nekad golet, danas šuma

Časopis za popularizaciju šumarstva n Broj 190 n Godina XV. n Zagreb, listopad 2012. n ISSN 1330 – 6480

Prvo zlato za Hrvatsku Nekad golet, danas šumaZnačajni potencijali biomase Hrvatskih šuma

Elementarna nepogoda – suša u Hrvatskoj

mjesečnik »Hrvatske šume« n Izdavač: »Hrvatske šume« d.o.o. zagreb n Predsjednik Uprave: ivan pavelić n Glavni urednik: Goran vincenc n Novinari: irena Devčić, marija Glavaš, vesna pleše, ivica tomić i Goran vincenc n Uređivački odbor: predsjednik Branko

meštrić, ivan Hodić, mladen slunjski, Herbert Krauthaker, Čedomir Križmanić, Željka Bakran n Adresa redakcije: lj. F. vukotinovića 2, zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 n e-mail: [email protected], [email protected]

uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: skriven u kori, Marinko Bošnjaković n Zadnja stranica: posljednja šansa, Marinko Bošnjaković

Grafičko oblikovanje: milivoj milić n Tisak: intergrafika ttŽ d.o.o., zagreb, Bistranska 19

Naklada: 6200 kom

cjENiK oGlasNoG prostora n Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. n Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti). n U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

3 Posljedice suše u Spačvi

5 Prokletstvo Crne kraljice

6 Vranskom jezeru prijeti slana voda iz mora

8 Hrvatskoj zlato na Svjetskom prvenstvu šumarskih radnika u Bjelorusiji

11 Nesavjesni građani i dalje zagađuju šume

12 Znanstvena elita u Ivanić Gradu

14 Značajni potencijali biomase Hrvatskih šuma

16 Festival šuma u našičkom parku

17 Slovački šumari posjetili Gorski kotar

18 Predsjednik Josipović i ministar Jakovina posjetili štand Hrvatskih šuma

19 Akcija čišćenja Park šume Šijana

Ispitani godišnji planovi gospodarenja

20 Program gospodarenja za “Pleterničke šume”

21 Bogata povijest i šumarska prošlost

u ov

om b

roju

impr

essu

m

24 Jesu li kazne za izazivanje požara premale?!

25 Svaki čovjek bi trebao posaditi 10.000 stabala

28 Ratovi i razni vlasnici opustošili bosanske šume

30 Mlječike (Euphorbia)

32 Nekad golet, danas šuma

34 Primjena propisa kod izvlačenja, prijevoza i utovara drva

35 Novi udžbenik za stručnjake i studente

36 Lijek za mnoge bolesti

Balet na vodi

38 Žuti gavez (Symphytum tuberosum)

39 Skupljanje hrane za hladne dane

41 Šuma na pokretnim pješčanim dinama

42 Računalna aplikacija u svrhu suvremenog komuniciranja

43 Tko će s nama u šumicu? – Projekt Hrvatske šume 2012./2013.

28Mala enciklopedija šumarstvaMlječike (Euphorbia)

Posljedice suše u Spačvi

elem

enta

rna

nep

ogod

a

Tekst ■ foto: Darko Posarić

Od prve polovice lipnja kiša praktično više nije ni pada-

la. Ti podatci sami po sebi su već strašni i zabrinjavaju-

ći. No, ima li se na umu i to kolike su bile temperature

zraka i tla kroz čitavo ljeto te kolikom je snagom sunce

pržilo izmučenu vegetaciju, dolazimo do spoznaje o početku mogu-

ćih katastrofalnih posljedica. Mnoge od njih već se vide, a kako će se

stanje dalje razvijati nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti.

Prve vidljive posljedice manjka obori-

na pokazale su se jesenas tijekom obnove

starih hrastika. Žir, koji je 2011. urodio

drugu godinu zaredom, nakon unosa u sa-

stojine većinom je proklijao, ali zbog velike

suhoće klice nisu uspjele uspostaviti kon-

takt s tlom i ogroman broj ih se već tada

posušio. U proljeće je slika na pomladnim

površinama bila zabrinjavajuća. Nicanje je

bilo vrlo slabo. Tek nakon kiša, u travnju

i svibnju, uspjeli su proklijati žirovi koji

su prošle jeseni ostali zatvoreni, a nicanje

biljaka je produženo do duboko u srpanj.

Ukupan broj izniklih biljaka po jedinici

površine prema prvim prebrojavanjima

daleko je manji od uobičajenog, uzevši u

obzir količinu iz uroda i dodatno unesene

količine žira.

Druga vidljiva posljedica je sušenje

biljaka. Njime su pogođene sve biljke u svim razvojnim stadijima.

Najveće štete nastale su na sadnicama posađenima zimus, koje su,

osim šoka od presadnje, pretrpile i strahovitu sušu i vrućinu te ih

je većina odumrla. Najviše ih se sačuvalo u zonama koje su nakon

sadnje obrasle visokom i bujnom vegetacijom zeljastih biljaka koje

su ih štitile od utjecaja suncožara. Hrastov ponik na pomlađenim

površinama također se počeo sušiti, a prosječna šteta je prema bro-

janju živih i suhih biljaka na uzorku iznosila 9 % suhih biljaka u

drugoj polovici kolovoza. Početkom rujna biljke su bile u još gorem

stanju i bilo je vidljivo da je sušenje još više uznapredovalo. Suhe

biljke pojavile su se tijekom kolovoza i u pomlatcima, mladicima,

koljicima, mladim, srednjedobnim i starim sastojinama. Neke biljke

imaju po jednu ili nekoliko suhih grana,

dok su neke potpuno osušene.

Što se tiče zona sušenja, ono je, kao i do-

sad, intenzivnije na nižim dijelovima tere-

na. U nizinama i područjima uz bare i ma-

nje vodotoke ugrožena su čitava područja,

u lošem su stanju ne samo sva stabla, nego

mjestimično i čitav sloj grmlja. Vegetacija

u tim zonama je prilagođena stalnom doti-

caju korijenovih sustava s vlagom u plićem

sloju tla, pa sad, kad se vlaga povukla u veli-

ku dubinu, biljke nemaju dovoljno (ili uop-

će) ponirućega korijenja kojim bi došle do

potrebnih količina vlage za preživljavanje.

Vjerojatno i struktura i vrsta tla na niskim

dijelovima terena pri ovakvoj suši tome ta-

kođer ni malo ne pogoduju.

Do sušenja je došlo najviše zbog nepo-

voljne i preduge kombinacije triju ekstre-

ma: iznimno visokih temperatura, jakoga suncožara i nezapamćeno-

ga manjka vode. Prema reakciji vrsta drveća čini se da je u najgorem

stanju poljski jasen. Od najmanjih biljaka do najstarijih stabala nije

rijetkost uočiti čitave skupine jasena potpuno skvrčenoga, sparuše-

noga i suhoga lista. Vjerojatno je to povezano s fi ziologijom ove vrste

Zemlja ispucala od suše

Broj 190 l Listopad 2012. HRVATSKE ŠUME 3

Ni najstariji ne pamte sušu poput

ovogodišnje koja je pogodila istočnu

Slavoniju. Još od početka ljeta 2011.

nebo kao da se zatvorilo nad ovim

dijelom zemlje. Čitavo ljeto, jesen i

zima prošle godine protekli su obilježeni

sušom i izrazitim manjkom oborina.

Takvo loše stanje nastavljeno je sve

do travnja ove godine. Od travnja do

početka lipnja kiša je tek nekoliko puta

pala. No, pravo značenje riječi suša

upoznali smo tek nakon toga.

SLAVONIJA

koja, rastući na niskim i uvijek vlažnim položajima, transpirira veli-

ku količinu vode preko lista. Budući da se podzemna voda spustila

do gotovo nedostupnih dubina, transpiracijom se gubilo više vode

nego li je korijen mogao povući i stabla su stradala. Od grmlja se prvi

počeo sušiti glog koji je dosta stradao, a od konca kolovoza u lošem

je stanju i svib. Od ostalih šumskih vrsta obični grab intenzivnije

žuti i smeđi još od početka kolovoza, ali ipak je mali broj potpuno

suhih biljaka. Većinom su mu grane ravnomjerno prošarane žutim

i smeđim lišćem, nekima gotovo potpuno. Brijestu i lipi su također

požutjeli i počeli smeđiti listovi na pojedinačnim granama i dijelovi-

ma krošnje, ali manje intenzivno nego grabu. Svuda se uočava pra-

vilnost da biljke na zaštićenijim položajima i u sjeni bolje podnose

ove ekstremne uvjete od onih izravno izloženih svakodnevnom sun-

cožaru. Najgore je što sadašnje stanje nije konačno i što se kalamiteti

velikih razmjera tek mogu očekivati.

Kakve bi se prognoze mogle dati? Odmah treba reći da nema

pouzdanih. No, neke se stvari mogu predvidjeti. Neke biljke koje su

odbacile dio listova i time smanjile transpiracijsku površinu, makar

sada vizualno izgledale i loše, moguće je da u proljeće iznova izlistaju

Suha jednogodišnja hrastova biljka

Čamci ostali na suhom nakon opadanja razine vode u rijeci

Suho korito rijeke Brežnice

i prežive. Nekima, s druge strane, sigurno neće biti spasa jer su već

odumrle. Međutim, sve biljke svih vrsta i svih dobi ove su godine

zbog ekstremnih uvjeta pretrpjele strahovit šok i stres. Treba imati na

umu da je ovo druga sušna godina zaredom. Sve one se od srpnja pa

nadalje bore za opstanak, za goli život! U toj borbi potrošile su svu

moguću hranu i sve rezerve što su ih imale. Zbog toga iscrpljivanja

iznimno su oslabile. Od sada će za njihovo preživljavanje svi utjecaji

igrati važnu ulogu: kakva će biti jesen, kakva zima, kakvo proljeće.

Iako temperature nisu nevažne, trenutno su najvažnije oborine. Bilo

bi jako dobro da veća količina oborina tijekom jeseni i zime podigne

razinu podzemne vode, te da proljeće bude kišno i povoljno. Ipak,

takav razvoj događaja teško je očekivati. Veća je vjerojatnost da će u

proljeće razine voda još uvijek biti niske, što će značiti novu borbu

za već umorne „igrače“. U ovim je uvjetima veliko pitanje i što je s

mikrofaunom tla, hoće li i u kolikoj brojnosti ti korisni mikroorga-

nizmi preživjeti nepovoljno razdoblje. Nadalje, preživljavanje bolesti

i štetnika također je značajno. Npr. mednjača, koja je u čitavom Spa-

čvanskom bazenu vrlo raširena, mogla bi u uvjetima jako oslabljelih

stabala biti vrlo opasna. S druge strane, ovi suhi uvjeti su i za njezino

širenje vjerojatno bili vrlo loši. No, moguće je da na proljeće neka

bolest ili štetnik bude u velikom potencijalu i nanese značajnu štetu.

Jer, tada će i manji stres za većinu stabala možda biti koban. Ono što

je izvjesno je da se naredne godine mogu, nažalost, očekivati najveća

sušenja. Čak i u slučaju idealnoga rasporeda oborina mnoga će iscr-

pljena stabla odumrijeti, a bude li nepovoljno razdoblje potrajalo i

dalje vjerojatno ćemo se suočiti s kalamitetima vrlo velikih razmjera.

No, kako je ranije navedeno, to se sa sigurnošću ne može progno-

zirati.

Uz to što vrlo nepovoljno djeluju na vegetaciju, suša i visoke tem-

perature imaju utjecaja na čitavu biocenozu šume. Divljač se veći

dio dana vrlo malo kreće, a hranu i vodu traže noću. Budući da

su mnogi vodotoci presušili, više se zadržavaju ondje gdje je voda

preostala. Hranu teško nalaze jer je u ovim uvjetima ima malo, pa

su sve jedinke uglavnom vrlo mršave. Riblji fond i životinje koje

se hrane ribom sigurno će biti reducirane uslijed vrlo nepovoljnih

okolnosti. Kukci vezani uz biljke koje cvatu ljeti će u velikoj mjeri

stradati jer nisu našli potrebnu hranu, budući da je cvatnja bila vrlo

skromna. Smanjenje broja kukaca uzrokovat će i smanjenje broja

njihovih konzumenata, koji neće nalaziti hranu u dovoljnoj mjeri, i

tako ukrug. Stvarne posljedice nepogode koja nas je snašla i njihov

utjecaj na sav živi svijet u Spačvi još će se dugo proučavati, ali sigur-

no je da će one biti brojne i značajne. Šumarima ostaje da intenzivno

prate razvoj događaja i u okviru zakonskih mogućnosti prilagode

šumskouzgojne zahvate trenutnom stanju sastojina te gdje god je

moguće umanje štetne posljedice suše na šumu. ■

4 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.

Tek

st ■

foto

: M

arij

a G

lava

š

Planet Zemlja razlikuje se od svih drugih u našem Sunče-

vom sustavu. Planet Zemlja ima vodu, a zahvaljujući vodi

Zemlja je živi planet. Zato što je voda preduvjet života,

zaštićena je Ustavom Republike Hrvatske. Zaštićena je i

Zakonom o šumama kroz više odredbi.

Šuma i voda međusobno se snažno prožimaju. Voda daje život

šumi, a šuma vodi omogućuje da kruži prirodom i neprestano se

obnavlja. Najčišća pitka voda na Zemlji upravo je izvorska šumska

voda. To je zato što ona kroz tlo prodire dublje i brže od bilo koje

druge i pri tome se pročišćava kroz korijenski sustav i listinac. Tako,

na primjer, bakterije u vlažnome šumskom tlu pretvaraju štetne ni-

trate u plinoviti dušik koji se onda umjesto u obližnje potoke i rijeke

otpušta u atmosferu. Mlada stabla su u stanju profi ltrirati gotovo sav

dušik i fosfor. Voda na Medvednici je čista jer nema industrijskih

postrojenja koja bi je zagađivala, a nema

ni većih obrađenih površina. Ona je kva-

litetna i zbog toga što su se šumari dobro

brinuli i brinu o šumama. Dokazano je

da je u zapuštenim sastojinama i kvaliteta

vode manja.

Osim šumara u svježoj izvorskoj vodi

od pamtivijeka uživaju lokalni stanovnici

i zagrebački izletnici. No ovog ljeta obi-

laskom nekih od izvora na području gos-

podarskih jedinica „Markuševačka gora“ i

„Sljeme – Medvedgradske šume“ uvjerili

smo se kako se prirodni poredak narušio.

Potok Bliznec na nekim je mjestima presušio i jasno se moglo vidjeti

blato na dnu korita. Čuveni izvor Adolfovac uz cestu je presušio, iz

Šumareva groba tek je sramežljivo kapalo ponešto vode. Od izvora

kod Stare lugarnice ni kap nije potekla iz slavine neko vrijeme, no

vode je bilo u susjednom koritu gdje su nekada napajali kirijaške ko-

nje. Niti kap nije pala ni kod uređenog izvora kod Lovačkog doma.

Od izvora koji pripadaju gospodarskoj jedinici „Sljeme – Medved-

gradske šume“ u dobrom su stanju bili jedino Kraljičin zdenac (mož-

da su neke legende istinite) i jezerce Tigrovo oko. Izvori na području

jedinice „Markuševačka gora“ u principu ne presušuju, ali je i tamo

dobrano pao nivo vode. Tako smo se uvjerili u snagu potoka Trnave

i njegovog pritoka Vidovca s izvorom. Voda je izbijala i na Jucinom

izvoru i iz Gorščice, uređenog izvora kod kojega je metalna cijev

zabijena u stijenu pa se razlijeva na šljunčanu stazu u šumi.

Osim presušenih izvora u kojima je

pao nivo vode promjene su bile vidljive

i na drveću. Voda i šuma su jedna duša,

a kada je voda nedostatna drveće se bori

svim sredstvima za svoj opstanak. Ono

što stablo najprije učini kada osjeti da mu

predstoji veliki manjak potrebne tekućine

je promjena kemijskog sastava u stanica-

ma, a iduće je zatvaranje puči. Apsorpcija

kroz korijenski sustav se povećava, počinje

iskorištavanje rezervnih hranjiva. Stanice u

lišću mogu ograničiti fotosintezu zbog pre-

ranog starenja lišća. Da lišće prerano stari,

Ovog ljeta baš kao da se probudio

zloduh Crne kraljice uz koju se veže

legenda o velikoj suši za koje su

presahnuli svi zdenci i vrela u okolici,

osim njezinog zdenca na Medvedgradu.

Legenda dalje kazuje kako je kraljica

narodu uskratila vodu pa ju je narod

prokleo, njezin izvor je presahnuo,

a pojavio se izvor usred šume.


Prokletstvo Crne kraljice

elem

enta

rna

nep

ogod

a

SUŠA NA MEDVEDNICI

Kraljičin zdenac

gubi klorofi l i opada, svi smo se ovog ljeta mogli osvjedočiti. Za

jake suše lišće može i ne mora izgubiti klorofi l ili vrijedne sastojke

pa na tlu bude i zelenog i lišća jesenjih boja. Svaka vrsta se ponaša

drugačije. Divlji kesten obično odbaci svo lišće, dok drijenovo osta-

je uvenulo na stablu. Najosjetljivije vrste su hrast, bagrem i topola,

vrlo osjetljive bukva, jasen, jela i smreka, dosta osjetljive grab, javor i

ariš, a manje osjetljive breza, brijest, lipa, bor i duglazija. Kod listača

može doći do uvijanja, smeđenja i otpadanja lišća, a kod četinjača

do žućenja ili smeđenja vrhova iglica. Također, četinjače će duže dr-

žati puči zatvorenima i kasnije odbaciti iglice. Najprije otpada lišće

s vrha krošnje, tj. ono do kojeg voda dopre najkasnije, osim toga

starije lišće otpada prije mlađeg. Što je krošnja izloženija suncu više

će lišća otpasti. Može doći i do stvaranja novog lišća, ali će ono biti

ili malobrojnije ili manje.

Izvor Gorščica na Markuševačkoj gori

Presušeni izvor kraj Lovačkog doma

Kod pojačanja suše može doći do izumiranja izbojaka, grančica

i grana u krošnjama. Kod korijenja suša uzrokuje stvaranje spored-

nih korijenčića blizu površine tla, što stablo postiže preraspodjelom

hranjiva u korist korijenovog sustava. Inače, bolje prolaze stabla koja

imaju širok korijenov sustav. Za suše se smanjuje rast u visinu i de-

bljinski prirast. Možemo zaključiti da je glavni razlog stradavanja ve-

getacije poremećaj u ravnoteži primanja vode iz tla i izbacivanja vode

putem transpiracije. Oporavak stabala ovisi o relativnoj vlazi, jačini

i trajanju suše. Potrebno je određeno vrijeme da se mehanizam foto-

sinteze vrati u normalu, a ako biljka to nije u stanju dolazi do ošte-

ćenja kloroplasta, puči i narušena je njihova mogućnost otvaranja

bez obzira na oporavljeni turgor u stanicama. Stabla koja su već bila

izložena stresu suše bolje je podnose od onih koja to nisu bila. Zbog

smanjenih rezervi hranjiva za trajanja suše povećava se predispozicija

stabala oboljevanju i napadima štetnih kukaca, a već oboljela stabla

još su ugroženija. Možemo reći da suša stvara bolesna stabla. Suša

nosi sa sobom i povećanu opasnost od šumskih požara, a tamo gdje

se nalaze nuklearna postrojenja i potencijalnu katastrofu. ■

Tekst ■ foto: Goran Vincenc

Ovih dana smo mogli čitati o velikim sušama koje

su ovo ljeto pogodile našu zemlju. Prilikom našeg

posjeta Dalmaciji mogli smo se uvjeriti u proble-

me koji su nastali niskim vodostajem u Vranskome

jezeru. Naime, na tom području čak tri godine nije pala prava

kiša, što je za posljedicu dovelo do niskog vodostaja, a samim

time i do povećanja saliniteta u jezeru, što je izazvalo pomor

ribe. Razina vode u kanalu prosika, koji spaja more sa jezerom,

je svega 15 centimetara zbog čega se more za vrijeme plime

ulijeva u jezero. No nas je zanimalo kako se to odrazilo na fl oru

i faunu u okolici. Šumama na obali jezera gospodare naše dvije

šumarije – Benkovac i Biograd na moru. Benkovac gospoda-

ri sjevernim djelom gdje su na povišenim položajima razvije-

ne šume hrasta crnike pomiješane sa brojnim biljnim vrstama,

koje su uglavnom u stadiju makije koja tek djelomično prelazi

u nisku šumu i na mjestima je neprohodna.

Južna pak strana pripada Šumariji Biograd gdje se nalaze

umjetno formirane šume alepskoga bora koje uglavnom sadrže

mali broj vrsta. Pored površina pod alepskim borom brojno je

zemljište obraslo šikarom i dračom, gdje se nalazi veliki broj

pravih mediteranskih vrsta.

– Šuma je navikla na sušu, a pored toga to su vrste koje do-

bro podnose nedostatak padalina. No suše su uzrokovale požare

zbog kojih je ove godine stradala velika površina makije i gariga

– govori nam Ana Katalinić iz Parka prirode Vransko jezero.

Ulaz u rezervat


Vranskom jezeru prijeti slana voda iz mora

SUŠA U DALMACIJI

elem

enta

rna

nep

ogod

a– Kod faune, pogotovo ptica, problemi su nastali zbog ne-

dostatka gniježđenja malog vranca i čaplje dangube. Pogotovo

je to vidljivo kod malog vranca koji na Vranskom jezeru ima

jedino stabilno gnjezdilište u Hrvatskoj. Njemu su potrebni po-

sebni uvjeti, a to su tršćak koji se nalazi iznad vode. S obzirom

da vode ove godine nije bilo, nije bilo ni uvjeta za gniježđenje

– naglasila je Katalinić pa nastavlja

– Južni dio jezera praktično se već pretvorio u more. Salinitet

mu je skočio na čak 17 promila, dok je normalna situacija 1 do

2 promila. Zbog cijele situacije namnožile su se fi toplanktonske

alge koje preko noći iscrpe sav kisik iz jezera, zbog čega stradava

riba – za kraj nam je rekla Katalinić.

Iako je sredinom rujna pala obilna kiša, vodostaj se podi-

gao tek za pet centimetara, jer teško je nadoknaditi ovako dug

period sušnog vremena. Ostaje nam samo nada da ćemo imati

kišovitu jesen i zimu, jer u protivnom, strah nas je i pomisliti

što bi sa Vranskim jezerom moglo biti idućeg ljeta. ■

Pored već poznatih problema sa požarima,

ove godine se šumari bore sa još jednom

nepogodom koja se najzornije može

primijetiti na našem najvećem jezeru –

Vranskom jezeru. Zbog suše je izrazito pala

razina jezerske vode, što je izazvalo cijeli

niz ekoloških problema. Niska razina je i u

kanalu Prosika koji spaja more sa jezerom,

zbog čega se more za vrijeme plime ulijeva

u jezero što dovodi to povećanog saliniteta

jezerske vode, a samim time i do pomora

slatkovodne ribe.

Voda se drastično povukla

Kanal Prosika spaja jezero sa morem


U tršćacima je sve manje vode

Hrvatskoj zlato na Svjetskom prvenstvu šumarskih radnika u Bjelorusiji

nat

jeca

nja

Tek

st ■

foto

: R

atko

Mat

oše

vić

Radi se o jednom od najboljih

rezultata u povijesti ove disci-

pline, u kojoj se, nažalost, još

uvijek kao svjetski rekord vodi

nerealan rezultat od 285 bodova ostvaren

1995. po drukčijem sustavu bodovanja.

Kada bi se taj rekord ponderirao prema

sadašnjem bodovanju, vjerojatno bi bio

lošiji od rezultata našeg Siniše koji bi

tada zajedno s Ole Kjaerom (Danska)

dijelio svjetski rekord. Bez obzira na to,

ostaje činjenica da je zlatna medalja u

Hrvatskoj, na čemu od srca čestitamo

Siniši, kao i cijeloj našoj ekipi koja je iza

toga rezultata stajala. Našu su momčad

sačinjavali Siniša Varga, Milan Ćorković,

Davor Ivanković i Predrag Šolaja (juni-

or), Mirko Balala kao tehnički vođa i

Sandrino Rac kao vođa ekipe. Radi se o

novoj generaciji sjekača UŠP Zagreb koja je svoju snagu pokazala

i na državnom prvenstvu i od koje se s razlogom može očekivati

još puno u budućnosti ovoga vrlo zanimljivog sporta.

Natjecanje se odvijalo u pet disci-

plina prema međunarodnim pravilima

koja se, uz poneku razliku, koriste i na

našim natjecanjima. Našim natjecatelji-

ma je pomalo odmogla činjenica da se

natjecanje odvijalo na trupcima bijelog

bora koji kod nas nije česta vrsta, te se

kao takav nije mogao koristiti za tre-

ninge. Zahvaljujući sponzorima, uspjeli

smo nabaviti nekoliko trupaca bijelog

bora, koji nažalost, nisu istih karakteri-

stika kao onaj iz bjeloruskog areala. Do-

datni problem je predstavljao i jak vjetar

za vrijeme obaranja stabla zbog čega su

podbacili rezultati u ovoj disciplini koja

donosi dosta bodova. Zbog toga, a i zbog

razmjernog neiskustva, ukupni rezultat

naše reprezentacije (22. mjesto) nije bio

baš vrhunski. Od naših rezultata treba

istaknuti i šesto mjesto i diplomu u disciplini štafeta, te osmo

mjesto našeg juniora Predraga Šolaje u ukupnom plasmanu koji

je do zadnje discipline bio u konkurenciji za medalju. U svakom

Hrvatska reprezentacija na svečanom otvaranju

U Raubichiju, Bjelorusija, je od 23. do

27. kolovoza 2012. održano jubilarno

30. svjetsko prvenstvo šumarskih radnika

na kojem je sudjelovalo više od stotinu

natjecatelja iz 28 zemalja. Ovo Svjetsko

prvenstvo je prije svega obilježila prva

zlatna medalja za Hrvatsku od njezine

samostalnosti za koju je zaslužan

državni prvak Siniša Varga (Šumarija

Lipovljani). On je briljantno izveo

disciplinu precizno prepiljivanje trupca

i s osvojenim 251 bodom u potpunosti

pomeo konkurenciju.

SJEKAČI

Nastavak na 10. stranici >>>>>8 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.

Postrojene reprezentacije

Siniša Varga u akciji Siniša Varga, najprecizniji svjetski sjekač

Svečano primanje Sjekačke reprezentacije

U lugarnici Krušak, Šumarija Velika Gorica, održano je svečano

primanje Hrvatske sjekačke reprezentacije od strane Uprave društva

Hrvatskih šuma d.o.o. Prisutnima se uvodnim riječima obratio vođa

ekipe Sandrino Rac, koji se zahvalio Upravi na velikoj pomoći koju

su imali od strane Hrvatskih šuma. Izbornik Mirko Balala opisao je

događaje u Bjelorusiji, te iznenađujuće, dao izbornički mandat na

raspolaganje Upravi društva, izrazivši nezadovoljstvo osvojenim 22.

mjestom. Predsjednik Uprave Ivan Pavelić odbio je ostavku, uz na-

pomenu kako je uvidio da je Svjetsko prvenstvo sjekača pravi sport

gdje se veliča znanje, sposobnost i pripremljenost sjekača, te da rezul-

tati mogu služiti na ponos Hrvatskim šumama koje se na ovaj način

promoviraju kao tvrtka. Sjekačima su uručeni i prigodni darovi, dok

je osvajač zlatne medalje u disciplini preciznog prereza, Siniša Varga,

dobio za svoja dostignuća sat sa posvetom. Izbornik Balala održao je i

foto-video prezentaciju ekspedici-

je Bjelorusija 2012.

Tom prilikom razgovarali smo

sa prvim osvajačem medalje za

samostalnu Hrvatsku, Sinišom

Vargom

Pred početak natjecanja za dis-ciplinu preciznog prereza, kakve ste upute dobili od izbornika?

– Nakon što smo uvidjeli da će

ukupni rezultat biti slab, dogovor

je bio da popravimo što se popraviti može. Taktika je bila da riskiramo

i da damo sve od sebe. Rezultat toga je bila zlatna medalja u toj dis-

ciplini.

Nakon što ste obavili svoj dio natjecanja, jeste li bili svjesni da ste napravili jedan od najboljih rezultata u povijesti?

– Nisam odmah bio svjestan. Za vrijeme natjecanja velika je kon-

centracija na sami rez, a tu je i adrenalin. U disciplini preciznog prer-

eza mora se puno riskirati da bi se došlo do rezultata. Druge discipline

se uglavnom svedu na onu staru, što napraviš, napraviš. Kod preciznog

prereza sve je u riziku.

Kakav je osjećaj slušati himnu na pobjedničkom postolju?– Sam osjećaj da ste po prvi puta napravili nešto za Hrvatsku je

fenomenalan. Podići se na pobjedničko postolje i slušati himnu

prekrasan je osjećaj, srce je u tom trenutku u potpunosti ispunjeno.

Reprezentativcima su uručeni prigodni darovi

Tekst ■ foto: Goran Vincenc


slučaju našim rezultatima, s obzirom na neiskustvo, možemo biti

zadovoljni, a zlatnom medaljom Siniše Varge presretni. Nadamo

se da se ta medalja u njegovim Lipovljanima dostojno proslavila.

Samo prvenstvo su naše bjeloruske kolege organizirale s puno

truda i ljubavi, no nažalost, međunarodno-političke okolnosti su

mnogima uzrokovale niz problema. Koliko god Bjelorusija bila

lijepa zemlja, krasnih šuma i prirode te vrlo gostoljubivih ljudi,

nažalost, najčešće je se gleda kroz prizmu političkih odnosa i nji-

hovog nedemokratskog režima koji kao da dolazi iz nekih starih

komunističkih vremena za koje smo mislili da su zauvijek iza nas.

Reprezentativci Hrvatske

Rezultati

Pojedinačno Zemlja Broj bodova1. Aleksandr Sokolov Rusija 1645

2. Jukka Perämäki Finska 1645

3. Urs Amstzutz Švicarska 1639

Ekipno

1. Finska 4806

2. Rusija 4785

3. Bjelorusija 4780

Iako se među šumarskim kolegama to nije moglo osjetiti, režim

pokazuje određeno nepovjerenje prema strancima, što uzroku-

je svojevrsnu izolaciju zemlje. Ako tome dodamo i birokratsku

krutost, ne čudi da su mnoge zemlje imale silne poteškoće pri

ulazu u zemlju, uvozu i izvozu opreme i komunikaciji. Nažalost,

kao tiha sjena se pojavilo i nesudjelovanje Švedske i Danske koje

je djelomično uzrokovano trenutnom diplomatskom krizom. No

bez obzira na politiku, duh zajedništva i kolegijalnosti je pobije-

dio te prvenstvom možemo u konačnici biti više nego zadovoljni.

U našoj maloj delegaciji se nalazio i Boris Pahanić (Uniko-

merc-Uvoz) te Ratko Matošević kao predstavnik Ialc-a. Od srca

zahvaljujemo i sponzorima Unikomerc–Uvoz, Šerif export-im-

port, Micros-com, Kurija i EL-PA koji su pomogli odlazak naše

ekipe na Svjetsko prvenstvo.

Sljedeće svjetsko prvenstvo nas 2014. godine očekuje u Brien-

zu, Švicarska, i s obzirom na ovu novu generaciju možemo očeki-

vati još pregršt ovako dobrih vijesti. ■


Šest mjeseci nakon akcije razoča-

rani revirnik iz Šumarije Kuti-

na, Dragutin Vagner, ustanovio

je da se jedna od očišćenih loka-

cija ponovno, postepeno pretvara u div-

lje odlagalište. Nekome je suviše teško

odnositi svoj otpad na za to predviđeno

mjesto u blizini pa je za početak polomio

drvenu tablu s natpisom „Zabranjeno

odlaganje otpada“ koju su postavile Hr-

vatske šume. Tako u šumskome predjelu

Levi u gospodarskoj jedinici Kutinske

nizinske šume ponovo postoji smetlište,

a oni koji bacaju otpad ponovno čine da

djeci koja žive u blizini i koja su i sama

sudjelovala u čišćenju, bude ugroženo

zdravlje, da budu okružena smradom i

pogledom na nešto ružno i odbojno.

Nedavnim obilaskom terena, revirnik

je u tom odbačenom otpadu ugledao

svježu svinjsku strvinu. Zato je nazvao

dva telefonska broja – komunalnog re-

Kao što smo već pisali, u Hrvatskoj je 23.

travnja provedena akcija sanacije divljih

odlagališta otpada u sklopu akcije „Zelena

čistka – jedan dan za čisti okoliš“, u svijetu

poznatija pod nazivom „Let' s do it!

World Cleanup 2012“. Pokrovitelj je bio

predsjednik Republike Hrvatske, dr. Ivo

Josipović, a inicijatori akcije udruga Žmergo.

Sudjelovale su 82 zemlje sa svih kontinenata.

U Hrvatskoj se čistila okolica 90 gradova

na 300 lokacija. Hrvatske šume i Hrvatsko

šumarsko društvo su bile aktivno uključene

kao jedan od partnera i kroz samo čišćenje

terena. Od ukupno 3500 tona skupljenog

otpada Hrvatske šume sa partnerima su

skupile više od 1700 tona.

Nesavjesni građani i dalje zagađuju šume

ekol

ogija

ŠEST MJESECI NAKON AKCIJE “ZELENA ČISTKA”

Ponovno formiranje smetlišta u Kutinskim nizinskim šumama

dara i veterinarsku stanicu. Komunalni

redar nije se odazvao, rečeno je da će biti

dostupan u ponedjeljak. Lokalna veteri-

narska stanica proslijedila je broj higije-

ničara koji je rekao strvinu pokupiti u

roku od dva sata, ali to se nije ostvarilo i

strvina je počela smrdjeti.

Srećom, to je jedina lokacija na po-

dručju kutinskih šuma na kojoj se stvari

vraćaju na staro, odnosno loše. Druge

lokacije na području gospodarske jedi-

nice Kutinske nizinske šume i Kutinske

prigorske šume ostale su nezagađene.

Vagner je zadovoljno ustvrdio kako je

iz kanala na području 74a odsjeka izne-

seno oko 80t otpada, a zadovoljni su i

djelatnici koji se brinu o gospodarskoj

jedinici Kutinske prigorske šume na čelu

s revirnikom Marijanom Borojevićem

koji više nemaju pogled na hrpe otpada

u šumskim predjelima Bukovac i Borik.

Tek

st ■

foto

: M

arij

a G

lava

š


Isplatio se rad vrijednih ruku brojne djece i mladih, članova Udruge

hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Kutina, članova DVD-a

Kutina-Selo i Mjesnih odbora Gojlo i Kletište i djelatnika Hrvatskih

voda, kutinskog Komunalnog servisa i jasno, Šumarije.

Kako je dobro i lijepo kada ti pogled puca na šljunčani put i vrbo-

vu šumu, a između nema nasipa sačinjenog od otpada i tako je na sve

tri čišćene lokacije to znaju djelatnici Šumarije Velika Gorica, točnije

oni koji brinu o gospodarskoj jedinici Savski Vrbaci. Revirnik Davo-

rin Sila zaključio je da kada bi se akcija ponovila i kada bi se očistila

i mjesta koja to još nisu, njegova bi jedinica bila potpuno očišćena.

Potrgana tabla s natpisom “Zabranjeno odlaganje otpada”

Ovdje su ležale tone otpada – Savski Vrbaci

A u Vrbacima su čišćene tri lokacije. Djelatnicima Šumarije ov-

dje su u pomoć pritekli predsjednik Hrvatskih šuma Ivan Pavelić i

član Uprave Ivan Ištok, direktor zavoda za šume Slovenije Jakša Jošt,

te poduzeća Turković d.o.o., VG čistoća, VG komunalac, Hrvatske

vode i lokalni DVD. Sjekači Hrvatskih šuma posjekli su zaraslo dr-

veće i tako je šumski predio Kosnica promijenio izgled i sada sve

izgleda uredno. Pojedinci tu i tamo bace otpad, ali su, izgleda, službe

zadužene za sanaciju na velikogoričkom području vrlo ažurne. Tako

su, nema dugo, na drugoj čišćenoj lokaciji u šumskome predjelu

Drenje Ščitarjevsko djelatnici Šumarije primijetili odbačene strvine

domaćih životinja. Veterinarska stanica „Popovsko Cerje“ je kao i

uvijek brzo reagirala i djelatnici iste uklonili su lešine. Na području

Velike Gorice ažurni su i komunalni redari pa prijave prosljeđuju na

sud gdje se prekršiteljima odrede novčane kazne.

Treća lokacija je šumski predio Strmec Bukevski – jedina na ko-

joj nije nestala drvena tabla Hrvatskih šuma s natpisom o zabrani

odlaganja otpada. Na sreću, na svakoj od goričkih lokacija ostale su

metalne table na kojima piše isto. Kome i zašto su trebale drvene

table ostaje zagonetka.

No, u cijeloj ovoj priči je bitno nepokolebljivo razmišljati i dje-

lovati na način na koji ljudi razmišljaju konstruktivno i nesebično.

Jasno im je da ako bace i jednu sitnicu mijenjaju lice okoliša na gore

i da će i njima samima biti ružnije svaki puta kada prođu tim mje-

stom. Ako počiste, okoliš će biti zdraviji i ljepši, jer kao što je kazala

jedna albanska sudionica akcije „Let' s do it!“ – stvaranje tisuća šuma

počiva u jednome žiru. ■

Ivanić Grad je odabran s razlogom jer baš tu, u šumi Žu-

tica u blizini grada, dabar je prvi puta vraćen na svoje

nekadašnje stanište. Naime, još 1992. godine započela su

istraživanja potencijalnih staništa za dabra kojeg tada nije

bilo u Hrvatskoj. Znanstvenici su uvidjeli, a što se poslije po-

kazalo ispravno, kako je šuma Žutica sa svojim vodotocima i

vodenim površinama idealna za reintroduciranje dabra. Rijeke

Lonja i Česma sa svojim starim rukavcima i novim tokovima,

mrtvicama i barama postale su mjesto nastanjivanja dabra koje

je trajalo od 1996. do 1998. godine. Paralelno, dabrovi su na-

stanjivani i u rikavce Drave kod Legrada. Nova staništa dabrovi

su izuzetno dobro prihvatili te su se uspješno počeli razmnoža-

vati, ali i neočekivano brzo širiti. Samo u posljednjih 15 godina

dabrovi su nastanili gotovo sve rijeke, rječice i potoke u slivovi-

ma rijeka Save, Drave i Mure te su se pored prikladnih lokalite-

ta u Hrvatskoj raširili na susjedne zemlje Bosnu i Hercegovinu,

Sloveniju, Mađarsku i Austriju.

Hrvatska je bila domaćin Šestom

međunarodnom simpoziju o dabru koji

se sredinom rujna održao u Ivanić Gradu.

Na Simpoziju je sudjelovalo više od 100

znanstvenika iz 25 zemalja koji su u tri dana

trajanja simpozija imali prilike razmijeniti

iskustva na polju introduciranja i gospodarenja

dabrom. Jedan od pokrovitelja skupa bile su i

Hrvatske šume.

Znanstvena elita u Ivanić Gradu

6. MEĐUNARODNI SIMPOZIJ O DABRU

Uspjeh Hrvatske u povratku dabra prepoznat je među znan-

stvenicima i stručnjacima iz cijeloga svijeta zbog čega je Hr-

vatskoj pripala čast organiziranja seminara. Baš o tome su u

uvodnim riječima na otvaranju na Otvorenom pučkom učilištu

u Ivanić Gradu govorili ministar zaštite okoliša i prirode Mi-

hael Zmailović, zatim prodekan Šumarskog fakulteta, dr. Jo-

sip Margaletić, glavni urednik časopisa Šumarski list, dr. Boris

Hrašovec, i brojna druga imena. Opsežan posao organizacije

simpozija preuzeli su Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

i Grad Ivanić Grad. Simpoziju se odazvalo više od 100 znan-

stvenika iz Europe i Sjeverne Amerike koji su kroz četrdesetak

prezentacija i isto toliko plakata predstavili najnovije spoznaje

o dabru, njegovom staništu te mjerama gospodarenja. Upravo

su mjere gospodarenja nama najzanimljiviji dio jer će se uskoro

pristupiti izradi smjernica gospodarenja dabrom na području

cijele Hrvatske.


Tek

st ■

foto

: G

ora

n V

ince

nc

kon

fere

nci

jeProf. dr. sc. Marijan Grubešić, najzaslužnija osoba zbog koje

je ovaj projekt i uspio, prezentirao je na otvaranju seminara

projekt povratka dabra u Hrvatsku na način kako je tekao kroz

faze te istakao smjernice za budućnost. Naglasio je kako se od

85 puštenih jedinki došlo do broja od 400 familija koje da-

nas obitavaju na području Hrvatske, iz čega se može zaključiti

da imamo stabilnu populaciju koja nije ugrožena. Kako bi se

utvrdila mogućnost suživota dabra u novoj okolini, potrebno

Visoki uzvanici na Simpoziju

Ulaz u rezervat

Prof. dr. sc. Marijan Grubešić

Prof. Grubešić posebno je istaknuo Hrvatske

šume kao glavnog sponzora, te Hrvatski lovački

savez koji je umnogome pomogao pri praćenju

kretanja populacije dabrova

je uzeti u obzir sve parametre prisutnosti dabra kao što su štete

na poljoprivredi i u voćnjacima te podizanje brana, što za po-

sljedicu ima zamočvarivanje. Naime, dabar je počeo raditi prve

štete, poglavito na voćnjacima, stoga je vrijeme za izradu plana

gospodarenja tom vrstom.

- Trenutno se radi na premještanju određenog broja fami-

lija na mjestima gdje je populacija prenapučena, no to su pre-

ventivne mjere. Zbog toga treba izraditi zakonske smjernice u

gospodarenju dabrom, jer jako je loše kada neka vrsta stekne

negativnu reputaciju – naglasio je Grubešić.

Prava zaštita dabra znači zaštititi njegova staništa, a tu dola-

zimo do problema uređivanja i regulacije vodotoka. Drugi pro-

blem stvara sve intenzivniji promet, jer do sada je zabilježeno

stotinjak stradavanja jedinki dabra na cestama.

Sve te stvari treba uzeti u obzir u budućoj izradi plana gos-

podarenja. Nadajmo se da će dabar imati svoju budućnost u

Hrvatskoj te kako će ovaj hvale vrijedan projekt i u budućnosti

biti na ponos naših znanstvenika. Ovaj Simpozij govori da je

dosadašnji posao odrađen na najvišem mogućem nivou. ■

Dabar Broj 190 l Listopad 2012. HRVATSKE ŠUME 13

Ul posljednje vrijeme smanjene zalihe nafte i plina

uzrokuju stalno povećanje cijena ovih energenata

na svjetskim tržištima i stoga je sve jasnije da se da-

našnji pristup energiji mora iz temelja mijenjati. Sve

male države, a među njima i Hrvatska, postaju ovisne o uvozu,

što ih dovodi u nimalo zavidnu situaciju. Naša budućnost je u

obnovljivim izvorima energije, a najveći se doprinos očekuje od

biomase i njezinih produkata – tekućih biogoriva i bioplina. Bio-

masa ne samo što je potencijalno obnovljiva, nego i vrlo slična

fosilnim gorivima i jedini je obnovljivi izvor energije koji se ne-

ograničeno može koristiti za proizvodnju električne i toplinske

energije te tekućih goriva za vozila.

Pretpostavka za oporavak hrvatskoga gospodarstva – O ovoj su problemati-

ci u Našicama u prvoj dekadi rujna, u

sklopu festivala Dani slavonske šume,

održani 7. hrvatski dani biomase. Na

znanstveno – stručnom skupu pod na-

zivom “Mogućnosti regionalnog razvoja

kroz povećanje novostvorene vrijednosti

energetskim korištenjem poljoprivredne

i šumske biomase”, teme izlaganja obu-

hvatile su politiku poticanja, modele

fi nanciranja i projekte u Republici Hr-

vatskoj te iskustva iz Austrije i Hrvatske. Istaknuta je sve veća

važnost međunarodne suradnje naše i susjedne nam države. Skup

su zajednički organizirali Hrvatska udruga za biomasu, Hrvatske

šume i našički ogranak Matice hrvatske, uz pokroviteljstvo Mi-

nistarstva poljoprivrede. Obraćajući se nazočnima, predsjednik

Hrvatske udruge za biomasu, Josip Dundović, je istaknuo kako

je težište ovogodišnjega gospodarskog skupa stvaranje tridesetak

energetski autarkičnih (nezavisnih) regija u Republici Hrvatskoj,

i to energijom iz biomase i sunčevom energijom, po metodologiji

i prema iskustvima stručnjaka iz austrijskog Gussinga. U nas bi

se na taj način moglo otvoriti oko 60.000 zelenih radnih mjesta,

a ulaganjem u obnovljive izvore energije mogle bi se stvoriti pret-

postavke za izlazak Hrvatske iz nezavidne gospodarske situacije.

Velik broj nezaposlenih u Hrvatskoj, oko 350.000, razlog je za-

jedničkoga djelovanja ne samo politike,

gospodarstva i znanosti, nego i banaka,

lokalnih zajednica, sindikata i civilnoga

društva.

– Cilj 7. hrvatskih dana biomase je

ukazati na značajne potencijale i mo-

gućnosti energetske uporabe biomase i

sunčeve energije, zakonsku regulativu,

poticaje i sufi nanciranje projekata na po-

dručju biomase, sunčeve energije i bio-

plina u Hrvatskoj. Prelazak na biomasu

i sunčevu energiju u opskrbi bioenergi-

jom u obliku električne, toplinsko – rashladne energije i bioplina

sigurna je šansa te kotač zamašnjak brzog oporavka hrvatskoga

Težište ovogodišnjega znanstveno

– stručnog skupa u Našicama

jest stvaranje tridesetak energetski

autarkičnih (nezavisnih) regija u Repub-

lici Hrvatskoj, i to energijom iz biomase

i sunčevom energijom.

Značajni potencijali biomase Hrvatskih šuma

bio

mas

aT

ekst

■ f

oto

: Iv

ica

To

mić

Sudionici skupa o biomasi u Našicama

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE


gospodarstva. Biomasa stvara neovisnost o uvoznoj energiji, otva-

ra nova radna mjesta, daje šanse izvozu, jača regije i unapređuje

zaštitu okoliša – zaključio je J. Dundović.

Važnost korištenja obnovljivih izvora energije – Predstavnik

Hrvatskih šuma i voditelj UŠP Našice, Vlatko Podnar, podsjetio

je nazočne na dosadašnje manifestacije Hrvatskih dana biomase na

kojima se raspravljalo o obnovljivim izvorima energije. Još 80-ih

godina prošloga stoljeća našički šumari pokrenuli su proizvodnju

sječke koja se, na žalost, i danas izvozi u Republiku Mađarsku.

Korištenje sječke za bioenergiju treba, uz razumijevanje Vlade, Hr-

vatskih šuma i lokalne uprave, obavljati u Hrvatskoj. Otvarajući

skup, pomoćnik ministra za šumarstvo, Goran Rubin, naglasio je

važnost šumske i poljoprivredne biomase u Hrvatskoj te nužnost

korištenja obnovljivih izvora energije. Njihovo korištenje pretpo-

stavlja osiguranje sirovine, poticajne zakone te stvaranje tržišta i

pokretanje investicijskog ulaganja. U trenutcima gospodarske krize

korištenje jeftinih i ekološki prihvatljivih obnovljivih izvora ener-

gije dobiva sve veće značenje te je vrijeme da se načine dodatni

iskoraci. Kristina Čelić iz Ministarstva gospodarstva govorila je o

razvoju projekata biomase i bioplina i politici poticanja obnovlji-

vih izvora energije u Republici Hrvatskoj, koja spada u zemlje s

velikim potencijalom biomase koji nije u cijelosti dostupan. Stra-

teški je cilj da se do 2020. godine upotrebljava oko 26 PJ energije

iz biomase. U cilju povećanja energetske učinkovitosti, prednost

će imati postrojenja s proizvodnjom električne i toplinske energije

u zajedničkom procesu. Pritom će država poticati razvoj drvopre-

rađivačke industrije, razvijati gospodarenje šumama i omogućiti

iskorištavanje šumske biomase, poticati pošumljavanje i uzgajanje

kultura kratkih ophodnji na šumskim tlima i dr.

Josip Dundović

Vlatko Podnar

Danko Kuric

Cilj je “7. hrvatskih dana biomase” bio da se

ukaže na značajne potencijale i mogućnosti

energetske uporabe biomase i sunčeve energije,

zakonsku regulativu, poticaje i sufi nanciranje

projekata na području biomase, sunčeve energije

i bioplina u Hrvatskoj.

Skup su zajednički organizirali Hrvatska udru-

ga za biomasu, Hrvatske šume i našički ogranak

Matice hrvatske, uz pokroviteljstvo Ministarstva

poljoprivrede.

Do 2016. povećati proizvodnju šumske biomase – Govoreći

o razvojnoj politici Hrvatskih šuma u korištenju šumske biomase

u energetske svrhe, Danko Kuric je istaknuo kako se potencija-

li HŠ-a temelje na etatnim mogućnostima utvrđenim važećim

propisima Šumskogospodarskih osnova i godišnjim planovima

od 2006. do 2015. godine, za projekcije mogućnosti sklapanja

višegodišnjih ugovora. Razvojni planovi obuhvaćaju podizanje

višenamjenskih nasada i kultura kratkih ophodnji u energetske

svrhe, testiranje i uvođenje novih tehnologija i sredstava rada

u proizvodnji sa ciljem boljeg iskorištenja raspoložive biomase.

Pritom u obzir treba uzeti određena ograničenja; ona se odnose

na fi zičku, ekološku i ekonomsku nedostupnost, a na značajni

dio šumske biomase konkuriraju i drugi proizvođači. Postojeće

su etatne mogućnosti Hrvatskih šuma 2,5 mil. m3 prostornoga

drva, a one danas mogu ponuditi tržištu 1,4 mil. m3 drva za

energiju u obliku ogrjevnog drva (samoizrada i vlastita proizvod-

nja), što je 27,4 posto neto mase.

– Ozbiljniji rast raspoložive šumske biomase moguće je oče-

kivati u područjima ekonomske dostupnosti, otvaranjem dosad

nedostupnih područja te podizanjem nasada kombinirane ili

samo energetske namjene. Etatne mogućnosti mogu se poveća-

ti u sljedećem gospodarskom razdoblju povećanjem intenziteta


proreda u regularnim i prebornim šumama, intenzivnijim uz-

gojnim zahvatima u panjačama, uz preduvjete izmjene Zakona

o šumama i pratećih pravilnika. Cilj je da se do 2016. godine

poveća proizvodnja za 1,5 mil. m3 šumske biomase za energetsku

uporabu uvođenjem novih tehnologija mehaniziranoga pridobi-

vanja biomase (harvesteri, sitnilice, žičare i dr.), korištenjem drv-

ne mase iz uzgojnih zahvata, sanacije opožarenih površina i dr.

te povećanjem njenog iskorištenja iz etata za 3-4 posto (150.000

m3) – naglasio je Kuric.

Modelom Gussing do gospodarskoga razvoja – Austrijski

svjetski poznati model Gussing očiti je primjer kako lokalno

raspoloživi obnovljivi izvori energije mogu pridonositi razvoju i

manje razvijenih područja. Zato Hrvatska treba slijediti primjer

ovoga austrijskoga gradića koji se iz nerazvijenog područja razvio

u Europski centar za obnovljive energije, usmjeren na šumsku

i poljoprivrednu biomasu te sunčevu energiju. Franz Jandrisits,

član uprave EEE Gussing govorio je o novim tehnologijama na-

vedenoga modela. Plin je jedina energija koja se može uskladišti-

ti, a Hrvatska ima skladišta za plin kojega je moguće komprimi-

rati i čuvati u kontejnerima. Sirovina “leži” u šumama, a RH je

bolje organizirana od Austrije kada je riječ o različitom šumskom

otpadu. Postojeće energetske sustave treba postupno zamjenjivati

obnovljivim izvorima energije koji su naša budućnost. Hrvatska

se treba povezati s Austrijom, no ne treba kupovati austrijsku

tehnologiju, jer ima dobre stručnjake i ljude iz prakse koji se mo-

raju dodatno strukovno obrazovati. O primjeni modela Gussing

i novim tehnologijama na području obnovljivih izvora energije

za autarkični grad Našice izlagao je Josip Dundović. On je na-

glasio kako je, prema navedenom modelu, strateški cilj potrajna

nezavisnost od fosilnih goriva i kupnje energije, uz istovremeni

rast novostvorene vrijednosti u vlastitoj regiji. Tako je, primjeri-

ce, iz postojećeg šumskog energetskoga potencijala (oko 19.000

t drvne sječke) moguće iz energana na biomasu dobiti godišnje

16.000 MWh električne i 38.000 MWh toplinske energije ili 6,3

mil. m3 bioplina ili 3,8 mil. litara biogoriva (benzin, dizel). ■

Tekst ■ foto: Nataša Rap

Festival je započeo u četvrtak, 6. rujna izložbom foto-

grafi ja u Zavičajnom muzeju Našice. Drugi dan festi-

vala obilježili su 7. hrvatski dani biomase. U Pastoral-

nom centru Emaus, Franjevačkog samostana Našice,

održan je znanstveno – stručni skup „Mogućnosti regionalnog

razvoja kroz povećanje novostvorene vrijednosti energetskim

korištenjem poljoprivredne i šumske biomase“. U sklopu dana

biomase otvorene su i dvije izložbe: izložba fotografi ja „Šuma

okom šumara“ i izložba tehnologije vezane uz obnovljive izvo-

re energije. Svi dani trajanja festivala bili su prožeti bogatim

kulturno – umjetničkim programom: koncerti, nastup KUD-a,

modna revija u etno stilu, kazališna predstava i sl.

Svečano otvaranje festivala bilo je u subotu, 8. rujna u našič-

kom Velikom parku, a svečanosti su, uz uzvanike iz političkog i

javnog života, prisustvovali i brojni posjetitelji iz Našica i cije-

le Slavonije. Festival je u ime predsjednika Hrvatskog sabora

otvorila saborska zastupnica Biljana Borzan. Ispred Hrvatskih

šuma uzvanike i goste pozdravila je članica Uprave Hrvatskih

šuma, Marija Vekić, istaknuvši stručnu brigu hrvatskih šumara

o našim šumama koja je i međunarodno priznata i potvrđena

nedavno obnovljenim FSC certifi katom.

Nakon otvorenja festivala održano je natjecaje za profesio-

nalne sjekače. Natjecale su se ekipe pet slavonskih Uprava. Naj-

više znanja i spretnosti pokazali su sjekači iz UŠP Vinkovci,

koji su i u pojedinačnom i u ekipnom natjecanju osvojili prvo

mjesto. Najbolji u pojedinačnom natjecanju bio je sjekač Ante

Zadro (UŠP Vinkovci), drugo mjesto osvojio je Dragan Do-

benko (UŠP Nova Gradiška), a na trećem mjestu bio je Pero

Knežević (UŠP Vinkovci). U ekipnoj konkurenciji drugo mje-

sto osvojila je ekipa iz UŠP Nova Gradiška, a treće ekipa iz UŠP

Požega. Nagrade najboljim sjekačima uručila je članica Uprave

Hrvatskih šuma, Marija Vekić.

Brojni štandovi na obrtničkom sajmu

Postojeće su etatne mogućnosti Hrvatskih

šuma 2,5 mil. m3 prostornoga drva, a one da-

nas mogu ponuditi tržištu 1,4 mil. m3 drva za

energiju u obliku ogrjevnog drva (samoizrada

i vlastita proizvodnja), što je 27,4 posto neto

mase.

Iskorištavanje biomase


Festival šuma u našičkom parku

DANI SLAVONSKE ŠUME

Tekst ■ foto: Vesna Pleše dog

ađaj

iNašički park je u subotu vrvio događanjima, a osim natjeca-

nja sjekača održano je natjecanje u kuhanju najboljeg čobanca

i kotlovine, koje već tradicionalno organiziraju lovci Osječko

- baranjske županije. Najbolji čobanac pripremila je LU Jelen

iz Našica, a najbolju kotlovinu LD Jastreb iz Koške. Udruženje

obrtnika Našice organiziralo je 7. obrtnički sajam i sajam pro-

izvoda i usluga ruralne Slavonije, gdje je više od 30 obrtnika

iz Našica i okolice predstavilo svoje proizvode. U sklopu saj-

ma bila su organizirana natjecanja u potezanju konopa i starim

sportovima, vatrogasna natjecanja, natjecanje djece u starim

igrama i dr.

Našice su od 6. do 9. rujna na tradicionalnom 12.

po redu festivalu Dani slavonske šume i ove godine

ugostile brojne posjetitelje iz cijele Slavonije. U

organizaciji su sudjelovali Grad Našice, Hrvatske

šume d.o.o. UŠP Našice, ogranak Matice Hrvatske

Našice i Turistička zajednice grada Našica; a pokro-

vitelj je i ove godine bilo Ministarstvo poljoprivrede.

Slovački šumari na terenima Šumarije Ravna Gora

Članica Uprave Marija Vekić

Pobjednici

Našičani i svi gosti su do kasnog popodneva uživali u oku-

sima i mirisima te zabavnim sadržajima festivala. U nedjelju je

uz manifestaciju Dan našičkog sporta, u koju su bili uključeni

sportski klubovi s područja Našica, završio ovogodišnji festival

koji je i ove godine uspješno predstavio tradiciju šumarstva u

Slavoniji, šumarsku struku i poslove vezane uz šumarstvo. ■

Sredinom rujna na terenima delničke podružnice Hr-

vatskih šuma (Šumarija Ravna Gora), boravila je grupa

slovačkih šumara iz udruge Prosilva. Posjetili su gospo-

darske jedinice Velika Višnjevica – Sušički vrh i Ravna

Gora. Cilj im je bio upoznavanje s prebornim šumama Gorskog

kotara i načinom na koji se njima gospodari. Detaljnije o tome,

ali i o samoj delničkoj podružnici upoznali su ih Srećko Petra-

nović, voditelj delničke podružnice, Boris Pleše, rukovoditelj

Odjela za uređivanje šuma, te upravitelj Šumarije Ravna Gora

Vilko Ivančić.

Gosti iz Slovačke, oduševljeni viđenim, naglasili su da se ri-

jetko u Europi mogu vidjeti toliko očuvane, prirodne šume,

kojima goranski šumari dobro gospodare, a za to im treba odati

priznanje.

Obišli su i gospodarske jedinice Belevine i Sungerski lug

(NPŠO Zalesina) Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Tijekom dvodnevnog boravka u našoj zemlji domaćini su im

bili akademici, prof. dr. sc. Slavko Matić, prof. dr. sc. Igor Anić

te tajnik HŠD-a Damir Delač. Posjetili su i Nacionalni park

Plitvička jezera te Park-šumu Golubinjak Lokve. ■


Slovački šumari posjetili Gorski kotar

UŠP DELNICE

Predsjednik Josipović i ministar Jakovina posjetili štand Hrvatskih šuma

dog

ađaj

iT

ekst

: Ž

eljk

a B

akra

n ■

Foto

: Ig

or

Ko

ko

ruš

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo

Josipović, otvorio je međunarod-

ni sajam te je prigodom svečanog

otvaranja izjavio da je poljoprivre-

da jedna od strateških grana Vlade Republi-

ke Hrvatske. Podržavajući smjernice poljo-

privredne politike hrvatske Vlade istaknuo

je da je tržište Europske unije velika prilika

za našu poljoprivredu. Prigodom svečanog

otvaranja govorio je i Tihomir Jakovina,

ministar poljoprivrede, koji je istaknuo da Vlada ima viziju, misiju

i strategiju za razvoj poljoprivrede. Predsjednik Republike Hrvatske

Ivo Josipović s ministrom Tihomirom Jakovinom posjetio je izložbeni

prostor Hrvatskih šuma na kojem su ga ugostili članica Uprave druš-

tva Marija Vekić i voditelj Podružnice Stjepan Kovačević s gostima.

I ove godine izložbeni prostor Hrvatskih šuma bio je jedan od

najuređenijih i najposjećenijih. Izložbeni prostor osmislio je Milan

Žgela iz Direkcije Hrvatskih šuma, a zadužene osobe za koordinaciju

svih poslova od strane domaćina, voditelja UŠP Bjelovar, Stjepana

Kovačevića, bili su Željko Bedeković i Marina Antulov. Na 550 m2

izložbenog prostora mogli smo vidjeti tri cjeline – teme: slavonski

hrast (Quercus robur L.) – od dvogodišnjeg, trogodišnjeg do kon-

tejnerskog, šumski reprodukcijski materijal za podizanje energetskih

nasada – topola, vrba, bagrem, joha i jasen

te drvnu galanteriju. Kompletnu postavu i

dekoraciju izvodili su djelatnici UŠP Bje-

lovar, Šumarije Bjelovar, Čazma i Vrbovec.

Završnu dekoraciju iverom omogućila je

Šumarija Ogulin. Drvnu galanteriju (7

garnitura stolova, drvene žardinjere i ko-

šarice za smeće) dovezli su djelatnici UŠP

Požega, RJ transport, mehanizacija i gradi-

teljstvo, biljni materijal UŠP Osijek – ba-

grem, UŠP Koprivnica RJ Rasadničarstvo Koprivnica – topola, vrba,

joha i RJ Rasadnik Zagreb UŠP Zagreb.

Vitalnost biljaka koje su bile u vegetaciji održavana je postavom u

PVC posude koje su bile napunjene vodom i stalno orošavane. Sva-

kodnevnu stručnu uslugu i gostoprimstvo na izložbenom prostoru

pružili su djelatnici UŠP Bjelovar (Ured voditelja, Proizvodni odjel i

Komercijalni odjel).

Jesenski sajam poznat je međunarodni, prvenstveno stočarski, ali

i gospodarski i obrtnički sajam na kojemu su zastupljena posljednja

dostignuća na tim poljima. Jedinstvena je to manifestacija s najvećom

ponudom poljoprivredne mehanizacije na jednome mjestu u zemlji,

a već tradicionalno i ove godine održana je Državna stočarska izložba

na kojoj su predstavljena najbolja grla hrvatskih uzgajivača. ■

Od 7. do 9. rujna 2012. godine na

sajamskom prostoru u Gudovcu održao

se 20. međunarodni jesenski sajam

poljoprivrede, gospodarstva i obrtništva

na kojem su tradicionalno sudjelovale

Hrvatske šume d.o.o.

20. JESENSKI SAJAM U GUDOVCU

Članica Uprave Marija Vekić dočekuje visoke dužnosnike

Uzvanici na štandu Hrvatskih šuma


Akcija čišćenja Park šume

Šijana

NA PODRUČJU BUZETSKE PODRUŽNICEVodeća tvrtka na globalnom tržištu

međunarodne ekspresne dostave pošiljaka

i logistike DHL International u Hrvatskoj

zapošljava 160 ljudi. Pored sjedišta u

Zagrebu ima i sedam poslovnica. Već

treću godinu zaredom zaposlenici tvrtke

u suradnji s Hrvatskim šumama, provode

volonterske aktivnosti u prirodi i na

taj način doprinose čišćem i zdravijem

okolišu.

Sudionici akcije u Šijanskoj šumi

Tijekom 2010. sudjelovali su u pošumljavanju Činovničke

livade na Sljemenu, 2011. čistili su Park šumu Maksimir.

Sredinom rujna njih stotinjak čistilo je Park šumu Šija-

na na području Šumarije Pula, Istarske podružnice. Pri-

je same akcije pozdravio ih je, u ime domaćina, upravitelj Šumarije

Pula, Valter Buršić. Upoznao ih je s ljepotama i prirodnim bogat-

stvom Šijanske šume te podijelio materijale u kojima je ova zelena

oaza grada Pule i detaljnije opisana.

Park šumom upravlja Javna ustanova za gospodarenje zaštićenim

prirodnim predjelima „Natura Histrica“, a Hrvatske šume, buzetska

podružnica – Šumarija Pula gospodari šumskim dijelom, provodeći

aktualni program gospodarenja.

– U zoni Park šume treba podržavati razvitak autohtone vegetaci-

je. U tom smislu treba nastaviti sa njegama i čišćenjima, sanitarnim

radovima, reduciranjem prekobrojnih izdanaka najviše prisutnog

bjelograbića i crnog jasena, čime se postiže i znakovit estetski uči-

nak. Uzgojim radovima uspostavlja se povoljna struktura i isticanje

estetike stabala i grmlja, visokovrijednih grupa stabala i pojedinačnih

stabala impozantnih dimenzija koja imaju svoju krajobraznu, stilsku i

kulturno povijesnu komponentu još iz vremena austrougarske vlada-

vine. Da bi se teren pripremio za čišćenje, radnici Šumarije su posjekli

višak stabala i grana, složivši ga na hrpe. S očišćene površine od oko

2,5 ha dobit će se oko 30 metara prostornog drva – govori Buršić.

Akcija kojom je koordinirao upravitelj Buršić održavala se u sklo-

pu Dana volontera koji se održava u cijelom svijetu. Sastojala se u

uklanjanju, odnosno izvlačenju sanitara, grana i ostalog drvnog otpa-

da iz šume do glavnih staza. Sudionici su marljivo prionuli na posao

i u rekordnom roku obavili ovaj nimalo lagan posao. S obavljenim

radovima upravitelj je bio izuzetno zadovoljan, a na kraju akcije svi

sudionici zajedno su otišli na zasluženi ručak. ■

sura

dn

jaure

điv

anje

šum

a T

ekst

■ f

oto

: Ves

na

Ple

še

Tekst: Vesna Pleše ■ Foto: B. Pleše

Upravitelj Valter Buršić

Ispitani godišnji planovi gospodarenja

UŠP DELNICE

Na zahtjev „Hrvatskih šuma“, delničke podružnice,

Odjela za uređivanje šuma, Ministarstvo poljoprivrede

imenovalo je stručno povjerenstvo u sastavu: Igor Hasl,

predsjednik, te članovi Josip Crnković i Damir Moćan.

Zadatak Povjerenstva bio je pregledati i dati mišljenje na godišnje pla-

nove gospodarenja za 2013. za pojedine gospodarske jedinice. Plano-

vi gospodarenja koji važe prvu godinu Osnove gospodarenja uz opće

podatke propisuju planove sječa, planove biološke obnove šuma, plan

zaštite šuma, plan izgradnje komunikacija i sl.

Stručno povjerenstvo tijekom rada u uredu i na terenu ispitalo

je slijedeće godišnje planove: za GJ Suha rječina, Šumarija Crni lug,

GJ Smrekova draga, Šumarije Tršće, GJ Golubinjak, Šumarije Lokve,

Jelenje Velo i GJ Jarki, Šumarije Rijeka, GJ Čedanj, Šu-

marije Skrad.

Poslije uvida u dosadašnje načine gospodarenja, izvrše-

nih sječa, radova biološke obnove šuma, te obilazaka spo-

menutih gospodarskih jedinica, Povjerenstvo je dalo svoje

prijedloge na navedene godišnje planove, a Ministarstvu

poljoprivrede upućen je zahtjev da za iste izda važeća odo-

brenja po kojima će se moći gospodariti tijekom 2013. ■

Povjerenstvo na terenu GJ Čedanj


Program gospodarenja za “Pleterničke šume”

ure

điv

anje

šum

a

Tekst: Ivica Tomić ■ Foto: D. Krakar, Z. Kajtar

Tročlano stručno povjerenstvo,

kojega je imenovalo Ministar-

stvo poljoprivrede, obavilo je 11.

i 12. srpnja u uredu i na terenu

pregled Programa gospodarenja šumama

šumoposjednika za gospodarsku jedinicu

“Pleterničke šume”, na području požeš-

ke podružnice Hrvatskih šuma (Šumarija

Pleternica). Predsjednik povjerenstva bio

je Krešimir Turk, dipl. ing. šum., a članovi

mr. sc. Juraj Zelić, dipl. ing. šum., i Miroslav

Rukavina, dipl. ing. šum. U ime UŠP Požega prisustvovala je struč-

na suradnica za privatne šume Nada Šarić, dipl. ing. šum., Šumariju

Pleternica zastupao je upravitelj Radovan

Rotar, dipl. ing. šum., a požeški Odjel za

uređivanje šuma Ante Miličević, dipl. ing.

šum. (rukovoditelj), i mr. sc. Željko Naj-

virt, dipl. ing. šum. (samostalni taksator).

Privatne šume na području Požege, Ple-ternice i Kutjeva – Gospodarska jedinica

“Pleterničke šume” ima površinu 1332 ha,

drvnu zalihu 140.739 m3, tečajni godišnji

prirast 5.115 m3, a ukupni desetogogodiš-

nji etat iznosi 24.406 m3. Gledajući prema

namjeni, sve obrasle šumske površine pripadaju kategoriji gospodar-

skih šuma, a ukupno su formirana 34 odjela i 254 odsjeka. Sastojine

se nalaze na području Požeško – slavonske županije, gradova Požege,

Pleternice i Kutjeva te općine Jakšić. Etat glavnoga prihoda propisan

je na površini 3,37 ha, a u njegovoj strukturi u prvom polurazdoblju

(2012.-2021. god.) dominiraju panjače bagrema te sjemenjače lužnja-

ka i kitnjaka. Etat prethodnoga prihoda propisan je na 899 ha, a u

njegovoj strukturi dominiraju panjače johe, graba i bagrema te sjeme-

njače kitnjaka. Otvorenost šuma iznosi 10,85 km/1000 ha.

Prijedlog Ministarstvu za odobrenje Programa gospodarenja –

Program gospodarenja usklađen je sa Šumskogospodarskom osnovom

područja Republike Hrvatske te s odredbama prostornog plana Žu-

panije. Nakon obavljenoga pregleda stručno povjerenstvo predlaže

Ministartvu poljoprivrede da odobri Program gospodarenja za ovu

gospodarsku jedinicu, s važnošću od 1. siječnja 2012. do 31. prosinca

2021. godine. ■

Gospodarska jedinica “Pleterničke

šume” ima površinu 1332 ha, sve

obrasle šumske površine pripadaju

kategoriji gospodarskih šuma, a sas-

tojine se nalaze na području gradova

Požege, Pleternice i Kutjeva te općine

Jakšić

UŠP POŽEGA

Stručno povjerenstvo za pregled Programa gospodarenja

Karta dobnih razreda gospodarske jedinice “Pleterničke šume”


Šumarija Benkovac iznenadila nas je već pri samom dola-

sku. Uredna mala kuća sa sređenom okućnicom. Vidi se da

se pazi na svaki detalj i da je sve organizirano. U šumariji

nas je dočekala ljubazna upraviteljica Lidija Surać, dipl.

ing. šum., koja je već pripremila sve pisane dokumente kako bi

nam posao u Šumariji bio što jednostavniji. Iako gospodare veli-

kim područjem, za sve poslove osim upraviteljice, brinu 6 čuvara

šume te jedna knjigovotkinja. Revirnika nema.

– Posla stvarno ima puno jer je područje jako veliko. Iako etat

nije propisan, intenzivno se radi na podizanju borovih kultura, pa

je tako samo u posljednjih 15 god. pošumljeno 519 ha novih po-

vršina. Da bi ih očuvali ulaže se veliki

trud. Problemi se javljaju sa vjetroizva-

lama i, dakako požarima, u vrijeme se-

zone – ističe nam Lidija Surać.

Samo u 2012. godini planirano je

na području kojim gospodari Šumarija

izgradnja protupožarnih prosjeka s ele-

mentima šumske ceste u dužini od 2,32

km, koje su i izgrađene u I kvartalu te-

kuće godine, te održavanje postojećih

šumskih putova u ukupnoj dužini od

2,92 km.

– U tijeku je obavljanje osmatračke

protupožarne službe na način da se mo-

trenje obavlja sa šest čvrstih motrilica,

Šumarija Benkovac površinski se proteže

na 36.451 ha te obuhvaća područje grada

Benkovca i tri općine, Stankovci, Polača i

Lišane Ostrovičke. Najniža kota je obala

Jadranskog mora, dok je najviša vrh

Visibaba sa 544 metra nad morem. Šumarija

gospodari sjevernim obalama PP Vransko

jezero, što joj uz morsku obalu i nekoliko

zanimljivih povijesnih lokaliteta daje velike

mogućnosti za turističku djelatnost.

šum

ska

razg

ledn

ica

Šuma crnog bora u blizini Kličevice

četiri drvene i dvije betonske te jednom pješačkom i jednom auto

– ophodnjom. Za obavljanje spomenutih radova zaposleno je 13 dje-

latnika i sklopljeni su ugovori sa DVD-om – naglašava upraviteljica.

U proljetnom periodu radovi njege i čišćenja sastojina obavljeni

su na površini od 13,13 ha, a u jesenskom periodu planira se pošu-

mljavanje sadnjom sadnica na 16,70 ha.

Prosječna otvorenost šuma trenutno iznosi 12,02 km/1000 ha, a

u Šumariji ističu kako su važećim pro-

gramima planirane nove, kao i održava-

nje postojećih prometnica koje će omo-

gućiti bolju komunikaciju radi zaštite i

čuvanja šume, provođenja šumskouz-

gojnih radova i sl.

Velike probleme stvara i eksploatacija

kamena prilikom koje nastaju besprav-

ni iskopi arhitektonsko-građevinskog

materijala. Naime, benkovački kamen

je nadaleko cijenjen kao građevinski

materijal i postoje brojni pojedinci koji

bi željeli doći do brze zarade ne pitaju-

ći nikoga za dozvole, uništavajući teren

na šumskim površinama. Iz naplaćenih

Tek

st ■

foto

: G

ora

n V

ince

nc

Bogata povijest i šumarska prošlost

ŠUMARIJA BENKOVAC ‒ UŠP SPLIT

Upraviteljica Lidija Surać, dipl. ing. šum.


sredstava za šumske štete Šumarija provodi sanaciju istih, te je ove

godine sanirala 40,20 ha devastiranog šumskog zemljišta.

No, zanimljivo je da Šumarija ima dodatne prihode na kontroli

berača pri skupljanju i otpremi smilja (Helichrysum italicum). Samo

u lipnju i srpnju skupljeno je i otpremljeno 123.650 kilograma ove

vrijedne biljke čije eterično ulje predstavlja pravi luksuz u inozemstvu.

Prva organizirana čuvarska služba na području Dalmacije po-

stojala je već krajem 19. st. za vrijeme vladavine Austro – Ugarske

monarhije. Za vrijeme stare Jugoslavije šumarska je služba organi-

zacijski bila vezana uz srezove, pa je tako benkovačko područje pri-

padalo srezu Benkovac koji je obuhvaćao još i Obrovac, Novigrad,

Nin, Zemunik te Velebitsko primorje. Tada su čuvarsku službu

obavljali općinski i banovinski lugari te državni službenici, dok su

po selima posao čuvanja šume obavljali i poljari.

Po proglašenju samostalne Hrvatske 1990. godine, Šumarija

Benkovac ulazi u sastav JP Hrvatske šume, no do 1995. godine

veći dio je okupiran, a djelatnici rade u Šumariji Biograd.

Poznato je da je benkovački kraj bio naseljen u srednjovjekovno

doba, jer je na ovom području nađen velik broj starohrvatskih spo-

menika i crkava. No i prije dolaska Hrvata drevni su narodi ovdje

gradili svoja naselja i spomenike, a svakako najpoznatiji je Asseria,

ostatci liburnskog i rimskog naselja u blizini Podgrađa. Osim kiklop-

skih zidova, na mjestu debelih i 3 metra, arheolozi su pronašli i ka-

mene nadgrobne spomenike različitih tipova te veliki kameni oltar.

Sanirano zemljište uništeno eksploatacijom kamena

Zgrada Šumarije Benkovac

Utvrda Kličevica

Nakon Drugog svjetskog rata počinje intenzivnija briga o šu-

mama Dalmacije te se formira šumarska referada za kotar Benko-

vac, koja je bila zadužena za nadzor i čuvanje društvenih šuma i

šumskog zemljišta te za nadzor nad privatnim šumama. U to doba

postojala je i šumarska milicija sa istim zadatkom, no taj organ se

ukida 1951. godine.

Godine 1950. osniva se Šumsko gospodarstvo Dalmacija sa sje-

dištem u Splitu, koje je preuzelo od kotara pojedina područja te je

počelo sa osnivanjem šumarija na tom području. Tako je 1951. godine

nastala i Šumarija Benkovac. No, ŠG Dalmacija bilo je kratkog vijeka,

te se 1954. godine ukida, a šumarije postaju ustanove sa samostalnim

fi nanciranjem. Nadzor je tada vršio šumarski inspektorat za Dalma-

ciju, što znatno utječe na dobru koordinaciju radova koji se provode

u šumarijama te na pružanje stručne pomoći. Kako to obično kod

nas biva sve što je dobro kratko traje, pa je tako 1956. godine ukinut

Šumarski inspektorat za Dalmaciju, što će narednih 23 godine znatno

utjecati na kvalitetu i intenzitet šumarskih radova u Dalmaciji.

ŠG Zadar osniva se 1961. godine, u čijem sastavu se nalazi i Šu-

marija Benkovac, no i to poduzeće se ukida nakon 10 godina pa Šu-

marija Benkovac 1971. godine postaje samostalna radna organizacija

pod nazivom Šumsko gospodarstvo Benkovac.

Šumski red

Na području kojim gospodari Šumarija, unutar gospodarske jedinice Polača, nalazi se i utvrda Kličevica koja se proslavila fi lm-skom ulogom u povijesnom spektaklu Konjanik. Utvrdu su gradili sredinom 15. st. obitelj Kurjaković i odmah je postala predme-tom spora sa Venecijom, koja ju je doživjela kao direktnu prijetnju svojim ekspanzionističkim interesima, te su lobirali kod ugarskog kralja Matije Korvina da se gradnja zaustavi. No sve češći prodori Turaka uvjetovali su skori završetak gradnje. Turci su je svejedno osvojili 1538. godine. Okolica tvrđave okružena je prekrasnom šu-mom alepskoga i crnoga bora.

Od ostalih znamenitosti tu je i Franjevački samostan Blažene Djevice Marije iz 15. st. u mjestu Karin, stare mlinice na rijeci Karišnici i, naravno, Vransko jezero. Sjeverozapadni dio jezera po-seban je ornitološki rezervat velike bioraznolikosti i izuzetne znan-stvene i ekološke vrijednosti te je još 1983. dobio status važnog or-nitološkog područja Europe. U svakom slučaju možemo zaključiti da je kraj rijetko bogat kulturnim i prirodnim blagom.

Iz svega što smo vidjeli u Šumariji Benkovac možemo reći kako šumari toga kraja odlično balansiraju između kulturno povijesnih dobara, prirodnih ljepota i svoga šumarskoga posla koje svakod-

nevno uspješno obavljaju. ■



Hittner d.o.o. ■ Pakračka ulica 10, 43 000 Bjelovar ■ tel. +385 43 244 111 ■ fax +385 43 244 229

Hrvatske šume svake godine izrađuju Plan zaštite

šuma od požara te u preventivne mjere zaštite od

požara ulažu godišnje oko 100 milijuna kuna.

Jesu li kazne za izazivanje požara premale?!

kom

enta

rT

ekst

: Ir

ena

Dev

čić

■ F

oto

: A

rhiv

a

Nama koji i ostatak godine ostajemo tu, na moru,

ostaje sjećanje na dvije pošasti koje nas svako ljeto

zadese: furešti i požari (kao kontinentalka stalno na-

seljena u Zadru posebno mi je zadovoljstvo žaliti se

na ljetne nepodnošljive gužve koje svake godine izazivaju turisti,

te ih zbog toga nazivati prigodnim imenima gunđajući sebi u

bradu dok čekam u prometnom kaosu inače polupraznog grada).

I dok nam prvi zadaju slatke brige, požari donose prave pro-

bleme te odnose u dim zelene površine, šume, imovinu i ponekad

ljudske živote. Prema statističkim podatcima MUP-a u posljed-

njih 10 godina, 2003. godina ističe se kao godina s najvećim

brojem požara, čak 10.791, odmah iza nje je prošla 2011. godina

sa zabilježenih 10.003 požara. Ova, 2012. godina statistikom se

opasno približava godini u kojoj je zabilježen najveći broj po-

žara s obzirom da je od početka siječnja pa do sredine kolovoza

gorjelo 5.514 puta, a sezona završetka povećanog broja požara

otvorenih prostora nastupa tek krajem studenog. Hrvatske šume

svake godine izrađuju Plan zaštite šuma od požara te u preventiv-

ne mjere zaštite od požara ulažu godišnje oko 100 milijuna kuna.

Redovno se vrše radovi čišćenja i njege, izrađuju se protupožarne

prometnice te se održavaju postojeće. Provodi se danonoćno de-

žurstvo motrenja i dojave eventualnih požara u razdoblju poveća-

ne opasnosti od požara (1. lipnja do 15. rujna). Na području krša

osnovane su osposobljene interventne skupine radnika na razini

uprava šuma podružnica, dok su na kontinentu osnovane na razi-

ni šumarije. Interventne skupine radnika opremljene su vozilima

i alatom za prosijecanje prosjeka i početno gašenje požara.

U svrhu protupožarne preventive koriste se postojeće gospo-

darske prosjeke, protupožarne prosjeke i protupožarne prosjeke

s elementima šumske ceste koje se svake godine i održavaju. Do

2012. godine Hrvatske šume izgradile su ukupno 5.062,60 km

protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste, od toga na

području krša 3.498,96 km. Planirana je izgradnja daljnjih 93

km protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta i održa-

vanje 239,62 km.

U jeku požarne sezone Hrvatske šume su prozvane, a i optuže-

ne da ne čine dovoljno za prevenciju požara. Naime, stavlja nam

se na teret da ne izrađujemo dovoljno protupožarnih prometnica

te da radimo premale zahvate njege unutar šumskih sastojina.

Zanimljivo da upravo u ovim ljetnim mjesecima „Zelene“ nije ni

za vidjeti ni za čuti. Ne, njihovo vrijeme tek dolazi. Pričekajmo

malo da zahladi, da se brojne opožarene površine zaborave pa

da onda krene druga pjesma. To je ona na koju smo već dobro

navikli, a glasi nekako ovako: Protupožarne ceste su samo izgovor

za gradnju prometnica unutar šuma, čime se lovcima olakšava

odlazak u lov, jer znamo da lovci ne vole puno hodati. Ili ova:

Pa ne moraju šumari baš vršiti njegu čišćenja i prorede u svakoj

šumskoj sastojini, ostavimo naše šume da budu prirodne i od

strane ljudske ruke netaknute. I za kraj meni najdraža: OKFŠ je

namet da bi šumari mogli dobro jesti i piti! Možda malo kariki-

rana interpretacija, ali nađe se i takvih.

No, šalu na stranu. S obzirom na sve navedeno, teško da se

može reći kako Hrvatske šume slabo ulažu u preventivu nastan-

ka požara. Uloženih preko 1,1 milijardu kuna u proteklih deset

godina te sve izgrađene protupožarne prometnice, može nam se

jedino prigovoriti za evidentno loš image koji njegujemo već go-

dinama, ako ne i desetljećima, sve ostalo jesu isključivo neosno-

vane primjedbe.

Prevencija nastanka požara je odrađena i na tom polju moglo

bi se napraviti više jedino sa većim novčanim sredstvima. Možda

bi se dio novaca mogao namaknuti od visokih novčanih kazni

koje su zasigurno naplaćene svima onima koji su namjerno ili

nenamjerno prouzročili požar?!

Materijalna šteta od požara u 2010. godini iznosi 218 miliju-

na i 784 tisuće kuna, 2011. godini s gotovo dvostrukim brojem

požara odnijela je 812 milijuna i 659 tisuća kuna štete. 2012.

godine u prvih osam mjeseci dosegnula je iznos od 240 milijuna

i 176 tisuća kuna štete.

Prema podatcima MUP-a od 5.514 požara u prvih osam mje-

seci ove godine njih čak 4.414 izazvano je iz nehaja, dakle ljud-

skom nepažnjom. Broj namjerno izazvanih požara je 102, prirod-

ne pojave prouzročile su nastanak 23 požara, dok se za preostalih

975 požara ne zna uzrok nastanka.

Od ukupno 4 516 požara koji su nastali kao posljedica ljud-

skog djela, namjernog ili nenamjernog, podignuto je svega 730

kaznenih i prekršajnih prijava. Zakonom o zaštiti od požara pro-

pisano je kako će se osoba koja namjerno izazove požar kazniti

novčanom kaznom u iznosu od 15 tisuća do 150 tisuća kuna ili

kaznom zatvora do 60 dana. Ako je požar uzrokovan iz nehaja,

a takvih je većina, kazne su od dvije do 15 tisuća kuna. Ukoliko

vatra zaprijeti naseljima i dovede u opasnost ljude i kuće, krivci se

gone za kazneno djelo protiv opće sigurnosti za što je predviđena

kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Iza nas je još jedno dugo toplo ljeto,

prema svim dostupnim podatcima do

sada možda i najtoplije. Ljeto nam je

donijelo odmor, smijeh, opekotine od

sunca koje su u ovim jesenjim mjesecima

sada već davno zaboravljene, druženje

s prijateljima, „ugodne“ trenutke s

rodbinom u prenapučenim obiteljskim

apartmanima i neizbježne screensaver-e

zalaska sunca na zaslonima kompjutera.

PREVENTIVA ILI KURATIVA


Do 2012. godine Hrvatske šume izgradile su

ukupno 5.062,60 km protupožarnih prosjeka s

elementima šumske ceste, od toga na području krša

3.498,96 km. Planirana je izgradnja daljnjih 93 km

protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta

i održavanje 239,62 km.

Broj osuđenih izrazito je malen, a kazne su još i manje. U

Zadru je poznat slučaj iz 2007. godine kada je student teologije

Jure Erceg namjerno izazvao požar na Velikom Rujnu u kojem je

izgorjelo 194 ha šume. Upravno vijeće Nacionalnog parka Pakle-

nica odustalo je i od traženja odštete jer bi to s obzirom na iznos

procijenjene materijalne štete bila kako su rekli nemoguća misija.

Požar je izazvan namjerno 2007. godine, a presuda, nepravomoć-

na, izrečena 2010. godine te mu je dosuđeno 15 mjeseci zatvora.

Na nju se imao pravo žaliti pa posljednje što saznajemo iz tadaš-

njeg tiska da će pravomoćnu presudu čekati na slobodi. Toliko o

strogim kaznama i djelotvornom represivnom aparatu.

Kaznena prijava podnesena je i protiv muškarca kojega je ovog

ljeta pilot kanadera uočio kako potpaljuje vatru na području Ra-

dovina. Stanovnici Kneževića tom prigodom su izjavili kako do-

bro znaju tko im pali vatru. U šali su ga nazvali "dobrim gostom

iz susjednog sela", znaju mu puno ime i prezime, ali nisu imali

prilike s njim razgovarati o paležima, jer nakon svakog požara

"nestane" na neko vrijeme, a kasnije se nekako šutke prijeđe pre-

ko toga jer 51-godišnjak ima problema sa zdravljem. Tek je za

vidjeti kako će ovaj kazneni progon zavrišti.

Kada se sve zbroji i oduzme, do daljnjega će piromani, ali i

neodgovorni pojedinci izazivati milijunske štete ovoj zemlji bez

očigledno ikakvih posljedica.

Prema statistikama MUP-a, šteta koju država trpi od posljedi-

ca požara nalazi se na trećem mjestu, nakon kriminaliteta te šteta

nastalih u prometu. Razlika je što za ove prve postoji šansa da će

završiti u Remetincu, a ovi potonji će svoje „nepodopštine“ pre-

pričavati uz „kilu pečenog“ i mlaku pivu, kao „sjećaš se ti onda

kada je naš Jozo palio korov pa vatra pobigla sve do susjednog

sela, e jesi vala zadao brige vatrogascima, nemore niko ugasiti ono

što naš Jozo zapali!“. Zbog toga što ne snosimo nikakvu odgo-

vornost za posljedice naših djela, korov će se i dalje paliti u vrije-

me kada je to zabranjeno, roštilj će i dalje mirisati usred borove

šume, a svi mi zajedno ćemo plaćati nepodopštine različitih Joza

diljem Hrvatske, jer tako smo i navikli. ■

Tek

st: V

esn

a P

leše

■ F

oto

: A

rhiv

a

Primjer agrošumarske proizvodnje

Zanimljivo je da se na te promjene ukazivalo već i prije

pedesetak godina. Kao vizionari budućih događanja

Australci Bill Mollison i David Holmgren šezdesetih

godina prošlog stoljeća osmislili su novi pokret poznat

pod nazivom permakultura, koji danas sve više dobiva na znače-

nju.

Permakultura je metoda dizajniranja održivih ljudskih zajed-

nica prema uzorima iz prirode. Nudi alate za oblikovanje održi-

vih cjelina za stanovanje i život koji su sposobni proizvesti vla-

stitu hranu i energiju, sve do ekonomskih alternativa i socijalnih

struktura. Jedno od načela je da se primjenom odgovarajućih

tehnologija i strategije bioregionalizma u proizvodnji i potrošnji

smanje emisije ugljičnog dioksida u atmosferi na manje od tonu

godišnje po osobi.


Svaki čovjek bi trebao posaditi 10.000 stabala ag

rošu

mar

stvo

NOVI TRENDOVI U SVIJETU

Simbol permakulture je stablo, odnosno šuma kao bogat, ra-

znolik i stabilan ekosustav. Stabla su zakon na zemlji, fi ltriraju

zagađenje iz zraka, sprječavaju eroziju tla, zaklon su od vjetra i

sunca, recikliraju vodu, ali i osiguravaju dovoljnu količinu hra-

njivih sastojaka drugim biljkama i sl. Da bi se poboljšala situacija

u svijetu, prvo bi trebalo izvršiti pošumljavanja borealnih šuma i

sjevernih tundri, isto to bi trebalo napraviti u devastiranom po-

ljoprivrednom zemljištu i pustinjama. Permakulturni dizajner

Tony Anderson mišljenja je da bi svaki čovjek trebao posaditi

10000 komada stabala u svom životnom vijeku ukoliko bi želio

vratiti u ravnotežu svoj ekološki otisak na Zemlji.

Po uzoru na to šezdesetih godina prošlog stoljeća Robert Hart

je u okolici Shropshirea (Engleska) počeo eksperimentirati s kre-

iranjem potpuno integriranih šuma i šumskih vrtova. Šumski vrt

sastoji se od nekoliko razina visokog drveća, niskog drveća, gr-

mlja, zeljastih biljaka, vertikalnih biljaka, pokrovnog sloja, kor-

jenastih biljaka.

Na tim osnovama sve više počinje jačati i agrošumarstvo kao

novi trend širom svijeta.

Prednosti ovakvog načina sadnje stabala i poljoprivrednih kul-

tura na istom zemljištu su mnogostruke:

– povećava se bioraznolikost,

– osigurava stanište za razne vrste životinja i ptica koje hraneći

se biljnim štetnicima smanjuju štete na usjevima, koristi se

manje herbicida za suzbijanje raznih biljnih bolesti,

– smanjuju se erozije i onečišćenje tla, ublažavaju poplave,

– u silvopastoralnom načinu (sadnje drveća na pašnjacima),

u ljetnim mjesecima drveće štiti stoku od sunca, zaštićuje

se tlo, smanjuje i isparavanje vode, ako se radi o većim sta-

blima,

– poboljšava se kvaliteta i struktura tla, drveće štiti usjeve od

sunca,

– povećava se proizvodnja hrane, koja je osobito znakovita

kao prihod siromašnijih obitelji, ali i proizvodnja drva čijom

se prodajom isto tako osigurava egzistencija ljudi,

– doprinosi se ljepšem izgledu krajolika i sl.

Navest ćemo neke od vidova agrošumarstva u svijetu:

– Silvopastoralna proizvodnja (sadnja drveća na pašnjacima),

u Europi najviše se prakticira u Engleskoj i Sjevernoj Irskoj.

Stablo koje se koristi mora biti visoke kakvoće i po moguć-

nosti u što kraćem roku davati prinos. Od bjelogorice u En-

gleskoj se za ovu vrstu uzgoja koriste: jasen, trešnja, pitomi

Silvopastoralna proizvodnja

Emisije ugljičnog dioksida u atmosferu, slabljenje

oceanskih struja, aktivnost sunčevih pjega, sve

izraženija krčenja i devastacija šuma mijenjaju

sliku Zemlje, globalno zatopljenje prijeti cijeloj

Planeti. To je bio jedan od razloga što posljednjih

godina u mnogim zemljama jačaju pokreti kojima

se nastoji upozoriti čovječanstvo na klimatske

promjene. Nastoji se spasiti ono što je još preostalo

u svekolikom okruženju da bi i budući naraštaji

mogli uživati u čistoj prirodi, zdravoj hrani i

očuvanim šumama.

kesten, neke vrste topola i vrba. Od crnogorice najčešće se

koristi duglazija, čempres, neke vrste sekvoja i cedar.

– Sadnja drveća u alejama, između usjeva. Uloga mu je, uz

proizvodnju biomase, zaštititi usjeve od sunca, te im dodat-

no omogućiti hranjive tvari, ali i vodu. Na taj način mogu

se saditi razne vrste voćaka.

– Rubni sustavi mogu biti vjetrobrani pojasevi koji štite usjeve

od jakog vjetra. Na ovaj način mogu se zasađivati živice, ali

se na isti način postiže učinkovita zaštita i sadnjom gustog

sklopa stabala. Osim zaštite ovakva stabla mogu postati sta-

ništa određenim vrstama životinja ili ptica. Rubni sustavi

mogu se podići i uz rijeke i potoke.

Postoji i niz drugih oblika agrošumarstva u svijetu, poput po-

dizanja plantaža za pridobivanje biomase, proizvodnje ljekovitog

bilja i sl.

Da je to dobar i ispravan put u budućnost najbolje pokazuju

rezultati koji se trenutno ovim mjerama postižu u najsiromašni-

jim područjima svijeta. Svjetski Agroforestry centar radi u šest

najsiromašnijih regija svijeta; istočnoj, južnoj, zapadnoj Africi;

južnoj i jugoistočnoj Aziji i Latinskoj Americi. Ima godišnji pro-

račun od 35 milijuna američkih dolara. Ciljevi su mu smanjenje

siromaštva, povećanje prihoda u siromašnim kućanstvima, po-

većanje kakvoće hrane, poboljšanje ekosustava u tropima agro-

šumarskim mjerama i slično. Ove mjere mnogo znače i za jednu

milijardu stanovništva na Zemlji koje živi u ekstremnim uvjetima

siromaštva i gladi.

I u Europi su shvatili prednosti agrošumarstva. Tu organizi-

rano djeluje EURAF (Europska agrošumarska federacija). Ima

250 članica u 17 različitih zemalja. Cilj im je, uz sadnju stabala

na farmama, daljnji razvoj silvopastoralne proizvodnje. Da bi se

ciljevi ostvarili, svoj puni doprinos nastojat će dati i prva EURAF

konferencija koja će se održati 9. i 10. listopada ove godine u

Bruxellesu. ■


Ratovi i razni vlasnici opustošili bosanske šume

euro

psk

o šu

mar

stvo

Ekonomska, odnosno gospodarska

vrijednost šuma dolazi do pra-

vog izražaja tek u prvoj polovici

19. stoljeća kada se šume daju na

korištenje strancima u svrhu iskorištavanja.

Masovno se iskorištavaju bukove i hrastove

šume za proizvodnju potaše. Sredinom 19.

stoljeća hrast se masovno koristi za izradu

bačvarskih dužica.

U vrijeme vladavine Otomanskog car-

stva (1463. – 1878.) imovinsko – pravni

odnosi u šumarstvu temeljili su se na šerijat-

skom pravu i kanunskom zakonodavstvu.

Šume su tretirane kao javno dobro i nisu

mogle biti predmet privatnog vlasništva i

posjeda. Kontrola sječa u državnim šumama u vrijeme Otomanskog

carstva bila je vrlo stroga pa se tako 1866. donose propisi kojima se

prodaja drva iz državnih šuma može vršiti samo putem licitacija.

U vrijeme vladavine Austro-Ugarske monarhije nastaju nagle pro-

mjene, ne samo što se tiče vlasničke strukture šuma, već i same or-

ganizacije proizvodnje. Uvodi se kategorija privatnog vlasništva nad

šumom. Sklapaju se dugoročni ugovori s privatnim poduzetnicima,

najčešće strancima o iskorištavanju šuma. Također, počinje se s indu-

strijskim načinom proizvodnje u šumarstvu, a osniva se i šumarska

služba. Grade se šumske ceste, čime se poboljšava otvorenost šuma.

Poslije raspada Austro-Ugarske monarhije, Kraljevina SHS u Bosni

i Hercegovini naslijedila je preko 50 dugo-

ročnih ugovora za iskorištavanje bosanskih

šuma od strane poduzetnika. Time je bilo

obuhvaćeno preko 300.000 ha. Ovakav

sistem iskorištavanja šuma nastavljen je i u

razdoblju od 1919. do 1929. Kao poslje-

dica ovakvog načina gospodarenja (nepra-

vilnog načina rada i povećanog intenziteta

sječa) na velikim područjima došlo je do

šteta od šumskih požara i potkornjaka. Ve-

like zaraze od potkornjaka evidentirane su

u razdoblju od 1929. do 1932. Zbog toga

razloga je bilo posječeno oko 1.300.000 m3

smrekovih šuma, a po prvi put u bosanskim

šumama primijenjeno je i zaprašivanje iz

aviona. Bilo je i pozitivnih pomaka, pa su tako 1932. donijeti naputci

za uređivanje šuma, pojačane su aktivnosti na obnovi šuma i pošumlja-

vanju krša. Dolazi do osnivanja većeg broja šumarskih direkcija.

Između dva svjetska rata, prvog i drugog, prosječno se godišnje

sječe do 5,7 milijuna m3, od čega 44 posto za industrijske potrebe,

a 56 posto za potrebe stanovništva. Poslije II. svjetskog rata sve faze

rada u šumarstvu se mehaniziraju. Više pozornosti posvećuje se šum-

sko uzgojnim radovima te otvaranju cesta. Godine 1946. osniva se

Uprava za uređenje bujica i sl. Nažalost, i dalje se sječe dosta šume

pa se tako u razdoblju od 1976. do 1991. prosječno godišnje sjeklo

5,57 milijuna m3.

Od davnina šume su jedno od

najvećih prirodnih bogatstava Bosne

i Hercegovine. Kroz dugu povijest

i vladare koji su gospodarili ovom

zemljom šumarstvo je prošlo put od

proste robne proizvodnje i namirivanja

potreba naturalne proizvodnje pa sve

do kapitalističkog načina proizvodnje

u okviru prvo manufakturne, kasnije

industrijske prerade drva.

BOSNA I HERCEGOVINA

Tekst: Vesna Pleše ■ Foto: B. Pleše, Arhiva

Planine i šumska vegetacija u BIH


I danas su šume u ovoj zemlji, s obzirom na njihovu prirodnu

strukturu, samoobnovljivost, mješoviti sastav i prirodno pomlađi-

vanje, jedan od osnovnih resursa u strategiji razvoja zemlje. Obzi-

rom na zemljopisni položaj, utjecaje mediteranske, submediteran-

ske, umjereno kontinentalne i planinske klime u sastavu šuma i

šumskih zajednica pojavljuje se više od stotinjak drvenastih vrsta.

Prevladavaju jela, smreka, bijeli i crni bor, bukva i hrast te nešto

manje voćkarica.

Šume i šumska zemljišta u Bosni i Hercegovini zauzimaju po-

vršinu od 2.709.800 ha, odnosno 53 posto državnog teritorija.

Državne šume (Federacija BiH i Republika Srpska) zauzimaju

površinu od 2.186.300 ha ili 81 posto, dok privatne šume zauzi-

maju površinu od 523.500 ha ili 19 posto. Prirodne šume raznih

razvojnih stadija zauzimaju površinu od oko 2.209.700 ha ili 81,5

posto. Od toga je visokih šuma 1.291.900 ha ili 47,6 posto, te pa-

njača 917.800 ha ili 33,9 posto. Panjače su nastale kao posljedica

čiste sječe na velikim površinama još za vrijeme vladavine Austro-

Ugarske monarhije i Kraljevine SHS od 1918. do 1941., ali i zbog

čestih ratova na ovim prostorima te poslijeratne obnove. Neobraslo

šumsko zemljište zauzima površinu od preko 500.000 ha, za po-

šumljavanje je pogodno oko 392.300 ha. Pod minama je površina

od oko 100.000 ha šuma, čime je na toj površini onemogućeno

gospodarenje kroz duže vremensko razdoblje. Obzirom na njihovu

nedostupnost za gospodarenje, predstavljaju potencijalno žarište

za razvoj biljnih bolesti i štetnika. Razvoju, posebice potkornjaka,

pogodovale su i neplanske sječe, nepoštivanje šumskog reda tije-

kom posljednjeg rata. Potkornjaci su se intenzivno razvili na smre-

ci 1997., a 2003. i na jeli. Uz sječu zaraženih stabala postavljen je

i velik broj klopki sa feromonima da bi se kontroliralo postojeće

stanje te spriječile veće zaraze.

Drvna zaliha svih šuma procijenjena je na oko 291 milijun

m3, od toga 108 milijuna m3 crnogorice i bjelogorice 183 mi-

lijuna m3. Godišnji prirast je 7.942.200 m3, od čega crnogorice

3.123.100 m3 i bjelogorice 4.646.300 m3. Iz raspoložive drvne

mase trenutno se prema procjenama može proizvesti 5.351.000

m3 drvnih sortimenata neto, od toga crnogorice 2.191.000 m3 i

bjelogorice 3.160.000 m3.

Poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kako i sam teritorij

BiH, tako su i šume podijeljene na vlasništvo Federacije BiH i Re-

publike Srpske, te Distrikta Brčko, koji svatko na svom području

administrativno upravljaju šumama preko ministarstva nadležnog

za šumarstvo. Federalni ministar, ugovorom je prenio poslove uprav-

ljanja i gospodarenja šumama kantonalnim ministrima nadležnima

za šumarstvo. U okviru Federalnog ministarstva poljoprivrede, vo-

doprivrede i šumarstva osnovana je Federalna uprava za šumarstvo.

U njenoj nadležnosti su funkcije planiranja razvoja šumarstva, dok

su u sastavu kantonalnih ministarstava osnovane kantonalne uprave

za šumarstvo, čija je funkcija planiranje i administrativni nadzor nad

gospodarenjem privatnim i državnim šumama.

Gospodarenje šumama u oba je entiteta prenijeto na javna podu-

zeća. U Federaciji BiH to su šumsko gospodarska društva, koje su na

razini kantona osnovale zakonodavne vlasti, parlamenti, a u Repu-

blici Srpskoj to je Javno poduzeće „Šume Republike Srpske“. U svih

deset kantona Federacije BiH, šumama gospodari po jedno šumsko

gospodarsko društvo, dok u Republici Srpskoj šumama gospodare 23

šumska gospodarstva.

Na razini Bosne i Hercegovine u tijeku je nekoliko znakovitih pro-

jekata čiji je cilj uspostavljanje transparentnog upravljanja i gospoda-

renja šumama, uz primjenu svjetskih i europskih standarda u svim

segmentima poslovanja u šumarstvu. Na realizaciji projekata angaži-

ran je veliki broj domaćih i stranih stručnjaka uz aktivno sudjelovanje

predstavnika vlasti, nevladinih udruga i zainteresiranih strana.

Projekti su slijedeći:– institucionalna potpora poduzećima za gospodarenje šumama u

Federaciji BIH i Republici Srpskoj,

– izrada državnih standarda za certifi kaciju šuma, prvi nacrt je na

javnoj raspravi,

– certifi kacija šuma po FSC sustavu je pri kraju,

– FOPER regionalni program obrazovanja kadrova u šumarstvu

u području šumarske politike i gospodarenja na svim razinama,

– plan na suzbijanju nezakonitih aktivnosti u području kako šu-

marstva tako i drvne industrije,

– u pripremi je i izrada monitoringa za praćenje zdravstvenog sta-

nja šuma u BiH i dr. ■

Rijeka Una Šetnica kroz šumu blizu Sarajeva


Rod mlječika (Euphorbia) je vrlo opsežan rod zeleni, polu-

grmova i grmova iz porodice mlječika (Euphorbiaceae) i jedan od najvećih i najsloženijih rodova vaskularnih bilja-

ka u svijetu. Obuhvaća približno 2100 vrsta iz četrdesetak

grupa, pretežito u umjereno tropskim i suptropskim područjima. U

Europi je poznato tek nešto više od stotinu različitih vrsta, uglavnom

zeljastih, a u Hrvatskoj tek njih pedesetak, najčešće ruderalno - ko-

rovnih (uz naselja, među ruševinama i otpacima). U Sredozemlju i

našoj državi raste samo na području Primorja i na otocima desetak

odrvenjelih grmova i polugrmića. Zajednička značajka mlječika je

da u svim dijelovima biljke postoji mliječni sok koji je manje ili više

otrovan i vrlo složenoga sastava (otrovni alkaloidi, gume, kaučuk,

masti, smole i dr.). Stabljika je kod mlječika umjerenoga područ-

ja na vrhu razgranjena, listovi jednostavni, a cvjetovi jednospolni,

pretežito pravilni. Oblikuju skupine (cijatije) koje su sastavljene od

jednoga središnjeg ženskoga cvijeta, okruženog s mnoštvom jedno-

stavnih cvjetova. Na rubu zajedničkoga vrčastog ovoja nalaze se 4

polumjesečaste, medonosne žlijezde. Plod je uglavnom suhi trodi-

jelni tobolac.

Drvenasta mlječika (Euphorbia den-droides) je 3 – 6 m visok i širok grm meka-

nih i šibolikih grana koji raste u zemljama

oko Sredozemnoga mora, kao rijetka biljka

stenomediteranske vegetacijske zone. Gra-

na se viličasto, kora je smeđe do crveno-

smeđe boje, a sadrži kao i grančice znatnu

količinu mliječnoga soka. Korijenski sustav

je dobro razvijen, prodire duboko u puko-

tine vapnenačkih stijena. Listovi su jedno-

stavni, naizmjenični, pri vrhu izbojka gusto

Mlječike (Euphorbia)m

ala

enci

klop

edija

šum

arst

vaGRMOVI

U Hrvatskoj raste samo na području

Primorja i na otocima desetak

odrvenjelih grmova i polugrmića ovoga

vrlo opsežnog roda, a nekoliko zeljastih

vrsta javlja se u mezofi lnim grabovo –

bukovim i hrastovim šumama

zbijeni, linearno kopljasti, tupog ili šiljastog vrha, klinaste osnove,

cijeloga ruba, sjedeći. Dugi su 3-6,5 cm, široki 5-10 mm. Na licu i

naličju su svijetlozeleni ili plavkastosivi, goli, a prije otpadanja lju-

bičastocrvene boje. Cvjetovi su u skupinama cijatijama, a središnji

ženski cvijet opkoljen je s 10 ili više izrazito jednostavnih muških

cvjetova sa po jednim prašnikom u vrčastom cvjetištu. Vrat tučka je

iscijepan ili razdijeljen na tri dijela. Cvatnja je od kasne jeseni pa čak

do svibnja. Plod tobolac ima 2 – 6 ovalnih, tamnih i glatkih sjemen-

ki, neznatno je spljošten i gladak. Ova vrsta za naše zemljopisne i

klimatske prilike pokazuje iznimno zanimljiv fenomen. Naime, lista

početkom jeseni, cvate zimi, u proljeće i tijekom ljetne suše odbacuje

lišće, a za jesenskih kiša ponovno prolista.

U pukotinama vapnenačkih stijena – Drvenasta mlječika ka-

rakteristična je vrsta vazdazelenih šuma, odnosno makija masline i

rogača (Oleo-Ceratonion). U nas kao vrlo dekorativna biljka raste

u južnom Hrvatskom primorju, na otocima Ižu i Dugom otoku,

Kornatu, Korčuli, Palagruži, Visu, na poluotoku Pelješcu, na otočju

dubrovačkog arhipelaga. Stanište joj je na vrletnim i strmim obron-

cima, pretežito južne ekspozicije, na skeletnoj i kamenitoj podlozi,

u pukotinama uspravnih i koso položenih

vapnenačkih stijena koje se izdižu iznad

mora. Većinom je ograničena na otvorene

olujne obale koje su pod naletom pučin-

skoga juga i posolice na nadmorskoj visi-

ni od 3 do 90 m. Prema Crvenoj knjizi

biljnih vrsta Republike Hrvatske rijetka je

vrsta hrvatske fl ore.

Bodljikava mlječika, kapuc, ježin (Euphorbia spinosa) je gusto razgranat i

bodljikav polugrmić koji se javlja u gari-

Božićna zvijezda ‒ ukras naših domova tijekom božićnih blagdana

Tekst: Ivica Tomić ■ Foto: Arhiva30 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.

zima, submediteranskim kamenjarama i šumi dalmatinskoga crnog

bora. Listovi su joj jednostavni, kopljasti, šiljastoga vrha, klinaste

osnove, cijeloga ruba, sjedeći. Dugi su 5-15 mm, široki 2-6 mm. S

gornje i donje strane su zelene do plavkastozelene boje, goli, perasto

mrežaste nervature. U Jadranskome primorju je jedina bodljikava

mlječika tipa ježinastih tragantida. U nas raste kao otporni polu-

grmić na izloženim kamenjarama reda Scorzonero – Chrysopogo-netalia, pretežito u Dalmaciji i Hercegovini, te dalje u zapadnome

Sredozemlju.

Zajednička značajka mlječika je da u svim

dijelovima biljke postoji mliječni sok koji je manje

ili više otrovan i vrlo složenoga sastava

Kranjska mlječika u Hrvatskoj se javlja u brdskoj

bukovoj šumi s mrtvom koprivom, a u osobito

bujnome sloju prizemnoga rašća posebno se ističe

kao specifi čna vrsta ilirskih bukovih šuma

Bodljikava mlječika je gusto razgranat

bodljikav polugrmić koji se javlja u garizima,

submediteranskim kamenjarama i šumi

dalmatinskoga crnog bora.

Kao rijetka vrsta hrvatske fl ore i vrlo dekorativna

biljka, drvenasta mlječika raste na vrletnim i

strmim obroncima, u pukotinama uspravnih i

koso položenih vapnenačkih stijena koje se izdižu

iznad mora

Primorska mlječika ‒ na primorskim stijenama izloženim buri

Mlječike Dinarskoga krasa – Na sušnim olujnim burištima Di-

narskoga krasa pridolazi nekoliko najotpornijih polugrmastih vrsta.

Primorska mlječika (Euphorbia fragifera) je endemski polugrmić

istočnojadranske obale i otočja, od Kvarnera do Boke Kotorske. Ot-

porna je na jake vjetrove i obalnu posolicu. Pretežito je ograničena

na burne primorske stijene i olujne kamene otočiće. Na ovim stani-

štima rastu i E. saxatilis, E. pithyusa i E. wulfenii.

Primorska mlječika je endemski polugrmić

istočnojadranske obale i otočja, od Kvarnera

do Boke Kotorske, otporan na jake vjetrove i

obalnu posolicu

Brdska mlječika

U mezofi lnim grabovo – bukovim i hrastovim šumama raste

kranjska mlječika (Euphorbia carniolica). U Hrvatskoj se javlja u

brdskoj bukovoj šumi s mrtvom koprivom (Lamio orvale – Fage-tum sylvaticae). U osobito bujnome sloju prizemnoga rašća posebno

se ističe kao specifi čna vrsta ilirskih bukovih šuma. U navedenim

šumama rastu i rozetasta mlječika (E. amygdaloides) i brdska mlje-

čika (E.dulcis). Ukrasne mlječike – U južnoj Europi se kao ukrasne biljke uzgaja-

ju božićna zvijezda (Euphorbia pulcherima), lisnata mlječika, ukras

svih domova za vrijeme božićnih blagdana, i neke druge, porijeklom

iz Meksika. Među grmolikim, uglavnom bodljikavim ukrasnim

mlječikama uzgaja se Kristov trn (E.milii), a najljepša od svih je ku-glasta mlječika (E.obesa) koja se kao biljka suhih staništa (sukulent)

uzgaja vrlo slično kao i kaktus. ■

Cvijet drvenaste mlječike ‒ s jednim prašnikom u vrčastom cvjetištu


Nekad golet, danas šuma

uzg

ajan

je š

um

a

Ogulinski šumar Dragutin La-

sman neizmjerno nas je za-

dužio člankom u Šumarskom

listu u kojem opisuje stanje

rapskih šuma i organizacije šumarstva na

Rabu davne 1906. godine. Tako iz članka

možemo pročitati i dio teksta koji se odno-

si na ostatke šume Sorinj: „Šuma Sorinj u

starosti 10 do 40 godina, koja je položajem

nješto nagnuta prema sjeverozapadnoj stra-

ni, a znatno strmija na jugozapadnoj strani,

uređena je prema moru kao srednja (sitna)

šuma sa 15 godišnjom ophodnjom za pod-

stojno, a 30 godišnjom za nadstojno drveće.

Podređene vrsti neima. Vrlo krasno napre-

duje i pomlađuje se sama naravnim nači-

nom. Pošto čistinah neima, odpada umjet-

no pošumljavanje i predhodno se neće saditi

ni crnogorica.“

Budućnost Sorinja kao šume koja se lijepo pomlađuje ipak se nije

obistinila pa Šimičićev opis iste šume iz 1987. godine nije nimalo opti-

mističan: „Na poluotoku Sorinj potpuno je završen proces devastacije

i pustošenja šuma i šumskog zemljišta u korist golog krša. Ukupna

površina poluotoka Sorinj iznosi 748 ha. Prema pokazivanjima starih

žitelja Lopara (Belić 1975.) na Sorinju je prije 80 godina bilo još oko

60 ha stare visoke šume hrasta crnike i oko 160 ha niske šume panjače

crnike, te debele naslage šumskog tla i crvenice na većem dijelu tada

još šumskog predjela Sorinj. Danas tih šuma i naslaga plodnog tla više

nema na Sorinju, ostalo je samo nešto tla u škrapama i pukotinama

kamenjare. Na zapadnim padinama predjela Sorinj, u zavjetrini bure

na izrazito strmoj kamenjari, zadržalo se još

oko 120 hektara makije i gariga.“

Početkom devedesetih godina prošlog

stoljeća šuma na Sorinju, koju spominju

Lasman i Šimičić, bila je svedena na povr-

šinu od svega 26 ha. Stotinjak godina stara

panjača sa stablima jako lošeg zdravstvenog

stanja u kojoj zbog brsta ovaca nije bilo pri-

rodnog pomlađivanja nije imala nikakvu

budućnost te je prijetilo da, kad stara sta-

bla crnike propadnu, potpuno nestane. U

toj šumi nije bilo ni traga debelih naslaga

zemlje koju spominje Šimičić. Klimatski

uvjeti u kombinaciji s ekstenzivnim ov-

čarstvom uvjetovali su eroziju kojom je tlo

postupno nestalo. Ostali dio Sorinja bio je

u stadiju gariga sa rijetkim grmovima drače

(Paliurus spina-christi), gluhačuše (Junipe-

rus phoenicea) i šmrike (J. oxycedrus).

Takvo su stanje na Sorinju zatekli djelatnici Hrvatskih šuma kada

su ne tako davne 1994. godine odlučili ponovo podići šumu. Uz uvje-

te kao što su: vrlo kamenito tlo sa jako malo zemlje, sjeverna ekspozici-

ja i direktna izloženost buri i posolici te prisutnost velikog broja ovaca,

zadatak se činio gotovo nemoguć. Istina, pošumljavanja na zahtjevnim

terenima je na Rabu već bilo, no nigdje teren nije bio ovoliko nepovo-

ljan, a klimatski ekstremi naglašeni.

Prije svega, valjalo je sagraditi cestu kojom će se omogućiti pristup

ovom do tada divljem predjelu. Stoga je izgrađena cesta duljine 2,2 km

od deponija prema rtu sv. Nikole. Zatim je podignuta ograda kojom

je ograđen sjeverozapadni dio poluotoka sa kojeg su potom istjerane

U kontekstu najnovijih događaja

vezanih za nacrt Zakona o

poljoprivrednom zemljištu te iz

godine u godinu sve „tanja“ sredstva

OKFŠ-a, donosimo priču o uspješnom

podizanju novih šumskih površina na

otoku Rabu. Iako je otok Rab jedan

od šumovitijih jadranskih otoka,

svaka nova šumska površina obogaćuje

vegetacijsku i krajobraznu raznolikost te

time posredno doprinosi razvoju glavne

gospodarske grane otoka – turizma.

SORINJ

Tekst: Boris Belamarić ■ Foto: M. Šimičić32 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.

ovce. Zabrana pašarenja bio je prvi korak prema podizanju nove šume,

jer već se iduće godine mogla vidjeti razlika između travom obraslog

ograđenog dijela i brstom ogoljenog kamenjara gdje su još pasle ovce.

Kod izbora vrsta za pošumljavanje nije se puno dvojilo. Sađene su pi-

onirske vrste, pretežno borovi. Iako je cilj pošumljavanja na Sorinju

povratak autohtone vegetacije, a to je šumska zajednica hrasta crnike

i crnog jasena, on je moguć jedino osnivanjem predkulture četinjača

koja će stvoriti uvjete za daljnji razvoj autohtone vegetacije. Postupak

se čini kompliciran i dugotrajan, ali to je jedini način da se vrati šuma

na staništa koja su izgubili svojstva šumskih. Osnivanje kultura crnike

na golim terenima bilo sadnjom sadnica ili sjetvom sjemena je zbog

ekoloških osobina vrste nemoguć zadatak. Stoga se i pribjegava osniva-

nju borovih kultura koje sve u konačnici trebaju jednoga dana postati

autohtone šume hrasta crnike.

Na Sorinju su sađene sadnice obloženog korijena (kontejnerske

sadnice) alepskog, brucijskog, primorskog te crnog bora, zatim pinije,

običnog i arizonskog čempresa, koprivića i brnistre, a sađene su i sad-

nice hrasta crnike. Sadilo se pomoću dvije metode: sadnjom u jame

te sadnjom u brazde koje se dobiju oranjem tla posebnim plugom

kojim teški strojevi u zemlji prave brazde dubine 50-70 cm te na taj

način tlo zarobljeno u pukotinama podižu na površinu. Budući da

se brazde polažu okomito na smjer dominantnog vjetra sadnice su u

njima zaštićene od vjetra, a potom i od isušivanja jer se u brazdama

zadržava vlaga. Na Rabu, ali i drugdje na Jadranu, se metoda sadnje u

brazde pokazala boljom nego sadnja u jame, tako da je većina šume na

Sorinju osnovana upravo ovom metodom.

Gore opisane tehnike pošumljavanja te izbor vrsta su otprije po-

znati šumarima te tu nije bilo dvojbe. Ono što je šumare iznenadilo (a

pritom mislim ne samo na operativce nego i na znanstvenike koji su

sudjelovali u ovom projektu) jest velik postotak preživljavanja sadni-

ca unatoč lošem terenu i ekstremnim uvjetima. Preživljavanje sadnica

bilo je na pojedinim lokalitetima i preko 90 %!

U periodu od 1994. do 1999. podignuta je glavnina kultura na

Sorinju. Zadnji zahvat pošumljavanja na Sorinju, 2008. godine, obu-

hvatio je podizanje 3 ha kulture alepskog bora neposredno uz depo-

nij. Pošumljavanje je vršeno u fazama te danas ondje imamo 80 ha

primorskog te 4 ha kulture alepskog bora. Pored toga stara crnikina

sastojina, u kojoj su također unošene sadnice borova, se također počela

obnavljati upravo zahvaljujući uklanjanju negativnog utjecaja ovaca.

Pored borova, na dijelu površine rastu i stabalca crnike koja je iznikla

iz žira koji je sađen u brazde zajedno s borovima.

Borova kultura na Sorinju predstavlja ogledni primjer uspješ-

nog pošumljavanja u Hrvatskoj te su je do sada posjetile brojne

grupe šumara iz zemlje i inozemstva. Pritom se često ponavlja pita-

nje svrhe podizanja ovakvih šuma te pitanje isplativosti investicije

jer uložena sredstva daleko premašuju vrijednost drvne građe koja

će se nakon 60 godina moći dobiti. No, kao što sam već naglasio,

cilj pošumljavanja Sorinja je prije svega ozeleniti kamenjar te po-

stupno vratiti autohtonu crnikinu šumu na lokalitet gdje je neka-

da postojala šuma. Podignuta šuma ima općekorisnu, turističku,

rekreativnu, estetsku i ekološku namjenu te pridonosi krajobra-

znoj raznolikosti i ljepoti otoka Raba koji svoj turistički razvitak

dobrim dijelom duguje upravo svojim šumama. Nekada goli, ne-

pristupačni kamenjar postao je potencijalno zanimljiv turistima,

šetačima, a i lokalnom stanovništvu od kojeg većina odobrava

osnivanje nove zelene površine. Zeleni Sorinj postao je zanimljiv i

lokalnoj samoupravi pa je tako općina Lopar u novom prostornom

planu predvidjela, na području koje graniči sa novopodignutim

borovim kulturama, sportsko-rekreacijsku zonu – zabavni park.

A ima li mjesta na Sorinju za ovce? Naravno da ima. Za potrebe

pošumljavanja ograđena je tek trećina površine poluotoka, dok je

ostali dio ostao slobodan za pašarenje.

U osnivanje te na održavanje (izvođenje šumsko-uzgojnih radova

te radova zaštite šuma) borove kulture na Sorinju uložen je do danas

velik trud i novac. Na pošumljavanju Sorinja sudjelovali su osim dje-

latnika Hrvatskih šuma i lovci te brojni mještani otoka Raba zahvalju-

jući kojima, dolazeći s mora ili kopna, danas možemo prošetati novom

šumom te uživati u vizurama šume, kamena i mora. Za vrućeg ljetnog

dana možemo sjesti u hladovinu, danas već 20-ak godina stare šume,

te pokušati odgovoriti na pitanje: Isplati li se sve to? ■


pov

ijest

šum

arst

va

Ovom prigodom osvrnut ćemo

se na samo neke od važnijih i

zanimljivijih odredbi spome-

nutog Pravilnika. Upotrije-

bljena prijevozna sredstva treba s vremena

na vrijeme, posebice poslije težeg optereće-

nja, ispitati. Veći broj kola koja zajednički

putuju treba snabdjeti najmanje jednom

dizalicom, dobrim sustavom kočenja, te

jednom svjetiljkom koja se neće ugasiti pri

jačem vjetru.

Prijevoznu službu čini iskusno stručno

osoblje. Za prijevoz stabala dužih od devet

metara uz vozača treba biti prisutan i kočni-

čar koji će nadzirati kočenje u slučaju potre-

be. Kočenje kola nikad se ne vrši za vrijeme

vožnje, već prije dolaska na strminu, vozač i

kočničar pri tome ne smiju sjediti na kolima

već ići uz njih.

Utovar prijevoznih sredstava vrši se ravnomjernom podjelom opte-

rećenja i samo do visine odmjerene, širinom kolosijeka ili puta. Okru-

gla stabla uvijek moraju biti okrenuta debljim krajem u pravcu vožnje.

Prije svakog utovara mora se izvršiti ispitivanje ispravnosti prijevoznog

sredstva i izvršiti zamjena neispravnih dijelova.

Što se tiče prijenosa drva vodenim putom tu se koriste vodena

i suhe riže (oluci). Prije ubacivanja drva u oluk otvor za ubacivanje

mora biti osiguran posebnim pregradama koje se otvaraju i zatvara-

ju, po potrebi, ne stihijski. U slučaju da je proces rada koji zahtijeva

korištenje stovarišta ispod i iznad oluka, početak rada treba objaviti

glasanjem. Svrha glasanja je da se izbjegne opasnost za radnike koji

rade na donjem stovarištu.

Trupci se moraju spuštati po drvenom oluku pojedinačno. U slu-

čaju da se stablo zaglavi treba obustaviti daljnji rad, uz oslobađanje

trupaca.

Sve vodene objekte, brane, propuste, rešetke i sl. treba prije tran-

sporta, provjeriti s obzirom na izdržljivost. Vodene objekte na kojima

se radi treba održavati u dobrom stanju, osigurati ih sigurnim prilazi-

ma, po tlu i na ogradama. Da se izbjegne

zaglavljenost trupca korita treba obložiti, a

stupove mostova ojačati odbojnicima.

Pri kotrljanju stabla i drva u vodeno

korito (potok ili rijeku) radnici se moraju

maknuti na stranu da ne bi bili zahvaćeni,

odnosno ozlijeđeni.

U ovom Pravilniku neke odredbe odno-

se se i na utovar i istovar drvnih sortime-

nata.

Pri utovaru radnicima se preporučuje

posebna obuća, nošenje klinastih željeznih

papuča ili cipela omotanih krpama, da bi

se spriječilo klizanje. Radi sigurnosti radni-

ci moraju stajati s gornje strane ili sa strane

trupaca koji se tovare. Sprave i alati (polu-

ge, capini, sjekire, vitla, lanci i konop) mo-

raju se prije upotrebe ispitati sukladno važećim propisima.

Stabla na hrpi treba poduprijeti drvenim klinom, ponekad ciglom

ili kamenom da se ne bi srušila. Ponekad se preporučuje učvršćivanje

konopcem, lancima, spojnicama ili žicom postavljenom ukoso prema

Nastavno na temu Zaštitni propisi kod

iskorištavanja šuma iz 1924. o kojoj

smo pisali u časopisu Hrvatske šume,

broj 187/188., ovom prigodom osvrnut

ćemo se na propise vezane uz izvlačenje,

utovar i prijevoz drvnih sortimenata.

Pri tome su se uz kola koristile i žičare,

vodeni tokovi, riže, točila i sl. Izvornik

nam je Zakon o šumama iz 1929.

unutar kojeg je otisnut kao posebni

dodatak Pravilnik za industriju drveta.

Primjena propisa kod izvlačenja, prijevoza i utovara drva

TRANSPORT

Ručni utovar trupaca

Tekst: Vesna Pleše ■ Foto: B. Pleše, Arhiva34 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.

Tek

st ■

foto

: G

ora

n V

ince

nc

Uvodne riječi održao je dekan Šumarskog fakulteta

prof. dr. sc. Milan Oršanić, koji je naglasio kako je

ova knjiga pravi sveučilišni udžbenik kakvih manjka

i na fakultetu i na sveučilištu, istaknuvši da mu je

izuzetna čast što je knjiga izdana pod logom Šumarskog fakulte-

ta. Dekan je pohvalio dosadašnji rad i izdanja prof. Vukelića na-

dodavši kako rezultati anketa koje se provode svake dvije godine

govore o kvaliteti predavanja prof. Vukelića. Brojnim uzvanicima

obratili su se i recenzenti, prof. dr. sc. Dario Baričević sa Šumar-

skog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Boštjan Surina sa ljubljanskog

sveučilišta te Jasminka Radović, dipl. ing. iz Državnog zavoda za

zaštitu prirode. Prof. Baričević naglasio je kako je knjiga prilago-

đena Bolonjskom procesu studiranja te kako je tradicija izdava-

nja kvalitetnih knjiga iz područja fi tocenologije nastavljena.

- Ponosim se što i dan danas učim od profesora Vukelića – po-

nosno je istakao Baričević

Boštjan Surina rekao

je da je izuzetno počašćen

što je dobio ulogu recen-

zenta te potvrdio veliki

značaj ove knjige, ne samo

za Hrvatsku već i šire.

- U Vukelićevoj knjizi

možemo pronaći veliki

broj citata iz istraživačkih

radova koje je bilo jako

U prostorijama Hrvatskog šumarskog društva

održana je promocija knjige prof. dr. sc. Jose

Vukelića pod nazivom „Šumska vegetacija

Hrvatske“. Vrijedno je to djelo koje će

umnogome pomoći studentima Šumarskog

fakulteta te odlična stručna podloga

stručnjacima koji se bave zaštitom prirode.

„nahrpanim“ stablima na odstojanju od dva do tri metra. Stabla koja

su zametena snijegom prije početaka utovara ili istovara treba dobro

očistiti od snijega.

Kod utovara i istovara trupaca treba uvijek držati u pripravnosti i u

ispravnom stanju podesne dizalice, vitla i poluge.

Za vrijeme istovara prijevoznih sredstava treba tegleću stoku ispre-

gnuti, a kočnice pritegnuti. Radnici moraju pri tome stajati sa strane

ili pozadi trupca koji se istovaruje, da ne bi bili povrijeđeni.

Stovarišta moraju biti dovoljno prostrana, da se stabla, daske, trup-

ci, ogrjev mogu nesmetano složiti kako po dužini tako i po visini. Tre-

Prijenos trupaca žičarom

Kod utovara i istovara trupaca treba uvijek držati

u pripravnosti i u ispravnom stanju podesne

dizalice, vitla i poluge.

Utovar prijevoznih sredstava vrši se

ravnomjernom podjelom opterećenja i samo do

visine odmjerene, širinom kolosijeka ili puta.

ba ih složiti tako da ne dolazi do kotrljanja, ispadanja zbog vlastite

težine ili uslijed pojave požara. Trupci se slažu do visine od 2,5 m,

između njih treba pustiti prolaz od jednog metra, kod trupaca slože-

nih na visini višoj od 2,5 metra razmaci između njih moraju biti do

dva metra. Stovarišta ne smije biti na strmom terenu. Kod nagnutih

zemljišta treba predvidjeti odvodnju i jednu rešetkastu polugu koja će

osiguravati horizontalno slaganje drva.

U Pravilniku se navodi i niz drugih mjera vezanih uz gore spome-

nute radove, odabrali smo samo neke od važnijih odredbi. ■ Prof. dr. sc. Joso Vukelić


Novi udžbenik za stručnjake i studente

publik

acije

ŠUMARSKA FITOCENOLOGIJA

teško pronaći. Možemo reći da će se od danas na području fi to-

cenologije brojati dani prije i nakon Vukelića – rekao je Surina.

Gđa Radović je istakla dugogodišnju suradnju sa profesorom

Vukelićem te naglasila kako ova, kao i tri njegove prethodne knji-

ge predstavljaju stručnu podlogu na području zaštite prirode, po-

gotovo šumskih ekosustava.

Dosadašnja izdanja profesora Vukelića

Puna velika dvorana HŠD-a

Na kraju je knjigu predstavio i sam autor naglasivši kako je

pišući knjigu uvažavao radove prijašnjih, kako hrvatskih tako i

radove slovenskih, mađarskih i austrijskih kolega, te se zahvalio

svim recenzentima, suradnicima, kolegama, lektorima i studenti-

ma koji su još 2002. godine počeli raditi brojna mjerenja koja su

ugrađena u ovaj udžbenik. Knjiga sadrži 556 citata iz literatura

raznih zemalja te preko 3400 fi tocenoloških snimaka. Ujediniti

sve to nije bio lagan posao, no rezultat je udžbenik koji osim

šumarskih stručnjaka i studenata može biti od koristi i srodnim

fakultetima i studijima.

Za kraj, prof. Vukelić je najavio novo izdanje koje priprema sa

kolegicom Irenom Šapić, a tema će biti fi tocenološke zajednice

Plitvičkih jezera. ■

Štuka je grabežljivac koji se hrani cijele godine, ali razloga za

vjerovanje da tek u ovo doba godine (krajem godine) počinje

puna sezona na ovu ribu ima nekoliko. Dva su najvažnija.

Prvo, štuka osjeća da dolazi zima i vrijeme kada će na raspola-

ganju imati manje, malo, pa i nimalo hrane, pa se počinje intenzivno

hraniti i tako stvarati zalihe u tijelu za lakše preživljavanje posnih dana.

Drugo, sa zahlađenjem vode, sitna riba – štukina hrana, povlači se i

sve je ima manje u vodi, pa mamci ribolovaca (kederi i varalice) imaju

više izgleda da se štuka lakše i prije zaleti na njih. I treće, vegetacija

dolaskom zime i hladnijih dana pada na dno i omogućuje ribolovcima

lakše pretraživanje vode i ribolov.

Štuka je lako prepoznatljiva riba i ne treba je posebno opisivati.

Zovu je i riječnim vukom. Napada u stvari sve što se miče kada se

Ljupčac (Levesticum offi cinale L.) pripada obitelji

štitarki, poznat je i po imenima ljubčec, lustik i

miloduh. Domovina mu je južna Europa, ali se

zahvaljujući monasima proširio cijelom Europom.

Plinije i Dioskurid preporučivali su ga kao biljku za

želudac, sveta Hildegard kao lijek za kašalj, dok ga

je Karlo Veliki uzgajao u svojim vrtovima.

Iako je u stvari riba za cijelu godinu, kod većine

sportskih ribolovaca, nekako se uvriježilo,

da sezona ribolova na štuku počinje s prvim

jesenskim danima. Dakle sada, krajem godine,

kada se nad vode nadviju prve magle, kada prvi

mrazevi zabijele obale ranim jutrom...


Lijek za mnoge bolesti

Balet na vodi

LJUPČAC

ŠTUKA

ljeko

vito

bilj

e ri

bol

ov

Opis biljke: biljka je koja naraste i do dva metra visi-

ne. Stabljika je cjevasta i okrugla, u gornjem dijelu

razgranata. Donji listovi smješteni su na dugoj pe-

teljci, s gornje strane su tamnozelene boje, s donje

svijetlozelene. Donji listovi su dvostruko do trostruko perasto

razdijeljeni, debeli su, mesnati i veliki, smješteni su na dugoj pe-

teljci. Gornji listovi manje su perasto razdijeljeni i smješteni su

na kraćim peteljkama. Ima debeo, kratak, mesnat korijen s raz-

granatim korijenjem. Cvjetovi su združeni u štitasti cvat, blijedo

su žute boje.

Vrijeme cvatnje: cvate od svibnja do lipnja mjeseca.

Miris i okus: aromatičnog je mirisa sličnog celeru, okus mu je

pomalo slatkast u počecima, kasnije oštar i gorkast.

Stanište: raste samo u vrtovima.

Branje i prerada: korijen se vadi u proljeće, kod jednogodišnje

i dvogodišnje biljke, obzirom da stariji korijen nije dobar kao

lijek. Korijen se očisti, te se izrezan na manje dijelove suši na

toplom i prozračnom mjestu. Osušeni korijen drži se u dobro

zatvorenim posudama. Plodovi se sakupljaju u kasnu jesen kad

su zreli. Listovi koji služe kao začin sakupljaju se tijekom cijele

godine, suše se kad se iskopa korijen, na posebnom, ali zračnom

mjestu.

Ljekovit sadržaj: sadrži puno raznih eteričnih ulja, smola, kau-

čuka, šećera te različitih kiselina, vitamina C, škroba. Listovi sa-

drže dodatne gorke tvari…

Ljekovito djelovanje:– kod bolesti želuca i crijeva (kod nadutosti, kod slabe cirkulacije

krvi u probavnim organima, zatvora, grčeva, slabog apetita),

– bolesti mjehura i mokraćnih putova (katar mjehura, upala mo-

kraćnih putova, pojave kamenaca u bubregu i mjehuru),

– ženskih bolesti (neredovitih menstruacija kao i kupki kojima

jačamo ženske organe),

– bolesti štitnjače (kod poremećaja rada štitnjače ili kod

oteklina na vratu),

– kod kroničnih srčanih bolesti te za jačanje srca,

– kod nervne slabosti ili nadraženosti,

– za liječenje gihta i kašlja,

– liječenja starih zagnojenih rana i sl.

Čaj: uzima se jedna čajna žličica usitnjenog svježeg

korijena ili jedna čajna žličica suhog korijena, prelije se

sa 2 dl vruće vode. Poklopi se, pusti se odstajati pola

sata te se tako pripravljen čaj procijedi. Pije se dvije do

tri šalice čaja na dan, svako malo po gutljaj.

Ekstrakt od korijena: dva grama usitnjenog korijena

moči se 24 sata te se procijedi. Pije se dva do tri puta na

dan po jedan dl.

Rakija od korijena: 200 grama sitno naribanog ko-

rijena moči se dva tjedna u rakiji te se procijedi. Uzima

se po jedna rakijska čašica kod želučanih grčeva, grčeva

u crijevima, slabe probave i slabog apetita.

Tinktura vinska: 3 grama usitnjenog korijena moči

se desetak dana u vinu te se procijedi. Uzima se dvije

do tri čašice na dan kao diuretik, digestiv i depurativ.

Ljupčac se češće koristi kao začin u kulinarstvu, nego

li u ljekovite svrhe. Posebno je dobar i cijenjen začin

mesnim juhama, umacima, raguima i roladama. Mladi

listovi koriste se kao začin salatama i povrću. Ako se list

kuha u vinskom octu zajedno s medom te se grgljanjem

ispire grlo, pomaže kod upale grla.

Kontraindikacije: ako se uzima u propisanim doza-

ma neće biti nikakvih problema. Ne bi ga trebale uzi-

mati trudnice jer povećava prokrvljenost u trbuhu, a to

nije dobro za to stanje. ■

cu ulovio štuku tešku 17 kg i dugu 123 cm.

Štuku ribiči najčešće love živim mamcima – živim ribica-

ma – kederima, ali i umjetnim mamcima varalicama. U ri-

bolovu kederima ribolovci sada najviše koriste tzv. balerinu

i to balerinu sa slobodnim plovkom. Za ribolov slobodnim

plovkom sistem se slaže tako da se na osnovni najlon prvo

navuče (sveže) graničnik kojim se kontrolira dubina do koje

će plovak puštati mamac da ide pod vodu. Zatim se navuče

plovak, pa olovo i na kraju (kao predvez) sajlica s trokukom

ili dvokukom udicom. Slobodna balerina omogućuje mam-

cu – kederu slobodno kretanje pa se ovaj sistem koristi na

čistim vodama gdje nema granja, trave i sl. gdje bi se keder

mogao zavući. Drugi način, odnosno sistem ribolova štuke

s kederom je tzv. paternoster sistem. On se koristi u situaci-

jama kada se lovi na zatravljenim vodama ili u blizini granja

i drugih sličnih zadijeva u vodi. Sistem onemogućuje kre-

tanje mamcu – kederu izvan zone u koju se postavi, a time

i njegovo nekontrolirano zavlačenje pod granje, u travu ili

sl. Paternoster sistem se montira tako da se prvo na osnov-

ni najlon postavi fi ksni plovak. Na kraj najlona se montira

olovo (može i teže od nosivosti plovka), a sa strane (kao brk)

predvez – čelična sajlica s udicom dvokukom ili trokukom

na koju se postavlja keder.

U oba slučaja „štukarica“ se može postaviti na klasični

štap direktaš (bez role), ali je efi kasniji ribolov s jačim šta-

pom (teleskopom ili štek) i rolom većeg kapaciteta kalema,

kojima se bolje, lakše i preciznije može plasirati mamac na

željeno mjesto, a potom kontrirati, zamoriti i savladati i ve-

lika štuka. ■

Tek

st: V

esn

a P

leše

■ F

oto

: A

rhiv

aT

ekst

: S

iniš

a Sl

avin

ić ■

Foto

: A

rhiv

ahrani, pa i ribe i životinje veće od sebe. Tvrdi se da je među ribama

najproždrljivija. Osim riba, žaba, miševa i sličnih životinja, ona lovi i

manje patke i guske. Stari alasi s Dunava u Srijemu pričali su da se zna-

lo dogoditi da štuka i dijete odvuče pod vodu. U Rusiji je zabilježen

slučaj da je jednog četverogodišnjeg seoskog dječaka štuka uhvatila za

nogu i odvukla pod vodu. U mnogim zemljama ribari vjeruju da je

staru štuku opsjeo vrag i da ona onda napada ljude. Ta je bajka nastala

zato što se nekada vjerovalo da postoje štuke – metuzalemi koje mogu

živjeti preko 200 godina. Moderna znanost tvrdi da je životni vijek

štuke oko 30 godina.

Narod u Posavini vjeruje da se u glavi štuke nalazi cijela muka Isu-

sova: šiba kojom su tukli i šibali Isusa, koplje kojim je proboden, čavli

kojim su mu pribili ruke i noge na križ, čekić, kruna... Naime, kada

je Isus umirao na križu sve su ribe mirovale, samo se štuka prćakala i

lovila ribe. Zato ju je Isus kaznio i stavio joj u glavu sve te stvari ko-

jima je mučen. U štukinoj glavi se zbilja nalaze kosti koje sliče na sve

navedene stvari.

Štuka može narasti i preko 20 kg težine. Godine 1986. u Kupi

je Marijan Pelc ulovio štuku tešku 19,30 kg i dugu 128 cm. To je

hrvatski rekord svih vremena. Rekord po Veleulovu – zlatnoj udici

Hrvatske drži Tomislav Tominac koji je 2009. na Vemeljskom dunav-

Štuka (Esox lucius)


Žuti gavez (Symphytum tuberosum)

šum

ska

fl o

ra

Žuti gavez (Symphytum tubero-sum) je zeljasta biljka iz poro-

dice oštrolisti (Boraginaceae), rasprostranjena u sjevernome

dijelu Velike Britanije, zapadnoj, središ-

njoj i južnoj Europi i sjevernoj Ukrajini.

Stabljika i listovi su prorijeđeno dlakavi, a

podzemni dio stabljike (podanak, rizom)

je svijetlosmeđe boje, izrazito kratak, kos

ili vodoravan, mesnat, ponegdje s gomolja-

stim zadebljanjima. Korijen je plitak i vrlo

dobro razvijen. Izdanci su uspravni, pokri-

veni kratkim čekinjastim i uzdignutim dlačicama, u mladosti su više

ili manje žljezdasti. Prizemni listovi najčešće se brzo osuše, a listovi

stabljike su jajasti, s peteljkama dugim 1-7

cm koje se ne spuštaju ili se neznatno spu-

štaju duž stabljike.

Nježni blijedožuti cvjetovi – Cvjeto-

vi su dvospolni, cjevasti, blijedožute boje

(ruski su ljubičasti!), višesimetrijski (akti-

nomorfni), osjetljivi, nježni, dugi 12 – 16

mm, na 3 – 8 mm dugim, savijenim petelj-

kama. Čaška je duga 5 – 8 mm, vjenčić je

s međusobno sraslim laticama (sulatičan)

dug 13 – 19 mm, izvana pokriven meka-

nim dlačicama (maljama). Cvatnja je tije-

kom travnja, svibnja i lipnja. Plodovi su tamnosmeđi oraščići, mre-

žasto naborani i fi no bradavičasti. Podvrsta (subspecies) tuberosum

Jajasti listovi i blijedožuti cvjetovi

U Hrvatskoj ova zeljasta trajnica

raste u sloju prizemnoga rašća u šumi

crne johe s trušljikom na čunjastim

pridancima te u šumi hrasta lužnjaka

i običnoga graba na ocjeditim i

dovoljno svježim terenima, na tzv.

povišicama ili gredama.

ZELJASTE BILJKE

Tek

st:

Ivic

a T

om

ić ■

Foto

: A

rhiv

a

U šumskoj sastojini u sloju prizemnoga rašća

Podvrsta ‘nodosum’ (Symphytum tuberosum ssp. nodosum) – Cvat s manje cvjetova


zastupljena je u zapadnome

dijelu areala ove vrste, a ka-

rakteristična je po raskošnijem

cvatu (8 – 40 cvjetova), 5,5

– 7,5 mm dugom vjenčiću i

oko 4 mm dugim plodovima.

Podvrsta nodosum, nasuprot

prethodnoj, rasprostranjena je

u središnjem i jugoistočnome

dijelu areala, a znakovita je po

siromašnijem cvatu (1 – 20

cvjetova), 4,5 – 6,5 mm du-

gom vjenčiću s plodovima du-

gim 2,5 – 3,5 mm.

Razmnožavanje vodom i pomoću mravi – Ova biljka

je hidrohorna (razmnožavanje

vodom) i mirmekohorna vrsta

(mravi raznose sjemenke ili plodove). Dobro uspijeva na sunčanim

položajima ili u zasjeni, samonikla je u vlažnim europskim šumama,

na rubovima šuma, a raste i uz riječne obale. Prilagođena je različi-

tim vrstama tala, najčešće raste na umjereno vlažnim hranjivim tlima,

neznatno kiselim do neznatno alkalnim, od nizina do subalpskoga

pojasa, a otporna je na niske zimske temperature.

Žuti gavez je samonikla biljka u vlažnim

europskim šumama i na rubovima šuma, a

raste i uz riječne obale. Prilagođena je različitim

vrstama tala, a najčešće raste na umjereno vlažnim

hranjivim tlima od nizina do subalpskoga pojasa.

Dijelovi biljke

U šumama crne johe i hrasta lužnjaka – U Hrvatskoj žuti gavez

raste u sloju prizemnoga rašća u šumi crne johe s trušljikom (Frangu-

lo-Alnetum glutinosae), u Podravini, Podunavlju, Pokuplju te u cijelo-

me dijelu hrvatske Posavine. Dolazi na mezofi tskoj etaži (sinuziji) pri-

zemnoga raslinja, na čunjastim pridancima (čunjevima) stabala crne

johe, odnosno na tlu koje je vezano za johov korijenski sustav. Na tim

čunjevima rastu i bodljikava paprat, dobričica, plava kupina, paskvica

i dr. te pojedini mahovi. Ovaj gavez nalazimo i u šumi hrasta lužnjaka

i običnoga graba (Carpino betuli – Quercetum roboris), na ocjeditim

i dovoljno svježim terenima, na tzv. povišicama ili gredama. Dolazi

u sloju prizemnoga rašća zajedno s vrstama koje susrećemo u kitnja-

kovo-grabovoj šumi (visibaba, šafran, obična šumarica, kopitnjak, br-

šljan, mnogocvjetna pokosnica, šumska broćika i mnoštvo drugih).

Uporaba u pučkoj medicini i pčelarstvu – Tradicionalno se lišće

i korijen žutoga gaveza upotrebljavaju u pučkoj medicini za brojne

bolesti. Lišće se koristilo protiv manjih posjekotina i ogrebotina te je

ubrzavalo iscjeljenje. No, češće se koristio korijen nego nadzemni dio

biljke (list). Prah suhoga korijena nezamjenjiv je za lomove, uganuća,

nagnječenja i ubode, na mjesta kojih se stavlja pomiješan s mekinjama

(posijama), a sastavljen s malo vode u pogaču. S gavezom se liječe i

gljivična oboljenja noktiju, no s unutarnjom uporabom korijena treba

posebice biti oprezan jer je kancerogen. Vrlo je koristan za uništavanje

bakterija, virusa i ameba, ali se koristi u vrlo malim količinama i ne

smije se davati djeci. Prokuhani gomoljasti podzemni dijelovi pokuša-

vali su se koristiti za prehranu. Premda nije dovoljno istraženo, čini se

da je uporaba korijenja za jelo problematična, jer ono sadrži pojedine

tvari izrazito fi ziološkog djelovanja, a nije osobito ni ukusno. Treba

istaknuti da je ova vrsta gaveza poznata u pčelarstvu jer je srednje me-

donosna biljka koja može dati do 150 kg meda po hektaru. ■

Najveći broj ptica i sisavaca sprema zalihe hrane na

sjevernoj polukugli pod utjecajem hladnih konti-

nentalnih zima. Među kralježnjacima zalihe hrane

spremaju samo toplokrvne životinje jer tako mogu

održati stalnu tjelesnu temperaturu posredstvom intenzivne raz-

mjene tvari i energije kada prijeti pothlađivanje tijela i smrt.

Životinje si najčešće spremaju pričuve hrane od sjemenja jer je

ono energetski visoko vrijedno. Ako je sjeme primjereno uskladi-

šteno ne podliježe kvarenju.

Spremanje zaliha hrane je za životinje jedna od

važnih prilagodbi kojom se štite od zime i pogoršanih

životnih uvjeta, ali pomaže i za osiguravanje

budućih naraštaja. Smočnice mnogim životinjama

omogućavaju preživjeti zimu ili barem njen dio bez

napuštanja zaklona ili bez trošenja puno energije za

pronalaženje hrane u i na smrznutoj zemlji.

Spremanje pričuva hrane nije tipično za mlađe

skupine životinja – sisavce i ptice, no i tu nalazimo

primjere. Razvojno stariji mravi, pčele i njihovi

rođaci spremaju hranu visoko organiziranim načinom

skupljanja (prerade) i skladištenja.

Skupljanje hrane za hladne dane

faun

a

PRIPREMA ZA ZIMU

Tek

st:

Zo

ran

Tim

arac

■ F

oto

: A

rhiv

a

Vjeverica


Među pticama biljnu hranu si spremaju vrapčarke i djetlići, s ra-

zvojnog gledišta mlađe skupine. Pričuve vrapčarki po pravilu nisu

nagomilane na jednom mjestu.

Sjenice i brglijezi zaglavljuju sjeme biljaka u pukotine kore, šu-

pljine i rašlje drveća. Pripadnice porodice vrana – šojka kreštalica,

šojka lješnikara i gavran daju prednost krupnijem sjemenju – žiru,

bukvici, orahu, lješnjaku i drugom.

Šojka kreštalica stavlja žirove najčešće u gnjile panjeve ispunje-

ne humusom ili prašinom. Šojka lješnikara ostavlja sjemenje limbe

među poleglo drveće i grmlje oko granice šume. Gavran stavlja ora-

he i drugo u krtičnjake u ravnici. Panjevi, krtičnjaci, granice šume i

drugo su za vlasnike pričuva dobri orijentiri za nalaženje sjemenja.

Vrijedni pažnje su nagovještaji spremanja zaliha kod drozda

bravenjaka. Raznosi dijelove kićanki jarebike, pri čemu većinu

boba izgubi. Ostaju razbacane po tlu i po pravilu među raslinjem,

na pogodnim mjestima za klijanje.

Sklonost ka gomilanju većih pričuva hrane imaju djetlići. Veliki

djetlić u šumama četinjača i mješovitim u jesen nosi češere na hrpe.

Na njegovoj teritoriji od 5 do 10 ha u takvim hrpama može biti

ukupno nekoliko stotina do nekoliko tisuća češera.

Ptice grabljivice spremaju zalihe hrane samo iznimno. To radi

naša najmanja sova, ćukuša kukavica, koja je zimi zbog nedostatka

hrane osuđena na pothlađivanje i smrt. Zabilježeno je da je spremi-

la 85 šumskih voluharica ukupno teških 1.396 grama.

Bez obzira što svračci u jesen sele na jug, ljeti spremaju pričuve

kako u vrijeme ljetnih kiša ne bi morali tražiti hranu. Čine to na

zanimljiv način: veće kukce, sisavce, ptice, gmazove i vodozemce

nabadaju na trnje crnog trna i divlje ruže i drugdje. Ako nema

pogodnih trnova plijen nabadaju na bodljikavu žicu. Žrtve dugo

ostaju žive, znači i svježe. Krupniji svračci nabadaju veći plijen.

Veliki svračak, koji se jedini kod nas pojavljuje zimi, češće od

drugih svračaka nabada hranu.

Sisavci spremaju zalihe hrane češće nego ptice. Mnogi glodavci,

od najmanjih do najvećih, skladište hranu. Tako vjeverice prave

pričuve žira, bukvice, lješnjaka, oraha i drugog, ponajprije u du-

pljama drveća i trulim panjevima, često podalje od gnijezda. Glji-

ve, koje se na hrpi lako pokvare, vjeverice nabadaju na suhe gran-

čice ili ih zatiču u rašlje drveća. Na toj visini su kako bi se dobro

osušile, a da ih ne zatrpa snijeg.

Najveće pričuve hrane skladište dabrovi: do oko 30 prostornih

metara granja i tanjih debala mekog drveća. Kako se hrana ne bi

osušila i izgubila na prehrambenoj vrijednosti, dabrovi ju potapaju

pod vodu.

Iako u mnogim europskim narodima postoji vjerovanje da jež

sprema zalihe hrane za zimu, to nije točno. Jež prespava zimu u

čvrstom, neprekinutom snu. Istina, jež nabada na bodlje mirisno

voće, ali to ponašanje nije u svezi sa spremanjem hrane. Na taj

način jež se nastoji osloboditi vanjskih nametnika, osobito buha,

kojima doslovno može biti posut.

Od grabežljivaca tvor sprema zalihe hrane, u prvom redu od

žaba. Pregrize im kralježnicu, tako da ostanu žive, ali ne mogu

pobjeći. Hrana je to koja uvijek ostaje svježa, ako se ne smrzne, a

i tada je dobra.

Lisica na više mjesta sprema mrtve miševe, voluharice i drugo,

čak i gujavice.

Krtica sprema zalihe hrane na poseban način. Pri kontroli svo-

jih podzemnih labirinata skuplja gujavice koje padnu u hodnike.

Paralizira ih izgrizanjem nervnih čvorova u prednjem dijelu tijela,

tako da ne mogu pobjeći. Zatim ih odnosi u dublje komore gdje

se neće smrznuti. Tako ima živu hranu na raspolaganju, kada se

smrznu gornji slojevi zemlje i završi se aktivnost gujavica u sloju

labirinta krtice.

Šojka

Dabar

S ekološkog gledišta zalihe hrane imaju veliki značaj. Povećavaju

vjerojatnost preživljavanja ne samo vlasnika pričuva, nego i drugih

životinja koje ih nađu. Takve zalihe hrane često koriste divlje svinje

koje razrivaju panjeve. Hrane se i micelijem prožetim drvetom pa-

njeva i tako uzimaju važnu balastnu hranu za održavanje na životu

crijevne fl ore, kada je tlo smrznuto.

Životinje skupljaju sjeme čim sazrije, ali i kasnije. Skupljanje

sjemena kada lišće opadne, a pogotovo kada padne snijeg, opasno

je zbog grabežljivaca, osobito pernatih. Kako životinje ne bi trčale

ili letjele za svakim sjemenom, imaju spremišta za prijenos. Ptice,

ali ne sve, imaju voljke. Primjerice, šojka kreštalica nosi žir u voljci

i još jedan do dva u kljunu. Neki sisavci imaju vrećice pod obrazi-

ma za prijenos hrane, primjerice hrčak. ■

Krtica


UUhumidnom pojasu Tuni-

sa sa padalinama i do 1200

mm raste hrast i neki boro-

vi, a u subhumidnom po-

jasu, do 800 mm padalina, rasprostiru

se borovice: Juniperus, čempres i pinija.

Semiaridni pojas sa maksimalno 400

mm padalina zona je alepskog bora, dok

u aridnom dolaze akacije. Slijedeća zona

je Sahara sa maksimalno 100 mm padalina u kojoj nema šuma, tu

rastu biljke kojima gotovo da ne treba vode, a hrana su fauni koja

obitava u Sahari. U posljednjih 20 godina površine pod šumama u

Tunisu povećane su za 56 % ili za oko 360.000 hektara zahvaljujući

različitim domaćim i međunarodnim projektima pošumljavanja.

U lipnju se u glavnom gradu Tunisa održao Tjedan mediteran-

skog šumarstva u organizaciji Europskog šumarskog instituta za Me-

diteran i lokalnog Nacionalnog instituta za istraživanje ruralnih kra-

jeva, voda i šuma. Tjedan mediteranskog šumarstva nastoji povezati

istraživače iz zemalja oko Mediterana i razviti istraživačke teme koje

se u prvom redu bave; globalnim promjenama, biološkom raznoli-

košću, vodom i višenamjenskim krajolicima. Za vrijeme boravka u

Tunisu posjetili smo šumu Rimel i šumski rasadnik De Laazib koji

Tunis je zemlja koja ima svega 6,5% posto

šuma, od toga je 70% zasađenih. Šume u

Tunisu rastu u klimazonalnim pojasevima

od humidnog do pustinjskog koji se

rasprostiru od sjevera prema jugu.

Šuma na pokretnim pješčanim dinama

zan

imlji

vost

i

TUNIS

Šuma podignuta na pijesku

se nalaze 70 km od glavnog grada Tuni-

sa. Radi se o subhumidnom području sa

oko 500 mm padalina godišnje.

Specifi čnost i zanimljivost šume Ri-

mel je to što je stvorena na starim po-

kretnim pješčanim dinama. Već 1919.

godine podignute su na ovom obalnom

području prve plantaže kojima se nastoji

učvrstiti pjeskoviti pojas i tako spriječiti

odnošenje tla. Razne aktivnosti oko učvršćivanja tla trajale su do

60-ih godina pa je danas cijela šuma sa oko 3500 hektara zasađena

na pijesku.

Ispod sloja pijeska postoji stalni sloj vode pa se tu krenulo sa in-

tenzivnom sadnjom eukaliptusa jer korijen te vrste podnosi velike

količine vode. Ovdje raste 20% pinije, 45% alepskog bora, 3% pri-

morskog bora, 10% eukaliptusa sa primjesom bagrema i borovice.

Tu je unesen kanarski bor kojeg krase veliki češeri, a glavna mu je

zadaća da stabilizira tlo.

Šuma ima 55 km cesta i još toliko protupožarnih prosjeka, rasad-

nik, dva punkta s vodom i 120 zaposlenih.

Planovi gospodarenja izrađeni su 1968. godine, a današnji plan

traje do 2018. godine.

Tek

st ■

foto

: A

na

Fo

rnaž

ar


Žene u rasadniku De Laazib

Kora eukaliptusa štiti od vatre

Rimel proizvede 3000 metara kubičnih drva, 25 tona sjemenki

alepskog bora i 10 tona sjemenki pinije.

Oni koji posjećuju šumu Rimel kako bi pobjegli iz gradske vreve

obližnjih mjesta Bizere ili prijestolnice Tunis uglavnom su studenti

ili obitelji koji ovdje traže mjesto za odmor u hladovini gorostasnih

borova i treptavih eukaliptusa. Sadnja eukaliptusa koji danas ovdje

sačinjava dobar dio šume, zapravo je bila glavna tehnička mjera za

fi ksiranje pijeska i učvršćivanje tla, a iskorištava se i kao drvo. U šumi

već 40 godina postoji rasadnik eukaliptusa. Kora štiti drvo eukalip-

tusa od vatre jer izuzetno sporo gori, a kako otpada svake godine

potpuno prekrije pjeskovito šumsko tlo.

Posljednjih desetljeća nagli razvoj tehnologije rezultirao je no-vim oblicima informiranja i komuniciranja ostavljajući duboke tragove na svim aspektima ljudskog života. Sve je veći broj sva-kodnevnih ljudskih poslova koji se obavljaju pomoću računala,

računalnih programa i usluga osmišljenih kako bi se olakšalo obavlja-nje poslova i svakodnevna komunikacija. Jedna od osnovnih prirodnih potreba svakog čovjeka upravo je komunikacija, a pomoću računalnih informacijskih i komunikacijskih sustava virtualna realnost zamijenila je fi zičku stvarnost. Hrvatske šume su u tijeku sa najnovijim trendovima suvremenog komuniciranja podržanog informacijsko komunikacijskim tehnologijama. Nakon korištenja Offi ce Communications Server (OCS 2007), odnedavna je većoj grupi korisnika rukovoditeljske razine im-plementiran Microsoft Lync 2010 – tehnologija za izgradnju platforme ujedinjene poslovne komunikacije. Jednostavnost same arhitekture kao i jednostavnost korištenja, inovativnost u integraciji s drugim tehnolo-gijama uz transformaciju konverzacije i dijeljenje poslovnih resursa, bez potrebe fi zičkog kontakta i blizine lokacije, predstavlja izuzetan poten-cijal za unapređenje komunikacije i suradnje unutar tvrtke. Lync 2010 je klijentska platforma za pristup različitim komunikacijskim funkci-jama u okviru jednog korisničkog sučelja, ažurirani, agregat različitih komunikacijskih medija. Ovom se računalnom aplikacijom uspostavlja virtualna veza između pojedinog korisnika i ljudi s kojima surađuje na način da pomoću računala međusobno razgovaraju, zajednički koriste svoje radne površine i aplikacije te da surađuju u stvarnom vremenu. Korisnicima omogućuje jednostavnu komunikaciju koja se temelji na trenutnim porukama (IM), audio pozivima, video pozivima ili konfe-renciranju, uz statuse prisutnosti. Tehnologija je namijenjena korištenju u poduzećima, ali i između različitih poduzeća. Uskom integracijom s uredskim paketom aplikacija Offi ce, odnosno klijentskim aplikacijama, kao i Exchangeom i Sharepoint sustavom kao platformi novog Intraneta Hrvatskih šuma, Lync predstavlja sveobuhvatnu kolaboracijsku platfor-mu koja omogućuje različite vidove komunikacije u bilo kojoj situaciji, ali i lokaciji. Tako se pomoću Lynca mogu ostvariti:• Instant Messaging – prijenos tekstualnih poruka u realnom vremenu • Prisutnost – mogućnost otkrivanja dostupnosti kontakta. Kako je

Lync integriran u Outlook, Sharepoint i Exchange, prisutnost kori-snika moguće je pratiti i putem tih aplikacija.

• Lync-to-Lync audio i video pozivi - omogućuje komunikaciju putem IP protokola u audio i video obliku koristeći PC, slušalice s mikrofo-nom i web kameru.

• Prijenos podataka – mogućnost prijenosa velike količine podataka unutar razgovora bez potrebe korištenja e-maila.

• Vanjska povezivost (tzv. federacija) – omogućuje povezivanje organiza-cije s drugim organizacijama koje koriste isti softver. Povezani kontakti s organizacijom mogu vidjeti prisutnost, koristiti IM te napraviti video i audio pozive.

• Online sastanci – omogućuju korisnicima povezivanje s bilo kojeg mjesta koristeći PC audio/video poziv ili web konferenciju. Putem Lync sastanka korisnici mogu kolaborativno surađivati i razmjenjivati informacije u realnom vermenu, a moguća je integrirana konferencija do maksimalno 250 korisnika.

• Djeljenje sadržaja – pored audio i video poziva unutar web konferenci-je podržano je dijeljenje radne površine računala s drugim korisnicima uz mogućnost korištenja virtualne ploče, bilješki i anketa.

U svakom slučaju, sve prednosti koje donosi računalom podržano komuniciranje utječu i na znatno smanjenje troškova, što je u vrijeme aktualne recesije još jedan prilog korištenju suvremenih aplikacija u sva-kodnevnom poslovanju. ■

Računalna aplikacija u svrhu suvremenog komuniciranja

INFORMATIKA

Puzava trajnica iz Novog Zelanda Casuarina glauca koja se uzgaja

u obližnjem rasadniku u kombinaciji sa tamnozelenim lišćem pista-

cije daje egzotičnu notu šumi Rimel.

Šumski rasadnik De Laazib zapošljava lokalno stanovništvo, na-

ročito žene. Kažu nam da ovdje ima gotovo 2 milijuna sadnica na

površini od skoro 3 hektara. Rasadnik je star preko 60 godina, ali

je nedavno obnovljen te danas posjeduje i svoj kompost. Tu se pro-

izvodi dekorativno bilje i grmlje, ali i drveće koje štiti od vjetra kao

glavnog krivca za eroziju i ogoljivanje krhkih tala. Tako će se i ubu-

duće sadnicama pinije, alepskog bora, eukaliptusa i bagrema iz ovog

rasadnika pošumljavati ogoljela prostranstva širom zemlje. ■

Češer kanarskog bora

Tekst: mr. sc. Ninoslav Pleše42 HRVATSKE ŠUME Broj 190 l Listopad 2012.

tKo ĆE s Nama u šumicu? – Projekt Hrvatske šume – časopis 2012. / 2013.

dječ

ji ku

tak

stihovima, zagonetkama i prozom GriGora vitEza obilježavamo suradnju koja nas raduje iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu.

zajedno pet godina – djeca i odgojiteljice Dv »sesvete« iz sesveta, Dv »josipdol« iz josipdola , Dv »ivana Brlić mažuranić« iz slavonskog Broda i škola pri bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske toplice.

upoznali ste i Dv »Didi«, a ovu godinu upoznat ćete stvaralaštvo djece i odgojiteljica Dv »zapruđe« iz zagreba.

»Tko će s nama u šumicu,U šumicuPo bukvicu?Tko se boji,Tog ne broji,…«Jer već ideLjuti lav,Bundoglav,A za lavom silni medvjed,Silni medvjed»medojed«,Za medvjedom mrki vuk,Mrki vukKo hajduk,A za vukom žuta lija,Žuta lija

Pustahija,A za lijom sivi zekoSivi zekoSkočiprijeko,A za zekom crni tvor,Crni tvorKo zlotvor.A za tvorom mali miš,Mali mišTrčimiš.A za mišem strašni jež,Strašni ježSvi sad – bjež!

Grigor vitez

Djeca i odgojiteljice DV »Sesvete« iz Sesveta

Djeca i odgojiteljice DV »Zapruđe« iz Zagreba

Izabela Jakelić, 6,5 godina, pastel

Grupni uradak djece, 4,5-6 godina

Lucija Lukačić, 5,8 godina, pastel

Odgojna skupina: ježići, Odgajateljice: marija Čančar i mirela prpićPr

iredi

la: l

jilja

ivko

vić

nekad golet, danas šuma

Documents