureduju odredbe,dok su odnosi u braku odredeni pravilima o ucincima sklopljenog braka odnosno posljedicama prestanka braka. Strogost propisa karakteristicna je I za bracno pravo,no ima i slucajva koji nisu uredeni strogim pravilima,tj. Dopusteno je bracnim drugovima da ih urede sporazumno (npr. Znatan dio imovinskih sadrzaja). 2.Pregled razvitka euroropskog bracnog prava O braku clanova obiteljske skupine odlucivao je starjesina.Pocetak braka obiljezavao je prijelaz zene iz vlastite u obiteljsku zajednicu. Dva su temeljna modela prava (rimsko I germansko),no po pitanju braka nastaje zajednicko shvacanje da brak nije poseban pravni odnos vec obican zivotni odnos.No I rimskog prava potice pravilo da brak nastaje suglasnoscu volja buducih supruznika,nasuprot germanskoj formi koji na brak gleda kao kupoprodajni ugovor oca mladenke I malodozenje. Do propisivanja forme sklapanja braka dolazi postupno a vezano je uz preuzimanje jurisdikcije crkve nad tim pitanjem.Zbog cestog tajnog sklapanja braka dolazilo je do poteskoca u utvrdivanju bracnih odnosa sto je dovelo do pravne nesigurnosti na tom podrucju posebice sto se tice problema odredivanja nasljednog prava I sl. 1439 prihvaceno crkveno glediste o braku kao bozanskoj ustanovi.Sljedeci korak na Tridentskom koncilu (1545-1563) bilo je uvodenje I formalnog sklapanja braka po kojem se za uspostavu braka trazi formalno sudjelovanje svecenika,uvodi I objava zaruka. Takva primjena dovela je do problema u pogledu sklapanja braka kod visevjerskih zajednica,a suprostavili su se I protestanti smatrajuci brak gradanskopravnim ugovorom,time utrli put svjetovnom brakorazvodnom pravu. Kodifikacije iz 19.st kao I prije utvrduju muza kao glavu obitelji,zena je pravno nesamostalna. Tokom 20 st. posebice nakon 45. u bracnom pravu dolazi do znatnih promijena,povecao se broj zemalja koje propisuju obvezan gradanski brak,liberaliziran je rezim raskida braka na zahtjev supruznika,te ravnopravnost supruznika. 3.Bracno pravo u HR povijesti Znacajan utjecaj rimskog prava,koje uz kanonsko postaje podlogom kasnijih kodifikacija.Svjetovnom pravu preostalo je samo bracno imovinsko pravo. Do kraja 2.svj.rata izvor prava bio Opci Gradanski Zakonik (OGZ).Na podrucju Hrvatske I Slavonije vrijedilo je u pogledu bracnog prava crkveno pravo odgovarajucih crkava.Na podrucju Dalmacije I Istre koristio se OGZ.U Medimurju vrijedilo je madarsko bracno pravo. Nakon 2.svj.rata na podrucju FNRJ vrijedio je Osnovni zakon o braku (OZB),nakon 1971.,vrijedi Zakon o braku I porodicnim odnosima (ZBPO) uz nadopune 1978 I 1989 koji je I vrijedio do donosenja novog obiteljskog zakona 1998 u RH. 4.Pojam I obiljezlje braka Brak je drustveni odnos koji je tijekom vremena postao pravno ureden odnos I poseban obiteljskopravni institut. Temeljne predodzbe o braku,trajna obiljezlja: -proizlazi iz nacela za pristanak na brak (slobodna odluka muskarca I zene) -zahtijeva se povijesno naslijedena monogamija (brak jednog muskarca I jedne zene) -daljni bitan element jest trajnost braka,nacelno do kraja zivota -brak je veza koja razumijeva zivotnu zajednicu cjelokupnih osobnosti supruznika 5.Teorije o pravnoj naravi braka

Glavni prijepor o ovome tvori sukob je li brak po sebi institucija ili ugovor.On nije samo medusobni ugovorom zasnovan odnos,vec I nadosobna drustvena institucija. Institucionalno tumacenje vodi racuna o obaveznim sadrzajima braka,a ugovorno se trazi u ugovornom karakteru braka. 6.Zakonske definicije braka Zakonska definicija u RH kakvu sadrzi Obiteljski zakon (OZ),jest da je brak zakonom uredena zivotna zajednica zene i muskarca. Brak odreden kao zakonom uredena zivotna zajednica,sto znaci da pravo priznaje svojstvo braka onima koji ispunjavaju zahtjeve iz propisa o sklapanju,ucincima i prestanku braka. Zivotna zajednica zene i muskarca odnosi se da je brak namijenjen samo osobama razlicitih spolova. 7.Sklapanje braka Sklapanjem braka nastaje novi pravni odnos.Sam brak se moze sklopiti suglasnom izjavom zene i muskarca u gradanskom ili vjerskom obliku. Pretpostavke za sklapanje braka: -Pretpostavke za postojanje braka (izrazava minimum zahtjeva koji moraju biti ispunjeni da bi sam brak nastao) -razlicitost spolova osoba koje sklapaju brak Znaci da se u pravni rezim braka ne mogu ukljuciti i zivotne zajednice istog spola,da je brak namijenjen muskarcu i zeni tj. Nevjesti i zeniku.Ako bi jedna od osoba u braku naknadnom medicinskom intervencijom promijenila spol,ne primjenjuju se pretpostavke za nastanak braka (koje se prosuduju u trenutku sklapanja braka),vec bi nastupile odredbe o prestanku braka. -izjava o pristanku osoba koje sklapaju brak Brak ne moze nastati bez odgovarajuce izjave volja zene i muskarca.Propisi ne dopustaju dakle da izjavu volja izvrsi zakonski zastupnik ni oponomocenik. Izjavu daju usmeno na upit maticara pred kojim se brak sklapa u gradanskom obliku.Nuzno je samo za nastanak braka da je pristanak izjavljen,potvrden,a ne mora odgovarati i pravoj volji osoba (prisila). Ako osoba koja daje izjavu ima problema u komuniciranju s okolinom (gluha,nijema,stranac...),izjavu daje u nazocnosti i strucnu pomoc kvalificirane osobe. -sudjelovanje sluzbene osobe pred kojom se sklapa brak Ako se brak sklapa u gradanskom obliku tada je sluzbena osoba maticar.Kada se brak sklapa u vjerskom obliku,prepusteno je vjerskim propisima pojedinih vjerskih zajednica,ciji je status odreden Ustavom RH.Obiteljski zakon samo u ovom drugom slucaju propisuje pretpostavke koje moraju biti ispunjene da bi takav brak imao ucinke gradanskog.cl 8 OZ kaze da brak u vjerskom obliku sklapa pred ovlastenikom vjerske zajednice s koja s RH ima uredene pravne odnose.Takve odnose ima uredene samo Katolicka Crkva,sto znaci da samo brak sklopljen pred ovlastenikom Katolicke crkve ima ucinke gradanskog.No moraju biti prihvacena jos dva zahtijeva:-potvrda od maticara da su ispunjene zakonom odredene pretpostavke za sklapanje braka,vrijedi tri mjeseca od izdavanja. Ako neka od ovih pretpostavki nije zadovoljena tada ne nastaju pravni ucinci braka.Propisana je mogucnost da se sudskim postupkom rijesi spor o postajanju braka.Pravo na tuzbu ima centar za socijalnu skrb i osobe koje imaju pravni interes (osoba koja ocekuje ovisno od uspjeha spora odredenu korist,to be supruznici,,srodnici,bracni drug iz proslog braka itd...).Pravo na tuzbu pripada i centru za socijalnu skrb koji zastupa interese drustva.Sam parnicni postupak pokrece se tuzbom,pravo na tuzbu ne zastarijeva,presuda ima deklaratornu narav,objavljuje vec utvrdenu cinjenicu. -Pretpostavke za valjanost braka (reguliraju se slucajevi u kojima se smatra da sklapanje braka nije drustveno pozeljno-bracne smetnje koje trebaju sprijeciti sklapanje braka) Mozemo ih podijeliti na ukonjive (sklapanje braka moguce samo uz dopustenje suda:maloljetnistvo s 16 godina, krvno srodstvo,status potpunog lisenja poslovne sposobnosti i nesposobnosti za rasudivanje) i neuklonjive (sud ne moze dati dopustenje za valjano sklapanje braka ostali slucajevi) -bracna smetnja maloljetnosti- Brak ne moze sklopiti osoba koja nije navrsila 18 godina. Brakovi nepunoljetnih osoba nisu pozeljni,prijevremeni brak nije u interesu pemladih ljudi.Uzima se u obzir spolna zrelost,psihicka sposobnost,socijalna zrelost,opca zrelost i punoljetnost nastupa s 18 g u nas.Dopusteno je osobama s napunjenih 16 godina uz dozvolu suda.Postoje posebne pretpostavke za dopustanje ovakvog braka: -opravdani razlog -osoba mora navrsiti 16 godina

-osoba mentalno I tjelesno zrela za brak -brak u interesu malojetne osobe -prijevremeno sklapanje braka odobrio sud Zahtjev moze podnijeti osoba iskljucivo u svoje ime.Sud prije odluke saslusa malojetnika,skrbnike i pribavi misljenje centra za socijalnu skrb.Sudska dozvola daje se za sklapanje braka s odredenom osobom,za valjanost braka maloljetnika nije potrebna suglasnost roditelja vec samo sudska odluka.Moze se saslusati i drugi supruznik.Nakon cega ce sud donijeti odluku.Tuzbu na negativnu odluku moze podnijeti maloljetnik i supruznik.Tuzbu na pozitivnu odluku mogu unijeti skrbnici i centar za socijalnu skrb.Rok je 15 dana od rijesenja suda. -bracna smetnja potpunog lisenja poslovne sposobnosti ili nesposobnosti za rasudivanje-Za identifikaciju takvih osoba relevantno je pravno stanje ili cinjenicno stanje.Opci razlog za lisenje poslovne sposobnosti je u nesposobnosti osobe da se brine o osobnim potrebama,prava i interesa,ili ugrozavanja prava i interesa drugih (psihicke bolesti,ovisnosti,senilnost...).Takvim osobama se pruza skrbnik koji zastupa njene interese.Nesposobnost za rasudivanje razumijeva naruseni uobicajeni tijek zakljucivanja (afektivna stanja,ljutnja,tuga...).Sud dopusta sklapanje braka ovakvim osobama ako su one u stanju shvatiti znacenje i posljedice braka.Sudsko dopustenje moze traziti jedino sama osoba koja zeli sklopiti tako brak.Sud ce prije donosenja odluke traziti misljenja skrbnika,centra za socijalnu skrb. Pravo na zalbu ima samo osoba ciji je zahtijev sud odbio.Brak sklopljen suprotno ovoj pretpostavci nije valjan,primjenjuju se odredbe o ponistaju braka. -bracna smetnja krvnog srodstva-Krvno srodstvo je veza izmedu osoba koje potjecu jedna od druge ili imaju zajednickog pretka,ali ne potjecu jedna od druge.Zakon ne dozvoljava uzem ili sirem krugu srodnika po krvi da medusobno sklapaju brak (zbog iskustva da se potomci takvih osoba radaju s fizickim/psihickim nedostacima).Krvno srodstvo obuhvaca sve srodnike po ravnoj lozi (linea recta)bez obzira na stupanj,tj. Osobe koje potjecu jedna od druge izravno ili neizravno.Bliskost srodnickog odnosa izmedu dvije osobe racuna se po broju poroda izmedu dvije osobe-stupnjevitost (1.majkasin,2.baka-unuk..).Po pobocnoj lozi (linea transversa),obuhvaca osobe koje potjecu od zajednickog pretka,a ne jedna od druge (braca-sestre).Zabrana se odnosi samo na bracu i sestre oba roditelja,i bracu i sestre jednog roditelja.Protiv negativne odluke suda,zalbu ulazu osobe koje su pokrenule sudski postupak u roku od 15 dana.Odredbe o ponistaju braka kao i u prethodnom slucaju. -bracna smetnja posvojenja (posvojitelja i posvojceta)- Zakon zabranjuje da se posvojenje pretvori u brak koji ima drugacije sadrzaje i svrhu (posvojiti se moze maloljetno dijete gdje posvojitelj mora biti stariji najmanje 18 g).Vrijedi za obje vrste posvojenja (srodnicko,roditeljsko).Primjenjuju odredbe o ponistaju braka. -bracna smetnja prethodnog braka (koji nije prestao)- Odnosi se na osobe koje su vec u valjanom braku,stiti se tako nacelo monogamije.Sama monogamnost vazna je za ravnopravnost supruznika. Samim prestankom braka,otpada ova bracna smetnja.Ponistaj braka. 8.Postupak sklapanja braka Poblize odreduju:1.nadleznost za sklapanje braka,2.obveze i ovlasti osoba koje sudjeluju u postupku, 3.mjesto i nacin sklapnja. Sklapanje braka u gradanskom obliku: Brak u gradanskom obliku sklapa se pred maticarem. Sam postupak pocinje prijavom namjere,koju nevjesta i zenik osobno podnose ovlastenom maticaru u mjestu gdje zele sklopiti brak.Prijavi namjere prilazu izvodi iz matice rodenih za buduce supruznike, kojim se dokazuje cinjenica rodenja a i slobodno bracno stanje. U prvoj fazi postupka,maticar je duzan provjeriti jesu li zadovoljene pretpostavke za sklapanje braka. To cini na temelju izvadaka iz matice rodenih i izjava buducih supruznika,ali i saslusanjem drugih osoba (srodnika).Nevjesta i zenik imaju pravo podnijeti zahtjev kojim traze u upravnom postupku utvrdi udovoljavaju li pretpostavke,u roku od 8 dana,u uredu za opce poslove,koji je duzan odluciti u roku od 15 dana od primitka. U nastavku postupka,ako nema nikakvih prepreka,maticar trazi od buducih supruznika da se izjasne o izboru prezimena.Duznost je maticara upoznati buduce supruznike u osobna prava i duznosti u braku i mogucnostima za uredenje imovinskih odnosa koje propisuje OZ. Prvi uvodni dio postupka zavrsava dogovorom maticara i buducih supruznika o danu sklapanja braka, u pravilu razdoblje od 30-45 dana o dana prijave,u iznimnim opravdanim slucajevima moguce je sklapanje braka prije 30-og dana.To razdoblje nuzno je da maticar utvrdi jesu li zadovoljene pretpostavke za sklapanje braka.

Sljedeci dio postupka takoder provodi maticar,na dan prethodno odreden.Izostane li tog dana zenik, nevjesta ili oboje,smatra se da je povucena namjera sklapanja braka,ne i ako je stiglo opravdanje za izostanak u kojem se slucaju odgada. Odredeno je da se brak sklapa u sluzbenoj prostoriji na svecan nacin u nazocnosti buducih supruznika ,maticara (predstavlja drzavu) i dvaju svjedoka (svaka punoljetna i poslovno sposobna osoba). Na dan i vrijeme odredeno za sklapanje braka maticar je duzan utvrditi i objaviti da su osobno nazocni nevjesta,zenik i svjedoci te da nema prepreka za sklapanje braka.Nakon cega je duzan informirati buduce supruznike s obiteljskopravnim odredbama o njihovim pravima i duznostima. Maticar je duzan upitati nevjestu i zenika pristaju li medusobno sklopiti brak (odlucujuci trenutak za sklapanje braka).Cin sklapanja zavrsava maticarevom objavom da je izmedu supruznika sklopljen brak. Maticar je duzan odmah upisati u maticu vjencanih,taj upis potpisuu zena i muz,svjedoci i maticar. Supruznicima maticar urucuje javnu ispravu kojom se dokazuje postojanje braka. Maticar je duzan osigurati sklapanje braka na zakonit nacin,odgovara po stegovonoj odgovornosti sluzbene osobe (KZ). Sklapanje braka u vjerskom obliku: Gradani koji se odluce za ovaj oblik duzni su od maticara pribaviti potvrdu o ispunjavanju zakonskih pretpostavki za sklapanje braka.Osim tih postojanja pretpostavki maticar potvrduje da je buduce supruznike upoznao s osobnim pravima i duznostima,imovinskim odredbama po OZ te sporazumni izbor oko prezimena.Potvrda vrijedi 3 mjeseca. Duznost je sluzbenika vjerske zajednice pred kojim je sklopljen brak da maticaru koji je izado potvrdu dostavi ispravu kojom potvrduje samo sklapanje braka koju potpisuju zena,muz,svjedoci i sluzbenik vjerske zajednice u roku 5 dana.Nakon cega je maticar duzan u roku 3 dana upisati supruznike u maticu vjencanih te izda ispravu odmah poslije upisa supruznicima. Propusti sluzbenika vjerske zajednice uglavnom ne utjecu na valjanost sklopljenog braka,osim ako je vjerski obred bio obavljen bez izjave nevjeste i zenika o pristanku na brak. 9.Osobna prava i duznosti supruznika Prava i duznosti cine oni ucinci braka koje radi pravnog uredenja osobnih i imovinskih odnosa medu supruznicima ureduje OZ.Dakle sama prava i duznosti dijelimo na osobna i imovinska,kao specificno pravo izdvaja obveza uzdrzavanja jer ima istovremeno i osobna i imovinska obiljezlja. 10.Pojam i podjela osobnih prava i duznosti supruznika Zakonom su uredena ova prava I duznosti (sporazumno I zakonski): Nastaju danom sklapanja braka,a prestaju danom prestanka braka.U ovu skupinu spadaju I prava I duznosti koje se ne temelji na sporazumijevanju supruznika vec se postupa na propisani nacin.Medutim zakonske odredbe o tim duznostima ne primjenjuju se prisilno,nema sankcije,kada nastupe problemi oko ispunjavanja uglavnom se pokrece postupak za rastavu. Prava I duznosti uredena strogim propisima: Ravnopravnost-provedba nacela pridonosi postovanju osobe I dostojanstva supruznika.Za povredu ravnopravnosti od jednog prema drugom supruzniku,nema sankcije,vec pravna mogucnost rastave. Vjernost I uzajamno pomaganje-pojam vjernosti odnosi se prije svega na sferu seksualnog ponsanja supruznika,ali I sirem znacenju npr.odanosti I privrzenosti.Duznost vjernosti moze se prekrsiti u jednokratnom ili ponovljenom preljubu.Na sto drugi supruznik moze oprostiti,ignorirati ili rastava.Isto tako supruznici su se duzni pomagati,savjetovati,njegovati,tjesiti itd.Do povrede dolazi kada jedan supruznik trazi pomoc,a drugi mu je uskrati iako mu ju je mogao pruziti.Sankcije nema,rastava. Medusobno postivanje supruznika I duznost odrzavanja skladnih obiteljskih odnosa-postivanje znaci da svaki od njih nastoji razumijeti I uvaziti psihicke potrebe,nazore I teznje drugog.Kad jedan supruznik drugog potcjenjuje,omalovazava,vrijeda posebice pred drugim osobama,brak gubi smisao. Dio koji se odnosi na odrzavanje skladnih bracnih I obiteljskih odnosa upozorava da zivotna zajednica dviju razlicitih osoba nije staticna.Vazna spremnost na prilagodavanje na promijene koje zivot donosi. Izbor rada I zanimanja-daje se pravo svakom supruzniku da samostalno odredi izbor rada I zanimanja. Nije predvideno sporazumijevanje supruznika,protivljenje ili zabrana ne moraju omesti supruznika. Ako zbog samog izbora dode do neslaganja,poremecaja,rastava. Prava I duznosti uredena sporazumno: Izbor prezimena-prilikom sklapanja braka supruznici se moraju sporazumjeti: 1.da svatko zadrzi svoje prezimenije im vazna promijena prezimena.Pogoduje osobama koje su do sklapanja braka postala poznata pod svjim prezimenom

2.da kao zajednicko prezime uzmu prezime jednog od njihprezime zene ili muza,cesto koristi, uglavnom prezime muza. 3.da kao zajednicko prezime umu oba prezimenatreba odluciti koje ce biti na prvom,koje drugom mj. 4.da samo jedno od njih doda prezimenu prezime drugog supruznikana prvom mjestu dotadasnje pr. Odredivanje mjesta stanovanja-zakon ich obvezuje da sporazumno odrede zajednicko mjesto stanovanja,jer bez zajednickog stanovanja tesko je ostvariva bracna zajednica. Odlucivanje o radanju,podizanju djece te obavljanju poslova u obiteljskoj zajednici-duznost sporazumnog odlucivanja o ovim pitanjima.Izgledi za postojanost braka povecavaju se ako dode do sporazumne odluke o potomstvu.Nakon cega rodenjem djece,supruznici imaju prema potomstvu odredene duznosti,odgovornosti I prava.O podizanju odlucuju sporazumno (skolovanje,cuvanje ). Pod poslovima se misli na odrzavanje domacinstva I podmirivanje potreba clanova.Oko nesporazuma po pitanjima,nema sankcije,rastava. 11.Prestanak braka -smrcu supruznika I proglasenjem nestalog supruznika umrlim U trenuntku smrti bracnog druga (jednog,ili obaju),prestaje brak.Cinjenica smrti upisuje se u maticu umrlih i dokazuje izvodom iz te matice.Za prestanak braka proglasenjem nestalog bracnog druga umrlim potrebno je pravomocno rjesenje suda:-starija od 60 godina,za koju se nije culo vise od 5 g. -osoba za koju se nije culo/vidjelo 5 g. -osoba koja je stradala u nesreci,a nema info 6 mjeseci -osoba nestala za rata,a nema info 1 g,od kraja rata Ako se proglasena umrla osoba pojavi,toj osobi sudskim utvrdenjem identiteta vracaju se se sva prava,ali ne I brak.U slucaju prestanka braka,svaki od supruznika moze zadrzati prezime koje je imao u trenutku prestanka braka.Moze promijeniti prezime davsi izjavu maticaru u roku 6 mjeseci od prestanka braka. -ponistaj braka Odredbe se primjenjuju u slucaju kada brak nije valjan,kada je brak sklopljen suprotno pretpostavkama za valjanost braka.Parnicni postupak radi utvrdivanja braka,pokrece se tuzbom. Sam sudski postupak mogu pokrenuti bracni supruznici,ali I centar za socijalnu skrb koji zastupa interse drzavne zajednice,pravo na tuzbu je bez vremenskog ogranicenja. Ako brak sklopi malojetnik,pravo na tuzbu imaju I njegovi skrbnici.Rok za pokretanje takve tuzbe traje do maloljetnikove punoljetnosti.Prestankom roka za tuzbu (punoljetnoscu),nastaje zakonska konvalidacija tj. Naknadno osnazenje dotad malojetnickog braka.Do takvog sklapanja dolazi ako maticar napravi propust ili ako primi krivotvorene podtake o datumu rodenja. Drugi slucaj u kojem dolazi do ponistaja braka od strane suda,jest ako ga sklopi osoba koja nema poslovnu sposobnost ili je nesposobna za rasudivanje,moze I odbiti zahtjev za ponistaj ako su nestale ove uklonjive smetnje.Ponistaj mogu traziti,bracni supruznici I centar za socijalnu skrb,u roku od godine dana od vracanja poslovne sposobnosti. Ponistaj braka zbog krvosrodnickih veza ili odnosa posvojitelj-posvojce.Pravo na tuzbu za ponistaj imaju supruznici I centar za socijalnu skrb. Slucajevi ponistaja mnogo su rijedi nego oni rastave braka. -rastava braka Prvi put se pojavila pocetkom 19.stoljeca u Europi.Sama stopa rastavljenih brakova zabiljezena je posebice sredinom druge polovice 20 st. prema danas.Sam rezim u tom razdoblju bitno je liberaliziran. Znacajan napredak ucnio uvodenjem gradanske rastave braka u zemlje s pretezno katolickim stan.OGZ u zemljama gdje se primjenjivao propisuje nerazrijesivost katolickog I razrjesivost akatolickog braka. Insititut koji dopusta raskid braka krscana zove se razpust zenidbe.Nakon 2 svj.rata OZB ide u smjeru liberalizacije. Rastava braka je prestanak braka za zivota obaju supruznika odlukom suda na osnovi sporazuma supruznika ili utvrdenog uzroka za rastavu. Pretpostavke za rastavu braka u OZ-u: Propisano je pravo supruznika da jednostrano ili sporazumno zahtijevaju rastavu.Kod jednostranog zahtijeva tuzbom pokrece sudski postupak za rastavu pozivom na okolnosti koje su odredene.Kad se tuzba odnosi na brak s djecom prije postupka za rastavu obvezan je postupak posredovanja.Muz nema pravo traziti rastavu za vrijeme trudnoce zene ili dok njihovo dijete ne navrsi 1 godinu zivota. Postoji mogucnost na rastavu koja se temelji na sporazumu supruznika,razloge nisu duzni iznostit,ali su zbog interesa djece duzni sudjelovati u postupku pomirenja u centru za socijalnu skrb.

Sam sud ce rastaviti brak:-ako utvrdi da su bracni odnosi tesko,trajno poremeceni -ako je od prestanka bracne zajednice proslo 1 g. -ako oba supruznika sporazumno traze rastavu Na prva dva pozvat ce se supruznik kod jednostranog zahtijeva za rastavu.Ako se rastavlja brak s djecom,u postupku ce se raspravljati o zbrinjavanju djece nakon rastave. Rastava braka zbog poremecenosti bracnih odnosa: Dopusta se ovaj razlog u slucaju kada supruznik nije zadovoljan stanjem u braku,bracni odnosti su tesko i trajno poremeceni.Stanje poremecenosti odreduje se objektivno,a ne samo subjektivno nezadovoljstvo bracnog supruznika.A odnosi su tesko poremeceni ako izmedu zene i muza nema nikakve bliskosti,u krizu zapada sadrzaj zajednickog zivota,kada se protekom vremena stanje ne popravlja i supruznici ne traze pomoc. Rastava zbog prestanka bracne zajednice: Dolazi ako supruznici prekinu sve veze koje obiljezavaju zajednicki zivot.Obuhvaca napustanje bracnog druga i odlazak iz zajednickog doma.U parnici se ne ispituju razlozi odvajanja supruznika.Za rastavu je nuzno samo utvrditi cinjenicu da je zivotna zajednica prestala i da odvojenost traje najmanje 1 godinu. Rastava braka temeljem sporazuma supruznika: Supruznicima koji zajedno odluce prekinuti odnose,OZ omogucuje brz i jednostavan postupak koji dovodi do prestanka braka.Nece doci do preispitivanja okolnosti iz bracnog zivota.Do ovog slucaja uglavnom dolazi zbog olakog i nepromisljenog zasnivanja samog braka.Prednosti ove rastave su sto do rastave dolazi bez konflikata,odlikuje spremnost na zajednicku skrb u odgajanju djece te manja angaziranost nadleznih tjela u postupcima u vezi s prestankom braka (troskovi,vrijeme).Sud moze pokrenuti prepitivanje da li su supruznici zaista pokrenuli pitanje rastave sporazumno,a ne da je jedan prisiljen na ovaj tok. Postupak posredovanja prije rastave: Posredovanje obuhvaca razlicite vrste izvansudskih postupaka namijenjenih nekonfliktnom rijesavanju nesuglasica medu clanovima obitelji (postupak mirenja supruznika,davanja strucne pomoci) Svrha posredovanja smatra se otvaranje mogucnosti za bolje ophodenje medu clanovima obitelji, smanjenje sukoba,pristanak na dogovore te osiguranje osobnih susreta izmedu roditelja.Od posredovanja se odustaje ako je slucaj nasilja u obitelji. Postupak posredovanja prije tuzbe ili sporazumnog raskida obveza je supruznika (jednog,oba) koji imaju maloljetnu vlastitu ili posvojenu djecu (ali i punoljetne djece lisene poslovne sposobnosti i odredene skrbi roditelja nakon punoljetnosti).Postupak pokrece zahtijevom za posredovanje koji se podnosi centru za socijalnu skrb prije pokretanja postupka za raskid.Posredovanje nije potrebno:1.u slucaju nasilja u obitelji,2.jedan supruznik roditelj,a drugi maceha/ocuh i 3.prebivaliste jednog druga nije poznato najmanje 6 mjeseci. Za posredovanje propisana je stvarna nadleznost centra za socijalnu skrb (izvansudsko tjelo u kojem poslove obaljaju strucne osobe).U pogledu mjesne nadleznosti centra za socijalnu skrb kojem se podnosi zahtijev posredovanja postoje pravila: -nadlezan je centar za socijalnu skrb na cijem su podrucju supruznici imali posljednje zajednicko prebivaliste,boraviste ili na cijem podrucju ima prebivaliste/boraviste supruznik s kojim zive maloljetna zajednicka,posvojena djeca. -ako nema za nadleznost prehodnih okolnosti,nadlezan je centar koji obuhvaca podrucje u kojem prebiva/boravi supruznik koji podnosi zahtijev za posredovanje. -ako ne moze odrediti nadleznost u prethodnom slucaju,nadleznost ima ministarstvo za socijalnu skrb i poslove koje odreduje centar u kojem ce se obaviti posredovanje. Zakon obvezuje centar za socijalnu skrb koji je po zahtijevu za posredovanje duzan pozvati supruznike da osobno pristupe postupku posredovanja.Postupku ne mogu sudjelovati oponomucenici supruznika.Centar ovlasten prekinuti postupak ako se pozivu nije odazvao supruznik koji namjerava podnijeti tuzbu rastave,odnosno oba supruznika koji namjeravaju sporazumno raskinuti brak. Duznosti centra za socijalnu skrb znakovite su za ocjenu svrhe samog postupka rastave.Strucnjake u centru upucuju da:-ispituju stranke o uzrocima poremecenosti odnosa -nastoje da se ti uzroci uklone i supruznici pomire i -upoznaju supruznike s pravnim posljedicama rastave,osobito na djecu Pravne posljedice rastave braka dijele u dvije skupine tj. One koje se odnose na supruznike I one koje se odnose na maloljetnu vlastitu,posvojenu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti.Posljedice koje se odnose na djecu obuhvacaju pitanja 1.s kim ce zivjeti takvo dijete,2.o

djetetovu uzdrzavanju,3.o susretima I druzenju djeteta s roditeljima s kojim nece zivjeti I 4.ostalim sadrzajima roditeljske skrbi. Ne postigne li se tokom posredovanja dogovor o uzdrzavanja dijece izmedu supruznika ili postignuti dogovor po ocjeni centra ne odgovara interesima djece,nastaje zakonska obveza centra da po sluzbenoj odgovornosti ili na zahtijev jednog od supruznika uredi nekoliko sadrzaja u odnosima roditelji-djeca,tj. Centar odlucuje s kim ce zivjeti djeca,smjestaj djeteta tokom posredovanja I parnice,ne obuhvaca uzdrzavanje djeteta za sto je nadlezan sud. Trajanje posredovanja po zakonu traje od 2 do 6 mjeseci od podnosenja zahtijeva.Na kraju posredovanja sastavlja se zapisnik I svakom se supruzniku urucuje ovjereni primjerak,bez kojeg se ne moze pokrenuti postupak za rastavu.Takac oroceni zapisnik vrijedi za pokretanje postupka u roku 1 godine od okoncanja postupka centra. Posredovanje ima sljedeca obiljezlja:-za provedbu postupka nadlezan centar za socijalnu skrb -postupak je obvezan osim u iznimnim slucajevima -centar,odluka o zbrinjavanju ako nema dogovora supruznika -trajanje traje 2-6 mjeseci od podnosenja zahtijeva 12.Pravno uredenje izvanbracne zajednice zene I muskarca Zajednicko obiljezlje braka I izvanbracne zajednice jest da se u oba slucaja zadovoljavaju razne potrebe odraslih osoba razlicitog spola (seksualne,pshickie,ekonomsek).Razlika je pravne naravi. Dok brak nastaje formalno,a tako se I raskida,izvanbracna zajednica nastaje I raskida se neformalno. Pravni status osoba koje zive u izvanbracnim zajednicama uglavnom nije ureden propisima. Propisi o ucincima izvanbracne zajednice zene I muskaraca postoje u RH od 1978. kada je normirano pravo izvanbracnih drugova na medusobno uzdrzavanje te stijecanje I diobu imovine stecene za takve zajednice.1990. postoji ustavna odredba da se zakonom urede pravni odnosi u izvanbracnoj zajednici.Po ZBPO izvanbracna zajednica ne proizvodi ucinke ako je zena ili muskarac u braku. Pravo na uzdrzavanje ima izvanbracni drug ako ispunjava pretpostavke koje odreduje OZ.Obveza uzdrzavanja postoji samo ako vanbracna zajednica traje duze vrijeme,zahtjev za uzdruzavanje ne moze se traziti za trajanja vec nakon prestanka vanbracne zajednice I to u roku 6 mjeseci od raskida.Ostale obveze I pravila normirana su jednako kao za uzdrzavanje bracnog druga.Imovinski odnosi su uredeni nacelnim pravilom kojim je za te odnose predvidena primjena odredaba o imovinskim odnosima bracnih supruznika. Ucinci vanbracne zajednice vrijede samo ako zena/muskarac nije u braku,ako izvanbracna zajednica traje dulje vrijeme.Slucaju spora potrebno je utvrditi da zena I muskarac smatraju zajednicki zivot vanbracnom zajednicom I da oboje zele takovu zajednicu. Izvanbracna zajednica je heteroseksualna I dugotrajnija zajednica zene I muskaraca koja ima ogranicene pravne ucinke imovisnkog sadrzaja samo ako su takvu zajednicu ostavrile osobe koje nisu u braku. Rjesenja OZ o vanbracnim zajednicama slicniji su svedskom,nego li slovenskom modelu.U RH postoji pravo vanbracnih partnera na uredenje imovinskih odnosa u zajednici I uzdrzavanje nakon prestanka zajednickog zivota.Slovensko pravo ureduje da vanbracne zajednice ima po OZ jednake pravne posljedice kao da je brak sklopljen.Slabije razvijene zemlje Latinske Amerike izjednacuju vanbracne zajednice s brakom kako bi poboljsale polozaj zene I djece I prislile muskarce na jednake duznosti kao I u braku. Svedska je prva drzava u kojoj je ureduje I stiti polozaj osoba istog spola koje zive zajedno,primjena pravila vanbracnih zajednica razlicitih spolova I na ovaj slucaj (1987). Prilikom rastave takvih zajednica negdje se propisuje da se koriste formalnoti koje se koriste za rastavu braka,ali se recimo zabranjuje da takvi partneri posvajaju djecu (Danska 1989.) Dok recimo u Njemackoj vanbracne zajednice (homosekusalne/heteroseksualne) nicu uopce niti pravno uredene.

III.DIO UTVRDIVANJE PODRIJETLA DJETETA OD MAJKE I OCA1.Obiteljski status djeteta Pod pojomom podrazumijeva pripadnost djeteta odredenoj obitelji,tj.podrijetlo od majke I oca te bracno odnosno vanbracno rodenje.Nakon cega se moze govoriti o posljedicama I ucincima takvog statusa (skrbi za dijete,pravu djeteta,uzdrzavanja,nasljedni odnosi). Sto se tice utvrdivanja rodenja djeteta u braku,van braka veze se samo uz pretpostavku uz koje se odreduje nacin kako ce se utvrditi podrijetlo djeteta od oca.U pravu se razlikuje takoder podrijetlo djeteta od majke (materinstvo) I oca (ocinstvo). Odnos roditelja I djece moze nastati I pravnim putem (posvojenje). 2.Utvrdivanje materinstva Odnos koji nastaje izmedu djeteta I zene koja je upisana u maticu rodenih kao njegova majka. Samo materinstvo nije sporno jer su nosenje I porod jasno vidljivi.No postoje situacije kada se s sigurnoscu ne moze utvrditi majka (rodenje van ustanove,napustanje djeteta,ratnim stanjem dolazi do odvajanja djeteta od majke,a upis u maticu nije izvrsen itd.) U OZ majka djeteta je zena koja ga je rodila,neoboriva presumpicija!(preusmptio iuris et de iure). -1.Utvrdivanje materinstva priznanjem Olaksava se utvrdivanje podrijetla od majke,a i osigurava nacelo pravne sigurnosti. Priznanje materinstva pravni je akt kojim izjavu volje daje zena koja sebe smatra majkom djeteta u postupku propisanom zakonom.Izjava je samoinicijativna i dobrovoljna pa pravo sadrzaj izjave smatra istinom.Dodatni mehanizam kontrole ipak postoji kako bi se izbjeglo zlonamjerno i lazno priznanje materinstva.Sama izjava ispituje se takoder kada je ocito da osoba koja zeli priznati materinstvo ne moze biti majkom (npr.prevelike/premale razlike u godinama djeteta i osobe),ostaje mogucnost zalbe i tuzbe. Samo priznanje materinstva je neopozivo!No valja razlikovati opoziv oporuke u kojoj je priznato materinstvom,ako dode do opoziva oporuke u kojem je priznato materinstvo,i samo materinstvo se opoziva. Uvjeti za priznavanje materinstva sadrzane su u: -Odredbe o zeni koja priznaje materinstvoSama izjava o materinstvu je izjava stroge osobne naravi.Priznanje je jednostrani pravni akt koji daje zena koja je potpuno poslovno sposobna.Materinstvo izricito moze priznati i maloljetna osoba starija od 16 godina,no nuzno je da osoba shvati davanje ovakve izjave,a to znaci razumijeti uredenje odnosa roditelj-dijete i sve posljedice tog odnosa.Materinstvo moze dati i osoba lisena poslovne sposobnosti ako sudskim rjesenjem nije ogranicena u davanju izjava koje se ticu osobnih stanja (stanja koja se ticu osobnih intersa subjekata,a stvaraju ucinke za nju,a posredno i druge subjekte).Osobe koje su ogranicene u priznanju materinstva otvara se mogucnost da se materinstvo utvrdi sudskom presudom. Omogucuje se priznanje materinstva putem oporuke koju moze sastaviti svaka osoba sposobna za rasudivanje starija od 16 godina. -Odredbe o djetetu cije se materinstvo priznajeMaterinstvo se ne moze priznati poslije djetetove smrti,osim ako dijete ima potomke.Iz svega proizlaze neki zakljuci:-za priznanje materinstva ne postoji nikakav rok -dob djeteta i njegov status su nevazni za priznanje -u pravilu mora uslijediti za zivota djeteta -osim u slucaju kada je dijete imalo potomstvo,radi uspostave odnosa s unucim -ovisno o bracnom statusu priznavateljice,odredit ce se I ocinstvo -Odredbe o nadleznim tjelimaMaterinstvo se priznaje na zapisnik pred: A-Maticarem-bilo kojem gdje se osobno daje izjava I na zapisnik.Zbog pravne sigurnosti propisuje se forma,nakon izjave trazi se od maticara da zapisnik dostavi maticaru na cijem je podrucju izvrsen upis djeteta u knjigu rodenih. B-Centrom za socijalnu skrb-isti postupak kao I prethodno,s tim da centar mora dostaviti zapisnik maticaru gdje je izvrsen upis djeteta.

C-Sudom-Isti potpuno postupak kao I u prethodnim slucajevima,samo sto se priznanje radi na ukazanom rocistu I na zapisnik (izvanparnicni postupak),no do priznanja moze doci I tijekom parnice, ako je tuzbom radi utvrdivanja materinstva pokrenut parnicni postupak. -2.Priznanje materinstva u oporuciPravovaljana je oporuka sastavljena od osobe sposobne za rasudivanje s navrsenih 16 godina.U biti priznanjem materinstva oporukom zena cesto puta imenuje djete i svojim nasljednikom.Oporuka moze biti vlastorucna,pisana pred svjedocima,sudska,sastavljena pred diplomatskim predstavnikom u inzomestvu,na brodu,za mobilizacije ili rata te usmena! -Odredbe o suglasnosti i pristanku na priznanje materinstvaPod ovim se podrazumijevaju dodatni mehanizmi pravne sigurnosti I provjere istinitosti priznanja. Kad se takvo odobrenje trazi od drzavnog tjela zove se suglasnoscu, a kad ga daje fizicka osoba pristanak.Zakonodavac uvjetuje upis priznatog materinstva davanjem suglasnosti/pristanka.Tu suglasnost/pristanak ovlasteni maticar je duzan pribaviti bez obzira na koji je nacin priznanje napravljeno,I to od centra za socijal. Skrb koji ce provijeriti navode priznanja (mjesto,vrijeme poroda, okolnosti koje su prethodile razdvajanju majke I djeteta,saslusanju svjedoka itd.).Suglasnost centra mora prethoditi djeteovu pristanku I upisu materinstva u maticu rodenih.Suvremena zakonodavstva traze I dijete (ako je navrsilo 14 g. I shvaca znacenje priznanja materinstva) da se izjasni,dade pristanak,ako ne zadovoljava kriterije trazi se suglasnost samo centra.Taj pristanak daje dijete pred centrom na podrucju svojeg prebivalista,taj centar procijenjuje dob djeteta I dusevnu zrelost,pristanak daje iskljucivo osobno.U roku od 15 dana maticar pozove stranke na davanje suglasnosti/pristanka od dana majcina priznanja.A u roku 60 dana centar I dijete su duzni dati pristank/suglasnost.Ako izostane ili je negativno u tom periodu znaci da su odbili jednostrano priznanje majke pa ne dolazi do upisa. Osobi koja nije uspijela u priznanju,moze dokazati svoje materinstvo putem suda,tuzba se moze podici do punoljetnosti djeteta. -3.Utvrdivanje materinstva sudskom presudomDolazi ako majka prethodno nije dobila suglasnost/pristanak na svoje priznanje materinstva.Pravo na tuzbu radi utvrdivanja materinstva OZ priznaje uz zeni koja se smatra majkom,djetetu ali I centru za socijalnu skrb. Dijete podize tuzbu do 25. g.Sam interes se opravdava u prvih 18 g. radi ustanovljavanja roditeljske skrbi,a od 18-25 uglavnom iz interesnih razloga I prava na uzdrzavanje.Za maloljetnosti tuzbu ce podici osoba koja ga zastupa na temelju zakona (skrbnik,posvojitelj no kod srodnickog posvojenja ne,jer se srodnicki posvojitelji uvijek upisuju u maticu rodenih kao roditelji,pa nije dopusteno osporavati materinstvo I ocinstvo!).Dijete postaje samostalni tuzitelj s navrsenih kad stekne poslovnu sposobnost. Tuzbu podize I centar za socijalnu skrb do 18. godine djeteta,rok se podudara s obvezom centra da skrbi za dijete bez roditeljske skrbi do navrsene puoljetnosti.Tuzbu ce podici I nakon 18.ako ima potrebne podatke o majci djeteta.U slucaju da nije ziva zena koja se smatra majkom,tuzba se podize protiv njenih nasljednika,rok za takovu tuzbu traje 1 g. od smrti zene,ili u 6 mjeseci kada je zavrsen ostavinski postupak,kada su poznati nasljednici zene,ujedno tuzeni. Ako se utvrdi da je majka za rodenja bila u braku ili dijete rodila u roku od 300 dana od prestanka braka ,djetetu pripada bracni status. 3.Bracno ocinstvo Za dijete rodeno u braku ili 300 dana nakon braka smatra se da je njezin muz (bivsi) ujedno I otac. Elementi bracnog statusa djeteta: A-Trajanje braka i vrijeme rodenja djeteta Odreduje se od trenutka nastanka braka pa sve do njegova prestanka,stjece bracni status dijete I ako se rodi u roku 300 dana od prestanka braka (smatra da porodaj uslijedi od 274-280 dana od zaceca). Postavlja se problem pocetka roka prestanka braka: -smrt muza,brak prestaje danom smrti -prestanak braka proglasenjem nestalim muzem umrlim,dan koji je sud utvrdio smatra kao dan prestanka braka (s obzirom na prirodu nestanka,vrijedi samo za slucaj elem.nepogode i prom.nesr) -majcin brak prestao,a u roku od 300 dana rodeno dijete,ocem se smatra otac iz novog braka bez obzira sto nije proslo 300 dana od proslog braka,mogucnost osporavanja ocinstva za oca iz novog braka B-Bracni status majke

Dijete ce po podrijetlu biti bracno ako je za njegova rodenja majka bila u braku,ili u roku isteka 300 dana od prestanka braka.Rodenje djeteta upisuje se u roku od 15 dana u maticu rodenih,ovisno da li je majka u bracnom odnosu ili ne,maticar ce iz knjige rodenih upisati ime oca,ili bez imena oca ako majka nije u braku,premda bi mozda i bilo poznato tko je otac. C-Ocinstvo majcinog muza Majcin muz smatra se po zakonu ocem rodenog djeteta,u velikom broju slucajeva on I jest bioloski otac djeteta.Pravo ne daje bezrezervnu podrsku ovoj tvrdnji.Ako u sudskom postupku osporavanje ocinstva uspjesno zavrsi,dolazi do uskladivanja pravnog s cinjenjnicnim stanjem.Tako ce doci do brisanja imena oca djeteta u knjizi rodenih.Majcin muz nece imati vise nikakve roditeljske I sl. Obveze I prava (nasljedivanje) prema djetetu.Ako pak muz majke ostane u braku s majkom,djetetu postaje ocuh. 4.Utvrdivanje vanbracnog ocinstva Ako dijete nije rodeno u braku,ocinstvo se utvrduje po posebnom postupku.Izvanbracni status dijete ce imati koje:-rodi neudata majka -rodi zena ciji brak ne postoji -rodi zena koja je bila u braku,ali po isteku od 300 dana od prestanka braka -rodeno za trajanja braka ili u roku od 300 dana od prestanka,ali je pretpostavljano ocinstvo osporeno u sudskom postupku Za vanbracno dijete vrijede odredbe o roditeljskoj skrbi majke,a tu ce obvezu preuzeti i otac kada se posebnim postupkom utvrdi. -1.Utvrdivanje ocinstva priznanjemCilj utvrdivanja ocinstva jest da se djetetu sto prije I jednostavnije utvrdi ocinstvo I zadovolji pravna sigurnost.U prilog olaksanom utvrdivanju ocinstva govore odredbe po kojima se respektira volja muskarca da priznanjem stvori pravni odnos s djetetom bez posebnih provjera.Pravna sigurnost pak zahtijeva odredeni minimum pretpostavki koje ce jamciti ozbiljnost izjavljene mjere,pa se propisuje odredena forma. Sam akt je jednostrani kojim izjavu volje daje osoba koja sebe smatra ocem djeteta u postupku i nacin utvrden zakonom.Izjava se uzima kao istinita.Opoziv priznanja nije dopusten,ucinci se mogu ponistiti u sudskom postupku osporavanja ocinstva. Ocinstvo se moze priznati pred:maticarem,centrom za socijalnu skrb,sudom,oporuci.Kao sto je u slucaju materinstva,I priznato ocinstvo se moze upisati samo uz priznanje osobe koja se smatra ocem, pristankom djeteta,majke I suglasnoscu centra. -pristanak djetetaTrazi se samo kada je ono starije od 14 godina I shvaca znacenje ocinstva.U suprtonom nece doci do upisa ocinstva.Izjavu daje osobno,samostalno,bez zastupnika.Sam pristanak djeteta se ne trazi ako ne zadovoljava gore navedene uvijete.Tada je dovoljan pristanak majke,u posebnim slucajevima I suglasnost centra.Sam pristanak dijete daje na zapisnik u nadleznom mjesnom centru (mjesto prebivalista/boravista djeteta). -pristanak majkeZa upis ocinstva uvijek je nuzan pristanak majke,jer ona najbolje zna da li je muskarac koji priznaje ocinstvo otac njezinog vanbracnog djeteta.Tako stiti interes djeteta da ima oba roditelja,a I svoj da svoju roditeljsku skrb podijeli s ocem djeteta.Svoj pristanak moze dati pred maticarem,centrom ili sudom.Mogucnost oporucne izjave pristanka na ocinstvo nije moguca.Izjavu daje u obliku zapisnicke izjave,ako se u zakonskom roku ne izjasni,smatra se da je uskratila svoj pristanak. -suglasnost centra za socijalnu skrbU slucaju kada majka nije ziva,mlada od 14 godina,nema poslovnu sposobnost,ili jos boraviste nije poznato najmanje 2 mjeseca,a dijete je mlade od 14 godina,ili starije a nije sposobno shvatiti znacenje priznanja nuzna je suglasnost centra. Samo majka daje pristanak ako je djete mlade od 14 godina,starije a ne razumije znacenje priznanja,majka mora biti potpuno ili djelomice poslovno sposobna. Samo dijete daje pristanak kada je starije od 14 godina,razumije shvacanje znacenja priznanja,a na strani majke postoje prepreke da se oglasi (mrtva,poslovno nesposobna,2 mjeseca boravise?..) Samo centar daje pristanak kada se pojave na strani majke I djeteta gore navedene okolnosti. -rokovi za davanje pristanka/suglasnosti na priznanje ocinstvaMaticar je duzan obavijestiti odmah nakon primanja priznanja ocinstva majku,centar da pribave pristanak djeteta (ako je moguce) I da da svoju suglasnost ako je potrebno I sve u roku 15 dana.Oni se ne moraju uopce odazvati po pitanju,dati ili ne dati pristanak,sto znaci da se ocinstvo ne moze upisati.

Rok za davanje pristanka djeteta,majke odreden je na 60 dana,od priznanja ocinstva kada podnositelj priznanja ocinstva moze traziti postupak za utvrdenje ocinstva. Ako se majka ne izjasni o identitetu oca,maticar je duzan odmah obavijestiti centar koji ce pokusati u razgovoru s majkom doci do podataka (podastiruci nuznost da dijete ima oba oca,prijeteci tuzbom protiv majke,koja u biti nije moguca ako centar zaista ne zna tko je otac,sto je gotovo nemoguce utvrditi bez jasnog izjasnjavanja same majke!).Nakon primitka obavijesti maticara duznost je centra da u roku 15 dana pozove majku radi davanja izjave o ocu djeteta,majka se moze oglusiti na poziv,centar nema nikakve mogucnosti prislinog pribavljanja podataka,pa jedino ostaje upozoriti da je duzna radi dobrobiti djeteta imenovati oca.Ako centar dobije ime moguceg oca,tada ga je centar duzan u roku 15 dana pozvati da takoder dade izjavu o ocinstvu,ako ne prizna ili se ne pojavi bio bi tuzen po postupku za utvrdivanje ocinstva.Ako se prizna,na temelju zapisnika maticar vrsi upis o ocu djeteta u maticu. Treca I najpogodinija situacija je kad bi se izvanbracni otac I majka zajedno pojavili I dali pristanak ocinstvu. -2.Utvrdivanje ocinstva sudskom presudomNastupa kada podrijetlo djeteta od oca nije utvrdeno zato sto muskarac nije priznao ocinstvo,zato sto nije bilo pristanka/suglasnosti koje se po zakonu traze,zato sto majka nije naznacila pred nadleznim tjelima tko je otac. Pravo na tuzbu radi utvrdivanja ocinstva pripada:-vanbracnom djetetu -majci -muskarcu koji je priznao ocinstvo -centru za socijalnu skrb Najveci interes za utvrdivanje ocinstva naravno da ima dijete,pa se njemu daje pravo da do navrsene 25. godine pokrene tuzbu,smatra se da ako to nije dotad napravio da nema interesa u potrazi bioloskog oca ili nema valjane informacije.Do 18 godine za pokretanje tuzba mora imati zakonskog zastupnika (majka,skrbnik kojem za takav posao potrebna dozvola centra).Nakon 18.sam moze voditi sam spor.Na strani djeteta mogu se naci sljedec prepreke koje iziskuju da postupak povede zastupnik/skrbnik: -maloljetnost (osim ako je presudom utvrdena ranija poslovna sposobnost) -potpuno lisenje poslovne sposobnosti nakon 18 g. (psihicko oboljenje,ovisnost..) -djelomicno lisenje poslovne sposobnosti (poduzimanje radnji osobnog stanja) Zakon ovlascuje I majku da u svoje ime tuzbom trazi utvrdivanje ocinstva.Nastojeci sudskim putem prisliliti oca da prihvati ocinstvo.Rok za tuzbu priznaje do 18.g. djeteta,rok se ne skracuje ranom punoljetnoscu djeteta,niti produzuje odlukom centra. OZ ovlascuje pravo centra za socijalnu skrb da pokrene sudski postupak radi utvrdivanja ocinstva. Rok traje do 18. g. djeteta.Svoju tuzbu ce podnijeti kada se majka ne koristi svojim pravom,uz uvijet da je centar dosao do informacija tko je otac.Tuzitelj je centar,a majka I otac tuzenici.Dijete je sutuzitelj. OZ stiti I muskarca koji je zelio priznanjem biti utvrden ocem,ali su mu majka,dijete (starije od 14.g.),centar uskratili pristanak/suglasnost.Objektivni rok tuzbe istjece s 18.g.djeteta.Subjektivni traje 1.g.,pocevsi s istekom od 60 dana kada je ocinstvo priznao,a maticar mu je poslao obavijest o nepostojanju pristanka/ suglasnosti. Posebna je odredba koja rjesava slucaj kad muskarac za kojeg se tvrdi da je otac nije ziv.U tom slucaju tuzba se snosi protiv njegovih pravnih nasljednika.Rok traje 1.g. od smrti navodnog oca,ili 6 mjeseci od ostavinskog rjesenja (npr.da u roku 1.g. nije rijesen ostavinski postupak,a proslo je 1.g. od smrti). -Postupovne odredbeSlucaj da tuzitelj odustane od tuzbe zbog troskova vjestaka (uglavnom medicinski troskovi,izuzetno skupi) iako siguran u ishod parnice.Uglavnom se odnosi na utvrdivanje vremena zaceca I cinjenice da je u to kriticno vrijeme majka imala spolne odnose s osobom za koju se smatra da je otac koji su rezultirali zacece.Ukratko utvrdivanja bioloske veze navodnog oca I djeteta. Razni prigovori koje ce uslijediti od tuzenog (otac tvrdi da je majka imala vise spolnih odnosa u kriticno vrijeme),upravo zbog toga sudska odluka ovisit ce o materijalnim dokazima I nalazima medicinskih vjestacenja. -Medicinska vjestacenjaSluze kako bi se odredilo: -vrijeme zacecaZahvaljujuci modernoj znanosti,moguce odrediti vrijeme zaceca,za slucajeva kada je do rodenja doslo izvan medicinskih ustanova. -oplodne nesposobnostiMoguce da muskarac nije sposoban za spolni odnos ili oplodnju,rabi iznimno.

-genetskih znacajki krviA:Ispitivanje krvnih grupa i faktora,koje se prenose s roditelja na djecu.Sluzi iskljucivanju ocinstva,tj. Dokazivanju da se bar jedan faktor ne moze naslijediti niti od majke niti od tuzenog oca.Samo postojanje faktora koje ima i otac/majka,ne znaci automatski da on i jest bioloski otac vec da bi mogao to i biti (jer i drugi muskarci mogu imati takve faktore).Koristi se krv,djeteta,majke i tuzenog oca.Tuzeni ne mora pristupiti vadenju krvi,ne moze se prisiliti. B:Metoda ispitivanja HLA sustava,pocinje se primjenjivati nakon otkrica sustava tkivne podudarnosti. Cilj je utvrdivanje genskih produkata kojima se odreduju fenotipska obiljezlja. C:DNA metoda,omogucuje direktan uvid u nasljednu tvar.Moguce ne samo iskljuciti bilo kojeg drugog tko nije bioloski otac vec i dokazati da netko jest otac (vjerojatnost se procijenjuje na 99,73%). -Ucinci presudeOdnose se na uspostavljanje roditeljskog odnosa otac-dijete i svih pravnih odnosa koji slijede.Protiv presude stranke mogu uloziti reviziju,o kojoj odlucuje Vrhovni sud.Presuda je deklaratorna,potvrduje vec postoje stanje. Ona je odluka o obvezi oca da uzdrzava dijete,o uzdrzavanju djetetove majke sud ce odluciti ako za to postoje propisane pretpostavke.Sud odlucuje i o susretima i druzenju djeteta i oca.Sto se tice prezimena djeteta,upucuju na suglasnost roditelja s kojim dijete ne zivi (otac),te pristanak djeteta. 5.Osporavanje materinstva i ocinstva Podrijetlo djeteta od majke utvrduje se presumpcijom da je zena koja je dijete rodila njegova majka. Podrijetlo od oca se presumira (bracno ocinstvi) ili se utvrduje priznanjem oca ili sudskom presudom. Ne dopusta se osporavanje maetrinstva/ocinstva utvrdeno odlukom suda,niti nakon djetetove smrti. -1.Osporavanje materinstvaPravo na tuzbu pripada: -djetetu-daje pravo na osporavanje podataka iz matice rodenih do 25.godine.Razlikujemo sljedece situacije:-Kad je dijete maloljetno-kada majka djeteta kojoj djete zeli osporiti materinstvo I zastupa svoje dijete,tada je centar duzan djetetu imenovati posebnog skrbnika koji ce ga zastupati u sporu, naziva I kolizijskim skrbnikom.Ovim se smatra osporenim I ocinstvo majcina muza.Prosudba centra da li da imenuje skrbnika ovisit ce od odluci koji je interes djeteta I kako ga zastiti (sam centar zna da upisana zena nije majka),upitna bi bila situacija kad bi se radilo o zeni koja valjano skrbi za dijete,a ne zeli osporiti materinstvo,nakon osporenog materinstva moglo doci do posvojenja,no sigurno je da ce do osporavanja doci protiv zene koja ne vodi brigu o djetetu. -Kad dijete punoljetno-a roditelji nad njim imaju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti,imenuje takoder kolizijski skrbnik. -Kad dijete liseno poslovne sposobnosti-takva djeca imaju vec postavljenog skrbnika,a centar ce odobriti skrbniku da li da u ime sticenika pokrene postupak. -Kad dijete djelomice liseno poslovne sposobnosti-vec uspostavljen skrbnik zastupat ce ga I u parnici,uz prethodno odobrenje centra. -zeni koja je upisana u maticu rodenih kao majka-rok je 6 mjeseci od trenutka kada je saznala cinjenicu koja iskljucuje njeno materinstvo,a najkasnije do navrsene 7. godine djeteta (da prekasno u djetetovu dob emocionalna veza ne bude prejaka). -zeni koja nije upisana kao majka-pravo da osporava upisanoj majci materinstvo.Razlozi moraju pocivati na saznanju osporavateljice da je dijete njeno.Zena koja osporava materinstvo moze ga osporavati samo ako istovremeno trazi da se utvrdi njezino materinstvo.Primjer tuzbe s dvostrukim tuzbenim zahtjevom.Ako se ne dokaze utvrdivanjem materinstva da je ona bioloska majka,tada iako ni dotadasnja majka nije bioloska,tuzbeni zahtjev se odbija.Rok (subjektivni) 6 mjeseci,(objektivni) do 7 godine djeteta. -osporavanje materinstva nakon smrti upisane majke-koja je za zivota otpocela postupak osporavanja svog materinstva.Postupak nastavljaju osobe s pravnim interesom,rok za nastavak postupka je 6 mjeseci po smrti zene ili mjesec dana po odluci o nasljedivanju (nakon 6 mjeseci od smrti). Presuda ima deklaratorno znacenje,dijete ili jest od vec upisane ili nije upisane majke. -2.Osporavanje ocinstvaPravo na tuzbu pripada u slucaju osporavanja bracnog ocinstva: -muzu majke-ima pravo osporiti ocinstvo djetetu koje je rodila njegova zena,a smatra da mu nije otac. Interes muza moze se opravdati pravnim (odnose na roditeljsku skrb,koju je stekao rodenjem djeteta u braku s majkom) i moralnim (emocionalni i drustveni cimbenici koji stvaraju vezu otac-dijete) razlozi. Ako muz nema poslovnu sposobnost,tada njegove interese u osporavanju ocinstva zastupa skrbnik i to

zu odobrenje centra,u njegovo ime i na njegov racun.Slicno i s muskarcem djelomicno lisene poslovne sposobnosti.Subjektivni rok traje 6 mjeseci od otkrica info koji idu u korist osporavanja,a objektivni od rodenja do 7 g.djeteta.Uspije li u tuzbi,presuda je pravni temelj brisanja netocnih podataka iz knjige rodenih za dijete.Posljedica je prestanak pravnog odnosa izmedu majcinog muza i djeteta.Osobe s pravnim interesom mogu nastaviti postupak u roku od 6 mjeseci od smrti muza ako ga je muz majke otpoceo. -majka-kada zeli zastititi svoje osobne interese,pripada pravo na tuzbu samo po objektivnom roku u roku 6 mjeseci od rodenja djeteta,a subjektivni rok ne pripada jer ona najbolje zna potjece li dijete od muza ili ne.Osporavanjem ce postici da dijete izgubi bracni status i poznatog oca.Njenom skrbniku takoder omogucuje uz dopustenje centra (lisena potpuno,djelomicno lisena),a svoju odluku centar temelji na zastiti prava djeteta da sazna svoje podrijetlo. -dijete-u parnici koju pokrece dijete tuzenik biti otac,a i majka samo ako se nije pridruzila djetetovoj tuzbi.Do 25.godine zivota djeteta.U maloljetnosti tuzbu ce podici njegova majka,muz majke nego li skrbnik posebno za taj slucaj postavljen od strane centra.Ako je dijete liseno potpuno ili djelomicno poslovne sposobnosti,tuzbu podize skrbnik,uz odobrenje podnosenja tuzbe od centra.Kad maloljetnom djetetu ocinstvo osporava muz majke ili majka,djete ce biti tuzeno i zastupat ce ga skrbnik za poseban slucaj zbog sukoba interesa rodietlja i djeteta. -3.Osporavanje vanbracnog ocinstvaMoze se osporavati ocinstvo utvrdenog priznanjem,a ne I utvrdenog sudskom presudom.Umre li dijete nije dopusteno ostalim subjektima traziti osporavanje ocinstva.Pravo na tuzbu pripada: -djetetu-moze koristiti do 25. godine djeteta.Vanbracno dijete najcesce zivi samo s majkom,pa ga ona I zastupa.Bez obzira na roditelja koji zastupa dijete u postupku osporavanja ocinstva uvijek ce ga zastupati skrbnik postavljenog za slucaj.U tuzbi maloljetnog djeteta,ali I punodljetnog djeteta nad kojim roditelji imaju roditeljsku skrb.Majka ne moze biti skrbnik u slucaju osporavnja ocinstva jer je samo ocinstvo nastalo pristankom majke.Sam takav zahtjev uperen je protiv oca ali I protiv majke.Iako je I djete trebalo dati pristanak (za priznavanja ako je imalo 14 godina) ,zakon ga ne iskljucuje kao majku jer se smatra da je pristanak dao uz pritisak majke I njenih neistinitih informacija.O procjeni interesa djeteta centar odlucuje hoce li imenovati skrbnika za poseban slucaj. -muskarcu koji je priznao ocinstvo-subjektivni rok (6 mj. Od saznanja cinjenice koja iskljucuje njegovo ocinstvo) I objektivni (do 7 g. zivota djeteta).Dokazovni postupak usredocuje se na dokazivanje naknadnog saznanja tuzitelja o nepodudarnosti krvnih grupa I faktora s djetetovim, nesposoban za oplodnju, ili saznanje da je majka za zaceca odrzavala intimne odnose s drugim.No nece se moci koristiti tuzbom ako je znao da nije otac.Kad muskarac prizna ocinstvo pod prisilom I kasnije ga zeli osporiti. -muskarac koji se smatra ocem-uvjet za osporavanje ocinstva je da u tuzbi bude predocen zahtjev na utvrdivanje vlastitog ocinstva.Smisao odredbe je da stiti interes bioloskog oca za utvrdivanje ocinstva.Takav muskarac tvrdi da je otac vanbracnog djeteta I zeli da to bude I pravno utvrdeno.Rok za tuzbu traje godinu dana,zapocinje trenutkom upisa priznanja ocinstva u maticu rodenih (objektivni rok).Postoje 2 problema,da zbog kratkoce roka,nece ni saznati da je mogao osporavati ocinstvo,pa utvrdivati svoje vlastito.Drugi,da li je maticar,ako je muskarac pokusao priznati ocinstvo,a za to nije dobio potrebne pristanke I suglasnost,obavijestio muskarca o nepostajanju potrebnih izjava. Presuda ima deklaratorno znacenje.Osporavanjem ocinstva prestaju prava I duznosti izmedu djeteta I tuzenog muskarca,a prava nastaju izmedu djeteta I muskarca koji je utvrden ocem.Sam postupak osporavanja ocinstva je hitan,rociste se zakazuje radi zastite interesa djeteta I njegova prava na saznanje porijekla u roku 15 dana od kad je tuzba zaprimljena.Javnost se iskljucuje iz rasprave.

IV.DIO RODITELJSKA SKRB1.Uvod Roditeljska skrb je pravni odnos koji nastaje izmedu roditelja i djeteta,u pravilu rodenjem djeteta. Svrstavamo u podrucje osobnih prava samu skrb.Roditeljska skrb postoji kako bi se omogucilo djeci ostvarivanje njihovih prava, a roditeljima dao pravni legitimitet i pravnu osnovu prema trecima da skrbe o svojem djetetu. Obuhvaca zastitu osobnih i imovinskih interesa djeteta te odgovornost roditelja za njegovu dobrobit. Samo dijete odnosi se na osobu do stjecanja punoljetnosti.Osobni interes kod djece vise su naglaseni i vazniji jer omogucuju formiranje karaktera djeteta.Imovinski interesi manje su zastupljeni jer djeca u pravilu ne posjeduju znatniju imovinu,no ako imovina postoji potrebno ju je zastititi. Odgovornost roditelja za djecu,usmjerena je psotizanju dobrobiti djeteta.Roditelj je duzan uloziti znanje i iskustvo u odgoj i podizanje djeteta,prilagodavajuci mogucnosti interesima i potrebama djeteta. Roditeljske duznosti kao korelativ djetetovim pravima.Ta prava dio su roditeljske skrbi i postoje najprije u odnosu na trece osobe.Skrb o djetetu pravo je roditelja.Roditeljska skrb pripada za maloljetnosti roditeljima,u iznimci i nakon punoljetnosti.Roditeljska skrb je neprenosiva i pripada iskljucivo roditeljima,majci i ocu pripada ravnopravno,zajednicki i sporazumno (odlika ravnopravnosti spolova i roditelja,ali i zajednickoj odgovornosti oba roditelja za skrb). Ako je poznata samo majka tada samo njoj pripada skrb i obratno.Djeci kojoj roditelji nisu pozanti stavlja se pod skrbnistvo.Roditeljska skrb prestaje kad djete stekne poslovnu sposobnost,bude posvojeno,smrcu djeteta ili roditelja. 2.Prava djece Temeljna uloga im je zastita djece u razdoblju njihova odrastanja i sazrijevanja u odraslu,odgovornu osobu.Ona pripadaju djeci,bez ikakvih ogranicenja te pokrivaju sva podrucja zivotnih odnosa djeteta. Konvencije o pravima djeteta obvezuju drzave potpisnice na obvezu postivanja tih prava i poduzimanja mjera u svrhu zastite djeteta.Osnovno polaziste jest potpuna jednakost sve djece,zastita od svih oblika represije i postivanje prohvacenih obveza drzava.Propisuju obitelj kao prirodno okruzje za rast i dobrobit svih njenih clanova,posebice djece.Zato mozemo ustvrditi da pravilan razvoj djeteta ovisi o obitelji,sposobnostima i mogucnostima njenih clanova.Postoje izvorna prava djeteta (pravo na zivot i zdravlje,na zivot s roditeljima,odgoj,obrazvoanje,saznanje vl. Podrijetla...).Po dosegu prava djece mogu se nazivati I pozitivnim pravima (pravo na zivot,cast,ugled...).Postoje prava djeteta koja su negativno odredena,jer im je bit u jamstvu zabrane odredenog cinjenja/necinjenja (pravo na zastitu izricanje kazne dozivotnog zatvora,smrtne kazne...).Prava djece mogli bismo katalogizirati na: -OSOBNA PRAVA-obuhvaca pravo na zivot,saznanje vl.podrijetla,prijavu rodenja,osobno ime, drzavljanstvo,ocuvanje osobnosti,privatnost,zivot s roditeljima,zastitu od nasilja ... -DRUSTVENA PRAVA-odnose se na slobodu djetetova misljenja,slobodu izrazavanja,slobodu davanja,trazenja informacija i ideja svake vrste i u svim oblicima.Pravo na slobodu misli,savijesti i vjeroispovijesti,mirno okupljanje...one su relativnog karaktera,jer mogu biti ogranicena.,razlozi za ogranicenje su dob,zrelost,nacionalna sigurnost,zdravlje,prava i slobode drugih itd... -OBRAZOVNA PRAVA-dvojake naravi,pristup informacijama radi povecanja razine obrazovanosti i duznost drzave na omogucavanje djetetu prava na povecanje obrazovanosti. -ZDRAVSTVENA PRAVA-razlikujemo prava zdravog djeteta i onog ometenog u razvoju. Posebna se paznja daje zastiti djece od uporabe narkotika.Predvidaju se posebna prava za djecu s psihickim i tjelesnim nedostacima,kojim se treba omogucit potpun i dostojanstven zivot. -SOCIJALNA PRAVA-odnose se na povlastice socijalne sigurnosti (djecji doplatak). -EKONOMSKA PRAVA-odnose na zastitu od ekonomskog iskoristavanja I obavljanja poslova koji mogu ometati skolovanje,biti opasni I stetni za zdravlje,tjelesni,pshicki,drustveni razvoj djeteta. -KULTURNA PRAVA-stite etnick,vjerska prava manjina djeteta koje pripada manjini. -PRAVOSUDNA-ZASTITNA PRAVA-razlicit je I specifican polozaj djeteta kada je ono stranka u postupku. Odvajanje djeteta od njegovih roditelja strogo se zabranjuje,samo kao rezultat postupka u svrhu boljeg interesa djeteta (roditelji zlouporabe svoju skrb,zanemaruju dijete),takvo odvojeno dijete ima pravo na odrzavanje odnosa s I veza s roditeljima.

3.Dobrobit I interes djeteta Razliciti subjekti mogu doprinjeti zastiti djetetovog najboljeg interesa (institucije,sluzbe za skrb, privatne organizacije).Najbolji interes djeteta je nacelo prema kojoj zakonodavac mora uskladiti svoje propise.Sam interes djeteta,neodredeni je ali I odredivi pravni pojam,koji zahtijeva u svakom slucaju da se prepozna potreba djeteta I na najbolji nacin zadovolji. Potrebe zahtijevaju upotrebu specificnog kriterija u odredivanju koje su to djetetove potrebe i koje od njih imaju prednost.Osnovne potrebe imaju prednost pred sekundarnim. Volja roditelja temelji se na cinjenici da roditelj u pravilu najbolje poznaje svoje dijete i da ono ima najvise povjerenja u njih. Standardno ponasanje je kriterij prosjecnog i uobicajenog postupanja koje se temelji na idealnim pretpostavkama.Tako se interes djeteta odreduje prema mjerilima odredenog drustva,zajednice,obitelji po tradiciji i kulturi. Dobrobit djeteta bolji je,obuhvatniji izraz od interesa djeteta.Njime se u odrazava optimalni status djeteta u odnosu na njega samoga i prema drugima,a obuhvaca i interes. 4.Prava i duznosti djece u obiteljskom zakonodavstvu Zbog ovisnosti djeteta o roditeljima,samo ostvarivanje prava i duznosti djeteta ne moze se sagledati bez duznosti roditelja,tj. Djetetovim pravima korespondiraju odgovornosti,duznosti i prava roditelja. -Pravo na skrb za zdravlje i zivot-temeljna i izvorna prava djeteta,kao preduvjet drugim pravima. Pravo na zivot pripada rodenjem djeteta koje je u biti u OZ uobliceno u pravo na skrb za zivot ,pripada i pravo na skrb za zdravlje,koje kao i prethodno pravo dijete ne moze samo stititi bez pomoci odraslih.Zastita zdravlja obuhvaca duznost roditelja da djetetu omoguce koristenje potrebnih zdravstvenih mjera (moraju ga cuvati,njegovati,predskolske dobi ne ostaviti bez nadzora odrasle osobe) -Pravo na zivot uz roditelje-emocionalna stabilnost roditelja razvija se nedvojbeno zivotom djeteta u vlastitoj obitelji,uz oba roditelja.Kad to nije moguce (rastava),djetetu pripada pravo na susrete i druzenje s odvojenim roditeljem.Obitelj treba djetetu pruziti osnovni zivotni sadrzaj i uzor te okvir njegovih temeljnih potreba. -Pravo na roditeljski odgoj-odgoj je proces koji najprije pripada roditeljima i obitelji.Odgoj djeteta u OZ zamisljen na dvije razine:A:ODREDENIH KVALITETA-pravo djeteta da bude odgajano kao neovisno,humano osjecajno bice u odnosu s drugim bicima,moralno,postovanjem prema domovini, odgovorno prema sebi i drugima B:POSTOVANJE SLOBODE SVIJESTI,VJERE DJETETAdijete ima pravo na navedene i druge slobode uvjerenja (jezik,kultura,vjera..). -isto tako zivotom u obitelji zakon namece duznosti postivanja i pomaganja vlastitih roditelja te obzirnost prema clanovima obitelji. -Pravo djeteta na zastitu od nasilja-pravo djeteta da ga roditelji i ostali srodnici ne ponizavaju dusevno,tjelesno kaznjavaju i zlostavljaju.Cilj je zastita djetetovog tjelesnog i dusevnog zdravlja,usko je zato povezano s pravom djeteta na zdravlje i pravo zastite casti i ugleda.Dusevno kaznavanje (osjecaj manjka ljubavi),ponizavajuci postupci (vrijedanje),tjelesno kaznavanje (napad na tjelesni intergritet djeteta). -Pravo djeteta na obrazovanje-tako se djetetu priznaje pravo na izbor skole,zanimanja,pravo na zaposljavanje i raznovrsno obrazovanje.U svakom pogledu roditelji mogu imati savjetodavnu ulogu. To je takoder pravo relativnog znacenja jer mozda doticna skola ne postoji na podrucju prebivalista djetetaPravo na izbor zanimanja takoder je ograniceno (ne moze svatko biti astronaut).Pravo na zaposljavanje bolje uredeno,maloljetnik moze zasnivati radni odnos s 15 g. Uz dopustenje zakonskog zastupnika,izuzetno i ranije,odluka o zaposljavanju nakon osnovne skole ovisit ce i o volji roditelja. Pravo na raznovrsno i svestrano obrazovanje obuhvaca pravo djeteta da sukladno svojim sklonostima ne bude sputavano u razvijanju istaknutih osobina,sposobnostima. 5.Odgovornosti,duznosti i prava roditelja Smisao roditeljske odgovornosti je u oznacavanju roditelja kao osoba kojima je povjerena sveukupna skrb za razvoj i odrastanje djece.Odgovornost nosi obiljezlja moralnog i vrijednosnog pojma. Duznosti roditelja vecinom su orijentirane prema zbrinjavanju djece u razlicitim situacijama. Prava roditelja postoje radi prepoznavanja primarnosti roditelja u usporedbi s trecim osobama kao onih kojima je u pravilu najvise u interesu da budu i pravno titulirani kao subjekti koji imaju ovlastenje skrbiti o svojoj djeci.

Duznost je roditelja da na primjereni nacin upoznaju svoju djecu s pravima koja im pripadaju te da im svim sredstvima olaksaju koristenje tih prava. Posebno je uredena odgovornost roditelja za zivot i zdravlje njihove djece tj. Da skrbe o zivotu i zdravlju djeteta svim mogucim medicinskim,zdravstvenim mjerama.Ako bi povrijedili ovu odgovornost centar bi mogao poduzeti mjeru oduzimanja prava da zive sa svojim djetetom ili oduzimanja roditeljske skrbi.Duznost je da i cuvaju i njeguju dijete,protiv nemarnih roditelja centar moze podici mjere.Dijete moraju nadzirati u druzenju s drugim osobama,omogucuje im se pravo zabrane druzenja djeteta s takvim osobama.Pravo da djetetu mlaem od 16 g. Zabrane nocne izlaske bez njihove ili pratnje druge odrasle osobe u koju ulazu povjerenje (razdoblje od 23-05h).Dijete koje smatra da ga roditelji neopravdano ogranicavaju u druzenju s drugima i tako krse njegovo pravo na odmor,slobodno vrijeme,rekreaciju i igru,moze zatraziti zastitu prava pred nadleznim tjelima (centar), isto se moze izreci roditeljima koji duznost zabrane nocnih izlazaka ne izvrsavaju kad je potrebno,pa se moze odrediti neka od mjera zastite dobrobiti djeteta od centra. Roditelji imaju pravo zivjeti s svojim djetetom.To pravo moze se i ogranicit ako zajednickim zivotom stete dobrobiti djeteta ili potpuno oduzeti/odvojiti dijete od roditelja. Skrb za redovito osnovno skolovanje je duznost roditelja,odgovornost roditelja za intelektualni odgoj djeteta.Bez neposrednog poticanja i kontrole djetetovog redovitog pohadanja nastave tesko je zamisliti samostalno obrazvoanje i osposobljavanje djeteta za zivot.Tome pridonosi da je takovo skolovanje besplatno,roditeljeva duznost je jedino nadzor.Za daljnje skolovanje duznost je da se brine prema vlastitim mogucnostima. Zastupanje dijece od strane roditelja i sklapanje pravnih poslova od strane roditelja na racun i u ime djeteta nadomjestaju volju maloljetnika koji je formalno bez poslovne sposobnosti.Zakonsko zastupanje dolazi u obzir u svim slucajevima kad je potrebno da se zastiti neki interes djeteta pred sudskim,upravnim ili drugim tjelima osim kada zakon djetetu dopusta da samostalno poduzima pravne radnje.Zastupanje prestaje stjecanjem poslovne sposobnosti djeteta (18g,prijevremeni brak,odlukom suda stekne poslovnu sposobnost).Za zastupanja dijete je ugovorna strana sa svim pravima i duznostima.Izuzeci kada dijete samostalno izjavljuje svoju volju (maloljetnicki brak,priznanje materinstva/ocinstva,suglasnost na priznanje materinstva/ocinstva,pristanak na roditeljsko psovojenje, pristanak maloljetnika da njegovo djete bude posvojeno,podnosenje zahtijeva za prijevremeno stjecanje poslovne sposobnosti.Slucajevi kolizijskog skrbnika,kada roditelji ne mogu zastupati dijete. Uzdrzavanje djeteta duznost je i pravo roditelja.Ova duznost postoji cak i kad im je oduzeta roditeljska skrb. Duznost i pravo roditelja da djetetovom imovinom upravljaju do njegove punoljetnosti,dijete imovinu moze steci radom,nasljedstvom,darovanjem ili putem neke druge pravne osnove (loto,bingo). Pravo ne odnosi se na imovinu koju je stekao maloljetnik koji je zaposlen.Osnovna nacela po kojima roditelji upravljaju imovinom djeteta su:-upravljanje u korist djeteta -imovina se koristi samo za potrebe djeteta -za otudenje ili opterecenje imovine,odobrenje centra 6.Razdvojeni zivot roditelja i djece (smjestaj i povjeravanje djece) U nekim slucajevima zivot djece s roditeljima nije moguc,pa OZ regulira situaciju podijeljene obiteljske skrbi a temelje se na :-zastiti dobrobiti djeteta -uvazavanja djetetova prava na izrazvanje misljenja -uvazavanja dogovora roditelja ako nije suprotan dobrobiti djeteta -nacelu zajednicke odgovornosti roditelja za podizanje i odgoj djeteta -1.Ovlasti nadleznih tijela za odluku o roditeljskoj skrbiU nadleznosti je centra za socijalnu skrb da odluci s kojim ce roditeljem dijete zivjeti kad je drugi roditelj sprijecen (odustnost zbog lijecenja,zatvor..),lisen poslovne sposobnosti (psihicki oboljele), postupcima ugrozava dobrobit djeteta te ako roditelji ne zive zajedno (u braku ili ne).Centar za socijalnu skrb nadlezan je za donosenje odluke s kojim ce roditeljem dijete zivjeti: -supruznici zive odvojeno,ne pokrecu bracni spor,ne mogu sporazumjeti s kim ce dijete ili je njihov dogovor suprotan dobrobiti -vanbracni durgovi ne mogu postici dogovor ili je dogovor suprotan dobrobiti -bracni spor pokrenut,tuzbeni zahtijev odbijen,supruznici ne zive zajedno -u posredovanja ako se supruznici nisu dogovorili s kim ce dijete ili dogovor supr. dobrobiti -promijenile okolnosti prethodne odluke o skrbi za dijete (bilo odluke suda,centra)

U posljednjem slucaju posebno se daje nadleznost centru,zahtijev za promjenu odluke mogu podnijeti oba roditelja (roditelj s kojim dijete dotad nije zivjelo,a poboljsao je uvijete rada i zivota),maloljetno dijete (shvaca posljedice i znacenje svojih postupaka),centar kad sazna za promijenu okolnosti. Ako postoji vise djece,mogucnosti:-da sva djeca budu u jednog roditelja -neka kod oca,neka kod majke -djeca budu povjerena drugoj osobi -djeca povjere na cuvanje i odgoj ustanovi,pravnoj osobi Praksa je ukazala na pozeljnost da braca i sestre ne budu razdvojeni nakon rastave.Povjeravanje djece na cuvanje drugoj osobi dolazi u obzir kada je to u interesu dobrobiti djece (pogodno da bude srodnik a mora ispunjavati uvijete za skrbnika). Odluke nadleznih tijela o smjestaju djeteta na cuvanje i odgoj odnosi samo na maloljetnike,punoljetne ostaju s jednim roditeljem.Sud je duzan da odluci roditeljsku skrb kad donosi odluku o nepostojanju, ponistaju ili rastavi braka (s kim ce zivjeti,odrzavanje kontakata s drugim roditeljem).Sud je obvezan pribaviti misljenje centra ,koji moze i sudjelovati prateci postupak pa tako ima polozaj stranke,moze navoditi vlastite prijedloge i cinjenice te ulagati pravne lijekove.Kao dodatno sredstvo zastite interesa djeteta sud je duzan obavijestiti centar o pokretanju postupka s kojim ce roditeljem dijete zivjeti. OZ ne daje prava djetetu da u postupku sam izjasni s kim bi zelio biti,kako ce se susretati itd. iako to pravo garantira konvencija o pravima djeteta. -2.Odlucivanje o tome s kojimce roditeljem dijete zivjeti i o susretima i druzenja djeteta s odvojenim r.Bez obzira radi li se o roditeljima u braku ili vanbracnim roditeljima, cim ne zive zajedno,centar ce donijeti odluku o tom s kim ce od njih zivjeti dijete,ne radi se o ukidanju roditeljske skrbi.Odvojeni roditelj stjece pravo da s djetetom provodi vrijeme koji moraju biti prilagodeni dobrobiti djeteta (podrazumijevaju posjeti,izlasci,izleti,vikendi,praznici). Centar moze ograniciti susrete i druzenja (vrem. skracivanja, proredivanja susreta, prisutnosti djelatnika centra),zabraniti susrete (prethodi saznanje o skodljivosti susreta djeteta s roditeljem).Slucaj kako bi se zastitlo dijete od negativnih posljedica susreta s roditeljem,izrice zabrana neovlastenog priblizavanja. Glede roditeljske skrbi nakon prestanka obiteljske zajednice oba roditelja i dalje skrbe o djetetu.Ako je svrsishodno moguce je da se sadrzaji skrbi dodijele roditelju s kojim zivi dijete.Centar ce uvaziti dogovor ako on nije suprotan dobrobiti djeteta,ako nema dogovora odlucuje centar. -3.Smjestaj i povjeravanje djeteta na cuvanje i odgojKada dijete ne moze biti niti s jednim roditeljem tada se dijete smjesta kod druge osobe ili u ustanovu.Smjestaj ne podrazumijeva skrb nad imovinom i uzdrzavanje (dalje obveza roditelja).Odluku o smjestaju donosi centar po sluzbenoj odgovornosti ili zahtijev jednog/oba roditelja. OZ daje mogucnost da odaberu osobu kojo ce povjeriti svoje dijete.Ako to ne ucine centar ce to uciniti umjesto njih (prijevremeni smjestaj,traje max 3 mjeseca,a pretpostavka je da su oba roditelja odsutna,sprijecena,nesposobna da skrbe).Isti slucaj kad roditelji stete dobrobiti djeteta. -4.Ostale situacijeRoditelj s kojim dijete ne zivi ima pravo traziti od centra potpunu skrb nad djetetom ako je roditelj s kojim je zivjelo umro (uz ovlast centra titulira), ili nije u mogucnosti provoditi roditeljsku skrb. Roditelj je ovlasten zahtijevati predaju djeteta od osobe kod koje se dijete nalazi bez pravne osnove. Posebne su institucije nasilnog odvodenja djeteta od roditelja preko granica drzave u kojoj dijete ima prebivalist,slucaj gradanske otmice djece kad jedan od roditelja odvodi dijete bez pristanka drugog roditelja kako bi nasilno ostvario roditeljsku skrb.Posebni propisi reguliraju takvu konvenciju (Haska konvenciji o gradanskopravnim oblicima odvodenja djece). OZ smatra da i clanovi prosirene zajednice imaju vaznu ulogu u odrastanju djeteta (baka,djed OZ i priznaje odredena prava poput duznosti kod uzdrzavanja unucadi). 7.Obiteljskopravne mjere za zastitu prava i dobrobiti djeteta U pojedinim slucajevima potrebno je da drustvo intervenira izricanjem odredenih mjera za zastitu djeteta ili njegove imovine.Takve mjere u odredenom stupnju smanjuju roditeljsku skrb,smisao je zastita djetetove dobrobiti a ne kaznjavanja roditelja.Takve mjere u vecini su slucajeva u nadleznosti centra,sud je nadlezan za najteze slucajeve povrede djetetovih prava. Inicijativa pripada centru,ali nemoguca je efikasna zastita djetetova dobra bez suradnje s drugim tjelima,a i cijelo drustvo se treba angazirati na zastitu i obavijestavanje centra o takvim povredama (lex

imperfectae,tj nema sankcije za recimo neprijavljivanje centru slucaja zlostavljana djeteta u nekoj obitelji). Cilj je mjera preventivno djelovanje,preventiva prije stvarnog stradanja. -1.Mjere za zastitu osobnih interesa1.1.-Upozorenja na pogreske i propuste u skrbi i odgoju Prva od mjera,sastoji se u ovlasti centra da roditeljima ukaze na pogreske u skrbi (krivo forsiranje djeteta na pohadanje glazbene skole) ili propuste (nevodenje djeteta kod stomatologa) glede odgoja i podizanja djeteta. Duznost je centra da roditeljima pomogne da uklone pogreske i propuste,davanjem pomoci u centru ili upucivanjem u savjetovaliste ili skolu za roditelje (ovisi o vrsti smetnje),posto je rijec o blazim mjerama uglavnom su jednokratna upucivanja i pomoci.Ako se nebi pridrzali odluke centra moguca unatoc blagosti mjere oduzimanje roditeljske skrbi. 1.2.-Nadzor nad roditeljskom skrbi Centar moze izreci nadzor nad roditeljskom skrbi radi zastite interesa djeteta.Preventivna mjera.Tri su pretpostavke za izricanje mjere:-visevrsne pogreske i propusti roditelja o skrbi -ucestale pogreske i propusti roditelja o skrbi -roditeljima je potrebna posebna pomoc u odgoju djeteta Odupiranje roditelja ima dvojaku negativnu funkciju:1.zalba na rijesenje ne odgada nadzor,2. navedena mjera moze odmah zamijeniti strozom (oduzimanje roditeljske skrb). Izricanjem nadzora mora se odrediti program nadzora i osoba koja ce vrsiti nadzor (da se dijete uputi u dom za djecu ili zdravstvenu ustanovu u poludnevnom ili dnevnom trajanju ovisno o tezini slucaja, a roditelji obvezaju na lijecenje u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi).Da bi osoba mogla vrsiti nadzor nad roditeljskom skrbi mora ispunjavati pretpostavke za skrbnika (da nema dogovora izmedu nadzornika i roditelja,djeteta,da je poslovno sposobna,da njoj nije oduzeta skrb itd).Uglavnom je to sluzbenik u centru,baka,djed,drugi srodnik ili treca osoba.Nadzor koji obavlja je naplatan (na teret centra) osim ako je rijec o sluzbeniku centra ili baki/djedu.Nadzornik je duzan podnijeti najmanje svaka 2 mjeseca izvjesce centru,a na zahtijev centra i cesce.Nadzor najkrace traje 6 mjeseci. 1.3.Oduzimanje roditelju prava da zivi sa svojim djetetom Pravo da zive s djetetom oduzet ce im se kad: -u vecoj mjeri zanemaruju podizanje i odgoj-rijec je o nedovoljnoj skrbi o prehrani,higijeni,odijevanju, medicinskoj pomoci,redovitom pohadanju skole,nesprijecavanju djeteta u skitnji,kradi,prosijacenju. Radi se o razlicitim slucajevima koji ce dijete odvuci u socio-patoska ponasanja. -postoji opasnost za pravilno podizanje djeteta-kad roditelj zanemaruje svu djecu osim jednoga. -nije zasticeno dijete od stetnih postupaka drugih osoba,clanova obiteljske zajednice itd..-npr. Kada se roditelj pasivno ponasa u slucaju nasilja nad vlastitim djetetom od strane drugih osoba. Izricanjem ovih mjera protiv roditelja ogranicava se i djetetovo pravo da zivi s roditeljem i pravo na zivot u obitelji.Zato konvencije o zastiti djeteta postavljaju najbolji interes djeteta ispred svih drugih nacela.Cilj je da ponovno dode do povratka roditeljskog prava roditeljima nakon uklanjanja problema. Mjera se izrice u trajanju do godinu dana ,uz obvezu centra da prije isteka ispita sve okolnosti slucaja, tj.dali je doslo do promjene stanja u ponasanju djeteta,roditelja,ako ne izrekne istu mjeru,zamjeni blazom/strozom.Mjera se odnosi samo na ogranicavanje u sadrzaju roditeljske skrbi zajed. Zivota, ostale ostaju i dalje u roditelja (zastupanja,uzdrzavanja). Donosenjem ove mjere,ona odmah stupa na snagu bez mogucnosti odgode u slucaju zalbe.No moguce je da se odgodi donosenje odluke u ispunjenje mjere,ako se roditelj obveze da ce napustiti obitelj u trajanju od 15 dana i redovito dolaziti u savjetovaliste,skolu za roditelje ili zdravstvenu ustanovu. 1.4.Upucivanje djeteta u ustanovu socijalne skrbi Mjera koja se upucuje prema djetetu,ne roditelju.Odgojna mjera koju sud moze izreci protiv maloljetnih pocinitelja kaznenih djela.Cilj je preodgoj djeteta,a ne sankcioniranju roditelja.Do mjere dolazi ako u djeteta postoje poremecaji u ponasanju,a roditelji ne mogu valjano odgajati dijete.Do ocjene da preodgoj nije moguce postici u obitelji donosi centar na temelju objektivnih pokazatelja (prethodni bezuspjesni pokusaji i mjere).Pravo izricanja ove mjere imaju traziti oba roditelja/skrbnici i centar.Mjera se izrice u trajanju do 1 g. 1.5.Oduzimanje roditeljske skrbi

Najteza je obiteljskopravna mjera koja se izrice protiv roditelja radi zastite djetetovih osobnih interesa,prava i dobrobiti.Izricanje mjere u nadleznosti su opcinskog suda,izrice u obliku rjesenja.Moze se odnositi na jednog ili oba roditelja. OZ previda dva slucaja u kojima dolazi do ove mjere: A:Zlorabi roditeljske duznosti i prava Kad postupci proturjece pravima i dobrobiti djeteta na nacin da ugrozavaju dusevni/tjelesni razvoj. Zloraba nastupa kad roditelj:-1.Provodi tjelesno ili dusevno nasilje nad djetetom >Tjelesno nasilje (pljuske,batine,grubosti izivljavanja),dusevno nasilje (uskracivanje ljubavi,omalovazavanje,vrijedanje) -2.Spolno iskoristavanje djeteta >Radi se o spolnom snosaju s djetetom,bludne radnje,zadovoljenje pohote pred djetetom Ujedno je rijec i o kaznenom djelu. -3.Izrabljivanje djeteta prisilom pretjerani rad, rad neprimjeren dobi >Prisilom na rad koji je vremenski predug,nadilazi njihove mogucnosti, sposobnosti i tjelesnu snagu. -4.Dopustenje djetetu da uziva alkohol,droge ili druga opojna sredstva >Kada roditelj zna a ne poduzima nista po ovom problemu,jer je njegova duznost da brine o dobrobiti.Takvom djetetu imenuje se skrbnik koji posebno skrbi za njegovo zdravlje -5.Navodenje djeteta na drustveno neprihvatljivo ponasanje >Kada potice djete na prostituciju,kriminalne radnje,kockanje,kradu -6.Grubo krsenje djetetovih prava na drugi nacin >Prisila djeteta starijeg od 15g.da radi,nasilna promjena imena,vjere B:Grubo zanemarivanje roditeljske duznosti i prava Nemar u velikom stupnju nastupa: -1.Napustio dijete >Osim sto cini kazneno djelo (napustiti djete s namjerom da ga se rijesi) pokazuje potpunu nebrigu,tako je provocirao nedopusteno odricanje od roditeljske skrbi ili ustupanje drugoj osobi. -2.Ne skrbi dulje od 3 mjeseca o djetetu s kojim ne zivi >Jer roditeljska skrb pripada roditelju bez obzira zivi li ili ne s djetetom. -3.U roku 1g.ne stvori uvjete za zivot s djetetom koje je smjesteno u drugu obitelj/dom za djecu,a da za to nema pos.opravdan razlog >Zbog objektivnih razloga roditelji nisu u stanju zivjeti sa svojom djecom (neimastina,nezaposlenost,bolest),no postoje oni kojima nije niti stalo da stvore uvijete boljeg zivota za sebe i svoje dijete koje bi im se vratilo,tada se oduzima roditeljska skrb. -4.Zanemario skrb za osnovne potrebe djeteta s kojim zivi ili se ne pridrzava mjera koje je radi zastite djeteta prethodno donijelo nadlezno tijelo. >Roditelj koji ne skrbi za prehranu,odijevanje,zdravljedjeteta s kojim zivi,ali isto nastoji se i zasitit mjere koje se donose od nadleznih tjela u svrhu zastite djetetovih prava i dobrobiti.Centar mora upozoriti roditelja kada se ne pridrzava mjera i kad mu prijeti gubljenje skrbi. Postupak za oduzimanje skrbi moze pokrenuti drugi roditelj ili centar (u nadi da je drugi roditelj bitno drugaciji u pogledu odgovornosti).Rijesenjem suda oduzima se roditeljska skrb na neodredeno vrijeme. Ako dode do promijena-poboljsanja ponasanja roditelja (izljecio od alkoholizma,zaposlio),moze mu se vratiti skrb.Ako u meduvremenu dijete bude posvojeno,predmet za vracanje skrbi je bespredmetan. Isto ako je dijete u meduvremeno postalo punoljetno.Oduzimanjem skrbi roditelj ima jedino pravo uzdrzavanja.Ne trazi se pristanak roditelja na posvojenje,a dijete obavezno se stavlja pod skrbnistvo. Sam ne moze posvojiti dijete niti biti imenovan skrbnikom nekom drugom djetetu.Nadlezni maticar duazan je registrirati dobivanje/gubitak roditeljske skrbi. -2.Mjere za zastitu imovinskih interesa djetetaTakve interese nuzno je zastiti kad ih roditelji namjerno ili nehajno ugrozavaju.Nadlezan centar i sud. 2.1.-Polaganje racuna o upravljanju imovinom djeteta Najblaza mjera,izrice centar,kada smatra da je potrebo trazi od roditelja da polozi racun o upravljanju djeteovom imovinom (prihodi,rashodi,kuda ide djecji doplatak) 2.2.-Stavljanje roditelja u polozaj za djetetovu imovinu Takoder izrice centar,teza mjera,kad ne postoji povjerenje roditelja glede upravljanja imovinom. Potrebno je konstantna kontrola upravljanja,pa se stavljaju u polozaj skrbnika.Znaci da svakih 6 mjeseci podnijeti pisano izvjesce o upravljanju i stanju imovine djeteta.Za opterecenje,otudenje imovine potrebno dopustenje centra.

2.3-Mjere osiguranja na imovini roditelja Centar zahtijeva,a sud odreduje.Slucaj kada se na imovini roditelja upisat ce se hipoteka i zalozno pravo i sl. u slucaju stete na imovini djeteta svoju imovinu prodaju i izbjegnu prisilnu naplatu stete. Djeca su u zemljisne knjige upisani kao vjerovnici s primarnim pravom potrazivanja.Tezi slucaj kad roditelji nisu vlasnici nikakve imovine,nemaju niti stalne novcane prihode tada se roditelj stavlja u polozaj skrbnika (prosla mjera).

V.DIO POSVOJENJE1.Definicija posvojenja Poseban oblik zbrinjavanja i zastite djece bez odgovarajuce roditeljske skrbi koji posvojiteljima omogucuje roditeljstvo i stjecanje prava na roditeljsku skrb. Pravnim putem zasniva roditeljski odnos izmedu tudeg maloljetnog djeteta (posvojce) i punoljetne osobe (posvojitelj) aktom nadleznog organa. 2.Ciljevi posvojenja i pravna zastita Ono objedinjuje pravo covijeka na osnivanje obitelj i roditeljstvo s jedne strane,a s druge pravo djeteta na sigurnost i odogj u obitelji. Davanjem djeteta na posvojenje ono prestaje zivjeti s roditeljima,ali i sve veze s bioloskim roditeljima.Pravni interes tj. Dobrobit djeteta postaje odlucujuca kategorija u procjeni hoce li do posvojenja doci ili ne.OZ ga dopusta samo u interesu djeteta! 3.Vrste posvojenja Srodnicko posvojenje:nastaje izmedu posvojitelja i njegovih srodnika s jedne,posvojceta i nejgovih potomaka s druge strane.Nastaje neraskidiv odnos srodstva i prava i duznosti koja iz tog proizlaze. Roditeljsko posvojenje:nastaje izmedu posvojitelja s jedne,posvojceta i njegovih potomaka s druge strane.Nastaju prava i duznosti roditelja i djece. Neovisno o vrsti posvojenja stvara se roditeljski odnos,posvojitelji stjecu pravo na roditeljsku skrb. Srodnickim posvojenjem obuhvacen je siri krug osoba,neraskidiv odnos.Dok u roditeljskog posvojenja obuhvacaju posvojitelj i posvojce i njegovi potomci,odnos moguce uz ispunjenje odredenih pretpostavki i raskinuti. 4.Pretpostavke za zasnivanje posvojenja Pretpostavke za zasnivanje posvojenja zajednicke objema vrstama posvojenja: -1.Pretpostavke na strani posvojitelja (aktivna adoptivna sposobnost)Odnose se na pretpostavk