nevevijev komentar 40 hadisa - nevevijev oment 40 a 6 poznatiji izbor te vrste je manja zbirka koju

Download NEVEVIJEV KOMENTAR 40 HADISA - NEVEVIJEV OMENT 40 A 6 poznatiji izbor te vrste je manja zbirka koju

Post on 30-Aug-2019

8 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • NEVEVIJEV KOMENTAR 40 HADISA

  • NEVEVIJEV KOMENTAR 40 HADISA

    Autor: IMAM NEVEVINaslov originala: AL-ARBANA AL-NAWAWIYYAHUrednik: ASIM SMAJLOVIPrijevod: HAFIZ NEDAD HASANOVI; MR. SENAD HALITOVIRecenzija: REISU-L-ULEMA, DR. HUSEIN KAVAZOVILektura: MIDHAT KASAPRedaktura prijevoda: HAFIZ DR. KENAN MUSI; DR. MUSTAFA PRLJAADTP i dizajn naslovne: ASIM BILIIzdava: UDRUENJE ILMIJJE ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I HERCEGOVINI, SARAJEVO;UDRUENJE GRAANA SVITANJE, SARAJEVOBroj izdanja: DRUGO IZDANJE

    CIP - Katalogizacija u publikaciji

    Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

    28-28-254

    NEVEVIJEV komentar 40 hadisa / Nevevi ; [prijevod Nedad Hasanovi, Senad Halitovi]. - Sarajevo : Udruenje Ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini : Udruenje graana Svitanje, 2018. - 215 str. ; 14 cm

    Prijevod djela: Al-arbaina al-Nawawiyyah. - Tekst na bos. i arap. jezi-ku. - Bibliografija i biljeke uz tekst

    ISBN 978-9958-801-21-1 (Udruenje Ilmijje Islamske zajednice u BiH)

    ISBN 978-9926-8208-3-1 (Udruenje Svitanje)

    COBISS.BH-ID 24856070

  • NEVEVIJEV KOMENTAR40 HADISA

    Imam Nevevi

    Sarajevo, 2018.

    DRUGO IZDANJE

  • SLOVO O HADISU

    5

    SLOVO O HADISU

    Hvaljen neka je Allah na pravi put Koji nas je upravio. Salavat i selam neka su na Muham-meda, s.a.v.s., donosioca asnoga Kur'ana i istog sunneta. Mir elimo i svako poto-vanje iskazujemo njegovoj istoj porodici i estitim ashabima, koji su mu se odazvali i koji su ga potpomogli.Oni su pamtili i prenosili rijei Poslanikove, s.a.v.s.. Znali su da su u njima riznice zna-nja o Stvoritelju, o njima samima, o ljudskoj prirodi i o svijetu koji ih okruuje. Hadisi su i pedagogija koja odgaja i usmjerava ljude jedne prema drugima, ne bi li bolji bili. Tako su ih muslimani razumijevali generacijama.U svakoj generaciji su muslimani nastojali dati svoj doprinos irenju istog sunneta. Pamtili su i zapisivali hadise, sastavljali zbir-ke i pisali komentare. Pored velikih zbirki, prije svih, Buharijine i Muslimove, pisani su i manji izbori od nekoliko desetina Poslani-kovih, s.a.v.s., izreka, s komentarima. Naj-

  • NEVEVIJEV KOMENTAR 40 HADISA

    6

    poznatiji izbor te vrste je manja zbirka koju je priredio imam Nevevi, poznata kao etr-deset Nevevijevih hadisa. Ta zbirka je inspi-racija mnogima koji su, ugledajui se na nju, sainili vlastite zbirke. Neke prate i opseni komentari, to je sluaj sa zbirkom Dami'u el-'ulum ve el-hikem Redeba el-Hanbelija.I bosanska ulema pokuava dati svoj dopri-nos hadiskoj nauci, prevoenjem hadiskih djela ili sastavljanjem manjih zbirki od e-trdeset ili pedeset hadisa s komentarom. To su, naprimjer, uinili dr. Adnan Silajdi i rahmetli Mehmed Handi. Na na jezik pretoeno je i glasovito djelo Muhameda bin Ebi Bekra Vrapca, u prijevodu hafiza emsudina Kavazovia, r.a.Ta djela, zajedno s Nevevijevom zbirkom od etrdeset hadisa, svojevrsni su priru-nik, kako za pojedinca tako i za svaku mu-slimansku kuu. Rijei poslanika Muham-meda, s.a.v.s., rijei su prijatelja, savjeti mu-draca koji nas poziva dobru i koji nas poziva da razmislimo i posluamo ono to je rekao.U ime muslimana Bosne i Hercegovine za-hvaljujem se plemenitim ljudima koji su do-prinijeli da ovo djelo bude iznova tampa-

  • SLOVO O HADISU

    7

    no i nae put do ruku, a nadam se i do srca mnogih italaca, naih mladih posebno.Allah je najbolji zatitnik i pun milosti!

    Sarajevo, 16.2.2017.Reisu-l-ulema, Husein Kavazovi

  • NEVEVIJEV KOMENTAR 40 HADISA

    8

    PREDGOVOR IMAMA NEVEVIJA

    Prenosimo od Alije ibn Ebi Taliba, Abdulla-ha ibn Mesuda, Muaza ibn Debela, Ebu Derdaa, Ibn Omera, Ibn Abbasa, Enesa ibn Malika, Ebu Hurejrea i Ebu Seida el-Hudrija, razliitim predajama (rivajetima), da je Alla-hov Poslanik, s.a.v.s., rekao:''Ko prenese za pamenje mome ummetu

    40 hadisa od vjere, Allah, delle delaluhu, e ga na Sudnjem danu proiviti u drutvu fakiha (pravnika) i uleme.''1

    U predaji Ebu Derdaa stoji: ''Ja u mu na Sudnjem danu biti zagovornik (efadija) i svjedok'', a u predaji Ibn Mesuda: ''Bit e mu reeno: Ui na koja vrata (Denneta) hoe.''U predaji Ibn Omera: ''Bit e upisan u dru-tvo uleme, a proivljen u drutvu ehida.''

    1 Hadis biljee Ibn Hibban u El-Medruhunu (I/124) i Ibn Addi u El-Kamilu (I/230) posredstvom Ibn Abba-sa. V.: Ilel ed-Darekutni, VI/93) i Et-Telhisu-l-habir Ibn Hadera el-Askalanija (III/93).

  • 9

    SLOVO O HADISU

    Svi hafizi hadisa, hadiski eksperti, pak, slau se da su sve predaje ovog hadisa da'if (sla-be).Islamski uenjaci su o ovome (40 hadisa) napisali mnoga djela, skoro da im se broj ne zna, a meu prvima je bio Abdullah ibn Mu-barek, Muhamed ibn Eslem Tusi, Hasan ibn Sufjan Nesai, Ebu Bekr Adurri, Ebu Bekr Muhammed ibn Ibrahim Asfehani, Darekut-ni, Hakim, Ebu Nuajm, Ebu Abdurrahman Sulemi, Ebu Seid Malini, Ebu Osman Sabu-ni, Muhammed Ensari, Ebu Bekr Bejheki i mnogi drugi iz prvih i potonjih generacija. Klanjao sam istiharu i donio odluku da saku-pim 40 hadisa slijedei spomenute imame i uenjake i velikane islama.Islamski uenjaci sloni su da je dozvoljeno postupiti po slabom hadisu kada se radi o dobrovoljnim lijepim djelima, ali i pored toga ne oslanjam se na spomenuti hadis o vrijednosti prenoenja 40 hadisa, nego na Poslanikove, s.a.v.s., rijei u vjerodostojnim (sahih) predajama: ''Neka oni koji su prisut-ni prenesu onima koji su odsutni''2 i: ''Neka

    2 Hadis je vjerodostojan (sahih), biljei ga Buhari u poglavlju o hadu (Fethu-l-Bari, 1741), te Muslim u po-

  • NEVEVIJEV KOMENTAR 40 HADISA

    10

    Allah svijetlim uini lice onome ko uje moje rijei, shvati ih i prenese onako kako ih je uo.''3

    Neki uenjaci sakupljali su hadise u vezi s teorijskim uenjima vjere (akaid), neki iz oblasti fikha, trei pak samo hadise koji se odnose na dihad, etvrti ono to se odnosi na sustezanje od zamamnosti ovoga svije-ta (zuhd), neki opet hadise koji govore o lijepom ponaanju (ahlak), a sve su to bile njihove dobre namjere, Allah neka je zado-voljan sa svima njima.to se mene tie, donio sam odluku da sa-kupim 40 hadisa koji e biti vaniji od svih spomenutih, naime 40 hadisa koji e obje-diniti sve spomenuto. Svaki od hadisa ujed-no je i jedno od osnovnih pravila ove vjere. Islamski uenjaci neke od tih hadisa opisuju kao hadise na kojima se temelji vjera islam, ili kao pola islama, ili treina, i slino tome.glavlju o kasami (Abdulbaki, 1769) posredstvom Ebu Bekreta.3 Hadis je vjerodostojan (sahih), biljei ga Tirmizi u poglavlju o znanju (3658), te Ibn Made u Mukaddimi (232) posredstvom Ibn Mesuda, dok ga Ebu Davud, u poglavlju o znanju (3660) biljei posredstvom Zejda ibn Sabita.

  • SLOVO O HADISU

    11

    Birajui hadise uzeo sam za pravilo i obave-zu da to budu samo vjerodostojni hadisi od kojih se veina nalazi u dva sahiha (Buharija i Muslim). Hadise sam navodio bez seneda (niza prenosilaca) kako bi se lake pamtili i time korist za itaoce bila vea.Svako ko tei ahiretu trebalo bi da zna za ove hadise i naui ih, jer oni sadre temelje ove vjere, i ukazuju na ono to vodi potpu-noj pokornosti, a to e primijetiti svako ko promisli o tome.Na Allaha se oslanjam i Njemu preputam svoje stanje; neka Mu je svaka hvala i za-hvala a uspjeh se postie samo uz Allahovu pomo.

  • PRVI HADIS

    13

    PRVI HADIS

    :

    :

    .

    Od Emiru-l-mu'minina, Zapovjednika vjer-nika, Omera ibn Hattaba, Allah neka je sa njim zadovoljan, prenosi se da je rekao: uo sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kad je rekao: 'Djela se vrjednuju prema namjera-ma. Svakom ovjeku pripada samo ono to je namjeravao. Pa ko je uinio hidru (ko se preselio iz jednog mjesta u drugo) radi Alla-ha i Njegova Poslanika hidra mu je Allahu i Njegovu Poslaniku, a ko ju je uinio radi neke ovosvjetske koristi, ili da se oeni, njegova hidra e biti onome emu je preselio.4

    4 Buhari, 1; Muslim, 1907.

  • NEVEVIJEV KOMENTAR 40 HADISA

    14

    Tumaenje vrijednosti hadisa

    Ovaj hadis ukazuje da je nijjet, namjera, mjerilo za ispravnost djela, pa ako namje-ra bude dobra bit e dobro i djelo, a ako namjera ne bude dobra nee biti dobro ni djelo. Odreeno djelo moe se initi s jednom od sljedeih namjera:1. Iz straha od Allaha; to je ibadet robova.2. Teei Dennetu i nagradi; to je ibadet tr-govaca.3. Iz stida od Allaha iz pobonosti i zahva-le; unato tome izvrilac smatra da njegovo djelo nije potpuno, a srce mu se pribojava da li e biti primljeno. To je ibadet slobodnih. Na takav ibadet ukazuje Poslanik, s.a.v.s.. Aia, Allah neka je sa njom zadovoljan, jed-nom je prilikom, poto su mu nou dok je klanjao bile otekle noge, rekla: O, Allahov Poslanie, zar sebe optereuje ovako, a Allah ti je oprostio ono to si uinio i ono to e uiniti!? Na to joj je on rekao: Pa, zar da ne budem zahvalan rob?5

    U vezi s moguim pitanjem o tome da li je 5 Buhari, 4837; Muslim, 2820.

  • PRVI HADIS

    15

    bolji ibadet sa strahom ili ibadet s nadom, imam Gazali, Allah mu se smilovao, rekao je: Ibadet s nadom je bolji zato to iz nade nastaje ljubav, a iz straha beznae.Ove tri podjele odnose se na iskrene, ali znaj da se i u sluaju iskrenosti mogu javiti prepreke, kao npr. u sluaju divljenja vlasti-tom djelu. Ako se neko pone diviti svome djelu, to e mu djelo propasti; isto tako, ako se neko uzoholi zbog djela koje je uinio, to djelo e mu propasti.U sluaju onog ko ibadet bude inio trae-i i dunjaluk i ahiret, neki uenjaci smatraju da se njegov ibadet u tom sluaju odbacu-je. Dokaz za to je hadisi-kudsi, gdje Uzvi-eni Allah kae: Ja ne ovisim o ortacima, pa ko uini neko djelo u ime nekog drugog mimo Mene, Ja se ograujem od njega.6 To je stav i Harisa el-Muhasibija, koji u knjizi Er-Riaje kae: Iskrenost je da svojom po-kornou eli samo Njegovo zadovoljstvo i da na umu nema nikog drugog osim Nje-ga. Dvije su mogunosti:

    6 Muslim, 2985.