N A U Č f

God. VII. Šibenik, u subotu 25. veljače 1911. Br. 521

HRVATSKA RIEC Predplatna ciena: n a g o d i n u K 12. — Z a p 6 g o d i n e K 6. — Z a Šibenik na g o d i n u d o n a š a n j e m u k u ć u K 12. — Z a inozemstvo n a g o d i n u K 12 uviše p o š t a r s k i t r o š a k . - P o j e d i n i b ro j 10 p a r a . - P l a t i v o i u t u ž i v o u

Š i b e n i k u . Izlazi sriedom i subotom

Uredništvo, uprava i Tiskara l is ta na laz i s e u ulici Baz i l ike sv . J a k o v a . — Og la s i t iskaju s e p o 16 p a r a pe t i t r e d a k ili p o p o g o d b i , t e s e p r ima ju s a m o oni , koji s e u n a p r l e d plate. — P r i o b ć e n a p i s m a i z a h v a l e t iskaju s e p o 20 p a r a p o pet i t r e d k u . — Nef rank i rana p i s m a ne pr imaju s e . — R u k o p i s i ne v raća ju

Balkanski odnošaji. Balkan je, pored či tavog napredka kulture,

pored aeroplana i „d readnough ta " i automobila , još uviek-evropski srednji viek. Kubura i handžar i pravdu i krivdu dieli, a sila gospoduje odozgo nad istinom, ugušujući s lobodu i sputavajući narode. Potoci krvi poplavili su zemlje one, a iz vlažne g rude diže se topli njen i mlaki zadah. Krv kršćanska, evropska, krv slavenska — i krv islamskog polumjeseca, azijatska, turska. Balkan je bio razbojište, gdje je nekoć hiper-kulturna Evropa pokleknula na oba koljena pred divljim hordama sa Iztoka, čilim i mladim, žed­nim krvi, željnjim junačkog megdana i osvajanja. I dodje doba robstva . Polumjesec je krst u sužanjstvu za vjekove držao, ali je u njemu tinjala iskra s lobodarska , u narodima balkanskim drhtao je duh ustaški, četnički. Prva se oslo­bodi Srbija, a za njom Bugarska, a prije ove se Grčka bila već podigla . I od onog časa komitadžije, guerillerosi balkanski, pri tegoše opanke i zahvatiše gore zelene, padoše u klance jadikovce, sijući iz ubojitih diljka turske glave na mračnom dočeku bez izmaka.

Turski paše , age i spahije, podpomagani od nizama, redovite turske vojske, haračili su gdje mogli, a gdje morali, padali pod osvet­ničkom rukom. Razbojišie je ono bilo, gdje je smrt kao bliedo strašilo, nad ljudima i nad krajevima niemo lebdila. A kada prodjoše dani turske moći i sjaja, kada se je Evropa u krvi svojih sinova preporodi la , napredni njezin i poduzetni duh slao da potiskiva turske konservativce i fataliste. Politička igra izrabljivanja slabijih po jačima, koja je sebi bila nadjenula ime „evropskog koncerta", prešla je sva na Balkan. Englezka je svoju već bila učinila u azijskim Indijama i Egiptu, Francuzka je već sve u Maroku bila uredila, Rusija je imala Sibiriju i njene rudnike te nepresušno vrelo dohotka iza nje, tri carstva : kinezko, j apansko i koreansko. Njemačka je p o ­sjedovala svoju Afriku. No onda apeti t novih osvajanja obuzeo je velevlasti. I pod oči im pade Balkan i zaledje evropske Turske , Mala Azija. N a s t a d e trka i takmičenje svih oko sul­tanovog carstva. U kolo se uhvatila i Austrija, koja je kao prva susjeda Balkana htjela onamo promicati svoje interese. I Balkan pos tade aktuelnim. Za neko vieme se je balkanska p o ­litika vodila pod partikularnim imenom „mace -donskbg pitanja". Jer Macedonija je bila ža­rištem i središtem borba i krvarenja. Turska je znala dugo vremena prkositi svim tim na-navalama, podjarujući Srbe, Bugare i Grke, jedne proti drugima, a ona sama koljući po je­dince sve. U ono vrieme je Englezka znala,

izc

Kra

da.

na,

da u Turskoj izvojšti za sebe osobiti ugled. No Rusija je iza rovarila, jer ona još se nije odrekla svoje davne sanje velikog ruskog c a r - ' stva od Baltijskog mora d o Bosfora. Nego germanska diplomacija laganom ali uspješnom akcijom znala je sve ove konkurente, da iz Turske izmakne te je ona onamo stekla takovu moć, da je postala učiteljicom turske vojske. Ona je prva modernizirala turske čete, koje su do onda bile slika i prilika onih ordija, koje su nazad stoljeća poplavile Evropu sa bajracima od konjskih repova. T a d je mace-donsko pitanje postalo širim, balkanskim. Bu­garska sa svojom snažnom i sredjenom vojskom postala je opasnim komšijom Turskoj , Grčka se je dizala i jačala i postojala ra toborna, Srbi u Staroj Srbiji vodili su vojnu po brdinama pod svojim vojvodama.

Sad u zadnji čas ćuka se o „malom ratu na Balkanu". Već duže vremena u Maloj Aziji

sve vre i kipi. Jemen je u plamenu. T a m o turske čete stradavaju od buntovnika, koje izpod ruke po tpomaže i Engleska i Rusija. Njemačka tako-djer tamo traži svoj dio pliena. Austrija hoće balkanske željeznice, da svoju i njemačku t rgo­vinu baci na onamošnja tržišta. Kreta drhti u ra­tobornom očekivanju, da požarom zaplamti i da se priključi Grčkoj . U Albaniji Arnauti odkazaše svoju dosadanju nepokolebivu vjernost Turskoj , iza kako su mladoturci stupili na vladu. Srbija i Crna Gora vrebaju na Staru Srbiju, a Bugarska ima svojih suplemenika u Macedoniji, koja je nekad bila nje sastavni dio. Italija ima interesa u Albaniji i u Tripolisu. I tako Turska se svud naokolo nalazi st isnuta čeličnim obručem interesa, koji nikad na popuštaju . U nutrini nezadovoljstvo i buna. Svak bi mislio: Turskoj je odzvonilo, a Osmanlije će da odlete opet preko Daidanela , odakle i dodjoše. No do toga ne će doći, jer ipak Turska drži nekakovo ravnovjesje u Evropi . Oni, koji vrebaju na nju, zadovoljiti će se sa manjim zalogajima. T o za velevlasti. A balkanski narodi, koji trzaju sa sebe zadnje vitice okova stoljetnih, biti će opet žrtva, a u najboljem slu­čaju će velikom krvlju izbiti desetinu onog, za čim teže. Kad u proljeću bojni poklici budu u najvećem jeku, velevlasti će već naći načina, da sve to smire.

Ta — evropski koncert . . . . !

ŠIBENIK, 25. veljače. „Obzorov i" k o m e n t i . „Obzor" je izvolio

prišiti komunikeju o sjednici uprave stranke prava u Dalmaciji, dlakavi komentar. Štogod je u onom komentaru rečeno, prokuhano je zelje iz utvaraških lonaca u Dalmaciji. „Obzor" je htio biti mjerodavan, a pokazao je, da je ne ­

upućen i s trastveno p r i s t r a n . Ne namjeravamo se sa „Obzorom" natezati, jer njegove mudro ­lije nas ne zanimaju. Velimo samo to, da če­kamo, da prijatelji i drugovi „Obzorovi" u Dalmaciji progovore što o k o m u n i k e j u ^ a im onda obš imo mi repliciramo.

Medjutim čekamo hoće h' što njihov upravni odbor , koji se ovo dana sastaje. Valjda ne će i on šut i t i?

Šute k a o za l iven i . „Narodni List" je umukao i poklopio se ušima, kao štene, kad je na svojim ledjima oćutilo bič. Ne odgovara ništa na naše pisanje. 1 dobro čini, jer je mnogo komotnije sakrivati se za „medjustranačkim o d ­b o r o m " nego li odkrivati svoje zabilježene, markirane karte ; komotnije jest, ali nije isto tako pošteno. I ovi i ovakovi i nadalje će grmiti 0 hrvatstvu, oni, koji ga svakom zgodom i prilikom izrabljuju.

„Slobodin" kriterij. Nedavno je g. A. B. iz Splita pisao u našem listu prikaz o ta­lentiranom mladiću Buricu, koji pokazuje veliki dar za slikarstvo. „Sloboda" je cienila nužnim, da se na to osvrne, i to vrlo žučljivim tonom, veleći o Buricu da nitko za nj ne zna. „Slo­b o d a " kao da ne zna, da poznatim i go to ­vim umjetnicima ne treba reklame, a da se podupiru i turaju napred mladi i još nepo ­znati. Medjutim prama našim obaviestima mo­žemo „S lobodu" uvjeriti, da mladi Burić nije baš t a k o nepoznat. Onome pako koji ne može shvatiti, zašto „S loboda" napada daro­vitog mladića, reći ćemo, da je oVaj ozbiljan takmac za stipendiju nečijem nećaku.

Hine illae lacr imae! Oduran interes i tu, a „S loboda" se ne

stidi tomu da sviestno služi.

Politička parnica u Bosni. ss. S a r a j e v o , 18. veljače.

Danas se je pred ovdješnjim sudom vo­dila vrlo zanimiva razprava, eminetno politička. Tužitelj je Šerif eff. Arnautović, vodja Musli-mana-eksekutivaca, koji se kupe oko „Musa-vata", a tuženik je urednik „Muslimanske Sloge", koja zastupa grupu Muslimana najbližih Hrva­tima. Utužena je jedna stavka u „Muslimanskoj Slogi", u kojoj se Arnautovića obtužuje, da prevarno nagoni bosanske Muslimane, da sele u Tursku te da se tim on okorišćuje.

Obtuženi je na sudu potvrdio inkrimini-ranu stavku te je predložio dokaz istine, p o ­stavljajući za svjedoke šefa administrativnog odsjeka baruna Pittnera, dra V. Besarovića i 1 zast. MumTmedbega Fadilpašiča. Sud je ove svjedoke pozvao. Važno je bilo svjedočenje baruna Pittnera. On je izjavio, da ga ne veže

u ovoj stvari nikakova službena tajna. Nadalje je svjedočio, kako mu je pokojni predsjednik eksekutivaca i saborski predsjednik, Alibeg Firdus, bio poručio, da bi njegova stranka želila s njim imati politički razgovor, na što je svjedok pristao. Sliedećeg dana došla je k njemu deputacija eksekutivaca, a medju njima i Šerif, te je ona u jednosatnom razgovoru izjavila, da je lojalna, da nipošto načelno nije protivnica vlade i da bezuvjetno ne će biti opozicionalnom. Izkazi dra. V. Besarovića niesu imali važnosti . No ogromnu senzaciju je izazvalo u slušatelj­stvu, kada je branitelj obtuženog, dr. Halidbeg Hrasnica predložio, da se čita neki spis državnog odvjetništva, u kojem je govora, da je Šerif oskvrnuo jednu muslimansku djevojčicu. U slu­šateljstvu, gdje je bilo i mnogo muslimana, nastalo je na ovo silno uzbudjenje i zgražanje, tako da je sud bio i sam prinudjen odgodi t i razpravu.

Ovo su vam suhoparno iznesene činje­nice. No ovaj dogadjaj upravo me radi svoje značajnosti sili na nekoliko rieči komentara . Dok su eksekutivci bili u uzkoj vezi sa Srbima, bosanska vlada je brižno prekrivala sve ono, što je njima moglo neugodno biti. Sada , kad ih je bahatost i sila Srba odbila i priključila Hrvatima, bečka vlada, ili bolje Aehrenthal i Burian, kod kojih je prije parnice Pittner bio otišao po upute, riešava ovog službene tajne i dozvoljava mu, da iznese političke razgovore sa pojedinim političarima. Akoprem je u inte­resu same stvari te istine i pravice, da se svako zlo žigoše i odkrije, ipak se ovom pri­likom ne možemo oteti utisku, da bosanska vlada biva „riešena od služeiie tajne", kada se radi, da se razbije hrvatsko muslimanski s p o ­razum, koji ugrožava hegemoniju Srba. Tim više je ovaj slučaj značajan i rječit, š to se pronose skoro sigurni glasovi, da će ovo dana ugledati svjetlo dekret, kojim se pl. Sheka ime­nuje za civilnog adlatusa, nasljednika bar. Benku. A za pl. Sheka se zna, da je on srbofil. U kratkom razmaku za imenovanjem pl. Sheka sliediti će umirovljenje gen. bar. Varešanina, kojeg će nasliediti ili FZM. Potiorek ili zborni zapovjednik pl. Auffenberg. Svi znaci navješćuju, da se u Herceg-Bosni sprema još žešća p ro tu -hrvatska era, no je dosad bila. Hrvati i Mu­slimani biti će jednako pogodjeni te bi vrieme bilo, da se uvedu takovi odnošaji i s t ranačke prilike tako grupiraju, kako bi vladi onemogućile, da vrši nasilja nasilja i da zemljom upravlja po svojoj volji.

*

ZV

k!

Cr. Segantini u svojim probranim splsim i pismima.

P r e d g o v o r . Bianka, kći vel ikog siikara G. Segantina,

izdala je lani, prva, sakupljene spise i pisma svoga oca.*)

Segantini je poznat radi svog iznašašća divizionizma u slikama, gdje zrak titra, a boje daju svjetlost i život. Ali nova knjiga najbolja

kao vlastiti tumač, o njegovoj velikoj pješ­ačkoj duši.

U djetinstvu je Segantini kao zarobljenik u tiesnoj kućici sp roveo čemerne dane . Ali ojačavši duhom prezre pokvareno ljudsko druž-tvo i proživi na s lobodnim visokim Alpama. T u u veličanstvenoj prirodi kao pustinjak osam­ljen, pos tane uman mislioc i veliki slikar. Svod nebeski bio je pokrov njegova stana, a pri­rodne liepote obljubljeni namještaj. Miline zviezda upijao za tajinstvenih noći ; obožavao je izvor života, silno sunce ; vedrini plavetnog leba upriličio je svoju dušu ; bio je ponosan

kao planinski vrhunci, a ljubio je sitno cvieće i s njim se razgovarao . U tihoj harmoniji pla­ninskog života, oćutio je Segantni svu slast l judskog vieka. Što je pak medju gorani mislio

i •> G. Segantini: Scritti e lettere. Fratelli Bocca

i osjetio, sve je pretočio u divnim slikama, a pr i rodom se služio kao simbolom svojim.

I Italiji su ga nazivali „fratrom ili franjev­cem umjetnosti", jer su njegovu ljabav k pri­rodi usporedjivali onoj sv. Franje Asiškoga. Segantinijeve su misli liepe kao vienci cvieća. Segantinijeva su čustva ugodna kao miomiris cvietnih vienaca. Ko dakle ima liepu dušu, neka ljubavlju čita ovog umjetnika.

U ovim točno prevedenim ulomcima, dr­žao sam se redom naznačene knjige i pobrao kao pčela med, najvažnije o životu, prirodi, umjetnosti i osjećaju velikog Segantinia.

Iz v l a s t i t o g ž i v o t o p i s a .

Ja ne znam što se je dogodi lo prije moga rodjenja. Znam, da sam imao oca i majku i da im se svidjelo zgraditi svoje gnjezdo u Arku Trentinskog okružja s desne obale Sarka.

Ja se još sjećam svoje majke, i kad bi bilo moguće da mi se ovaj čas ovdje prikaže na oči, poznao bih ju poslie trideset godina sarvim dobro . * Vidim ju okom pameti onaku stasitu i u slabašnom hodu. Llepa bijaše ne kao zora ili podne nego kao sumrak proljetni. Kad je umrla bilo joj je samo dvariesetidevet godina . . .

* kad je slikar bio u petoj godini, onda je umrla,

U svojoj šestoj godini živio sam sa s e ­strom u tamnom podkrovlju neke kuće u Mi­lanu. Sestra bi odlazila u jutro, rano, ostavila bi mi š togod pojesti, a ne bi se vraćala do sumraka. Niesam preko dana nikad vidjao ni drugih ukućana u malom stanu.

Dvie sobice gdje smo stali imale su dva prozorčića vrlo visoko, tako da kad bih se ja nogam na sto popeo, niesam mogao vidjeti nego nebo. Zato sam nezadovoljan ostajao, č e s t o bi me ježuri uhvatili od nekog neizka-nog straha, a onda bi pobjegao uzkim hodni­kom, koji je vodio do prostora nad skalama. Tu sam kroz neki četverouglasti prozor mogao razabrati na dugo raširene krovove kuća, zvo­nike, a izpod oborić zatvoren i dubok, koji se pričinja kao bunar. Uz taj sam prozor stajao dugo i dugo dana mnogih mjeseci. Za neko bi vrieme uviek čekao tatu koji mi je govorio, da će se brzo povratiti, a kad tamo. nigda ga vidjeti. Bilo za kišnih dana bilo za sunčanin dana moj je, duh bio žalostan i razabran. Nie­sam još mogao shvatiti, da li će to s tanova­nje biti neizmjerno dugo ili će se odmah d o s -piti, Kad bi zvona obližnjih crkava zvonila svečano, tuga bi mi se podvostručila i oćutio bih kao neku muku duševnu. Što sam misl io? Ne znam ; ali ćutio j sam jako : trpio sam, a za bol niesam znao.

— Kad sam se kanio pjevanja, ćutio sam se strašno osamljen. Soba mi se učini tamna i sjenam nastanjena, opet okrenem glavom ku­šajući zapjevati, ali više niti sam imao volje niti snage, ostadoh tako dosta vremena trpeći i žedju i strah, promišljajući kad me je moj otac tamo amo vodao po gradu, preko javnih perivoja i voća mi kupovao. Te me uspomene sklone na plač i plakah dugo. Smrkavalo se . Više niesam gledao neba nego sam stajao glavom naslonjen k zidu. Zakunjam.. Kad bi za-mjetio u sobi kakvo šuškanje prilično j asno , sav bi se umirio nepomičan, i posve stisnutih očiju, ali na koje drugo jače šuškanje ok re ­nuo bi glavu i vidio da su to miši, gdje se igraju trstikam kasije. Sklopim opet oči. Kad se je moja sestra vratila kući, ja sam na stolu spavao. Ona me probudi . U prvi se tren p r e ­plašim, zatim uvidim što je, prepoznam je i bacim joj se rukama oko vrata sav u plaču, pa ju zamolim da me više u kući ne zatvara.

Dan prolazio za danom uviek jednak i dosadan . Kad jednoga jutra, poš to sam se povratio i priskrbio čednom hranom, gotovo uviek kruh i mlieko (kako me je sestra ako i ne bez muke priličila na te male usluge), v i ­dim povrh stepenica i na hodniku zdjelica, burica, kistova i boja. Pogled na te neočeki ­vane i neobične stvari učine živi dojam na

Političke viesti. Obstrukci ja u peStanskom s a b o r u . Pre­

govori glede kompromisa o načinu vodjenja specijalne debate o bankovnoj osnovi razbiše se, jer oporba ostaje pri svom zahtjevu, da se svih 187 paragrafa statuta austro-ugarske banke pojedince posebno razprave tako, da bi svaki zastupnik imao pravo uzeti rieč kod svih re­čenih paragrafa. Oporba opravdava ovaj svoj zahtjev time, što je vriednost dosadašnjeg sta­tuta austro-ugarske banke dne 1. siečnja utrnula te za daljnje trajanje privilegija zajedničke banke valja ustanoviti nove statute, a ugarski parlamenat mora smatrati svojom zadaćom, da u tom novom statutu bude ugarsko stanovište u koliko je moguće što više iztaknuto. Pred­sjedništvo zastupničke kuće izjavljuje, da ovakav način razpravljanja bankovne osnove ne može na nikakav način dozvoliti. Tako je svaki spo­razum u ovoj stvari bio onemogućen.

N o v o c r n o g o r s k o min i s tars tvo . Kralj i gospodar Crne Gore, Nikola I., poigrao se zadnjih dana, baš kad javljaju o njegovoj bo­lesti, ustavnosti! Kabinet dra. Laze Tomano-vića je pao, jer ga je sama vladina stranka radi raznih nedjela, većinom — ubojstava, od-sudila. Na vladu je došla „opozicija" sa Lazom Mijuškovićem na čelu. Nova vlada, kako se javlja, ne će se bog zna kako razlikovati od stare.

Rat na B a l k a n u ? Englezke novine sva­kim danom donose uznemirujuće viesti o revo­lucionarnom pokretu u Albaniji i Macedoniji. Javlja se, da je na proljeće rat neizbježiv. Cr­nogorske službene novine „Cetinjski Viestnik" takodjer vele, da će ove godine biti „mali rat na Balkanu". Novine nagadjaju, da sve ove turske nemire potiču Austrija i Italija, a ni Englezka da ne zaostaje za njima. Turska je u vrlo kritičnom položaju. U Jemenu još traje revolucija; Krećani čekaju zgodni čas, da pro­glase svoje sjedinjenje s Grčkom; Srbija i Crna Gora gledaju, da u ovom metežu ušićare štogod za sebe, a isto misli i monarkija. Tko je krivac ovog kritičnog položaja ? Jednodušno je mišljenje, da su krive velevlasti, koje uviek naglasuju prijateljstva i težnje za svietskim mirom I

Republ ikanski pokre t u B u g a r s k o j . Već od dulje vremena imade bugarska socijalno-demokratska stranka u svom programu zahtjev, da se Bugarska proglasi republikom, ali taj zahtjev nije nikada izbio odlučno na javu. Sada, kada sobranje radi na tome, da se izmiene neke točke ustava države, izbili su zahtjevi za proglašenje republike jače na javu, te je s o -cijalno-demokratska stranka odlučila po cieloj zemlji upriličiti javne skupštine, na kojima će ovaj zahtjev naći izražaja. Prva skupština je održana u Trnovu, staroj priestolnici Bugarske, na kojoj je uzeo učešća veliki broj naroda. Na skupštini je referirao Gabrovski, koji je protumačio potrebu uvedenja republike, a car Ferdinand da se proglasi doživotnim predsjed­nikom IH da ga se izplati. U tom je smislu prihvaćena rezolucija.

Korupci ja u p o l j s k o m klubu. U poljskom klubu izbila je na javu nemila stvar. Ustano­vilo se je naime, da su neki zastupnici tražili od pojedinaca novaca, u svrhu, da im izposluju koncesije za prodavanje žestokih pića.

O b t u ž b a s tambulov i s t i čk ih minis tara . Parlamentarna komisija sobranja, koja je bila izaslana, da ustanovi krivnju protiv bivših stam­bulovističkih ministara, svršila je svoj zadatak, te podastrla sobranju dotično izvješće. Parla­

mentarna je komisija pronašla krivima bivše ministre Gudeva, Petrova, Genadijeva, Šavova i Halačeva, dok je izlučila iz obtužbe Šišma-nova. Obtuženi su ministri pozvani, da dodju u sobranje u svrhu, da se opravdaju.

• S p o r izmedju Kine i Rusije . Javlja se, da je konačno Kina popustila u svim tačkama Rusiji, tako, da je uklonjena pogibelj oružanog sukoba i rata. Istodobno se oprovrgavaju viesti, da bi ruska vojska bila već prodrla u Tibet.

Iz hrvatskih zemalja. P a s i v n a rez i s tenc i ja drž. č inovn ika u

Trs tu . Pošto još uviek u Trstu traje pasivna rezistencija drž. činovnika, to je u ministarskom vieću odlučeno energično se istoj suprotstaviti. Neki dan su činovnici imali u Trstu sastanak, na kojem je zastupnik Spadaro vršio ulogu posrednika, no oni ne htjedoše nikako popustiti.

P o p i s p u č a n s t v a u Bosn i i Hercegov in i . Prema najnovijem popisu pučanstva, kako ga donosi službeni list sarajevske vlade bilo je u Bosni u svemu 318.516 kuća (264.290 bilo je 1895. god.) sa 1,893.683 žitelja. Od toga od-pada na okružje sarajevsko 287.477 duša; ba­njalučko 413.845, bihaćko 227.532, tuzlansko 423.943, travničko 284.039, te konačno mostarsko okružje 266.855 duša. — 1895. god bile su u Bosni 1,568.092 duše, prema čemu porast iz­nosi 325.591 duša ili 20 .76%. Najveći porast je u okružju sarajevskom, naime 59.370 duša ili 2 6 . 0 3 % , a najmanji u travničkom okružju, naime 43.513 duša, ili 18 .09%. — Sarajevo imad 51.949 duša, dok je 1895. godine imalo 38.083 duše, dakle porast u ovih 15 godina iznosi 13.866 duša ili 3 6 . 4 1 % . Podatci o ži-teljstvu po konfesijama i po narodnosti bit će sastavljeni tek koncem budućega mjeseca.

B o l e s t zagr . s a b o r s k o g a predsjednika . U nedjelju podvrgao se je predsjednik sabora dr. Dragutin Neumann u zagrebačkom sana­toriju težkoj operaciji, koju su izvršili dvorski savjetnik sveuč. profesor dr. Hohenegg iz Beča i primarius dr. Teodor VVickerhauser uz asi­stenciju dra. Čačkovića, dra. Ćulumovića, dra. Jokoviča, dra. Begne i dra. Kalivode. Operacija je sretno izvršena, pa se nadaju, da će zdravlje bolestnikovo na bolje krenuti.

Izbor u D u g o m s e l u . U sriedu se ol a-vio naknadni izbor u dugoelskom kotaru, u kojem je kod • obćih izbora bio izabran dr. Ante Radić, koji se je zahvalio, jer je izabran i u Vel. Gorici.

Kandidirali od seljačke stranke Josip Pre­davač, domaći sin, ekonom, ravnatelj dugosel-ske štedione Miro Mance kao koalicionaš i dr. J. Fattori od stranke prava. Štarč. str. prava je mislila kandidirati seljaka Josipa Novaka, koji je medjutim odstupio, a pristaše zaključiše pasivitet. No u zadnji čas dodje viest iz sa­moga Dugogsela, iz kojih se razabire. da su se u Dugomselu svi pravaši složili za spora­zumno glasovanje u prilog dr. Fattoria, a o tome su sa jednog sastanka poslali i telegram dru. Pazmanu te predsjedniku Starč. stranke prava dru Mili Starčeviču. Taj potonji brzojav glasi :

„Izbornici kotara dugoselskoga, pristaše stranke prava i pristaše Starčevićeve stranke prava sakupljeni sinoć na izbornom sastanku jednoglasno zaljučuju I pozivlju oba krila iste stranke, da se okane medjusobnih svadja i da se slože. — Stjepan Obad ; Stjepan Krapec". Izabran je Radićevac Predavec.

N a k n a d n i izbori n a Rieci . Guverner grof VVickenburg boravi sada u Budimpešti,

moju dušu. Bilo je to veselje pomješano sa strahom ; veselje uslied tih novosti, strah radi nepoznatoga, neshvatljivog. — Cielo sam se jutro pitao: što nastaje ? što se radi od te stvari ? I jeo sam vrlo malo. A kad se moja sestra makla, izadjem odmah vanka i ustavim se znatiželjan na jednom uglu zagledavši visokog čovjeka sa velikim kistom u ruci gdje amo tamo po zidu maže. Gledao jesam, ali mi se stvar nije ni najmanje svidjala. Radnja nije odgovarala mjeri uzbudjenja, koje je u meni nastalo za to kratko Čekanje. Bilo je razoča­ranje. Gladajući razne boje već ražčinjene u zdjelama i na kartam, mislio sam, da bi se sa svim tim stvarima dalo štogod zanimivijega uraditi . . . Onaj čovjek naslikao je nešto mutnoga. Ja se sjećam, da sam u tome na­šao raznovrstan život fantastičnih živina, osoba neuobličenih, koje se stvarale i rastvarale na sami mir očiju. Na tom zidu odkrivao sam mali sviet zanimivih sanja, ali pravi san koga sam tražio (moja neprestana čežnja 1) bijahu zelene livade, bistri potočići na dnu sitnom pržinom, moj vrtlić u Arku, ono hladovanje puno sjena i svježine, koje su mi se osobito milile. Tako sanjareći i uspavljujići se u ta očekivana vidjenja, nadodje zima, a ja niesam vile mogao stati kod otvora nad stepenicam.

Morao sam se zatvoriti u sobicu sa malim grijačem, koga bi u jutro su malo para kod pećara dao ugljevljem napuniti. Uz tu slabu toplinu, bez svietlosti, bez neba, prolazio sam svoj čemerni dan. Svako veselo mišljenje, svaka vedra nada izčeznuše iz moje pameti; sve se prikaze izbrisaše, u mojoj maloj glavi nasta mrak. Više niesam znao za veselje, a bol je pobjegla. Proljeće se vrati, a ja opet prolazio dneve na mjestu vrh skala. Jedno jutro kad sam glupo sa prozora gledao na ništa nemisleći, dopre mi do ušiju čavrljanje nekih susjeda. Govorile su kako je neki mom­čić putovao iz Milana na noge i dopro u Francuzku, gdje se odlikovao kao junak. Imena se te osobe ne sjećam, ali mislim da se radilo 0 kome junaku iz romana. Za mene je to bilo odkriće. Moglo bi se dakle ostaviti oto mjesto 1 maknuti daleko . . . Put znadem ; moj mi ga je otac kazao, kad smo išli tamo amo do trga Kule. Naum otići u Francuzku tim putem nije me više ostavljao. On oplodi moj duh i počnu mi cvietati nove i vesele slike. Moja bi se misao zavela na zeleno, modro, na planine, na potoke svjetlucaste, na slobodnu svietlost, na sunce.

(Nastavit će se.)

gdje konferira o riečkim prilikama, naročito o predstojećem naknadnom izboru za riečki kotar, koji je uslied smrti dra Mavlandera ostao iz-pražnjen. Izbor je ustanovljen za 8. ožujka. Narodna radna stranka kandidira odvjetnika dr. Antuna Vio, a autonomaši prijašnjega za­stupnika dra Rikarda Zanellu. Borba za ovaj mandat biti će, sudeći po svim predznacima, veoma žestoka. Autonomaši nastoje svim silama, da opet dobije mandat Zanella, a vlada je ta­kodjer odlučila svomu kandidatu priskrbiti man­dat, što će joj po svoj prilici radi poznate izborne prakse i uspjeti.

Iz grada i okolice. Veliki s o k o l s k i p l e s . Večeras je najpo­

pularniji i dosad redovito najuspjeliji ples u Šibeniku. Naš miljenik Sokol priredjuje ga. U koliko mogosmo opaziti, za nijedan dosadanji ples nije bilo onakog zanimanja i oduševljenja, kao za ovaj, narodni, sokolski, pučki. Prosto­rije Sokola su vrlo ukusno uredjene i nakićene, hvala marnom radu plesnog odbora. Kako do-znajemo, na ovaj će ples doći gosti i braća iz vana, poimence naši dični Kaštelani. Prije otvora plesa, oko 7 sati na večer biti će uobi­čajeni obhod sokolske čete po gradu, uz pratnju „Šibenske Glazbe". Dosad je već za lutriju stigao liep broj krasnih i skupocjenih darova, za koje se prijatelji Sokola natječu, tko li će ljepši poslati. Šibenski Sokol će večeras slaviti svoju godišnju slavu te će ova zgoda najbjeloda-nije pokazati, koliko li je ovo narodno družtvo, ova četa narodne vojske obljubljena u našem gradu.

P les „ P r a v a š k e Čitaonice". Pravaška Čitaonica priredjuje svoj ples u družtvenim prostorijama dne 27. o. mj. Početak u 8 i pol sati na večer. Odielo od šetnje.

Koncerat „Š ibenske Glazbe". U četvrtak na večer „Šibenska Glazba" priredila je na Malom Trgu vrlo uspjeli i birani koncerat. Pro­gram je bio sliedeći: 1. * * «, Koračnica; 2. R. Planquette: Kornevilska zvona, ouvertura; 3 G. Šebek: Zbor Derviša (Orientalische Scene); 4. Abt.: Pošta u šumi, pjesma za krilni rog, so lo ; 5. # * # Koračnica. — Vriedna naša „Šibenska Glazba" je ovaj program izvrstno odsvirala. Opaža se obćenito, da glazba osjet­ljivo napreduje pod ravnanjem učitelja Faletića, te mu se može na dosadanjem uspjehu čestitati. Ovom prigodom glazbari iznCnadiše ugodno obćinstvo, jer se prikazaše u narodnoj nošnji, narodnim koparanim i crvenkapama. Ova liepa ideja bila je veselo pozdravljena.

Vjenčanje . U ponedjeljak vjenčava se milovidna gdjica. lika Milin sa g. Vjekoslavom Sakšekom, tipografom kod „Hrvatske Tiskare". Mladom paru naše srdačne čestitke i najljepše želje za budućnost.

Ratni brod „Karlo VI" stigao je u če­tvrtak popodne u našu luku, pod zapovjedni­štvom g. Luis pl. Vvavel. Još su 2 torpiljarke. U koliko čujemo u ponedjeljak dolazi još ne­koliko brodova i torpiljaraka.

P o m i l o v a n j e . U sriedu na večer stiglo je previšnje pomilovanje za Krstu Čičmira. Pri­godom eksplozije kotla u kuhinji sudbenih tam­nica, što se zbilo otrag nekoliko mjeseci, Čičmir je težko stradao te je uslied toga bio pomi­lovan. Tim mu je oprošteno 3 mjeseca i 7 dana tamnovanja.

f V e s e l a Matković . Dne 20. ov. mj. preseli se u bolji sviet učenica III. raz. ženske gradjanske škole Vesela Matković. Bila je uzorna učenica, plemenita i mila drugarica., a puna umiljate draži i pogleda blaga. Od svojih saučenica bila je ljubljena, a svojom prirodje-nom dobrotom i marljivosti, uživala je naklo­nost svojih učiteljica.

Na vječiti spomen saučenice joj skitiše krasan vienac sa nadpisom : „Za zadnji s Bo­gom 1" — Bijaše to spontani odušak iskrene žalosti, nad preranim gubitkom nj hove druga­rice. Dirljiva bijaše povorka, kad do parobroda odpratiše, mrtve ostanke njihove mile Vesele, koji su bili preneseni u rodnu zavičajnu grudu, u Tiesno. Grobni muk bijaše najizrazitiji osje ćaj boli, a kad se razstadoše, orosiše im se oči i kliknuše : Vječni ti pokoj, Vesela !

P o m o r s k o j v ladi ozb i l jna o p o m e n a . Mi smo više puta u ovom listu uprli prstom u kužno kotilo, koje se stvorilo u Vruljama uslied nasipa, kojim se zakrčio tok u more nečistoćama iz svih onih konala, što ondje imaju svoj izliv. Otvori konala su jednostavno zavaljeni i sav se smrad kupi oko nasutog kamena i leži ondje razvijajuč u onom zraku najneugodniji, uprav kužni zad;ih osobito za vrieme osjeka, jer izmedju ostalog smrada spliva se ondje i onaj iz konala pokrajinske bolnice i ludnice. Ciela ona okolica u velikoj je zabrinutosti i silnoj neugodnosti, te se je baš čudom čuditi i snebivati, kako se tako

lakoumno može trpiti takovo stanje stvari. Zima popušta, nastaju topliji dani, pa će opa­snost i zaudaranje iz onog kužnog kotila bit sve to veće na obćenito sgražanje cielog grada. Najozbiljnije za to upozorujemo pomor­sku vladu na ove užasne posljedice, koje će bez sumnje nastati, ako se odmah, bezodvla-čno ne dade na onom mjestu oduška, i to redovita i stalna oduška onim konalima. Cieli će grad najbudnije pripaziti hoće li se odmah to urediti i ta pogibelj odkloniti, tim više što nema n i k a k v a razloga, koji bi mogao opravdati zavlačenje ili otezanje uredjenja ma ni za sedmicu dana.

U mjes tnoj p o k r a j i n s k o j bolnic i sliedila je napokon predaja namještaja centralnog gri­janja. Tu inžiniri, tu strojari tvornice, ali u ime zemlje nitko, prem je namještaj luksus od kojih 200.000 kruna. Brzojavlja se zem. odboru jednom, dva put i više, ali nitko se ne odziva. Predaja je uzsliedila nakon toga skoro na sliepo u uredu zem. odbora.

Kad smo jednom kod bolnice, obznanjujemo koga se tiče, da nam se dolazilo tužiti, kako se samovoljno odbija i grubijanski psuje bolestnike, kako se neozdravljene odpušta kao zdrave i onda kad tako postoji drugomu pogibeljni, kako se često radi statistike postupa nehumano, te na­pokon, kako se redovito dešava da zaklonjeni umobolni rade kod stanovite gospode u gradu i varošu. Mi mislimo da ovih tužaba nebi smjelo biti.

Na c. k. rea lc i u našem gradu dogadja se liepih. Jučer je n. pr. Grubišić Frane Jerkin vodja „junaka" došao preko sata predavanja prof. Bradanoviću i ta su dvojica na dugo raz-predala, što bi trebalo poduzeti, da se oglas „junaka" oslobodi od junaca. U stvar ga ne ulazimo, a i ne odobravamo šalu sa juncima, koju je neki vragoljan na oglasima učinio; nu ne čudimo se takodjer, što je baš realka p o ­stala ono mjesto, gdje se o strogo strančar­skim stvarima najviše radi, ta ravnatelj je možda i danas u Spljetu, a profesor je šaptalac, agi­tator, zagrižljivi strančar itd.

5000 navrnut ih l o z a . Podloga: monticola, aramo i riparia X rupestris. Bir: maraština, čarapar, lasina, plavina i druge. Može ih se nabaviti u Vodicama preko „Blagajne za štednju i zajmove".

K laon ica . U „Hrvatskoj Kruni" je pod ovim naslovom izašao članak u kojem se iz­nose upravo strašne stvari, kako je obćina za­darska mrcvarila hrv. glasove. Ima ih na hiljade Hrvata nezakonito brisanih, a Talijana uvršte­nih. Neka i ovo „Nar. Listu" bude kao prilog našoj polem'ci glede izbora u Zadiu. I pitam > ogorčeni: hoće li već jednom taj vajni zem. odbor učiniti kraj ovakovim nepodobštinama ?

Pokrajinske viesti. Namjestn ik Nardel l i u Beču . Dne 20.

ov. mj. stigao je u Beč namj. Nardelli, da iz-viesti ministra predsjednika baruna Bienertha o političkoj situaciji u Dalmaciji. Posebice je konferirao sa ministrom trgovine drom. Weiss-kirchnerom o gospodarskom pridizanju Dalma­cije. U utorak je namjestnik razgovarao sa ministrom nastave grofom Sttirgkhom o pitanju uporabe hrvatskog jezika u crkvi na Sućurju. 0 uspjehu namjestnikovih konferencija ne ima još nikakovih potanjih pozitivnih viesti.

S a n k c i j a z a k o n s k i m o s n o v a m a za us tro ­jenje o b ć i n e P o l j i č k e i Kraj inske . Kralj je riešenjem 17. februara ove god. udielio pre-višnju srnkciju zakonskoj osnovi, glasovanoj u saboru kraljevine Dalmacije, kojom se 17 po ­reznih obćina Poljica" odcjepljuju od spljetske, sinjske i omiške obćine te sačinjavaju jednu samostalnu poljičku obćinu; nadalje zakonskoj osnovi, kojom se neki odlomci odciepljuju od omiške obćine te sačinjavaju novu obćinu pod imenom Krajina.

Sjajnu z a b a v u s a m a s k i r a n i m p l e s o m priredjuje „Hrvatska tamb. diletantska družina u Tivtu u prostorijama novo-otvorene kafane gosp. K. Staničića, u ponedjeljak dne 27. ve­ljače 1911. sa ovim razporedom: I. Koncertni komadi, koje će izvadjati „Hrvatska tamburašima diletantska družina": 1. * * # „Tivatska korač­nica"; 2. Mayer-Farkaš: „Hrvatsko kolo"; 3. Ivan vitez Bozzoti: „Na dinarskim hridinam", valčik ; 4. Zajc Farkaš: „Noćni stražari"; 5. Briza: „Oj Hrvati, oj junaci", koračnica. — II. „Plemić Marhovecki", šaljivi igrokaz u jednom činu. Sa­stav o Miljenko F. — III. „Komični mačji kon­cerat. — IV. Krabuljna igranka sa plesom. — Čisti dobitak za osnutak glazbenog družtva „Starčević".

R a z p u š t e n o t a l i j a n s k o g i m n a s t i č k o druž­t v o u Dubrovniku . U ponedjeljak je došlo u talijansko gimnast'čko družtvo „Forza e Co-raggio" izaslanstvo političke oblasti, koje je družtvo razpustilo. Zaplienjeni su svi družtveni spisi. Uzrok razpustu družtva navodno je iren-dentjzam.

P r i m a m o iz G o r n j e g a pr imorja . U noći izmedju 18. i 19. tek mjeseca u Baćini Boguno-viću Mati p. Ante jedne ograde razorili zidove, pogazili i uništili žito i sočivo, s toga što je pristaša pravaške stranke. Upućuje se oštećena stranka, da sudbeno traži od sela naknadu. Ovo je u početku nametnuta načelnika P. Andrijaše-vića proti pravaškoj stranci. Za ovako divljačka nedjela, nek se diči mješovito povjerenstvo i od­govara za posljedice.

f Antun Br i l l i , nadravnatelj pošte i br­zojava, preminuo je od kapi u četvrtak. Pokoj vječni!

„Hrvatski S o k o l " u M a k a r s k o j prire­djuje danas sokolski ples u družtvenim prosto­rijama.

P o k o j n i c a . Primamo tužnu viest, da je u Vrbuju preminula dobra majka dra. Račića. Iskrena naša saučešća ucviljenom sinu i rod­bini, a pokojnici lahka zemlja bila!

U h a t o r ist ini i pravic i *) primamo i objelodanjujemo : Onomadne u „Hrvatskoj Dr­žavi" iznielo se koješta proti nadzorniku druž­tva „Dalmatie" kapetanu Machieli. Po svemu sudeći očito je, da je „Hrvatska Država" na-sjela zlobnoj informaciji ili ličnoj osveti kojeg prkosnika, jer ko pozna gosp. Machielu, ko što ga mi podpisani najbolje poznajemo, ne može nego da se o njemu dobro izrazi i da pohvali njegovo postupanje i držanje kao nad­zornika. „Hrv. Država" već je popravila svoju sigurno nehotičnu pogrešku, pa želimo, da se takova šta ne ponovi, osobito kad se radi o našim ljudima. — Zadar-Šibenik 22. veljače 1911. Kapetan Kliskić (Nada) , Kap. Pasić (Vodice), Kap. Rasol (Neretva). Kap. Bolmar-čić (Krka). Kap. Magas (Risorto). Kap. Zunić (Zlarin), Kap. Larini (Airone), Kap. Brajević (Primo), Kap. Bare (Obrovac), Kap. Zanze (Tomaseo).

*) P o d o d g o v o r n o s t p o d p i s a n i k a .

Razne viesti. KARNEVAL,

Veselo, veselo —- veselo je to r m

ii

k

Upravo se sve veseli u tom Šibeniku ! eselo je, jer je „karneval" u punoj pari rada, eselo tako — da su sve noge izgubile razum; eselo — jer evo u korizmi neće trebati jesti

mesa, kojeg je Argentina oferirala već skoro svim gradovima po redu osim Šibeniku.

No nije samo u Šibeniku veselo. U gradu N. je od veselja okradjena kazalištna blagajnu, a ravnatelje od veselja dao takovu premijera, u kojoj se cielo veče puca te ubija sve p o -bolje glumce — bilo je dakle ovaj tjedan svuda veselo — baš kao da je pravi „karneval".

No najveselije je gledati političku redutu gradova, kad je borba za prvenstvo.

U toj reduti je sve što diše. Znatiželjnika je više, nego u najboljem

cirkusu, a to zato, jer je ovakova reduta obično veselija duhovitija od predstave lavova, tigrova itd. tuj dolaze maske, koje deklamiraju, pjevaju i plešu tako, kako im izbornici zasvi-raju. Veselo je baš to, što maskiranih kandi­data nitko ne može prepoznati, jer svi nastoje nešto drugo biti, nego u istinu jesu te zato čine vrlo vesela lica — nastoje da — omile.

Ej Luka, ja te poznam — veli izbor­nik — odkrij se . . .

Daj mi mandat — veli maska — o d -krit ću se.

Svakako, da te maske obećavaju 14 ka-ratna brda, puni su krasnih rečenica i ideala, izgleda po držanju njihovom — da su ravna-

Iji velikih bankovnih zavoda. 0 da ! Ako on ostane ono što želi — letit će tramvaji po radu, mjesto će imati posve drugi oblik — aime Iiep.

Kuće ne će biti na rubu propasti, a ke tenje će kruškama plodit — skoro — će izaći

povied, da ni psi ne smiju pobiesniti. Svakako da više zlokobne repače ne će

iti, nego krasno vrieme — onako — kako se vakom pojedincu prohjelo bude — v o d o v o d ? n će mjesto mlake vode — krasno — hladno

udjejovačko ili plzenjsko pivo (prema gustu) rcati. Ne zna se, ima li još štogod, ako se no pravo izostavi.

Glavno je, da sve veselo živi, da se u eselju karneval vrši, jer bi to veselje moglo ko preveselim postati, da uz najbolje veselje

i volju ne možeš pare stvoriti. S . R e p u b l i k a u — Rusij i . U blizini kuž­

noga ognjišta leži ona čudnovata zemlja, zem­lja, koja nije ni država ni anarhija i koja je tek nedavno poznata pod imenom „imanska republika", a ne može se naći još u jednom zemljovidu.

Radi se ovdje o t. zv. primorskom okružju i n o od Bogaljaka-gorja u dolini rieke Iman, ja utječe kod istoimenoga grada u Usurl. U

vom kraju punom divljači i pokritom nepre­

glednim šumama, koji leži oko 400 km. od Vladivostoka, živi žiteljstvo od nekoliko tisuća glava biele i mongolske rase (a da se ruski redarstvenici nisu dosada za to ni brinuli), po svojim vlastitim zakonima, za koje urodjenici tvrde, da ih je potvrdila kinezka vlada.

Kada su prije nekoga vremena prodrle do Vladivostoka viesti o strašnim zločincima u imanskoj republici, nisu htjele ruske oblasti ni da znadu za obstanak ove države u dižavi dok nije jedno naručao izaslano povjerenstvo to zbilja potvrdilo.

Hazardne igre, bez kojih istočni Azijat ne može da živi, dozvoljene su za vieme od 15. studenoga do 15 prosinca svake godine, inače se kažnjava sa 15 do 20 batina i 200 kg. mesa globe.

Tko ukrade skupocienu kakovu kožu, kezni se tako, da ga zakopaju živa u zemlju. Tko ukrade kome ma samo komadić skupo­cjenoga Jen-čen-korjena, toga utapljaju. Svaki kućevlastnik je obvezan, da drži psa kao ču­vara, ili da jednoga posudi u susjedstvu. Inače dobiva batina. Putnik plaća dnevno 40 kopjeka za vodje no ako dodje onamo o no­voj godini, mora platiti 15 rubalja za sveča­nost proslave nove godine. 0 kakovim obćim institucijama ne ima dakako ni govora, već sve što je naredjeno, naredjeno samo iz očajne nužde, jer se javni organi nisu za ništa bri­nuli, pak su ovi urodjenici morali posegnuti za sudovanjem sličnim onim u Kaliforniji u polovici prošloga stoljeća.

K a ž n j e n i k o v a t r a g e d i j a . Živko Stankov seljak u Kikindi dospio je radi umorstva svoje žene u tamnicu. On je svoju ženu u svadji ubio sjekirom i zakopao je onda kraj neke suše. Kasnije se je napio i u pijanstvu se po­hvalio sa svojim činom. Seljaci, koji su čuli, šta je on rekao, otišli su i stvar prijavili oru-žnicima, koji su Stankova uhitili i predali sudu, pred kojim je onda osudjen na 15 godina težke tamnice. 12 godina je bio Živko u za­tvoru i ponašao se jako uzorno, da su mu ove preostale tri godine odredili kao uvjetni dopust i pustili ga na slobodu. Stankov je sada htio. da počne novi život. U Ki­kindi je oženio neku udovicu i počeo raditi. No nije mogao da se nauči više na život na slobodi. Zato je otišao do onoga mjesta, gdje je ubio i zakopao svoju ženu, i ondje se objesio.

N a š e b r z o j a v k e .

M a s a r y k o V a s i č e v o j a f e r i .

B u d i m p e š t a , 25. veljače. Masarvk je u delegacijama ponovno izjavio, da on ostaje kod svih svojih tvrdnja, i to u podpunoj mjeri, što ih je iznio o Vasićevoj aferi.

P a s i v n i o d p o r u T r s t u .

Trst , 25. veljače. — Jučer je ovdje obu­stavljen pasivni odpor državnih činovnika.

M i n i s t a r s t v e n a n a r e d b a g l e d e k u g e .

Beč , 25. veljače. — Ministarstvo je ob­zirom na širenje kuge u Mandžuriji. izdalo naredbu, da 3e sve ulice moraju strogo čistiti, isto tako i stanovi, naredjeno je trovanje i ta-manenje štakora, miševa, muha, i stjenica.

R a d i ć e v g o v o r .

Z c g r e b , 25. veljače. — Danas je Radić nastavio svoj govor u saboru, koji je započeo prekojučer. Zastupnici od dosade bježe iz sa­bora.

P u t b u g a r s k o g c a r a .

Sofija, 25. veljače. — Car Ferdinand odputovao u inozemstvo. Njegov put dovodi se u savez sa republikanskim pojavama u zemlji.

R u s i j a i K i n a .

P e t r o g r a d , 25. veljače. — Kina se je izjavila spremnom, da sa Rusijom produlji ugovor od god. 1881.

D e m i s i j a f r a n c u z k o g k a b i n e t a ?

Pariz , 25. veljače. — U jučerašnjoj sjed­nici francuzke komore ljevica je glasovala proti Briandovoj politici kongregacia. Glasa se, da će uslied toga kabinet dati ostavku.

I z d e l e g a c i j e .

B u d i m p e š t a , 25. veljače. — U jučeraš­njoj sjednici delegacija ministar Lukacs je raz­vio svoj plan za pokriće vojnih tereta. Dr. Kramarž je u poduljem govoru žestoko napao ministra Aehrenthala radi poznate afere s do­kumentima.

H r v a t s k a t i s k a r a (Dr . Krste l j i dr . ) Vlas tn ik , i i zdava t e l j i o d g o v o r n i u r e d n i k : J o s i p D r e z g a .

Hrvatske narodne poslovice uredio V. J. Škarpa, ciena knjizi broširano K 5 ' — , a uvezano K 6 * — , nabavlja se kod „HRVATSKE TISKARE" u Šibeniku i u

svim knjižarama.

Zaht jevaj te c igaretni papir

U korist siromašne hrvatske školske djece u Zadru

= 20% od č i s te dobi t i =

Najfinija vrst — Elegantno opremljen

Skladište na veliko:

jtnlatjlja Hnjižarnica V. Goszl - Zadar

Najsavršeniji gramofoni i ploče s a s v a k o v r s t n i m k o m a d i a

o s o b i t o hrvatsk im provi-

djeni t w a d t znakom

M VC .CE - > A n d j e Q .

dobivaju se u knjižari i papirnici: I v a n O r * i m f \ n i

Šibenik, Glavna ulica.

Insam & Prinoth u Sv. Ulrihu, GrOden (Tirolska).

d ¡8 0 bD 0 p

e

9 ti

Kiparske radnje iz d r v e t a s a crkvi Kipovi svetaca, oltari, propovjedaonice križni putevi, razpela, j a s l i c e i t. d. Katalog uzoraka s cienama daje se badava.

Za dostavu naručbe do štacije uključivo sa škrinjom, ne plaća naručitelj.

24.-9 . 9 1 1 .

čugen pcttocllo Pribor satova, zlatarskih i optič­kih predmeta i kineskih srebrarija

žlica, viljuška i noževa. Z a j a m č e n a i z r a d b a sa 90 g r a m a č i s tog s r e b r a .

Svake vrsti rezbarije u kojoj mu drago kovini.

Bogati ilustrovanl olenlk. Tvornička stalna olane.

5 i b « « i K , GlaVita u t k a , b t . 1 2 8 .

Ženske

koje h o ć e , d a očuva ju svo ju kožu , n a r o č i t o o d ljetnih p jega , a ko je h o ć e d a dob i ju i da o d r ž e m e k u k o ž u , n e k a u p o t r e ­bljavaju k o d p ran ja s a m o STECKENPFEROOV SAPUN

od ljiljanovog mlieka ( Z n a k S t e c k e n f e r d )

o d B E R G M A N & C O M P . T e t s c h e n a. E.

K o m a d stoj i 80 p a r a , a dobi je se u sv im l jekar­n a m a , d r o g e r i j a m a , p a r -

fumer i j ama i td.

oooooooooooooooodc

AKo Vi ne možete jesti, te se čutite bo­lestan, to će Vam

l j ečn ičko izpitani < = § ^ |

K a i s e r ' o v i

Ž e l u d č a n i

Pfeferminckarameli s j e g u r n o p o m o ć i . Dobiti ćete dobar tek, želudac se opet uredi i ojači. Radi oživljujućih i okriep-Ijujućih svojstva, neobhodno po­trebiti na putovanjima.

Jedan omot 20 i 40 filira. P r o d a j e :

Carlo Rugger i , cent. drogerija i V i t l k O V u c i Ć , drogerija

„ N U I S O L " o d BERGMAN-A i d r u g u T E Š N J U n. L. j e s t i o s t a j e prije k a o i p o s l i e z a č u d o n e d o s t i ž i v o s r e d s t v o za

b o j a d i s a n j e k o s e i b r a d e . Na zal ih i s e nalazi p l a v a , s m e d j a i crna bo ja . J e d n a b o c a stoj i K 2*50

procjerija Vinljo Vučić - Šibali ItJtJCJtJtJtJ 3

Tiskanice za obćine i župske uredi

— dobivaju se — uz vrlo nizku cienu

u Hrvatskoj Tiskar i - Š ibenik

J/ustcòvéne cjenike šalje badavo

P o d r u ž n i c e :

Via Giul ia b r . 20.

A - Ž i K

Telefou br. 1930.

Važno za svakoga!

GustaV ]ftarty i drug T r s t

C e n t r a l a : V i a C o r o n e o 4 5 . T e k u ć i račun sa podružnicom Ljubl janske k red i tne b a n k e Vlastita tvornica za ures porculane i izradba sva-kovrstnih kipova po

P o d r u ž n i c e : Via B a r r i e r a v e c c h i a I

br. 3 3 .

Telefon br . uzorku za oveće naručbe.

Veliko skladište s t a k a l a prost ih , apaniranih i z a ures . Veliki izbor p r e d m e t a z a ljekarne, drogeri je , p o r c u l a n s k o i z eml jano

sudje , ocakl ine , staklarije , svjet i l jke itd. Velike kolikoće naročitih tvari u ocaklini , porculani,

Ciene umjerene koje se ne boje utakmice. Na zahtjev šalju se cienici badava.

Dopisivanje ti hrvatskom joacllttj..

Pomenuta tvrdka, jedina svoje vrsti u Trstu, preporučuje se svim našim trgovcima.

26.11. 10. i

H R V A T S K A VIERESIJSKA BANKA :: PODRUŽNICA ŠIBENIK :: Centralka DUBROVNIK. Podružnica u SPLITU i ZADRU

D I O N I Č K A G L A V N I C A 2 , 0 0 0 . 0 0 0 K

PRIČUVNA ZAKLADA U PRITIČCI 180.000

• • •

BANKOVNI ODJEL P R I M A U L O Ž K E NA KNJIŽICE U K O N T O K U R E N T U 1 ĆEK P R O M E T U ; E S K O M P T U J E M J E N I C E . O B A V L J A 1 N K A S 0 , P O H R A N J U J E 1 U P R A V L J A VRIEDNINE. D E ­VIZE S E P R E U Z I M L J U N A J K U L A N T N I J E . I Z P L A T E NA SVIM M J E S T I M A T U I I N O Z E M S T V A O B A V L J A J U S E

B R Z O I UZ P O V O L J N E U V J E T E .

MJENJAČNICA K U P U J E I P R O D A J E D R Ž A V N E P A P I R E , R A Z T E R E T -N1CE, Z A L O Ž N I C E , S R E Ć K E , V A L U T E , K U P O N E . P R O D A J A S R E Ć A K A NA O B R O Č N O O D P L A Ć I V A N J E . O S J E O U R A N J E P R O T I G U B I T K U Ž R I E B A N J A . REVI ­ZIJA S R E Ć A K A I V R I E D N O S T N I H P A P I R A B E Z P L A T -

N O . U N O V Č E N J E K U P O N A B E Z O D B I T K A .

• • •

praždjansHa tvornica motora na plin { » . G. prtsđtaer Gasmotoren-FabrîK : JKwiiz p i e , prcsden).

najbol j i namještaj i snage Kao š t o : motori na plin ( g a s ) , benzin , žes tu , fcmeno nije, suroVo nije za o b r t n i c e . poljodjejlsH« i

eleKtrićne namještaje s n a g e . namješ ta je za mršavi plin ( S a n g a n t a g e ) . JfajVeća speci jalna tvornica srednje SVrope. Zahtjevajte cienik bezplatno i bez poštarine.

Dopisivanje hrvatski.

JzHljučiVo glaVno preds tavn iš tvo , Kamo Valja upravi t i sVe n p i t e :

Kuca Gutcnbcrg, mVSt K W B Trs t , Via 5. jVicolo 2.

TVORNICA PAPIRNATIH VREĆiCA • ANTE ZORIĆ — ŠIBENIK — (DALMACIJA). -INI Tvorn ica je uredjena s a s v i m potrebnim s trojev ima.

Izradjuje vreć i ce u sv im ve l i č inama i u svim bojama.

O v o je prvo i j ed ino d o m a ć e p o d u z e ć e o v e vrs te .

Ciene su vrlo umjerene , te domać i potroš ioc i ne će

imati r a z l o g a , da pored d o m a ć e g p o d u z e ć a s luže

s e iz vana .

lili Tvorn ica je uredjena s a s v i m potrebnim s trojev ima.

Izradjuje vreć i ce u sv im ve l i č inama i u svim bojama.

O v o je prvo i j ed ino d o m a ć e p o d u z e ć e o v e vrs te .

Ciene su vrlo umjerene , te domać i potroš ioc i ne će

imati r a z l o g a , da pored d o m a ć e g p o d u z e ć a s luže

s e iz vana .

- - NARUČBE SE IZVRŠUJU VRLO BRZO 1 TOČNO. - -

Velika tvornica tjestenine i mlinice za raznu hranu.

P o m o ć u najmodern i j eg m o t o r a |g

pro izvadja s v a k e vrsti o v o g j e ­

s t iva od na jbo l j eg m a r s e l j s k o g

g r i z a k a o i od d o b r o g i najfini-

::: j e g a p š e n i č n o g a brašna . :::

Ivrdka Ivan Šupuk i brat Šibenik

PRODAJEM SVAKOVRSTNIH KOŽA NA MALO I VELIKO. PRIMAJU SE I PISMENE NARUČBE IZ VANA UZ POUZEĆE, A POZNATIM I : : BEZ POUZEĆA DO IZMINUĆA UTANAČENOG ROKA IZPLATE. ::

|MADEM VELIKU ZALIHU GOTOVIH CIPELA I RADIONICU SVAKOVRSTNE OBUĆE I OPANAKA. IZRADJUJE SE BRZO I TAČNO PO NAJFINIJEM I NAJMODERNIJEM SISTEMU. PODPISANI SE OSOBITO PREPORUČUJE G6. ČINOVNICIMA, C. KRALJ . VOJNIČTVU, ORUŽNICIMA I FINANCIJAL. STRAŽARIMA. PRODAJE SE TAKODJER

I NA MJESEČNE OBROKE.

AUGUST ZIGON ŠIBENIK

/ O -

Nikad više! ne promjenjujem sapun, od kada B e r g m a n o v „ S t e c k e n pf e r d L i l i e n s e i f e " (zaštitni znak: Konj na palici) od Bergmann-a i drug. u Tešnju na Labi upotrebljujem, jer je taj sapun najupli-visniji od svijuh medicinalnih sapuna proti kož­noj bolesti (sunčane pjege), kao i za pospješi­

vanje liepe, mekane i nježne kože. Komad stoji 80 filira, a dobiva se u svim ljekarnama, droguerijama i trgovinama parfimerije itd.

4 2 - 5 0 V^> —

HrVati! pontozite Družbu sV. Orila i jtfetoda! KNJIŽARA I PAPIRNICA

I V A N A G R I M A N I A - Š I B E N I K preporuća p. n. obćinstvu svoj veliki Izbor HRVATSKIH, NJEMAČKIH, TALIJANSKIH I FRANCUZKIH KNJIGA, ROMANA, SLOVNICA, RIEČNIKA, onda PISAĆIH SPRAVA. TRGO­VAČKIH KNJIGA, UREDOVNOG PAPIRA, ELEGANTNIH LISTOVA ZA PISMA I RAZGLEDNICA. Prima predplate na sve HRVATSKE I STRANE ČASOPISE uz originalnu cienu sa tačnim

i brzim dostavljanjem u kuću. Velika zaliha svakovrstnih TOPLOMJERA, CVIKER-NAOČALA od najbolje vrsti i LEĆA

u svim gradacijama.

V a n j s k e n a r u č b e o b a v l j a k r e t o t n p o è t e .

Skladište fotografskih aparata i svih nuzgred-

nlh potrebština.

Preuzimlje naručbe svako­vrstnih pečata od kaučuka

i kovine.

Skladište najboljih i najjef­tinijih šivaćih strojeva »Š in -

ger" najnovijih sistema.

KnfatsKa Timara = SibcitiK - (pr. Hrstej i drug) - SibeniH

Izradjuje sve tiskarske po­

slove vrlo ukusno, a uz

- najumjerenije ciene. -