v e.

se u pro-bili,

rom za.

ad o-

! l'· Da· , kog

lj!e-

~o, bO"

I!LAZI T.IE!.IH • - GODISNI~ PREli' ·' l DIN. - Zli. INOZEMSTVO ~0.- DIN, OGI.ASI PO HAROCITOI TAIIli'l

GODINA X. BROJ 45.

Sibenik, l. studenoga 1939.

Što tražimo Pratimo promjene. Citamo nove

zakone. SluJamo Izjave Zagreba l Beograda. l sve nam to ulijeva nadu, da ćemo se pokrenuti s mrtve točke naprijed, k poboljšanju.

A l vriJeme Je da Hrvatski Na-lOd počne zbaclvafi s leđa teika bre-mena, koja su ga, ne godine, već .stoljeća iuljala l prltlskala tako, da su mu se na tijelu otvarale duboke ra-ne, kroz koje Je krvario.

Očekujemo od hrvatskih vlasti, u prvom redu, nove sociJalne zakone, koji će spriJečiti svaku nepravdu, kra-đu l korupciju. Ništa nam ne bi po-moglo, ako dobijemo samo novi činovnički personal. Tek onda ćemo biti zadovoljni, ako novo člnovnlitvo bu-de radiino, poiteno, nesebično l skromno, koje će htjeti vršiti l znati tuvatl zakone.

Hrvatski Narod j~ većinom kato-lički narod. l ba! z011to, u Ime Kriste-voga Evanđelja, traži radikalnu ob-novu društvenoga života.

Nedavno je Jedan srpski politi-čar Iznio dva socijalna prijedloga: da se ispita, kako su pojedini Javni rad-nici došli do »svoje(( imovine, te da se dokine plaća ministrima u mirovini.

To Je prijedlog srpskoga politi-čara, a ml ga Hrvati najoduševlfen ije prihvaćamo.

Ima kod nas bogataša koji napu-1nlše džepove, kako se ono kaže, pre-ko noći. Irna ih koji posjeduju toliko imanja, da ga onoliko ne bi mogli l-mati sve da su primali mJesečnu pla-ću od 20.000 dinara kroz svih dvade-set godina od prevrata do danas!

Odakle lm toliko bogats!vo! Nji-ma, koji su poznati kao neštedlše, askošnlcl l lumpi!

To bi bilo nužno potrebno Ispl-lati. l sve no je bilo oduzeto narod-noj zajednici, neka se njoj povrati!

Zar je to nemoguće! - Nama se čini, da Je moguće! A bilo bl toga ·loliko, da bl se bogato naplatili svi · roškovl l sve žrtve.

Pa onda naši ministri u mirovini. ~abrojenl su l do 3501

350 masnih ministarskih plaća op-erećuje naš državni proračun! Dok 1ellke l bogate države, kao što su "rancuska i Engleska, uopće ne po-.mavaju umirovljenih ministara, ml Ih Imamo u obilju kao kamenja u Dal-maciji.

Zar je pravedno, da toliki koji ;u tek nekoliko mjeseci vrllli službu ministra, primaju doživotnu mlnlstar-:ku plaću!! Tlm više, kad dobro zna-mo, da kroz ono vrijeme što proflvje-

Prva enciklika Sv. Oca Pape Pija XII. "Summi Pontificatus"

Enclklična Poslanica Presvetog Našeg Gospodina

PIJA Po Božjoj Providnosti

PAPE Xli Casnoj Braći

Patrij arsima, Primasima, Nadbiskupima, Biskupima i ostalim Ordinarijima

koji su u miru i zajednici s Apostolskom Stolicom

(Papin grb) PIO PAPA Xli Casna Braćo

Pozdrav i Apostolski Blagoslov Tajinstvenom svojom odredbom

Gospodin Nam je povjerio, bez ika-kve Naše zasluge, najuzvišenije do-stojanstvo i preteške brige Papinstva baš u godini, kad se navršuje četrdeselgodišnjica posvete čovječanstva Presvetom Srcu Otkupitelja, koju je po svemu svijetu odredio Naš neu-mrle uspomene Predšasn ik, Lav Xlii., p ri izmaku proš loga vijeka, na pragu Svete Godine.

S kakvom radošću, ganućem i svesrdnom privolom primismo tada kao nebeskoga glasnika lu Encikliku »Annum Sacrum« [Acta Leonis, sv. XIX. str. 71 J baš , kad Nam je kao mladomisniku pred oltarom bilo doz-voljeno re ći: Pristupit ću k oltaru Bo-žjem (Ps. 52, 4). l s kojim žarkim o-duševljenjem sjedinismo Naše srce s mislima i namjerama, koj e su nadah-njivale i vodile onu zaista providen-cijalnu odredbu Pape, koji je s tako dubokom pronicavo.šć u poznavao po-trebe i rane, javne i skrovite, svoga vremena ! Kako dakle da ne osjetimo danas veliku harnost naprama Božjoj Providnost i, koja je htjela, da prva godina Našega pontifikata koincid ira s tako dragom i važnom uspomenom prve godine Našega svećeništva, te kako da s radošću ne prihvatimo o-vu zgodu, da od štovanja »KralJa kra-ljeva i Gospodara gospodara

nRANA 2. BROJ 45. ~>KATOLIKcc

ŽIVOT SC KVOM Crkveni kalendar

l c svijetu,

povuče e u pu tinju , tc . e sav Bogu po-

vcti . Ldno je 1111 goloj zem lji, u b runn

mu bi ju ' e di vlja trn va. mro je g. 559.

GRAĐANI SMO NEBAJ

-----..., Zalosni

.... . casov1 Zn los ni ča ovi su čes ti : nalaze po-

jedince, a li i obitelji, zajedn ice i narode.

l~

~t . (ju

... I.Štg ie\'·

tO til

BROJ 45.

Širom svijeta REKON TRUK !JA TALlJ K

VLADE. 31. pr. mj. izvršene su važne pro-mjene u talijan koj vladi, kao i na vi ol..im mj tjma u talijanskoj voj ci i fn ši tičkOJ stranci . Kraljev kim dekretom na prcdlog pred jcdnika vlado uvu žc.ne u o tuvke mi. nistrn korporacije Lnntini a, mini tra narodne kulture Alficria, mini trn zn devize i valu-te Guarnierin, ministra za poljodjelstvo i šu-me Ro sonia. ministra prometa Bcnnia, mi-nistra građevina Cobolli Giglia, državnO!! podtajnika zn voj ku i šefu generalštaba generala Pariania, drž. podtajnika zn avija-ciju generala Vollc i dr.i.. podtnjniko kod pred jedništvn vlude l\l cdici del V cella. Istim dekretom imenovani u zn m1m ·trn talijan ke Afrike faši tički general TcruL7i, za ministra korporacija do ad nji državni podtajnik R icoi, za mirustra narodne kultur.: bivši državni podtajnik Pavolini, za mini-stra deviza i valuta Riccardi, zn mjnistrn poljodjclj tva i šuma Tassinari, za mini~trn komunikacija dosadašnji podtajniik u istom ministarstvu Host Venturi, zn mini tra gra-đevina Serena, za državnog podtajnika zn voj ku gcnenil Soddu, za državnog podtat· nika za avijaciju general Pricolo, za držav. nog podtajnika kod predsjcdn'~tva vlade sa-dašnji šef generalštaba fašističke mjlicije general Russo, zn državnog podtajnika kod ministar tva šuma Nanini i za državnog podtajnika u mrmsto.r tvu komunikn cij:t Lombraso. Za 'efa glavnog generalštaba 1· menovan je maršal Graziani. Uz ove pro-mjene u vladi podnio je ostavku i dosadašnji tajnik fašističke stranke Staracc. Za tajnika fašističke stranke postavljen je jedan c d najagilnijih prvaka fašističke tran kc Ettore Muti. Ova rekonstrukcija ruje zahvatila četiri najvažnija min istarska resora. U vladi su i dalje ostali mirustar vanjskih po lova Ciano, ministar pravde Grandi, mim tar prosvjete Bottai i ministar financilja Thnon di Revel. Reuter u svom izvje taju iz Rima ističe, da su uklonjene ličnosti, koje su sc smatrale pristašama njemačke politike. V~ćina stranih promatrača ističe, da su ličnosti. koje su smatrane zagovornjcima nje-mačke politike morale biti uklof\icnc sa svojih položaja kako sc ni na koji nn~in ne bi ugrožavala Mussolinijeva želja da sa-čuva neutralnost Italije u europskom ratu. Talijanska pak štampa ističe , da su ove promjene izvršene u duhu današnjih po-treba.

NOVA TESKA SITUACIJA FI SKE. Fjnska vlada odlučila je nastaviti prego-vore s Rusijom, usprkos Molotovljcvog go-vora, koji donekle znači prijetnju Finskoj. Općenito sc rru sll, da je taj govor stvorio novu delikatnu situaciju. Ministar vanjskih poslova iz.javio je: " Glavna opasno t nal az i se sada u činjenici, da je ruski pres ti ž s ta v-ljen u pitanje. « - Finski nacionalni junak gcneralfeldmaršal Manncrheim dobjo je dik-tatorske ovlasti za slučaj, da F.nska bude morala ući u rat.

HITLER CE PREUZETI ZAPOVJED-NISTVO. Kako javlJa Raruo London, misli se, da će Hitler osobno preuzeti zapovjed-ništvo u ralrum operacijama na zapadnoj fronti. Prema vijesLima, koje su u London stigle, Njemačka je koncentrirala 80 ruvizij:1 između Sjevernog mora i švicarske granice. Govori se, da će general von Keitel zamije-niti generala von Brauchitscha na položaju vrhovnoga zapovjednika njemačke vojske.

će na taj dan stvorena odluka, da to što prije bude, pa da još ove jeseni i zime usporedo s početkom procesa o knnoniza-CtJt bl. Nikole Tavilića bude postignuto to, da ne bude nijedne hrvatske crkve bez njegove slike, kipa ili oltara. K tomu će na blagdan bl. Nikole Tavilića najveće nastojanje biti usredotočeno u tome, da se među hrvatski narod raširi više stotina tisuća sličica toga hrvatskog Blaženika.

»ZA STARE PRA VICE« naslov je knjižici, što ju je napisao Stjepan G o r u-p i ć, a izdana je nakladom »Jeronimskog Svijetla« kao knjižica po dinar. U knjiži-ci ima više slika i zemljovid. - Pisac pe-dagog dobrim pučkim stilom i zanimivo prikazuje seljački socijalni pokret u Hr-vatskoj od 16. vijeka, u kojemu je cen-tralno lice Matija Gubec. Populariziraju se tu rezultati novijih istraživanja i pokazu-je: kako je kod seljačkog ustanka gorl. 1573. surljelovalo seosko svećenstvo, te kakvu je ulogu imao tadanji ban biskup Drašković. Važna je konstatacija, kako je seljački pokret već tada imao temeljna obilježja današnjice: reakciju protiv na-metnutog tuđeg društvenog poretka, a traženje starih hrvatskih (autohtonih) pra-

vica.

•K.A TOLIK«

ZaRljučci biskupsRih honferencija (Razmatran je položaj katoličke Crkve nakon valnlh promjena u zemlji _ Upozorenje na razorne struje - Vjera u odgoju mladefl, održavanje blagdana, !kolsko pitanje, Iseljenici l pobijanje nepismenosti - Pripreme za

hrvatski jubilej)

27. X. prije podne zaključen je rad plenarnoga sastanka Biskupskih konferencija. Polom se pristupilo redi-giranju saopćenj a za javnost o pred-metima raspravljanja, pa je poslije podne iz Predsjedn ištva biskupskih konferenci ja izdano ovo saopćenje s p lenarnih biskupskih konferencija ka-toličkog episkopata održanih u Zagre-bu od 24. do 27. listopada 1939. go-dine:

1. Katolički Episkopa! na ovogo-dišnjim konferencijama uzeo je u razmatranje polo,žaj k atol ičke Crkve nakon važnih promjena što su nasta-le u Jugoslavi j i i stvorio potrebne za-klj u čke za dobro kato l ičke Crkve.

2. Ka t olički se Episkopa! raduje dosadašnjim uspjes ima hrvatskog na-roda, uvjeren da je nače l o pravde i istinske slobode najbolje jamstvo pra-vog građanskog poretka u svakom narodu.

Katolički Episkopa! p oziva svoje vjernike, da ne bi nasjeda li ag itato-rima dobro poznate razorne struje, koja nasto j i da mukom dosada stečena p rava izrabi za svoje tamne svr-he.

3. Kato l ički Episkopa! ističe, da je pravi i potpuni odgoj mladeži ne-

moguć bez vjere te smatra, da se odgojne organizacije za katolike ima-du otvoreno nadahnjivati /katoličkim načelima.

4. Katolički Episkopa! sa žalje-nj.em konstatira, da se u mnogim mje-sltma ne poštuj u nedjelja i zapovje-dani blagdani, nego se oskvrnjuju nedopuštenim radom te očekuje od nadležne vlasti, da će točno primje-ni ivati zakonske propise o obustavi rada u svetačne dane.

5. Katol ički Episkopa! svestrano se pozabavio školskim pitanjima u Banovini Hrvatskoj i u Državi.

6. Ka tolički Episkopa! raspravljao je i o pilanju naših iseljenika i stvorio potrebne zak l jučke.

7. Ka t olički Episkopa! preporučuje svećenicima i katoličkim organiza-cijama da podupru akciju nacionalnih društava za pobijanje nepismenosti.

8. Hrvatski biskupi u vezi sa svo-jo": poslanicom o 1300. godišnjici prvth veza Hrvata sa Svetom Stoli-com, donijeli su konkrelne zaključke o p raktičnoj pripremi za dostojnu pro-slavu loga jubileja. Osobita će se paž-nja posvetili obnovi obiteljskog živo-ta u kršćanskom duhu.

Tko je kriv za krv na zagrebačkom sveučilištu? Izmedu jugomarksista i hrvatskih vcu-

čilištaraca na zagrebačkom sveučilištu do~lo je prošlih dana do krvavog obračunavanJa.

Zagrebačka :ro llrvar ska Straža« od 26 pr. mj. tim povodom u svom uvodniku, me-đu ostalim, piše ovo :

» crna n· ·akve sumnje, da će e svi razboriti i uistinu kulturni ljudi sloi.iti sa .svakim onim, .koji ustaje protiv krvavih obračunavanja na sveučilištu . emamo do-voljno riječi, da osudimo one, koji sveučilište pretvaraju u krvavo razbojište. U to· me vidimo žalosni znak dekadencije, prodor barbarstva u našu sredinu hrvatske tisućgodi nje zapadne i katoličke kulture ...

Sto sc dogodilo •jučer? J ača skupina mark ista uz poklike Staljinu i »Zagrebu - hrvatskoj Mo kvi c pokušala je zau1.eti sveučili te s ciljem, da bi tamo bez znanja sveuči l išni h via ti održali skupštinu, doni-jeli rezolucije u komunističkom smislu i na naše sveučilište možda izvje ili crvenu zastavu. Kod toga u do~li oboružani to-ljagama (Građan kn zaštita je zaplijenila više desetaka takvih toljaga, posve jednakih, ~to je očiti dokaz unaprijed sprcmljcnog na-padaja) a kažu i rcvolverima, napadajući svoje protivnik e, koji su bili iznenađeni, te sc njih dvadesetak, koji su se tu slučajno našli, moralo povu ći u prvi kat i tu izdri.nti pravu opsadu. Hrvatski sveučilištarci su nn jzvana pritekli u pomoć tc su uspjeli mar-ksiste stjerati u jedan za tvoreni hodn ik, tako da je Građanska zaštita, koja je u svcu-~ilište ušla dva čitava sata poslije početka sukoba, mogln nesmetano poapsiti do pe-deset marksista (od kojih velik dio uopće nisu Hrvati) i zaplijenili nj ihovo oružje. Od hrvatskih sveučilištaraca nij e nit'-o uapšcn, što je i pravo, jer su oni bili napadnuti te su branili sebe i čast hrvatskoga sveučilišta. Ako je bi lo ranjenih, svakako su odgovorni napadači, a ne napadnuti. Ranjenih je bilo i na jednoj i na drugoj strani .. .

Ne želimo se upuštati u ra pravu o tome, kako sc imaju držati hrvatski sveuči-

lištarc1 u slučaju, kad na sveučilište prodru u skupini četnici uz poklike Jeft~ću i li mar ksisti uz poklike Mo kvi i ta.IJinu s namjerom, da u imc hrvatskih sveuči li šta l a-ea u glavnom razni ne-Hrvati donose r~:zolucije po komandi Staljina i kod toga sc kao glavnim razlogom tuže batmom e želimo sc upuštati u raspravu o tome, da li će u tome luča j u hrvatski svcučihštarci ostali krštenih ruku. .. ili će po tu-pat i d rukčijc.

U ovom konkretnom slučaju je nJihov postupak ocijenila Hrvatska Gradska Za-~lita, koja je stigla na sveučilište poslije poziva sveučilišnih via t i pod vod tvom svoga glavnog zapovjednika g. Kovačevi ća ...

Hrvat ka Građanska Zaštita je na sveu · čilištu uap ila blizu pedeset naorui.anih ma r-ksista-napadača ... «

a drugom mjestu ~> Hrv. Srra:ac u istom broju još javlja, da »je na poziv aka-dcm kih vlasti đošao odred Hrv. građanske zaštite pod vodstvom samog zapovJed-nika g. Zvonimira Kovačevića . Hrvatski ;u sveučilištarci burno pozdravili zaštitnike i dočekali ih s »Lijepom našom•, dok su ih pak marksisti dočekali s bije om i jakim izrazima negodovanja. Zaštita je pretraWa marksiste, oduzela im oružje (tako i oko 20 jednako izrađenih batina!) , uhap ila ih i otpremila u policijskim kamionima . . . Tako je suradnja Hrvatske Građanske Zaštite, a-kadem kih vlasti i hrvatskih sveučilištarac:\ ugušila i likvidirala provokacije i teror mar-ks' ta raznih narodnosti ... Medu odvede-nim marksisti ma, odnosno :o Hrvatima-ljcvi-čarima c, nalazi se i velik broj Zidova, Srba i Slovenaca . . . Među tim marksistima ima i dojučcrašrtjih jugofnšista, kao i onih , ko-ji su se nedavno kao takvi osobito istaknu-li ... Hrvo.tsk.i svcučilištarci ... tražit će re-legiran je sa sveučilišta svi h onih, koji su organizirali i sudjelovali u jučerašnjim na-padajima.«

MJada Misa u Primoštenu Prošloga tjedna i more i vjetar pok:l-

znše nad Primoštenom svoju strašnu si lu Ali i nebesa pokazaše Primoštenu svoju rrulinu i blagost. Pdmoštcn je naime opet doživio lijepo mladomisnička slavlje.

Netom sc u subotu 28. X. u blizini mjesta pojavio parobrod, koji je vozio mla-domisnika, zvona s torr1;ja, na vrhu romnn-tJčnoga mjesta, zabrujiše i Primoštencima radosno doviknuše: Primoštenci , približuje vam se mladi Kristov svećenik, o. Atanazije J u r i n, dominikanac.

I sa svih stra.na, poput brze rijeke, na-rod je dohrlio do obale, da što prije ugle-da poslaruka neba, svoga Primoštenc:1. I kad je pristao parobrod, prvi je i:z.išao u-

susret i pozdravio mladomiSltikn domaći Žllpnik v l č. don Ivo G r g u re v . T netom ~e mladomisnik stupio na gru du djedova, srdačno ga je pozdravio sin njegova rođa-

ka ispod slavoluka. U svečanoj povorci, pod crkvenim barj acima, pođoše u crkvu, gdje se mladomisnik toplo zahvalio svoji m Pri-moštencima i zaželio, da f\jcgova prva -v~ta Zrtva donese svima blagoslov.

I svanuo je dan, žorko očekivan od mladorrusni.ka, od njegovih presretnih ro-d itelja i svih Pr~moštenacn. J ut rom su ob-laci sipali po zemlji tihu kišu, kao što su kas-nije mlad omisnikovc prošnje tajanstvenom rmlošću blnžilc ljud ke duše. Ali i nebo sc uzradovalo, razvedrilo, i žarko sunce zasja-lo. Ujutro su došli autom preč. don I. B j a ž i ć i don A. R n d i ć tc tri vlč. o. dominikanca: Anđclik Rab a d a n , 1:1rk•)· lin Pl a d o v n n i T oma š' e p n rovi i ć.

vcčanost se razviJala u voj svojoj lje-poti. Pred očinskjm okićcrum dvorom ml:l-domi nik sc oblači u svećeničko odijelo. I tu je bio pozdravljen od jedne djcvojč ic:c.

STRANA 3.

Procc~LJ•• e krenula u crkvu. Na crkvenim vraum a ponovno ga je unosno 1 ganutlJIVO poLdravl!a druga dJCV JČtca.

U svečanom triumfu, pod crkvenim .r.a-stavama, UL broJni kler, ut.. zvonjavu zvo-na, ut.. .r.vukovc h armom uma 1 akorde zbv. ra, mladomismk j., ~tupio pred podno/.Jc c.l-tara 1 za.pJevao SVOJ prv1 sretni ,. (i(orid . Zbor je na k.oru pjevao svečanu Misu, ko-ju je priprav1o, pratio i dingirao požrtvo 1111 kape! un vlč. don Martin K u s t e e.

Asistirali su: prcč. don Jerko J ur i n, koji je i bio otpremio mladom1snika u do-minikanski red, tc oo. dominikanci Rab a-d n n i P a d o v a n. Poslije Evanđelja progovorio je toplo, od &rca n:Ui lanjsk1 mladomisnik i vjerni mladomisnikov pri-jatelj iz prvih dann djetinJStva pošt. o. Ande! ik H u l j e v.

lladomismk je preko svoje svete ~i~e nagradio rod itelje, rodakc i ostale Kruhvm života, presvetom Euharistijom. A na svr-šetku podiJelio je voj prvi mladomi sni čki bl agoslov svima prisuLnima, koji su mu u znak .r.ahvalnosti ljubili posvećene ruke.

Mladomisnik JC primio veliki broj čestitaka i brzojava iz Dubrovnika, Zagreba,

p li tn, ibcmkn i mnogih drugih gradova, koJi su za ručkom, poslije srdačnih nazdra-vica, bili pročitani .

Poslije podne je mladorrusnik u župskoj crkvi održao pobožnost i blagoslov.

avcčer su Križari u Katoličkom Do-mu. u počast mladomisnika, održali svečanu akademiju, na kojoj je svirao tambura~k i zbor i pjevao četvcroglasni zbor. Još se osobito svidio igrokaz u tri čina »Gospo· din zove« od Vojmira Corića, koji je uzet iz misionarskoga bosanskog života Bl. , i-kole Tav i lića .

Vanjska je svečanost svršla, a vjer;ki osjeća,j, zanos i plodovi duha ostat (.e tro.jru.

Iz naših krajeva IZJAVA GE E RALA TARTAGLlE

O ASEM ORUZ !STVU. Zagrebački »Hr-varski Dnevnik« od 24. pr. mj. donosi: ,. za-povjednik oružničke brigade banovine Hr-vatske general Kvintilijan Tartaglia dao je novtnanma jednu vrlo značajnu izjavu. To je tako mudra izjava, da će je pozdraviti svatko, tko pošteno misli, tim više, što do sada još nikada nismo čuli ovakvih riječ i iz usta jednog zapovjednika oružništva. General Tartaglia je naročito istaknuo, :tda se svi organi žandarmerije na podru čju ba-no vine H rvatske moraju pokoravari i vršiti

sve naloge bana Hrvatske, koji je šef slut-

bene vlasri.« adalje je svoj program ocr· tao ovako: " voj budući rad kao zapovjed-nik žandarmerijske brigade banovine Hr-vat ke zami'ljam tako, dn ću nastojati, da se podigne autoritet vlasti i to pomoću ~uradnje s narodom, koji treba u žanda rme-riji vidjeti svojeg tvarnog čuvara i za-štitnika ne samo osobne sigurnosti, već ta-kođer imovine. U svom radu i nastojanju tražit ću od svojih podčinjenih bezuvjetnu t aktičnost, korektnost i objektivno postu-panje i ponašanje s narodom, zatim da savjesno vrše službu u okviru zakona, da se klone oso bruh pobuda i i kazivanja bilo impa-~ija , bilo antipauija.1prema pojcruncima. Traži t ću, da e suzbijaju svi onj. koji ugrožavaju si-gurnost građana i ruše mir tc snagu društve-nog i državnog poretka. Isto ću rako ene•-gično suzbijati sve man e podredenih , knQ

što su pijanstvo, /akoum rwsr. vrijedanje i

z/osravljanje naroda, jer se rime ruši ug/pe/

n e sam o ustanove kao takve, nego i cijele

državne vlasti. Nas tojat ću podići moral,

nastavu, disciplinu i vojnički dull rako, du

se sve sile iskoriste, da :.andarmerija 11 l>a·

novini Hrvatskoj bude na uzornoj vi ini,

kako bi se na ovaj način povratio 11 punom

smislu riječi autoritet žandarmerije i držllv-n e vlasti«. Prvi put dakle tiedan i ok~ funkcionar oružništva priznaje dostatkc, koje treba odstraniti. više dogoditi, da objoktivni

manc i ne-e smije se

sud prelazi

preko izvida žandarmerije zato, jer se na raspravi dokaže, da su razni i kazi i pri· znanja davani pod pritiskom i zlostavama, kao što je to do sada bilo ne samo u po-lltičkim, nego i u običnim kaznenim pro-cesima. Ovakav duh, koji je navijestio ge-neral Tartaglia, treba vladati ne samo u oružništvu, nego i u redar tvu , jer će sa-mo tako i oružništvo i redarstvo izvr iti voju dužno t. cka takav duh zavlada u

cijelom orllžništvu u dr1.nvnoj zajednici.« POR Z 1'-'l VL Ol t JH TR

KA Z E T KE IZBORE. Prema sporazumu izm tlu vladinih grupa dobit će JRZ, uklj u čivši kandidate !!!!. l ak irno-vića (2) i dra Laze \ nrko,vića (2), 29 senatora, H ll, srpski zcmljorndnici 4. n D 3.

STRA NA 4.

KA DIDAT KA Ll T z JZBORR C ATOIA HRVAT KOJ. Knndidnlsk,l

ltsta vl cHitnlll kru gova L:tl Banovinu llrvnt-ku a t