o knjizi stradanje hrvata kru{eva · austro - ugarska. ulaskom u bih je oslobodila hrvate od...

1Kamenjak, br. 1/2004.

KAMENJAK�UPNI LIST

�UPE PROROKA ILIJE U KRU�EVUMOSTARSKO-DUVANJSKA BISKUPIJA Godi�te III., br. 1(9)/2004.

KAMENJAK

Stradanje i �rtva

Imaj smjelosti �rtvovati seZnaj za �to se �rtvuje�Komu se �rtvuje��rtva tada ima smisla

Nemoj nikadaPote�koæePatnjuNi stradanjaNi smrtSmatrati besmislom

Zdravo, otvoreno,Bez optereæenjaU �rtvovanje svoje gledajDivi seNe razoèaraj se�rtva tvojaNikada stradanjeNeæe biti

Sve �to je tvojeSmisao je a ne besmisaoI �rtva i stradanja su ti smisao

�rtve stradalnikaNa�ihNisu izgubljeneNisu besmisleneOne su �rtvePrinesene na oltar DomovineOne su simbolZnakPoticajRazmi�ljanjeO njima se danasMo�e govorit

O knjizi

Stradanje Hrvata Kru{evaO knjizi

Stradanje Hrvata Kru{eva

2 Kamenjak, br. 1/2004.

Ovaj broj Kamenjka posveæen je knjiziStradanje Hrvata Kru�eva. Dobro je da sveono �to se dogaðalo povodom predstavljanjaknjige ostane zapisano i objavljeno.

Takoðer da preko Kamenjka upoznamo i�iru zajednicu o izlasku knjige, o moguænostikupovanja, o raspaèavanju.

Mirno spavajte(stradalim Kru�evljanima)

Ni danas groba ne znam,gdje bih po�ao,svijeæu upaliti,cvijetak svje�ina grobni humakposaditi.Ocu, majci, bratu,sestri, djedu, baki,Oni su stradali, ubijeni,nestali,groba im nikad znao nisamdo groba bih njihova htio poæi.Mirno spavajteDragi mojiU grobu ne znam komu.

Nije ih bilopedeset godina

Nije ih bilo,pedeset godina.Tu su sada.Do�li su reæisahranite nas,pokopajte,svijeæu upalitena rodnoj grudiu slavu spomenana �rtvu na�u.

Groba vam ne znamspomena znamslova moja o vamaslavumuèenièkog vijencaspletena u rijeèis ljubavljupi�u.

KAMENJAK�upni list �upe Proroka Ilije Kru�evo88203 Kru�evoTel./fax: 036 / 486-319Ureðuje i odgovara: don Ljubo Planiniæ, �upnikTehnièka obrada i prijelom teksta: Marko D�ebaList izlazi kroz liturgijsku godinu prema potrebiTisak: �Eurotisak d.o.o.�, Mostar


Knjiga Stradanja Hrvata Kru�eva jestspomenik pisane rijeèi poginulim i nestalimKru�evljanima kroz povijest.

Sakupljanje podataka za ovu knjiguzapoèelo je o Bo�iæu 1989. i trajalo je sve dosvr�etka 2003. god.

Iz samoga naslova se vidi da je knjigaStradanje Hrvata Kru�eva posveæena stra-dalnicima. Ali veæ na prvoj stranici izreèenesu i posebne rijeèi posvete ne samo stradal-nicima nego i majci i rodnom kraju. Zato ijest napisana i odmah na prvoj stranicamastavljena pjesma ��eni - majci rodnog krajamog�.

Proslov knjige je napisao biskup RatkoPeriæ. Biskup proslovom kao pastir zemaljskepovjerene Crkve, pozdravlja onu u vjeènostikoja je pro�la ovaj svijet i zavr�ila �ivot umuèeni�tvu. Reci biskupovi su napisani nasv. Josipa, za�titnika na�e biskupije.

U predgovoru je nagla�eno o slijedusakupljanja podataka za knjigu. Spomenutesu osobe koje su davale podatke. Rijeè je io osjeæajima, strahu koji je bio nagla�en kodispitivanih osoba. U posljednjim rijeèimapredgovora govori se o cilj i smislu knjigestradalnika.

U uvodu u knjigu prikazan je kratkisa�etak cijele knjige. Po èitanju uvoda èita-telju æe biti odmah jasno �to ga slijedi u dalj-njem proèitavanju i prelistavanju listova knji-ge stradalnika.

Najprije u prvim recima èitatelju se srijeè dvije predstavlja podruèje Kru�eva kojeadministrativno gravitira Mostaru. Jedina jeto �upa oko Mostara na èijem se teritorijunalaze samo katolici.

S podruèja i prostora Kru�eva autor vodièitatelja u vremena koja se provlaèe kroz

knjigu. Rijeè je o vremenu u kojima su straninarodi i vlastodr�ci upravljali ovim krajevimai hrvatskim narodom.

Nakon uvodnih dijelova slijedi sadr�ajknjige podijeljen u tri dijela.

Prvi dio

Prvi dio knjige govori o �ivotnim okol-nostima i dr�avnim vlastima

Osmanlijska vladavina. U prouèa-vanju i promatranju proteklih vremena idr�avnih vlasti koje su djelovale na na�empodruèju lako se mo�e zakljuèiti da je bilotrenutaka u kojima su Hrvati bili na rubuistrebljenja. Svr�etkom 17. st. Kru�evo jebilo gotovo prazno, bez svojih �itelja. Jedandio je izginuo, drugi dio se povukao u vrgo-raèki i imotski kraj. Te�ki jadi pratili suKru�evljane u tursko i osmanlijsko vrijeme.

Iz turskoga vremena u sjeæanju i pre-no�enju s nara�taja na nara�taj ostala jepredaja o stradanju Jele Cikoje, �krivodolskemuèenice�.

Austro - Ugarska. Ulaskom u BiH jeoslobodila Hrvate od �koca� i �konopca�.Hrvati su smatrali, kako god bude u austro-ugarskoj BiH, biti æe bolje od onoga �to jebilo. Kako im je bilo? Svakako lo�ije nego�to su oèekivali.

Stara Jugoslavija. Hrvati poslije zavr-�etka Prvog svjetskog rata nisu s ushiæenjemdoèekali i pozdravili Kraljevinu Jugoslaviju.Prihvatili su je ne izra�avajuæi joj posebnu�dobrodo�licu�. Nisu joj se ni protivili. Smat-rali su: zlo nas je pogodilo i nastavili �ivjeti unadi boljih vremena.

Stradanje Hrvata Kru�eva(kratki prikaz knjige)


Nezavisna Dr�ava Hrvatska. Drugimsvjetskim ratom nestala je stara Jugoslavija.Nestankom stare Jugoslavije Hrvati su do-�ivjeli osmi�ljenje stoljetnih te�nja i uspostav-ljanje hrvatske dr�ave. Dr�ava je imala nazivNezavisna Dr�ava Hrvatska. Voljom velikihsila, na kraju Drugog svjetskog rata, prestalaje postojati Nezavisna Dr�ava Hrvatska. Vo-ljom istih svjetskih sila stvorena je dr�avakomunistièkog tipa �avnojska Jugoslavija�.

Avnojska Jugoslavije. Kao �to nitkoHrvate 1945. god. nije pitao da li æe prihvatiti�ivjeti u avnojskoj Jugoslaviji, nikada ih nijenitko ni pitao kako im je bilo u njoj. Hrvatimaje avnojska Jugoslavija bila nametnutadr�avna. Stvorena na krvi pobijenih hrvatskivojnika na Kri�nim putovima 1945. Tko se unjoj njezinim osnivanjem na�ao morao je unjoj i �ivjeti. Nije se moglo iz nje otiæi, osimpojedinaèno bje�anjem preko dobro èuvanihgranica. Svaki prelazak bio je opasan po �ivot.To je bila dr�ava zatvorskog tipa. SvakomHrvatu, u svakom trenutku, posebno od 1945.do 1960., bilo noæu bilo danju, moglo sepromijeniti mjesto boravka; umjesto domada se naðe u nekom pritvoru. U zatvor sei�lo zbog bilo èega �to je bilo ocijenjeno kaoprotudr�avni element: bilo pjesma, bilo nekerijeèi, bilo vic...

Drugi dio

U drugom dijelu knjige se govori omjestu i �upi Kru�evo: naziv i smje�taj,starine i znamenitosti, utjecaj ratova, radi zanimanje Kru�evljana, �kolstvo u Kru-�evu, infrastruktura, raseljavanje Kru-�evljana, popisi domaæinstava i naroda,raðanje djece, perspektiva u Kru�evu,�upa Kru�evo: osnivanje �upe i smje�taj�upne crkve, �upnici i kapelani, djelo-vanje èasnih sestara u �upi i Duhovna

zvanja iz �upe su podnaslovi u drugom di-jelu knjige.

Glavni dio drugog dijela knjige, zapravoi cijele knjige je pojedinaèan popis stradalnikau tursko - osmanlijsko vrijeme vlasti, u Prvomi Drugom svjetskom ratu i poraæu, te uObrambenom ratu.

Prvi svjetski rat. U tijeku Prvog svjet-skog rata ginuli su na�i preði za intereseAustrije. Morali su u rat silom austro-ugar-skog zakona. Braneæi granice na razlièitimrati�tima austro-ugarske dr�ave ginuli su naistoènom frontu, na granici prema Italiji, naalbanskom rati�tu.

Iz Prvog svjetskog rata nije se vratio 31Kru�evljanin. Svi su bili mu�karci. Bilo je 30hrvatskih vojnika u austro-ugarskim jedini-cama i jedan redarstvenik. Od njih 31 bilo je14 mladiæa i 17 o�enjenih. Poslije zavr�etkaPrvog svjetskog rata bez oca je ostalo 42djece. Iz 22 obitelji poginuo je po jedan èlanobitelji, iz tri obitelji po dva èlana i iz jedneobitelji poginula su tri èlana (trojica braæe).U Prvom svjetskom ratu bilo je ucviljeno 26obitelji u na�oj �upnoj zajednici.

Drugi svjetski rat. Progla�enje Neza-visne Dr�ave Hrvatske bilo je ostvarenje snamnogih nara�taja Hrvata i Hrvatica od 1102.do 1941. god. Stradali su mnogi u tijeku ratabraneæi svojim �ivotom granice hrvatskedr�ave.

Rat i ratna dogaðanja u Drugom svjet-skom ratu kobno su se na kraju odvila zaHrvate. Izgubili smo gotovo svu vojsku naKri�nom putu 1945. god. Prostor hrvatskedr�ave prikljuèen je komunistièkoj, avnoj-skoj Jugoslaviji.

Vlast je 1945. god. predana partizanimai komunistima.

Hrvati su zatoèeni bez pristanka i pita-nja u zatvor granice �avnojske Jugoslavije�.

O nestalima, strijeljanima, ubijenima,zapaljenima, premlaæenima pa umrlima, o


osuðenima na vi�egodi�nju robiju, do novijihdatuma nitko nije smio ni prièati.

Dok se zapadni �kulturni� svijet, pa ionaj koji je Drugi svjetski rat otpoèeo i nakraju ga izgubio, u prisutnosti onih koji su gadobili, javno sjeæao svojih poginulih sunarod-njaka, mi svojim ni imena nismo smjeli spo-menuti.

U tijeku Drugog svjetskog rata i u poraæuod posljedica rata na razlièite naèine smrtnosu zavr�ili zemaljski �ivot 169 Kru�evljana.Od poèetka rata pa do prevrata u svibnju1945. poginulo je i 35 vojnika i 9 civila, skupa44. Poslije prevrata u svibnju 1945. i dopovrataka pre�ivjelih s Kri�nog puta nes-tala su, ubijena, umrla, poginula ili zapalje-na 92 sudionika Kri�nog puta. Poslije pov-ratka s Kri�nog puta smrtno je stradalo 32Kru�evljana.

Bio je to sve mladi cvijet na�ega roda.Mladiæa je bilo 106, djevojaka 2, do èetrna-est godina �ivota 5. O�enjenih je bilo 50,

udatih 5. Ostalo je 189 djece bez oca ili majkeposlije Drugog svjetskog rata ili u njegovuporaæu. Sve izreda su to bili mladi braèniparovi, s tek pokoju godinu braka, s jednim,dvoje ili troje djece.

Drugi svjetski rat i poraæe zavio je ucrno 124 obitelji iz Kru�eva. Iz 87 obiteljistradao je po jedan èlan, iz 31 obitelji po 2,iz 5 obitelji po 3 i iz jedne obitelji 4 èlana (4brata).

Stradanje Kru�evljana svr�etkom Dru-gog svjetskog rata popraæeno je i svjedo-èenjem pre�ivjelih sudionika Kri�nih putovaod Blajburga i Dravograda do strati�ta �iremavnojske Jugoslavije.

Prvih dana, avnojske Jugoslavije, pa svedo poèetka pedesetih godina Kru�evom suhodali mnogi kri�ari. Zbog pomaganja kri-�arima, 41 Kru�evljanin je zavr�io u zatvorus vi�egodi�njom osudom. Nekoliko ih je bilou prvim presudama osuðeno na smrtnukaznu.

Pogled na �upnu crkvu i �upnu kuæu, u pozadini Blato prepuno vode.


Uz kri�are po Kru�evu su se èesto na-lazili i udba�i. Nekoliko ih i stradalo. Zbognjihova stradavanja i pogibije slijedile sui stra�ne osvete i streljanje Kru�evljana, po-sebno su zabilje�ene odmazde o Bo�iæu1945.

Obrambeni rat. U drugom dijelu op�ir-nije opisivano nalazi se kronolo�ki slijed nes-tanka avnojske Jugoslavije i vojske JNA.Slijede i naslovi: djelovanje Evropskih pro-matraèa, utvrðivanje crte obrane u Kru-�evu, osnivanje VI. bojne i njezino djelo-vanje, �upa Kru�evo na crti obrane, dje-lovanje Caritasa i po tom slijedi vi�e-straniène dogaðajnica (kronika).

Nestankom avnojske Jugoslavije njezininarodi uvuèeni su u ratne sukobe. Hrvati suponovo tko zna koji puta kroz povijesti namnogim krajevima hrvatske dr�ave bilinapadnuti. Braneæi svoju samostalnost dabudemo tu gdje jesmo u tijeku Obrambe-nog rata (1991.-1995.) stradalo je 18 Kru-�evljana: 9 mladiæa, jedno dijete i 8 o�enjenih.U osam braènih zajednica bilo je i ostalo bezoca 18 djece. Meðu poginulim bilo 17 mu�-karaca i jedna curica od 12 godina. Èetrnaestje bilo vojnika HVO-a, dva vojna policajca idvoje civila. Iz dvanaest obitelji stradao je pojedan èlan i iz tri obitelji stradalo je po dvojeèlanova.

Statistièki prikaz knjige stradalnikadonosi pregled poginulih vojnika, redarstve-nika, civila, zatim poginulih, stradalih, nes-talih, ubijenih, strijeljanih, zapaljenih, umrlihod posljedica premlaæivanja, stradalih iz obi-telji jedan, dvojica, trojica, èetvorica - otac uPrvom, sin u Drugom svjetskom ratu, o�e-njenih i udatih, mladiæa i djevojka, djecesiroèadi itd.

Prateæi statistièke prikaze bilo je neko-liko obitelji iz kojih su ginuli u izravnoj krvnojlozi u Prvom i Drugom svjetskom te Obram-

benom ratu. Zbog stradavanja u ratovimavi�e obitelji je izumrlo po mu�koj lozi. Nekolikoje obitelji izumrlo i po mu�koj i po �enskojlozi.

Ako bismo slikovito pogledali na stra-danja i posljedice sva tri navedena rata, tadabismo mogli i slikovito reæi, obaziruæi se nacjelokupni hrvatski narod u cijeloj BiH da jePrvi svjetski rat o�tetio hrvatski narod, Drugirat ga je zaustavio u razvoju, a Obrambeniga je prepolovio.

Drugi dio knjige zavr�ava s podnaslovomPoruka i savjet.

Treæi dio

U treæem dijelu knjige nalaze se slikopisi:kru�evske zaravni, va�nijih dogaðaja, �upe i�upne crkve, crte obrane, spomenici pogi-nulim, slike o�teæenih i poru�enih kuæa, teslike s pogledom u buduænost

Zakljuèak

Ova knjiga je djelo svih Kru�evljana.Oni su iznosili svoja saznanja i svjedoèenja,zato onima koji su u bilo kojem obliku radilina ovoj knjizi upuæujemo zaslu�nu hvalu, nekaih prati Bo�ji blagoslov.

Svima onima koji su svoju krv i �ivoteugradili u opstojnost Kru�eva i uopæe hrvat-skoga naroda ova knjiga je spomen i zahvala.

Podacima ove knjige nikoga se ne �eliprozivati i optu�ivati. Pogotovo ne davati ne-komu ni najmanjega poticaja da u sebi stvaraosjeæaj osvete. Pravda ostaje pravednomSucu u vjeènosti.

Nastradalim Kru�evljanima u bilo kojedoba pro�losti, Bog udijelio nagradu vjeè-noga bla�enstva.


dolasku u �upu Kru�evo za �upnika 1989.god. otpoèeo s prikupljanjem tih podataka.Za �rtve ratova iz svoje �upe slavio je svetumisu zadu�nicu 14. kolovoza 1990. O svemutome on u uvodnim dijelovima knjige pi�eop�irnije.

I ostali su sveæenici prikupljali podatkei slavili svete mise zadu�nice za poginule uDrugom svjetskom ratu. Neki su sve to pro-�irili na sveukupne hrvatske i katolièke �rtveod dolaska Hrvata na ove prostore, pa prekopredturskom, turskog, austro-ugarskog do�rtava dvaju svjetskih ratova u 20. st. Hrvatisu uvijek ginuli uglavnom za tuðe ideale iakosu mislili da ginu za svoje. Domovinski je rat,ili kako ka�e autor ove knjige Obrambeni,ukazivao na to da su ginuli za svoje uzvi-�ene narodnosne ciljeve. Sjeæam se vrlodobro da je u mojoj rodnoj �upi bila misazadu�nica za sve �rtve ratova iz Graboviceu Bu�kom blatu ba� na sam dan prvihvi�estranaèkih demokratskih izbora u stu-denome 1990. god.

Poslije toga uslijedilo je podizanje spo-menika �rtvama ratova. Spomenimo samodva: u Hrasnu za sve �rtve trebinjsko- mr-kanske biskupije i u Rasnu za �rtve te �upe.Sveæenici i drugi otpoèeli su objavljivati iknjige �rtava ratova. Spomenimo samo neke:�upa Studenci, �iroki Brijeg, Polog, Rotimljai Stjepan Krst, objavljena je i knji�ica �rtavarata u kojoj su opisani sveæenici, redovnicii jedna redovnica te navedena brojka od16.000 ubijenih Hrvata u Hercegovini zavrijeme Drugog svjetskog rata, zatim Po-su�je, Vir, Tomislavgrad i dr. Najopse�nija i

Ova knjiga s naslovom StradanjeHrvata Kru�eva u turskom razdoblju, zavrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata teObrambenog rata nastajala je kroz duljerazdoblje. Prvi zamah i poticaj za ovakavrad dao je tada�nji biskup Pavao �aniæpismom od 16. 12. 1988. u kojem je napisao:�...èinjenica jest da je nestalo mnogo na�ihljudi. �eljeli bismo imati toène podatke oubijenim i nestalim u toku Drugog svjetskograta, a bili su èlanovi na�ih �upnih zajednica...Tra�im od Vas sveæenika na terenu da nanajprikladniji naèin, bez vike i javne reklameistra�ite...� Don Ljubo Planiniæ je odmah po

Don Ilija Drmiæ

Pojavak knjige i njezino znaèenjeu sada�njem trenutku


najbolje uraðena knjiga o �rtvama ratovado sada jest ona o 4515 �rtava trebinjsko-mrkanske biskupije, a ova don Ljubina knjigapripada meðu najbolje knjige ove proble-matike na razini �upa. I nakon ovoga podi-zani su spomenici. Nabrojmo samo neke:Ra�eljke, Kongora, Vojkoviæi (podru�nicaRo�kog Polja), Rakitno, Sutina, Posu�kiGradac, Izbièno, Jare, Polog, Goranci, Vrde(podru�nica Dre�nice), Ledinac, Klobuk,Grljeviæi, Buhovo, Èerin, Studenci, Dretelj(dio Èapljine), Trebinja, Èeljevo, Trijebanj(dio Rotimlje), Mostar i dr. Mnogi imajunarise buduæih spomenika i samo se èekaprilika da se to i ostvari. U zaèetku su inove monografije o �rtvama ratova u kojese ukljuèuju, naravno, i �rtve Domovinskograta ili Obrambenoga.

Svake se godine slave mise zadu�niceza njih na razini �upnih zajednica. To se sve

èini s ljubavlju i dostojanstveno. Oni na tajnaèin �ive u na�oj svijesti, u na�im molitvamai razmi�ljanjima. Sve se to èinilo i do prvihdemokratskih izbora ali na razini obitelji,potiho, ne javno jer je bio takav politièki okviru kojem smo �ivjeli i djelovali. O tome nismojavno smjeli govoriti niti i�ta èiniti. Najveæena�e tragedije, Bleiburg i Kri�ni put, za najveæibroj �itelja bile su nepoznanica, a onaj tko bihih samo spomenuo, i�ao je i po nekolikogodina u zatvor. Nismo smjeli spominjati na�evelikane poput Stepinca. Tko bi ga spomenuo,i�ao je u zatvor, a tko bi donio iz inozemstvanjegovu knjigu ili knjige o njemu, dobivao jei do 6 godina strogog zatvora.

Moj prvi susjed stradao je na Kri�nomputu. Bio je o�enjen i sa �enom je �ivio samo4 mjeseca. �ena mu je ostala trudna. Rodilaje kæerku. Ova se kasnije udala i rodila je 5djece. Majka se nije udavala. Ostala je do

�upna dvorana u Kru�evu sa slu�ateljstvom za vrijeme predstavljanja knjige stradalnika.


zadnjeg èasa sa svojom kæeri i zetom. Kadje otpoèeo Domovinski rat, njezin unuk jepo�ao na Kupre�ko rati�te. Baka ga jepozvala da s njome poðe malo dalje od kuæes motikom u ruci. Èudio se unuk Ante. Kadsu do�li do odreðenog mjesta, baka je naredilaunuku da kopa ali polagano. On je kopao. Iotkopao djedovo odlièje i èuturicu za vodu shrvatskim grbom. Baka mu je sa suzamapredala èuturicu koja je sjala na svjetlu danakao da je juèer zakopana a ne 1945. god. isveèano mu je stavila oko vrata djedovoodlièje. Do�la je sloboda, ali s njom i novi rati ratne nevolje.

Don Ljubo je opisao kroz tri veæa poglav-lja stradanja Hrvata Kru�eva. Najprije u tur-skom razdoblju gdje je posebno spomenuoJelin greb kao simbol tih stradanja. Jela jekru�evska Diva Grabovèeva. Poslije toga sli-jedi stradanje u Prvom svjetskom ratu i Dru-gom svjetskom ratu te u Obrambenom ratukoji je dobrano opisao jer su mnoge �ari�nicebile u Kru�evu. Ovdje su opisi sela, �upe i �i-vota stanovni�tva u svim tim razdobljima. Zamnoge stradalnike donesene su i fotografije,a inaèe knjiga je ilustrirana i drugim fotogra-fijama i kartama kojima se èitateljima pribli-�uje cjelokupni prostor. Tu su i kazala kojaomoguæuju pronala�enje imena i mjesta.

Ovdje moram reæi da je nakon autoraprvi knjigu proèitao prof. Stjepan Galiæ. Onje dao vrlo vrijedne sugestije i jeziène ko-rekcije. Potom je slijedilo moje èitanje, a zatimèitanje biskupa Ratka Periæa, pa don LjubePlaniniæa i konaèno opet moje. Sve se toradilo pod autorovom paskom a sve sa �eljomda se ne bi dogodila nikakva pogre�ka. Inadam se da nije. Ako ih bude, onda pripi�itena�oj slabosti. Takoðer valja spomenutiogromni rad u grafièko-tehnièkom smislugosp. Tihe Mandiæa. Ostale suradnike nebih spominjao, to prepu�tam autoru knjige.

Na kraju mogu reæi da je ovo djelouraðeno iz èiste ljubavi prema poginulimHrvatima �za krst èasni i slobodu zlatnu�.Dok sam èitao knjigu, zadr�avao sam senakratko kod svakog lika, a pogotovo kodonoga koji ima i sliku. I razmi�ljao sam: Akosu oni toliko mogli �rtvovati za na�u slobodu,ne samo vrijeme nego i �ivot i obitelj mnogiod njih, onda i ja mogu posvetiti ne�to vi�evremena od potrebnoga. I vama ovdje sab-ranima isto poruèujem, nabavite ovu spomenknjigu i nemojte je samo èitati nego i gledati,gledati u na�e heroje, pa potom razmi�ljati onjihovoj velikoj �rtvi, ali i na�oj hrvatskojtragediji koja jo� uvijek traje.

Program promocije knjigepredvodio je Danijel Bo�iæ.


Mnogi su narodi u povijesti imali i prolazilikroz razne tragedije, ali su uvijek iznova, osna-�eni i preporoðeni, nicali kao iz pepela nanovi �ivot. Meðu takve narode, a moglo bise reæi i meðu prve po broju te�kih povijesnihtragedija, a i po hrabrosti, mo�e se ubrojiti,staviti i na� hrvatski narod.

Tome je vi�e razloga. Sve tamo od sto-ljeæa sedmog otkada na�i preði doðo�e naove na�e prostore, dakle, u okvirima rijekaDrave, Dunava i Drine, te od Istre do Kotor-skog zaljeva, ovaj na� povijesni i etnièki teri-torij postade stjeci�tem raznih sukoba i svr-hom vojnih osvajanja.

Ovaj na� teritorij nalazio se na kljuènompolo�aju Europe, na razmeðu dvaju svjetova,dviju civilizacija i kultura, gdje su se carstva

dijelila. Poznata je u povijesti granica tih svje-tova kao linija cara Teodozija - koja je i�larijekom Drinom iz 395 g., kada je on svojeveliko Rimsko Carstvo podijelio na Zapadnoi Istoèno - dav�i ga tako dvojici svojih sinova.

Buduæi da ovi na�i hrvatski prostori bija-hu obdareni Bo�jim ljepotama, te bogatstvimana�eg mora, planinskih predjela i �irokihpanonskih ravnica, tim svime postado�e iza-zovom raznim osvajaèima sa svrhom da ihzauzmu i da s njima zagospodare. O tome supisali mnogi na�i pjesnici, pisci, knji�evnici,gospodarstvenici, filozofi, povjesnièari..., di-veæi se ljepotama ovih na�ih prostora, a timesu ujedno uzdizali moral i duh hrvatskogaèovjeka da sve to èuva i hrabro brani od svihonih, koji su nakanili dirnuti u to i oduzetinam �to je stoljeæima bilo na�e.

Naroèito lijepo o svemu ovome izraziose jedan na� pjesnik u svom SonetnomVijencu u nazivu Hrvatska domovina, prijenekih tridesetak godina kada je ushiæenouskliknuo:

Divna si zemljo, s koje pjesme nièu!Od morskih vala, preko plodnih ravni,Milinom di�e�. Porod ti je slavni,O tebi orli urvinama klièu...Vjeèno si krvcu lila boji�timaIz munje tkana, roðena iz buna;Na glavi blista muèenièka kruna,A jo� si �iva, jo� Hrvatske ima!

Hrabro�æu stasa�... za te nema smrti!Roðena patnjom - tko te mo�e strti?!Vrijeme je tvoje tek niklo pred tobom...Ako si mala stala na planetu,Ti svom si rodu najveæa na svijetuA ko feniks di�e� se nad grobom!

Ivan Æoriæ

Domoljubni i rodoljubni vidknjige spomenika


A bilo sa mnogo raznih strana svako-vrsnih osvajaèa i zavojevaèa, no najopasnijii najljuæi bijahu oni sa Istoka, koji su sobomnosili divlja�tvo, tomu i smrt, pusto�eæibarbarski sve pred sobom.

I koji je jedini pozitivni odgovor mogaobiti sa na�e strane, na sve te i takve najezde.Svakako, ustati u obranu svoga, suprotstavitise i obraniti svoj �ivot, svoja djedovskaognji�ta, svoju Domovinu.

I prolijevala se, lila se krv, gubili se �ivoti,stradavalo se na raznovrsne naèine u krva-vim ratovima protiv Turaka, za vrijeme dvajusvjetskih ratova i nedavnog Obrambenogdomovinskog rata.

O svemu tome svjedoèi nam i knjiga�Stradanje Hrvata Kru�eva�, koju je priredioi napisao don Ljubo Planiniæ. U toj knjiziiznosi on sve ono �to su na�i pradjedovi, oèevii sinovi, majke i sestre ugradili u mozaiksvehrvatskog domoljublja i rodoljublja uobranu na�e Domovine, na ovim prostorima,a i �ire naokolo.

U uvodu same knjige pisac navodi kakosu na�i preði stradavali na ovim �ivotnimprostorima za vrijeme Osmanlijske vladavine,za vrijeme Austro-Ugarske, za vrijeme �stareKraljevske Jugoslavije�, za vrijeme Neza-visne Dr�ave Hrvatske od 1941- 1945, te od1945 do 1990, za vrijeme komunistièke Jugo-slavije. Navodi, nadalje, da je bilo vrlo te�kihmomenata u borbi za opstanak Hrvata naovim prostorima, te da bi se sve to struènoobradilo, trebala bi cijela plejada struènihosoba, koja bi to uèinila da bi se popunilerazlièite rubrike o poginulim i nestalim Hrva-tima Kru�eva. Istièe se da su stradavali samozato, jer su voljeli svoj dom, svoju domovinu,svoj narod i svoju katolièku vjeru.

Umirali su i ginuli za Krst èasni i sloboduzlatnu.

O stradavanju Hrvata i Katolika za vri-jeme duge turske vladavine, ostalo je u usme-noj predaji i nekoliko sluèajeva - navodi pisac.Uglavnom su to bile pljaèke imovine, suko-bi i doèekivanja u klancima, obe�èa�æenje

Zbor mladih �Kamenjak� u nastupu na predstavljanju knjige.


katolièkih djevojaka, napadi i slièno. Istièe,da se u narodu posebno èuva usmena pre-daja vite�kog primjera Jele, Krivodolske mu-èenice.

Iz Prvog svjetskog rata nije se kuæi vratio31 na� �upljanin. Bilo je 30 vojnika i 1 redar-stvenik, koji su branili granice na razlièitimrati�tima u tom ratu.

Pisac posebno istièe domoljubni polet irodoljubni zanos na�ih djedova i oèeva u vri-jeme progla�enja Nezavisne Dr�ave Hrvat-ske 10. travnja 1941., te njihovu spremnostobrane te dr�ave za vrijeme njezina trajanjaod 1941. do 1945. g.

Progla�enje Nezavisne Dr�ave Hrvat-ske, 10. travnja 1941. g. bilo je ostvarenjesna mnogih nara�taja Hrvata i Hrvatica od1102. do 1941. g. Stradali su mnogi u tijekurata braneæi svojim �ivotom granice prog-la�ene dr�ave.

Za vrijeme rata stradavanja su vezanauz ratne okr�aje sa èetnicima i partizanima.

U hrvatsku vojsku nakon progla�enjaNDH 1941. g. masovno se krenulo. Sve su

to bili dragovoljci. Svi su oni po�li u obranui èuvanje progla�ene hrvatske dr�ave. Oelanu i volji s kojom su krenuli u obranupradjedovskih ognji�ta i granica novoformi-rane hrvatske dr�ave prièali su nam na�ipre�ivjeli oèevi, majke, djedovi i bake. Pozivvlasti NDH na odaziv u vojsku bilo je ne�to�to se èekalo. To je bilo vrijeme opæeg hrvat-skog pokreta, radosti i ostvarenja vi�esto-ljetne ideje da Hrvati imaju svoju pravnu ipolitièku dr�avu.

Izgubili smo dr�avu 1102. g., od 1102.do 1941. g. mnoge su se generacije Hrvatarodile i radile s idejom da do�ive hrvatskusamostalnost.

Isto tako mnoge generacije su umrle ilina razlièite naèine stradale, a da nisu do�iv-jele radost hrvatske samostalnosti. Bio je toopæi hrvatski zamah i polet duha i tijela. Takozavr�ava pisac opis domoljublja toga raz-doblja.

Da, s najveæim veseljem Hrvati u Herce-govini doèekali su dr�avu Hrvatsku i masovnopohrlili u hrvatsku vojsku kako bi branili tudr�avu kao same sebe, kao svoju glavu. Utoj ljubavi prema svojoj dr�avi i slobodihrvatskog naroda Hrvati Kru�eva su, �to uratu, �to u poraæu, darovali 169 �ivota naoltar te Domovine.

Ta slavna generacija spoznala je i bilasvjesna kako se za slobodu svog naroda treba�rtvovati, jer je sloboda èovjeka i naroda �daru kom sva blaga Vi�nji nam Bog je do� (kakoto ka�e na� pjesnik).

Bili su spremni �rtvovati ono �to je naj-veæe i najmilije - svoje vlastite �ivote, i nagra-diti ih kao svoju najveæu �rtvu - odnosno lju-bav- za dostojanstveni �ivot hrvatskog èov-jeka na ovim prostorima. To su uèinili za nasi time su nam pokazali kako se treba voljetisvoj narod i svoja Domovina. Stoga su onina� ponos, na�i hrvatski junaci, jer se nemo�e pokazati veæa ljubav od one kao kadanetko dadne �ivot svoj za bli�njega svoga.

Doris Èule u nastupu za pianinom.


Po zavr�etku Drugog svjetskog rata, usvibnju 1945. g. i kasnije manje skupinehrvatskih vojnika i civila nisu se predali komu-nistièkim vlastima novoformirane dr�ave,nego su se povlaèili u brda i planine. Nazivalisu se Kri�ari.

Pisac u knjizi �eli istaknuti domoljubljetih hrvatskih vojnika i civila, koji su nakonpada Nezavisne Dr�ave Hrvatske vjerovaliu snagu hrvatskog naroda i imali nadu uponovno njezino osloboðenje.

Oni su se najèe�æe skrivali u brdima, usjenicama, stajama, �kripama i razlièitim dru-gim skrovi�tima. Neki su od njih tek pre�ivjeliKri�ni put - od Austrije i Slovenije - do svojihsela, kako bi se odmah prikljuèili svojojsubraæi, koja su se skrivala u okolini.

Pisac nadalje navodi, kako su Kri�ariimali potpunu potporu hrvatskog �ivlja u mjes-tima gdje su se skrivali i kako su se prehra-njivali hranom, koju su im donosile seoske�ene i djevojke u odreðeno dogovoreno vri-jeme. U Kru�evu je postojala posebna pove-zanost s Kri�arima, pa je zbog toga narodposlije prevrata pet godina �ivio pod stalnimstrahom i èestim �policijskim satom�.

Vi�e puta Kru�evljani su bili hap�eni,voðeni su u pritvore na preslu�avanja zbogoptu�bi kako su suraðivali s Kri�arima, aneki su bili osuðeni na duge godine zatvora.Pisac u knjizi prilièno detaljno opisuje �to susve morali pretrpjeti neki na�i uèenici smoradi svoga tog rodoljubnog osjeæaja, i raditog �to su Hrvati. Komunisti su sijali podjeleu narodu, zavaðali taj narod, sijali mr�njutako da bi lak�e uèvr�æivali svoju vlast ivladali.

No, i toj represiji, i takvom dr�avnomteroru morao je jednom doæi kraj, �to se idogodilo u zadnjem desetljeæu pro�log sto-ljeæa. Duh demokratizacije i sloboda zah-vatio je tada sve dr�ave, koje su desetljeæimabile pod komunistièkim re�imima. Jedna pojedna polako su prelazile u pluralistièki

sustav �ivljenja, dok smo mi Hrvati i opetmorali u rovove, u rat za osloboðenje i neza-visnost.

Agresorska politika Istoka, zadojena su-ludim megalomanstvom za tuðim, htjela jepo�to po to zadr�ati prevlast nad na�im hrvat-skim prostorima, zauzeti ih i napraviti VelikuSrbiju. Kada su krenuli u ostvarenje te zamislii poèeli razarati Hrvatsku, hrvatski èovjek jei opet kao i 1941. g. ustao na noge. Krenulisu odmah na�i hrvatski ratnici, no�en elanomi zanosom rodoljublja na sve hrvatske boji�-nice, te smjelo, slo�no i sna�no, s vjerom uBo�ju pravdu i pomoæ i svoje vlastite snage,suprotstavili se neprijatelju i obranili na�aognji�ta i Domovinu.

U knjizi je na�iroko obraðeno i to raz-doblje, poèev�i tamo od prvih organiziranjana�ih stranaka, za prve demokratske izbore,pa preko priprema za obranu, te tijek rato-vanja sve do zavr�etka rata. Kroz èitavoovo razdoblje pokazala se i opet silna i sna�-na energija hrvatskog èovjeka, njegov rodo-ljubni i domoljubni zanos, tada kada su do�le

Ivona Kordiæ pjevala je pjesmu �Milost�.


u pitanje opæepriznate i uvijek va�eæe vred-note dostojanstva, slobode i �ivota hrvatskognaroda.

Ustali su tada opet i na�a Hercegovina,kao i Kru�evo, dav�i svoj veliki udio u sve-hrvatskoj obrani. Pisac navodi kako je �bra-neæi svoju samostalnost da budemo tu gdjejesmo u tijeku Obrambenog rata (1991.-1995.) stradalo 18 Kru�evljana. Svi koji susudjelovali u obrani svojih djedovskih ognji�tabili su svjesni kako se boe za slobodu svojegnaroda, svoje Hrvatske, za njezinu samostal-nost i slobodan opstanak�

Ova knjiga je jedan dokument hrvatskogsvjedoèenja velikog domoljublja sa ovogna�eg prostora kroz sva razdoblja koja su unjoj obraðena. Zato su svaki zapis, svakosvjedoèenje, svako sjeæanje dragocjeni kaoimpulsi pamæenja (sjeæanja) ohrabrenja, teprimjer nama i buduæim pokoljenjima Hrvata,kako se treba voljeti i �rtvovati za svete idealeslobode i svoje dr�ave. - navik �ivi, ki zginepo�teno! Knjiga je dakle uspomena svjedo-

èenja ljubavi i �rtve, pa joj je cilj oèuvatidu�nu uspomenu na poginule, nestale i stra-dale Kru�evljane kroz povijest. U proslovuknjige napis na� mjesni biskup dr. Ratko Periækako je ova knjiga javna spomen-zahvalasvima onima, koji su svoju krv i �ivote ugradiliu opstojnost samoga Kru�eva i uopæe hrvat-skog naroda na ovome prostoru.

Pripomenu nadalje dr. Periæ: �Ako æemopravo, ovu su knjigu stvarali sami Kru�ev-ljani pod �upnikovim vodstvom�. Istina je to.Meðutim, da se tu, u ovo vrijeme, mo�e sereæi u zadnji èas za mnoga svjedoèenja, nenaðe dovitljivi, marljivi i na svoj naèin osebu-jan na� �upnik don Ljubo, spiritus movens -pokretaè i najveæi djelatnik ovog velikog spo-men djela i rada, ove knjige ne bi zasigurnobilo. Zato mu treba odati i iskazati velikopriznanje za entuzijazam i ljubav, koju jepokazao prema svemu na�em hrvatskom ikatolièkom �to je sve uokvireno u ovom djelu,i �to je ova spomen knjiga ugledala svjetlodana.

Ana i Vanja za pianinom izvode Mozarta.


Po�tovane dame i gospodo, dragi gosti,cijenjeni uzvanici, uva�eni skupe, sve zajednovas najuljudnije pozdravljam, u ovu 12-u tra-vanjsku veèer Uskrsnog ponedjeljka.

Ka�u kako ima neka tajna veza izmeðupjesnika i breza, kako u pjesnicima sanjaèovjeèanstvo, kako pjesnik dopire gdje sun-èeve zrake ne mogu.

Doista, ima neke predivne simbolike uovih nekoliko misli o pjesnicima, pjesmi injezinoj moæi. Predstavljanje knjige don LjubePlaniniæa Stradanje Hrvata Kru�eva nijesluèajno zakazano na Uskrsni ponedjeljak.

U ovoj dobroj, izuzetno sustavno ure-ðenoj knjizi - u �ivot vjeèni uskrsavaju svi

èasni i dièni stradalnici Kru�eva. Svojimnajèe�æe kratkim, tegobnim, ali ponosnim�ivotom, koji je u pravilu nasilno prekinut, onisu sagradili spomenike u sjeæanjima svojihnajdra�ih. Ali, kako pjesnik reèe: �Zemlja jesmrtnim sjemenom posijana, ali - smrt nijekraj, i smrti zapravo i nema, i nema kraja.Smræu je samo obasjana staza uspona odgnijezda do zvijezda�

Na toj stazi razvidno se mogu pratitistradanja Kru�evljana kroz povijest, od stra-danja za vrijeme turske - osmanlijske vlasti,stradanja u oba svjetska rata do stradanja uObrambenom, Domovinskom ratu. U timcrnim povijesnim kronikama, na ovome tlu,stradavali su èasni Kru�evljani: vojnici, redar-stvenici, civili - poginuli, stradali, nestali, ubi-jeni, streljani. Zapaljeni, umrli od posljedicapremlaæivanja...

Stradanja Kru�evljana kao da su postalaobiteljska tradicija: stradao je djed u turskodoba, otac u Prvom, sin i Drugom, a unuk uObrambenom, Domovinskom ratu. Stradavalisu mu� i �ena i njihova djeca, momak i dje-vojka, djeca, siroèad...

Svima njima u na�im srcima, u na�imsjeæanjima, don Ljubo Planiniæ sagradio jetrajan spomenik. Sjeæanja na stradale Kru-�evljane, bez obzira na vrijeme, mjesto, na-èin i uzrok smrti - èuvat æemo duboko usrcu, u najosjeæajnijem sebi, sve dok budemo�ivjeli, disali, a kad doðe vrijeme da poðe-mo Bogu na istinu, zavjetovat æemo svomepotomstvu - da èuvaju svoju vjeru u Boga,da èuvaju na�e Kru�evo i spomen na njego-ve heroje, èija je svjetlost grobna jaèa odsvake tame.

Stjepan Galiæ

Knjiga o stradalnicimas literarnog gledi�ta


Don Ljubo im je sagradio trajan spome-nik satkan od neprolaznih rijeèi i granitneistine. Taj spomenik don Ljubo je klesao punih15 godina, dakle od dolaska u ovu �upu. Znaoje dobro da, kao pjesnik �ivota mora u Kru-�evu biti glas vremena, ali i sudac vremena,ali nikada prognanik u vremenu.

Kako je moja zadaæa kazati o ovoj knjizis literarnog gledi�ta, moram sa zadovoljstvomreæi kako je don Ljubo ovim svojim ljudskim,vjerskim i pjesnièkim èinom bio i ostao narazini vremena, kojega je kulturno i idejnosavr�eno dobro razumio.

Zato, s punim pravom i odgovorno�æutvrdim - knjiga don Ljube Planiniæa StradanjeHrvata Kru�eva je knji�evno djelo, u �iremznaèenju pojma knji�evnost. Od ukupno triznaèenja ovoga pojma, ovo djelo mo�emoubrojiti i u naju�i pojam knji�evnosti - bele-tristiku ili lijepu knji�evnost. Nju èine 4 knji-�evna roda: lirika, epika, dramatika i diskur-zivni knji�evni rod.

Stradanje Hrvata Kru�eva, po strogimknji�evno-umjetnièkim i knji�evno-teorijskimmjerilima, ne bi se mogla ubrojiti niti u jedanod èetiriju rodova, jer ona pomalo spada usvaki od njih.

U knjizi ima 5 pjesama: ��eni - majcirodnog kraja mog�, koja ima 47 stihova. Toje zapravo poema o �eni - majci, Hercegovki,u autentiènom okru�enju - u okru�ju prirodes kamenom, draèom i vrtaèom crvenicezemlje.

�Kruto okru�je, komu je stvarnost rat,borba za taj dragi kr� i bodljikavu graèu.

Sve je u nekoj silini, naprasitosti, hrab-rosti i smjelosti da ka�em da ja jesam tu nakamenu i draèi�.

U takvu okru�ju rodila se i stasala kas-nija roditeljica Kru�eva i ljudi kru�evskogakraja. I �to je stvarnost bila surovija, draèai kamen o�triji, �ega �ivota sve jaèa, roditeljicaje bila sve osjeæajnija, sve milija i toplija,

talentiranija za prirodnu ljubav i bezgraniènomaterinstvo. U te �ene - majke Kru�evljankeljubav i trud su postali nerazdvojni. Zato ljubimte, majko i tebe i rodni kraj svoj.

Pjesnik je potpuno svjestan tih majèinihdarova i uzdarja �to ih Kru�evljanin mo�euzvratiti. Bezmjerno veliki su darovi topli,majèinski poljupci, njezin èvrsti, a topli zagrljaj,i rijeè koja pokazuje smjerokaze na�eg �ivota.To je blago golemo, steèevina neizmjerna- uodnosu na �komad zemlje, kuæerak odkamena u propuhu sa svih strana sazidan� Ito je, uglavnom sve!

Ostalo su govorile politike i policije,�andari i milicajci, komunisti i rezervisti...

Tako je bilo kroz stoljeæa u kojima sevrijeme mjerilo ratovima, a tuga po nevinimgrobovima.

A ti, �eno, mjerila si vrijeme svojene po vremenu nego po nevremenu.Èuo sam te govorila si:�Rodila sam te pet godina prije rata,udala se pet godina prije rata,rodila sam djecu u ratu,do�ivjela starost u progonstvu i ratu�.

Tako su htjeli primjerci tlaèiteljski, hoteæite, majko, pretvoriti u rat i grob.

Ali ljubav je sve pobijedila, jer ljubav jeèin vjere. Tko ima malo vjere ima i maloljubavi. Hrabra i ponosna majka Hrvatica,Hercegovka bila je, i ostala �ena - majka,najhrabriji branitelj, i onda kad se ginulo ikad se iz pepela dizalo i �ivjelo do slaveuskrsnuæa.

Sve je to, ka�e pjesnik, èinila dobra �ena,s istanèanim smislom za oèuvanje i pro-du�enje �ivota. Zato pjesnik s neskrivenom�eljom poziva djecu njezinu da ja slijede, ibrata, i sestru poziva. I neka ne zaboravepjesmu koja se ovdje usvaja s majèinimmlijekom:


�Sine nikome se klanjat nemoj,doli Bogu svom�

I da se pjesnik sluèajno ne bi smatraoprvenstveno matronimom, na osnovi uzvi-�ene ljubavi prema majci, on u naslov svojesljedeæe pjesme stavlja �Oca su mi ubili� Upodnaslovu stoji: posveæeno djeci poginulihbranitelja iz Drugog svjetskog rata. Pjesmupotpisuje Benjamin, �to je vjerojatno sinonimza dom Ljubu Planiniæa, autora prethodne,ove i jo� dviju pjesama u ovoj knjizi.

Pjesnik u jednoj tihoj, rezigniranoj la-mentaciji, na poetski naèin pomi�lja o ratnomsiroèetu, siroma�ku koji je, zajedno s maj-kom pokopao oca:

Plakat nisam smio.Reæi nisam smioda su mi oca ubili.�kole nisam imao,zanata ni alata.Dobar radnik fizièkimorao sam biti.

Svatko me tovario.�utio sam.�utjeti sam morao.Iterete nosiocijelog �ivota,jer oca su mi ubili.

Pjesma koja slijedi odmah iza ove glasi�Molitva za postojanost�, a potpisuje jeAndrija Smiljaniæ. Ovih 20 stihova, pjesnik jejakim pjesnièkim slikama oslikao svojpjesnièki krajolik i vraæanje njemu, ma gdjegod bili.

Sna�nim metaforama i primjerenim sim-bolima, kao i drugim pjesnièkim ukrasima istilskim figurama, pjesnik nam oslikava tusivu hridinu o koju bije val, koju i hladnoæaste�e i sunce pr�i, ali ona je uvijek postojana.

U usporedbi s takvom postojano�æu i neprolazom pojavljuje se èovjek, s vjeèiti upi-tom: kad æu biti kao hridina, trajan i postojanu vjeri, a ne lomljiv kao riti jablan. Pjesniknas pjesnièkim argumentima uvjerava kako

Pjevaèi Velikog zbora �Kamenjak� pjevali su �Doði da vidi��.


su mnogi anðeli pali, kale� na stolu prevr-nuli, a

�Mnogi za milost Bo�ju nisu znali,Tko meni jamèi mimoiæi bolu?�Marijo, Majko, stoga ti se molimda vjeran budem Kristovu naèelu,U ku�nji svakoj da ustrajat �elimiduæi k Bogu uz cestu bijelu.

Preostale pjesme u ovoj knjizi posveæenesu Obrambenom ratu, odnosno �estoj bojni.Sa �estom bojnom i ja æu poæi i �estoj bojniKru�eva.

Prva je sna�na lirska, ispovjedna, misa-ona i zavièajno-zavjetna, a druga - junaèka,guslarska, deseteraèka.

O prvoj æu samo reæi ne�to o lirskojpristupnici u �estu bojnu. Ono se popunjava�ovdje gdje zvizga iz kamena zmija i gdjedraèa bode kud god se kroèi�, i gdje te�akpod zvizdanom neku tajnu ljubav pretaèe.Na prostorima ovim i bol kao da je svikla. Tusu i zavièajni zvuci blejanja ovaca i pastirakoji vazdan pjeva i moli. Kao da je pjesnikovdje nagradio svoju sveæenièku ulogu,satkanu od skrbi, pjesme i molitve, kaoduhovne potpore u èasnim trenucima borbe

za opstojnost. I navike ovda�nji èovjek dajesebe bez izuzetka.

Ovdje je moja ljubav i mladostOvdje je moja jedina radostOvdje se ma�e bukarom vinaI gdje sva vrata otvorena stoje

Ovdje gdje jo� vjere u slobodu imaU �estu se bojnu bojovnici strojeSa �estom bojnom i ja æu poæiSkidati zvijezde u suludoj noæi

O posljednjoj pjesmi u ovoj knjizi nemo-guæe je govoriti izdvojeno. Ne treba je pre-prièavati, jer je to gotovo nemoguæe, nego jecijelu reæi. Zato, dozvolite mi izgovoriti ovih40 deseteraca.

Eto, tako don Ljubo u svome lirskomiskazu, bilo umjetnièkom ili narodnom. �tose epike tièe, imamo sve karakteristike pri-povijedanja o minulim dogaðajima, o prvimdvama - s odreðene vremenske distance, ao treæem dogaðaju - Domovinskom ratu, uautoru imamo �ivog sudionika tih dogaðanja.

U dogaðajima iz turskog doba i svjetskihratova - autor prièa u treæem licu (er-formi),a u posljednjem - u prvom licu (ili ih-formi).

�to se tièe dramatike, kao treæe sas-tojnice u Goetheovoj definiciji triju izvornihoblika poezije, don Ljubo je napisao klasiènidramski tekst, sa svim kompozicijskim ele-mentima (uvod, zaplet, kulminacija, peripe-tija i rasplet), te s prologom koji se nastavljau epilogu.

Don Ljubo Planiniæ, zajedno sa svojimsada�njim �upljanima i njihovim precima dopetoga, �estoga koljena, po�ao kroz �kolekri�noga puta da bi nam, kao uskrsni dar,podario ovu knjigu uskrsne radosti.

Neka ova knjiga i Uskrs budu istinskiblagdan obnove nade i novog pouzdanja.Hvala vam lijepo i �ivjeli!

Ru�a Vladiæ (roð. 1913.)na predstavljanju knjige.


Refleksije na knjigu

Knjiga je odmah s poèetka do�ivjelaprihvaæenost od naroda Kru�eva i od onihkoji su je na prvi dodir ruke prelistali. Tehnièkije dobro ureðena. Tisak joj je uspje�nouèinjen, slike i fotografije su u velikompostotku èiste. Podaci o stradalima u veæinisluèajeva toèni. Ima pogre�aka u navoðenjudatuma roðenja i sliènih sitnih, mo�e se reæi

i manje bitnih propusta, ali ne mijenjaju utisaki dobar glas o knjizi.

Bilo je negativnih stavova pojedinacaprema knjizi i negativnih poku�aja da seumanji vrijednost knjige i prije nego li jedospjela do naroda. Pred svr�etak tiska aprije promocije razneseni su plakati poKru�evu kao upozorenje da je knjigastradalnika tiskana. I odmah su slijedileudarne kritike. Prigovaralo se da se autor

Predstavljanje knjige stradalnika orga-nizirano je 12. travnja ove godine u 19 sati.Bio je uskrsni ponedjeljak. Promocija je bilau �upnoj dvorani u Kru�evu.

Uz predavaèe: don Iliju Drmiæa, prof.gosp. Stjepana Galiæa, gosp. Ivana Æoriæa idon Ljubu Planiniæa program je bio popu-njen s kulturno-zabavnim programom. Uprogramu su nastupili: Prof. Nelica Èuljak:J. S. Bach: 2 preludija (C dur i E dur) Daswohltemperierte Klavier; Doris Èule: Duver-noy - Etuda; D. Kabalevski - Klovni; Ivona

Kordiæ: Milost; Ana Æoriæ i Vanja Jurjeviæ:W. A. Mozart - 1. stavak iz Sonate u Dduru; Mladi kru�evskog zbora: Molitva; Veli-ki kru�evski zbor: Doði da vidi�. Program jevodio mladi gosp. Danijel Bo�iæ.

Poslije programa u �upskoj dvorani sli-jedilo je dru�enje uz pripremljenu zakusku uprostorijama �upske kuæe. Sve �to smo pos-tavili u zakuski bilo je dar i donacija Kru-�evljana. Hvala im u ime svih onih koji su bilisudionici dru�enja i programa predstavlja-nje knjige stradalnika.

S predstavljanja knjige


nameæe. Slijedili su komentari na knjigu srijeèima: �bez veze�, �gluposti�, �nije èemu�.Takvi ju nisu ni slovom ni naslovom proèitali.Nego im je bio cilj odmah s poèetka stvaratinegativno mijenje. Bila im je ideja ru�iti ipostiæi kod naroda kritiku javnog mijenja. Nisuuspjeli.

Sve ove i sliène prigovore vrijednost isnaga napisanog slova knjige stradalnika jesru�ila. Ovaj kritizerski stav pojedinaca nepi�em da bih ulazio u raspravu s kritizerimai da bih na njih obraæao pa�nju nego overetke napisah sa �eljom da ovakvo Kru�evo

koje samo sebe kritizira nestane. Potrebnoje stvarati ozraèje povjerenja, povjerenjaunaprijed a ne kritike unaprijed: podr�ati,popraviti, bodriti, hrabriti i to unaprijed a neu startu koèiti i zaustavljati. Netko æe odmahreæi da takvi nisu du�ni pa�nje: ka�em jesu,i oni trebaju biti i postati dio dobra Kru�eva,vrijedna naroda u Kru�evu.

Hvala onima koji su s dobrim nakanamai dobrim �eljama prihvaæali, uzimali, èitali ikomentirali sadr�aj knjige stradalnika.

Dolikuje knjigu stradalnika proèitati, pao njoj onda donijeti potpuniji sud.

Knjiga stradalnika Kru�eva financirana je donacijama, darovima, financijskompotporom osoba podrijetlom iz Kru�eva, te darovima razlièitih ustanova i poduzeæa.Iz tih izvora financirana je: lektura, korektura, tehnièka priprema i tisak knjige.

Ovim recima upuæujem hvalu svima onima koje nosimo u molitvama, mislimai koji se vode kao darovatelji u �upnim knjigama.

Rad na knjizi kojega je uèinio urednik dugogodi�nji je i naporni anga�mankoji je èinjen s velikom ljubavlju i pa�njom prema stradalnicima. Taj svoj osobnirad i osobni dugogodi�nji trud autor knjige neæe naplaæivati, nego ga daruje zaizgradnju �upnog pastoralnog centra u Kru�evu.

Zbog priprema za organiziranje predstavljanja knjige i zbog razgovora veza-nog uz rasparèavanje bila su dva sastanka s predstavnicima Kru�eva i �upnogpastoralnog vijeæa. Jedan je odr�an 5. 4. 2004. a drugi 8. 4. 2004.

U smislu rasparèavanja i cijene knjige, nije se i�lo na prodajnu cijenu negona �elju da s knjigom zavr�avamo �upnu dvoranu da novac dobiven preko knjigebude dar za radove u �upnom pastoralnom centru. U raspravama na reèenimsastancima stavljeno je da visina nadoknade za knjigu bude 50 KM s moguæno�æuda oni koji to ne mogu knjigu slobodno preuzmu kao i moguænost onima kojimogu dati i vi�e da to uèine.

Financiranje i rasparèavanje knjige

Narud�bu i kupnju knjige mo�ete uèiniti u �upnom uredu u Kru�evu, uKatedralnom uredu u Mostaru, u �upnom uredu sv. Petra i Pavla u Mostaru,u knji�ari Logovita u Mostaru.

Sve potrebne, dodatne informacije mo�ete potra�iti telefonom ili faxom036/486-319 ili elektronskom po�tom (e-mail): [email protected].

o knjizi stradanje hrvata kru{eva · austro - ugarska. ulaskom u bih je oslobodila hrvate od...

Documents