nastavna oblast 4 medjunarodni krivicni sudovi

Meunarodno krivino1. Uvod 2. ta je meunarodno krivino pravo? 3. Opta naela 4. Meunarodni krivini sudovi 5. Primjena u domaim pravnim sistemima 6. Genocid 7. Zloini protiv ovjenosti 8. Ratni zloini 9. Oblici krivine odgovornosti:izvrilatvo i saizvrilatvo

pravo i praksa Materijali za praktinu obuku

Meunarodni, hibridni i nacionalni krivini sudovi koji procesuiraju meunarodna krivina djeladio projekta Pravda i ratni zloini koji je finansirala Europska unija Izradio International Criminal Law Services (ICLS)

10. Oblici krivine odgovornosti:odgovornost nadreenog

11. Odbrana i osnove za iskljuenje odgovornosti 12. Krivini i dokazni postupak 13. Odmjeravanje kazne 14. rtve i svjedoci 15. Saradnja i meusobna pravna pomo

Finansirala Europska unija

Projekat implementirali:

FOUNDATION

NASTAVNA OBLAST 4. Meunarodni, hibridni i nacionalni krivini sudovi koji procesuiraju meunarodna krivina djelaDio OSCE-ODIHR/ICTY/UNICRI projekta Podrka prenoenju znanja i materijala u predmetima ratnih zloina MKSJ-a domadim sudovima International Criminal Law Services (ICLS)

Prikazi i oznake koji su koriteni u ovoj publikaciji kao i prezentacija materijala ne podrazumijeva izraavanje bilo kakvog miljenja u ime Sekretarijata Ujedinjenih nacija, Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju (MKSJ), Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) ili International Criminal Law Services (ICLS) u vezi sa pravnim statusom bilo koje zemlje, teritorije, grada, podruja ili njihovih organa vlasti ili u vezi sa razgranienjem njihovih teritorija, odnosno granica.

Autorska prava ICLS OSCE-ODIHR

i

SADRAJ 4.1. Uvod ................................................................................................................................ 1 4.1.1. Opis nastavne oblasti ............................................................................................... 1 4.1.2. Ishodi nastavne oblasti ............................................................................................. 2 4.2. Meunarodni krivini sudovi ............................................................................................ 3 4.2.1. Pregled..................................................................................................................... 3 4.2.2. Sudovi koje je uspostavilo vijede sigurnosti UN-a ...................................................... 3 4.3. Meunarodni hibridni sudovi ........................................................................................... 9 4.3.1. Specijalni sud za Sijera Leone ................................................................................... 9 4.3.2. Posebna vijeda u sudovima Kambode.................................................................... 10 4.4. Meunarodni krivini sud ............................................................................................... 12 4.5. Slinosti i razlike izmeu ovih pravosudnih sistema ........................................................ 14 4.6. Dodatna literatura .......................................................................................................... 15 4.6.1. Literatura ............................................................................................................... 15 4.6.2. lanci ..................................................................................................................... 15 4.6.3. Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju ........................................................ 15 4.6.4. Meunarodni krivini sud ....................................................................................... 16 4.6.5. Meunarodni krivini sud za Ruandu ...................................................................... 16 4.6.6. Specijalni sud za Sijera Leone ................................................................................. 16 4.6.7. Posebna vijeda sudova u Kambodi......................................................................... 16

ii

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE 4. MEUNARODNI, HIBRIDNI I NACIONALNI PROCESUIRAJU MEUNARODNA KRIVINA DJELA KRIVINI SUDOVI

ICLS KOJI

4.1. UVOD Predmetni materijal za obuku pripremljen je od strane International Criminal Law Services (ICLS) u okviru projekta OSCE-ODIHR/ICTY/UNICRI, pod nazivom Pravda i ratni zloini, koji finansira Europska unija. Uvodne napomene o nainu koritenja materijala sadrane su u nastavnoj oblasti 1., koja takoer obuhvada i ogledni predmet/studiju sluaja i hipotetike primjere koji se mogu koristiti u nastavi, te i druge korisne dodatke. Materijali su namijenjeni da edukatorima iz oblasti prava u Bosni i Hercegovini (BiH), Hrvatskoj i Srbiji poslue prvenstveno kao izvor i sredstvo za obuku, ali su takoer predvieni za prilagoavanje i upotrebu u drugim pravnim sistemima u regionu. Kad je to bilo potrebno, uvrtena su pitanja za raspravu, sugestije i druge napomene korisne za nastavu. Nadalje, edukatori se podstiu da materijale prilagode potrebama polaznika i konkretnim okolnostima svakog predavanja. Edukatori se takoer podstiu da materijale po potrebi auriraju posebno u pogledu nove sudske prakse ili izmjena i dopuna krivinih zakona u svojim relevantnim pravosudnim sistemima. U svakoj nastavnoj oblasti daje se opti pregled meunarodnog krivinog prava koji je relevantan za predmet same oblasti, nakon ega se prelazi na raspravu o mjerodavnom pravu i sudskoj praksi u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. U materijalima se koristi najrelevantnija i dostupna sudska praksa. Treba napomenuti da u sluajevima u kojima je citirana prvostepena presuda, autori teksta posebno su vodili rauna da osiguraju da je dio na koji se pozivaju potvren u albenom postupku. Edukatorima moe biti od koristi da raspravljaju i o drugim predmetima koji takoer mogu biti relevantni ili ilustrativni za svaku temu, te da polaznike zamole da govore o predmetima sa kojima su se susretali i iskustvima koja su imali. 4.1.1. OPIS NASTAVNE OBLASTI U predmetnoj nastavnoj oblasti, predstavljeni su razliiti meunarodni, hibridni i nacionalni sudovi koji su preuzeli procesuiranje djela kanjivih po meunarodnom pravu. Nastavna oblast poinje kratkim uvodom o prvim meunarodnim sudovima koji su uspostavljeni nakon Drugog svjetskog rata. Nakon toga, opisuju se dva ad hoc suda uspostavljena od strane Vijeda sigurnosti Ujedinjenih naroda: Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju (MKSJ) i Meunarodni krivini sud za Ruandu (MKSR). Nastavna oblast objanjava uspostavu hibridnih sudova, odnosno sudova uspostavljenih na osnovu ugovora ili zakona koji objedinjuju aspekte domadeg i meunarodnog prava (nekad se oznaavaju kao internacionalizirani sudovi). Takoer, nastavna oblast predstavlja primjere sudova iz domadih pravnih sistema koji krivino gone poinioce meunarodnih krivinih djela. Nadalje, razmatra se uspostava stalnog Meunarodnog krivinog suda (MKS). Nakon predstavljanja svakog od ovih sudova, u nastavnoj oblasti daje se pregled slinosti i razlika izmeu ovih pravosudnih sistema. Sudska praksa MKSJ i MKS nalazi se u centru panje u narednim oblastima. Dakle, za polaznike je bitno da imaju osnovno poznavanje ovih sudova.

1

NASTAVNA OBLAST 4. 4.1.2. ISHODI NASTAVNE OBLASTI

SUDOVI KOJI PROCESUIRAJU MEUNARODNA KRIVINA DJELA

Na kraju ovog poglavlja, uesnici bi trebalo da razumiju: razliku izmeu sudova koji su osnovani na osnovu ugovora i sudova koje je uspostavilo Vijede sigurnosti UN-a prema ovlastima iz Poglavlja VII, razliku izmeu meunarodnih, hibridnih i nacionalnih sudova koji procesuiraju meunarodna krivina djela, te razliku i slinosti izmeu razliitih sudova, ukljuujudi vrste oblika odgovornosti i materijalna krivina djela koja su u njihovoj nadlenosti.

Napomena za edukatore: Edukatori treba da objasne polaznicima istorijsku pozadinu i nain uspostave razliitih meunarodnih i hibridnih sudova, to de im osigurati razumijevanje razvoja sistema meunarodne krivine pravde. Njihovo razumijevanje predstavlja temelj na osnovu kojeg de modi shvatiti razliit spektar sudova koji su relevantni za njihov rad, razliku izmeu ovih pravnih sistema i kao najvanije, osnovu za sudsku praksu na koju se moda ele osloniti u pravnim sistemima svojih drava. Takoer, u ovoj nastavnoj oblasti, polaznici se mogu fokusirati na MKSJ i MKS kao primarne pravne sisteme u svrhu nastave koja slijedi. Neophodno je da su polaznici upoznati sa nainom na koji su ovi sudovi uspostavljeni i prirodom razliitih pravnih sistema, to de im omoguditi da unaprijede argumentaciju o primjenjivosti ili korisnosti zakona ovih sudova u pravosudnim sistemima svojih drava.

2

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE 4.2. MEUNARODNI KRIVINI SUDOVI 4.2.1. PREGLED

ICLS

Meunarodni krivini sudovi relativno su skoranja pojava. Moderna istorija meunarodnog krivinog prava poinje nakon Prvog svjetskog rata.1 Po zavretku rata, saveznici su uspostavili komisiju kako bi utvrdili odgovornost za zapoinjanje rata i poinjenje razliitih oblika krenja ratnog prava. Komisija je preporuila uspostavu posebnog suda za procesuiranje osoba zbog krenja zakona ratovanja i zloina protiv ovjenosti.2 Iako Versajski ugovor ukljuuje odredbe za krivino gonjenje, nijedna od ovih odredbi na kraju nije koritena.3 Nakon Drugog svjetskog rata, saveznici uspostavljaju Meunarodni vojni sud u Nirnbergu (Nirnberki tribunal) i Meunarodni vojni sud za Daleki istok (Tribunal u Tokiju) za procesuiranje osoba odgovornih za zloine protiv mira, ratne zloine i zloine protiv ovjenosti poinjenih tokom rata. Iako su oba suda bili predmet otrih kritika, ukljuujudi optube da predstavljaju tek pobjedniku pravdu,4 presude iz Nirnberkog procesa dale su znaajan doprinos meunarodnom humanitarnom pravu, naroito za stav o individualnoj krivinoj odgovornosti za krivina djela prema meunarodnom pravu: [K]rivina djela poinjena protiv meunarodnog prava poinili su pojedinci, a ne apstraktni subjekti, i samo kanjavanjem pojedinaca koji su poinili takva krivina djela provode se odredbe meunarodnog prava *+ pojedinci imaju meunarodne dunosti koje prevazilaze nacionalne obaveze pokornosti koje namedu pojedinane drave.5 Ovi sudovi predstavljaju temelje osnivanja MKSJ-a i MKSR-a, a kasnije, ostalih hibridnih meunarodnih sudova i stalne institucije Meunarodnog krivinog suda. U narednim poglavljima govori se o ovim modernim institucijama. 4.2.2. SUDOVI KOJE JE USPOSTAVILO VIJEDE SIGURNOSTI UN-A Poetkom 1990-ih, sukobi na dva kontinenta, Europi i Africi, podstakli su Ujedinjene nacije (UN) da ponovo razmotre koncept meunarodnih krivinih sudova. Vijede sigurnosti UN-a, prema ovlastima iz Poglavlja VII Povelje Ujedinjenih nacija,6 1993. godine uspostavlja Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviji, a 1994. godine Meunarodni krivini sud za Ruandu. Poto su ovi sudovi uspostavljeni prema Poglavlju VII Povelje UN-a, sve zemlje lanice UN-a su obavezne saraivati sa ovim sudovima.

1

ROBERT CRYER I

DR.,

AN INTRODUCTION

TO INTERNATIONAL

CRIMINAL LAW AND PROCEDURE / UVOD U MEUNARODNO

KRIVINO PRAVO I POSTUPAK 109 (2010.).2

Izvjetaj Komisije Preliminarnoj mirovnoj konferenciji, ponovo tampana u (1920) 14 AJIL 95; Vidi takoer CRYER, isti izvor fusnote 1, na 110. 3 CRYER, isti zvor fusnote 1, na 110. 4 Vidi ibid. na 113. 5 Nirnberki tribunal, Presude i kazne, (1947.) 41 AM. J. INTL. L. 172. 6 Povelja UN-a propisuje u Poglavlju VI ovlasti UN-a da osigura odravanje meunarodnog mira i sigurnosti. Kako bi osigurali odravanje meunarodnog mira i sigurnosti, nakon pribavljanja odobrenja Vijeda sigurnosti, UN moe poduzeti vojne akcije i/ili akcije neke druge prirode.

3

NASTAVNA OBLAST 4.


Obaveza saradnje ukljuuje saradnju u hapenju i transferu optuenih osoba, poto sud nema vlastite policijske snage. 4.2.2.1. MEUNARODNI KRIVINI SUD ZA BIVU JUGOSLAVIJU Kao odgovor na brojne povrede meunarodnog krivinog prava uinjene tokom sukoba povezanih sa raspadom Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, Vijede sigurnosti UN-a poinje istraivati navodna krivina djela (kroz Komisiju eksperata UN-a) i razmatrati kako ih procesuirati.7 Vijede sigurnosti uspostavlja MKSJ Rezolucijom 827. iz 1993. godine, sa ciljem zaustavljanja poinjenja takvih krivinih djela i poduzimanja efikasnih mjera u dovoenju osoba koje su odgovorne za iste pred lice pravde i doprinoenju obnovi i odranju mira.8 MKSJ je nadlean da procesuira krivina djela ratnog zloina, zloina protiv ovjenosti i genocida poinjenih na teritoriji bive Jugoslavije nakon 1.1.1991. godine.9 MKSJ je nadlean za krivina djela poinjena tokom meunarodnih oruanih sukoba10 i unutranjih oruanih sukoba u skladu sa lanom 3. Statuta. 11

MKSJ je nadlean za procesuiranje krivinih djela ratnog zloina, zloina protiv ovjenosti i genocida poinjenih na teritoriji bive Jugoslavije nakon 1.1.1991. godine.

MKJS je sastoji od tri tijela: Sekretarijata, Tuilatva i Sudskih vijeda. Sekretarijat se brine o administrativnim aspektima suda, ukljuujudi zatitu i uede svjedoka i otedenih u krivinom postupku, pritvor, informisanje javnosti, pitanja odbrane, sudske uprave i odnosa sa javnodu. Tuilatvo je odgovorno za istrage i krivino procesuiranje krivinih djela u nadlenosti suda. Na elu Tuilatva nalazi se nezavisni tuilac koji je odgovoran za pokretanje svih istraga, odabir predmeta, pripremu optunica i zastupanje optunica nakon njihovog potvrivanja od strane vijeda MKSJ-a. Sudska vijeda ine pretresna i albena vijede. Svako pretresno vijede ini troje sudija, a albeno se sastoji od sedam sudija, koji presuuju u predmetima u vijedu od pet sudija. albeno vijede vodi Predsjednik suda i albeno vijede je konani autoritet za pravna pitanja pred MKSJ-om. Sjedite MKSJ-a je u Hagu, Holandija. Tuilatvo MKSJ-a podiglo je optunice protiv 161 osobe, a vijeda suda proglasila krivim 64 i oslobodila krivnje 13 osoba. U junu 2011. godine pred MKSJ-om su se vodili postupci protiv 34 osobe u 14 razliitih predmeta.12

7

Vidi npr., Uspostava Komisije eksperata za istraivanje i analizu informacija predate prema Rezoluciji 771, Rezolucija VIJEDA SIGURNOSTI 780, U.N. DOC. S/RES/780 (1992); M. Cherif Bassiouni, Komisija eksperata Ujedinjenih nacija uspostavljena prema Rezoluciji 780 Vijeda Sigurnosti, 88 AM. J. INTL L. 784 (1994). 8 Rezolucija VIJEDA SIGURNOSTI 827, Preambula, U.N. DOC. S/RES/827 (6.10.1993.). 9 Statut Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju, lan 4. i 5. (1993.g.). 10 Ibid., lan 2. (propisuje nadlenost za teke povrede enevskih konvencija). 11 Ibid., lan 3. (propisuje nadlenost za krenja odreenih zakona ili obiaja rata, i prema tumaenju u predmetu Tadid primjenjuje se u unutranjim sukobima); Duko Tadid, predmet br. IT-94-I-A, Odluka po interlokutornoj albi odbrane na nadlenost suda, 2.10.1995, 79 80. 12 Web stranica MKSJ-a, dostupno na: http://www.icty.org/sections/AbouttheICTY, i http://www.icty.org/action/cases/4 (otvoreno 1.7.2011.).

4

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE

ICLS

MKSJ je u 2003. godini usvojio Strategiju okonanja rada, s ciljem osiguranja blagovremenog okonanja mandata i koordinacije bududih suenja sa pravosudnim sistemima u bivoj Jugoslaviji.13 Sve istrage MKSJ-a okonane su 31.12.2004. godine. Procjenjuje se da de sva suenja, ukljuujudi albene postupke, biti zavrena do 2013. godine. U cilju potivanja rokova iz Strategije okonanja rada, MKSJ je generalno svoj rad usmjerio na krivino gonjenje osoba najvieg ranga za koje se sumnja da su najodgovornije za uinjena krivina djela iz svoje nadlenosti.14 Nacionalni sudovi procesuirade poinioce nieg nivoa.15 Strategija okonanja dovela je do nekoliko inovativnih izmjena Pravilnika o postupku i dokazima, to je detaljnije opisano u nastavnoj oblasti 12. Okonanje mandata suda takoer je osigurano Rezolucijom 1966. Vijeda sigurnosti UN-a. Rezolucija 1966. Vijeda sigurnosti UN-a, prema Poglavlju VII Povelje UN-a, osigurava da de se mandat suda okonati uspostavom Meunarodnog rezidualnog mehanizma za krivine sudove (MRMKS), odnosno ad hoc mehanizma koji ima za cilj da obaljva osnovne rezidualne funkcije MKSJ-a i MKSR-a.16 Meu osnovnim funkcijama MRMKS-a je voenje postupaka protiv pojedinaca osumnjienih da su najodgovorniji za krivina djela nakon okonanja mandata suda.17 MRMKS ima etverogodinji mandat, sa mogudnodu produenja.18

Tuilatvo MKSJ-a je podiglo optunice protiv 161 osobe, a vijeda suda proglasila krivim 64 i oslobodila krivnje 13 osoba. U junu 2011. godine pred MKSJ-om su se vodili postupci protiv 34 osobe u 14 razliitih predmeta.

Pravo i praksa MKSJ-a imaju veliki uticaj na razvoj meunarodnog krivinog prava. Ostali meunarodni, hibridni ili nacionalni pravni sistemi esto koriste aspekte prava i prakse MKSJ-a, pogotovo u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. 4.2.2.1.1. USTUPANJE I PRENOS PREDMETA MKSJ ima primat nad nacionalnim sudovima, to znai da sud moe zahtijevati od drava da prihvate njegovu nadlenost.19 Dakle, ako drava planira procesuirati osobu za krivina djela za koje je nadlean MKSJ, prema zahtjevu MKSJ-a, ista mora prihvatiti nadlenost MKSJ-a. Pravilo 9. Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ-a propisuje da MKSJ moe traiti ustupanje kada:

13

Rezolucija VIJEDA SIGURNOSTI 1503, U.N. DOC. S/RES/1503 (28.8.2003.), i Rezolucija VIJEDA SIGURNOSTI 1534, U.N. DOC. S/RES/827 (26.3.2004.). 14 Rezolucija VIJEDA SIGURNOSTI 1534, U.N. DOC. S/RES/1534 (26.3.2004.). 15 Godinji izvjetaj MKSJ-a iz 2002.g., S/2002/985, 7, 218. 16 Rezolucija VIJEDA SIGURNOSTI 1966, U.N. DOC. S/RES/1966 (22.12.2010.). 17 Ibid. 18 Ibid. 19 Statut MKSJ-a lan 9. stav 1.

5

NASTAVNA OBLAST 4.


Pravilo 9. Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ-a (i) je djelo koje je predmet istrage ili krivinog postupka okvalifikovano kao obino krivino djelo; (ii) ne postoji nepristrasnost ili nezavisnost, ili da je svrha istrage ili postupka da se optueni zatiti od meunarodne krivine odgovornosti, ili da se krivini postupak ne vodi dovoljno revnosno; ili (iii) su sporna pitanja predmeta usko povezana s vanim injeninim ili pravnim pitanjima koja mogu uticati na istrage ili krivine postupke pred Meunarodnim sudom, ili se na neki drugi nain na njih odnose.

Upotrebom mehanizma Pravila 11bis, MKSJ je u mogudnosti ustupiti predmete iz suda pravosuima drava u kojima su djela poinjena, gdje je optueni uhapen ili drave koja ima nadlenost i koja je pripremljena i voljna da procesuira predmet.21 Vijede za prosljeivanje MKSJ-a je jedino nadleno utvrditi da li je ustupanje dozvoljeno. Nakon ocjene teine izvrenog krivinog djela, vijede de dozvoliti ustupanje nakon to se uvjeri da de suenje biti pravino, te da ne postoji mogudnost izricanja smrtne kazne.22 Ako to smatra neophodnim, tuilac u svoje ime moe uputiti posmatraa da prati postupak, te ako se pojave dovoljni razlozi za zabrinutost u vezi sa pravinodu postupka, tuilac moe podnijeti slubeni zahtjev za vradanje predmeta u MKSJ.23 Tokom 2005. godine, zapoelo je ustupanje predmeta prema Pravilu 11bis, kada je vedina predmeta za ustupanje prema Pravilu 11bis upudena u BiH.24 Predmeti u okviru zahtjeva za ustupanje ukljuuju: Tuilac protiv Radovana Stankovida (u BiH); Tuilac protiv Mitra Raevida i

Upotrebom mehanizma Pravila 11bis, MKJS je u mogudnosti ustupiti predmete iz suda pravosuima drava u kojima su djela poinjena, gdje je optueni uhapen ili drave koja ima nadlenost i koja je pripremljena i voljna da procesuira predmet.

Meutim, poto je sud zapoeo sa okonanjem svog rada, preusmjerio se sa zahtjeva za ustupanje predmeta iz regije na prenos predmeta u regiju u skladu sa Pravilom 11bis Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ-a (vidi nastavnu oblast 15.).20

20

Vidi npr., Radovan Karadid, predmet br. IT-95-5-D, po pitanju prijedloga za formalni zahtjev za ustupanje u nadlenost Tribunala upudenog Republici Bosni i Hercegovini u odnosu na Radovana Karadida, Ratka Mladida i Midu Staniida, Pretresno vijede, 16.5.1995. 21 PRAVILNIK O POSTUPKU I DOKAZIMA MKSJ-A. Pravilo 11bis(A). 22 Ibid., Pravilo 11bis(B). 23 Ibid., Pravilo 11bis(D). 24 Vidi Organizacija za sigurnost i saradnju u Europi, Procesuiranje predmeta prema Pravilu 11bis u Bosni i Hercegovini: Osvrt na nalaze monitoring izvjetaja OSCE-a / The Processing of ICTY Rule 11bis cases in Bosnia and Herzegovina: Reflections on findings from five years of OSCE monitoring, OSCE, januar 2010. god., na str. 8.

6


ICLS

Save Todovida (BiH); Tuilac protiv eljka Mejakida i dr. (BiH); Tuilac protiv Mile Mrkida i dr.. (Srbiji i Crnoj Gori ili Hrvatskoj); Tuilac protiv Rahim Ademija i Mirka Norca (Hrvatskoj); Tuilac protiv Ivice Rajida (BiH); Tuilac protiv Dragomira Miloevida (BiH); Tuilac protiv Gojka Jankovida (BiH); Tuilac protiv Paka Ljubiida (BiH); Tuilac protiv Milana Lukida i Sredoje Lukida (BiH); Tuilac protiv Vladimira Kovaevida (Srbiji i Crnoj Gori); Tuilac protiv Dragana Zelenovida (BiH); i Tuilac protiv Milorada Trbida (BiH).25 Radovan Stankovid, prvi optuenik koji je prebaen u BiH,26 jedan je od 13 optuenika koji su upudeni nacionalnim sudovima. Trenutno, vijede za prosljeivanje vie ne razmatra predmete.27 4.2.2.2. MEUNARODNI KRIVINI SUD ZA RUANDU Meunarodni krivini sud za Ruandu uspostavljen je u skladu sa ovlastima iz Poglavlja VII Vijeda U nadlenost MKSR-a spadaju ratni sigurnosti UN-a nakon genocida koji se dogodio u zloini, zloini protiv ovjenosti i Ruandi 1994. godine. Usvajanjem slinih genocid. Meutim, MKSR definira zlone postupaka kao i kod uspostave MKSJ-a, protiv ovjenosti razliito od MKSJ-a. uspostavljena je Komisija za istrage,28 nakon ega je uspostavljen sud.29 Statut MKSR-a veoma je slian Statutu MKSJ-a, a i sudovi imaju slinu strukturu. MKSR dijeli albeno vijede sa MKSJ-om i ono je smjeteno u Hagu, kako bi se osiguralo da sudovi imaju dosljednu sudsku praksu..30 Od osnivanja do 2003. godine, MKSR je dijelio i isto tuilatvo sa MKSJ-om. U 2003. godini, u skladu sa Rezolucijom Vijeda sigurnosti 1503, MKSR je imenovao svog vlastitog tuioca. MKSR je smjeten u Arui, Tanzanija i nadlean je za krivina djela ratni zloini, zloini protiv ovjenosti i genocid.31 Meutim, kao to se razmatra u nastavnoj oblasti 7. (Zloini protiv ovjenosti), MKSR definira krivino djelo zloini protiv ovjenosti razliito od MKSJ-a. Pored toga, MKSR ima nadlenost samo za ratne zloine u unutardravnom sukobu, te je dalje ogranien na krivina djela poinjena u Ruandi ili od strane graana Ruande u susjednim dravama u periodu izmeu 01.01.1994. i 31.12.1994. godine.32 MKSR ima primarnu nadlenost u odnosu na nacionalne sudove, ali je takoer zapoeo sa ustupanjem predmeta domadim sudovima.33 Usvojio je strategiju okonanja rada u 2003. godini,

25

Vidi Organizaciju za sigurnost i saradnju u Europi, Procesuiranje predmeta iz MKSJ u skladu s Pravilom 11bis u Bosni i Hercegovini: Osvrt na nalaze iz perioda od pet godina monitoringa, Organizaciju za sigurnost i saradnju u Europi, januar 2010., na str. 8. 26 Vidi ibid., na str. 9. 27 Vidi web stranicu MKSJ-a, Ustupanje predmete, dostupno na http://www.icty.org/sid/103 (otvoreno 02.06.2011.). 28 REZOLUCIJA VIJEDA SIGURNOSTI 935, U.N. DOC. S/RES/935 (26.3.1994.). 29 REZOLUCIJA VIJEDA SIGURNOSTI 955, U.N. DOC. S/RES/955 (8.11.1994.). 30 Statut MKSR, lan 12. stav (2). 31 Ibid., lanovi 2. do 4. 32 Statut MKSR, lan 1. 33 Vidi npr., Laurent Bucyibaruta, predmet br. ICTR-2005-85-I, Odluka o zahtjevu tuilatva za ustupanje optunice protiv Laurent Bucyibaruta Francuskoj prema Pravilu 11bis Pravilnika o postupku i dokazima; Michel Bagaragaza, predmet br. ICTR-05-86-AR11bis, Odluka o Pravilo 11 bis albi, 30.8.2006.; Ildephonse Hategekimana, predmet br. ICTR-00-55B-R11bis, Odluka o albi tuilatva protiv odluke o ustupanju prema

7

NASTAVNA OBLAST 4.


na slinim osnovama kao i MKSJ.34 Prema strategiji okonanja rada, sud razmatra zahtjeve za ustupanje najmanje 55 predmeta Ruandi i oekuje da okona svoje predmete do kraja 2013. godine.35 Kao i kod MKSJ-a, Rezolucija 1966. Vijeda sigurnosti UN-a takoer slui da osigura ispunjenje osnovnih funkcija MKSR-a po zavretku njegovog mandata.36 MKSR je podigao optunice protiv 92 osobe, osudio 38, oslobodio krivnje osam, te se trenutno vodi postupak protiv deset osoba, a u toku je albeni postupak u 19 predmeta.37

Pravilu 11bis, 4.12.2008.; Yussuf Munyakazi, predmet br. ICTR-97-36-R11bis, Odula o albi tuilatva protiv odluke o ustupanju prema Pravilu 11bis, albeno vijede, 8.10.2008. 34 REZOLUCIJA VIJEDA SIGURNOSTI 1503, U.N. DOC. S/RES/1503 (28.8.2003,). 35 Izvjetaj o strategiji okonanja rada Meunarodnog krivinog suda za Ruandu, 25.5.2010., S/2010/259; Izjava tuioca MKSR-a Hassan B. Jallow Vijedu sigurnosti Ujedinjenih nacija, 18.6.2010., dostupno na http://www.unictr.org/Portals/0/.ictr.un.org/tabid/155/Default.aspx?id=1144 (otvoreno 16.6.2011.). 36 REZOLUCIJA VIJEDA SIGURNOSTI 1966, U.N. DOC. S/RES/1966 (22.12.2010.). 37 Web stranica MKSR-a, dostupno na http://www.unictr.org/Cases/StatusofCases/tabid/204/Default.aspx (otvoreno 1.7.2011.).

8

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE 4.3. MEUNARODNI HIBRIDNI SUDOVI

ICLS

Nakon uspostavljanja MKSJ-a i MKSR-a, prepoznata je SSSL i PVSC su primjeri hibridnih potreba za drugim sudovima u cilju procesuiranja tekih sudova. krivinih djela poinjenih u drugim dijelovima svijeta. MKSJ i MKSR smjeteni su daleko od zemalja kojima slue. Stoga se javlja prijedlog za uspostavljanje hibridnih sudova, zasnovanih na ugovorima, sa domadim i meunarodnim subjektima kako bi pomogli u uspostavi efikasnih, lokalno smjetenih sudova koji de procesuirati teka meunarodna krivina djela. Opdenito, i meunarodne i domade sudije i struno osoblje zaposleni su u upravi hibridnih sudova. Primjeri hibridnih sudova su Specijalni sud za Sijera Leone (SSSL) i Posebna vijeda u sudovima Kambode (PVSK). Sud BiH i Odjel za ratne zloine Vieg suda Ugande primjeri su dravnih sudova koji su uspostavljeni za procesuiranje meunarodno kanjivih krivinih djela, s tim to prvi sud ima meunarodno osoblje dok drugi nema. 4.3.1. SPECIJALNI SUD ZA SIJERA LEONE U pokuaju promoviranja pravde i okonanja nekanjavanja za zloine koja su zaradene strane poinile tokom jedanaestogodinjeg graanskog rata u Sijera Leonu, UN i Vlada Sijera Leona zajedniki uspostavljaju Specijalni sud za Sijera Leone 2002. godine.38 Njegov mandat je krivino gonjenje najodgovornijih osoba za teka krenja meunarodnog humanitarnog prava i zakona Sijera Leonea poinjena na teritoriji te zemlje od 30.11.1996. godine.39 SSSL predstavlja rani primjer hibridnog suda. SSSL nije dio pravosudnog sistema Sijera Leona, ali ukljuuje odreene aspekte zakona Sijera Leona (iako SSSL nije koristio niti jedan od ovih zakona). Kao svoje osoblje, SSSL takoer zapoljava SSSL nije dio pravosua Sijera dravljane Sijera Leona i ima trajno sjedite u Freetownu, Leona, ali ukljuuje odreene Sijera Leone. Istovremeno, iako nije tijelo UN-a, SSSL ima aspekte zakona Sijera Leona. nadlenost da procesuira meunarodna krivina djela i zapoljava meunarodno osoblje, ukljuujudi vedinu meunarodnih sudija.40 SSSL slino je struktuiran kao i MKSJ i MKSR, uz razliku da je to prvi sud nadlean za meunarodna krivina djela koji ukljuuje i Ured krivine odbrane kao dio Sekretarijata. Ured krivine odbrane nezavisno je tijelo koje prua pomod advokatima odbrane i osigurava zatitu prava na pravino suenje optuenih osoba. SSSL ima nadlenost za procesuiranje krivinih djela zloini protiv ovjenosti,41 krenja zajednikog lana 3. enevskih konvencija i Dodatnog protokola II,42 druga teka krenja

38 39

REZOLUCIJA VIJEDA SIGURNOSTI 1315, U.N. DOC. S/RES/1315 (14.8.2000.). Statut Specijalnog suda za Sijera Leone, lan 1. (2000.). 40 Potrebno je naglasiti da prema Statutu SSSL-a nije potrebno da je vedina meunarodnih sudija, samo da su neki imenovani od strane Vlade Sijera Leone, a ostali od strane Generalnog sekretara UN-a. SCSL, supra fusnota 39, u lanu 2. 41 Ibid. u lanu 2. 42 Ibid. u lanu 3.

9

NASTAVNA OBLAST 4.


meunarodnog humanitarnog prava43 i odreena krivina djela prema zakonima Sijera Leona.44 Njegova nadlenost ograniena je na krivino gonjenje samo onih osoba koje nose najvedu odgovornost za izvrenje krivinih djela, to je fraza koja nije imala formalnog uticaja ali je usmjeravala politiku tuilatva u istragama i krivinom gonjenju ogranienog broja pojedinaca. SSSL je okonao tri suenja za devet pojedinaca koji pripadaju svim zaradenim stranama u graanskom ratu.45 Osam osoba proglaeno je krivim (jedan optueni je umro prije zavretka suenja).46 Posljednje suenje protiv biveg predsjednika Liberije arlsa Tejlora u zavrnoj je fazi prvostepenog postupka. Predmet Tejlor vodi se u Hagu. Oekuje se da de SSSL zatvoriti svoja vrata 2012. godine.47 4.3.2. POSEBNA VIJEDA U SUDOVIMA KAMBODE Jo jedan primjer hibridnog suda su Posebna vijeda u sudovima Kambode (PVSK), uspostavljena za krivino gonjenje osoba odgovornih za krivina djela poinjena pod reimom Crvenih Kmera od 1975. do 1979. godine.48 Kamboda je traila pomod od UN-a u dovoenju poinioca pred lice pravde i 2004. godine, nakon dugih pregovora, uspostavljen je PVSK meunarodnim sporazumom izmeu UN-a i Kambode.49 PVSK se razlikuje od PVSL u mnogo aspekata. Dio je pravosua Kambode, ali kao nezavisni subjekt,50 a PVSK ini dio pravosua Kambode, i primjenjuje nacionalno i meunarodno pravo. Jedan primjenjuje nacionalno i meunarodno domadi i jedan meunarodni tuilac zajedniki pravo. postupaju u predmetima. U svim vijedima vedina sudija su sudije iz Kambode. Takoer, PVSK primjenjuje strukturu koja je vie slina sistemu kontinentalnog prava nego drugim meunarodnim ili hibridnim sudovima, ime odrava pravni sistem Kambode. Dakle, u PVSK-u istrane sudije su odgovorne za istragu, a ne tuioci. Potrebno je posebno naglasiti da pred PVSK-om rtve imaju pravo ueda u postupcima.

43 44

Ibid. Ibid. 45 Moinina Fofana i dr., predmet br. SCSL-04-14-T, prvostepena presuda, 2.8.2007.; Alex T. Brima i dr., prvostepena presuda, predmet br. SCSL-04-16-T, 20.6.2007.; Issa Hassan Sesay i dr., prvostepena presuda, predmet br. SCSL-04-15-T, 25.2.2009. 46 Moinina Fofana i dr., predmet br. SCSL-04-14-A, presuda po albi, 28.5.2008.; Alex T. Brima i dr., predmet br. SCSL-2004-16-A, presuda po albi, 22.2.2008.; Issa Hassan Sesay i dr., predmet br. SCSL-04-15A, presuda po albi, 29.10.2009. 47 Sedmi godinji izvjetaj Predsjednika Specijalnog suda za Sijera Leone (juni 2009. maj 2010.) str. 35. 48 Kada se graanski rat u Kambodi zavrio 1998. godine, Vlada Kambode traila je pomod od UN-a u organiziranju suenja za krivino gonjenje visokopozicioniranih voa Crvenih Kmera. Zbog slabog pravnog sistema u Kambodi i potrebne pomodi u ispunjavanju meunarodnih standarda u pravosuu, vlada Kambode i UN postigli su sporazum u junu 2003. godine koji daje okvir za logistiku podrku novom hibridnom sudu. Posebna vijeda u sudovima Kambode, Uvod u PVSK, dostupno na http://www.eccc.gov.kh/en/about-eccc/introduction (otvoreno 20.6.2011.); Vidi takoer Kaing Guek Eav, predmet br. 001/18-07-2007/ECCC/TC, prvostepena presuda, 26.7.2010., 413-415 (zakljuuje da je sukob u Kambodi meunarodni sukob). 49 UN-Kamboda, za uspostavu Posebnih vijeda u sudovima Kambode, prilog Rezolucije 57/228B Generalne skuptine od 13.5.2003; Vidi takoer CRYER, supra fusnota 1, na str. 185. 50 Eav, prvostepena presuda 17 20.

10


ICLS

PVSK ima nadlenost da krivino goni visokopozicionirane voe [Crvenih Kmera] i najodgovornije za krivina djela i teka krenja Krivinog zakona Kambode, meunarodnog humanitarnog prava i obiaja, te meunarodnih konvencija koje je priznala Kamboda.51 Ovo ukljuuje i krivina djela genocida u skladu sa Konvencijom o genocidu iz 1948. godine, zloina protiv ovjenosti prema odredbama Rimskog statuta, teke povrede enevskih konvencija, te krivina djela prema zakonima Kambode poinjena u periodu izmeu 17.04.1975. i 06.01.1979. godine.52 Nije nadlena za procesuiranje ratnih zloina u unutardravnim sukobima.53 PVSK je nedavno okonalo svoje prvo suenje jednog optuenog,54 a objedinjeni postupak vodide se protiv etiri druge osobe zbog krivinog djela zloini protiv ovjenosti i krivinog djela ratni zloini.

51 52

Sporazum UN-Kamboda, supra fusnota 49, lan 1. Ibid., lan 9. 53 Vidi CRYER, supra fusnota 1, na str. 186. 54 Vidi opdenito Eav, prvostepena presuda.

11

NASTAVNA OBLAST 4. 4.4. MEUNARODNI KRIVINI SUD


Meunarodni krivini sud stalna je institucija uspostavljena ugovorom, odnosno Rimskim statutom 1998. godine. Rimski statut stupio je na snagu 01.07.2002. godine, nakon to je ratificiran od strane 66 drava. Mnoga obiljeja MKS-a razlikuju se od MKSJ-a i MKSR-a, ukljuujudi i njegovu ulogu dopunske, a ne osnovne pravosudne institucije u odnosu na nacionalne sudove. MKS je sud posljednjeg sredstva i zasniva se na naelu komplementarnosti MKS je sud posljednjeg sredstva i po kojem primarna odgovornost za procesuiranje zasniva se na naelu meunarodnih krivinih djela pripada domadim komplementarnosti. pravosuima, te MKS ne moe djelovati osim u sluaju da drava nadlena za procesuiranje ne provodi istragu i krivino gonjenje ili ne eli ili nije u stanju to uraditi.55 MKS ima slinu strukturu kao MKSJ i MKSR, ali postoje i neke bitne razlike. Sudsko odjeljenje, pored pretresnih i albenih vijeda, ukljuuje i vijeda za prethodni postupak; MKSJ, MKSR i SSSL nemaju vijeda za prethodni postupak. Pored Sekretarijata, Tuilatva i Sudskog odjeljenja, takoer ima i polunezavisan Ured javnog zastupnika za odbranu i Ured javnog zastupnika za otedena lica, a oba su dio Sekretarijata. Takoer, Skuptina drava lanica vri upravni nadzor rada suda. Jo jedna znaajna razlika izmeu MKS-a i drugih sudova je ta da rtve imaju pravo uestvovati u postupcima, kao to to mogu i pred PVSK-om. MKS ima nadlenost da procesuira najtea krivina djela, znaajna za cijelu meunarodnu zajednicu, odnosno za krivina djela genocida, zloine protiv ovjenosti, ratni zloini i agresije poinjena nakon stupanja na snagu Statuta (1.7.2002.g.).56 Kako bi pruio sigurnost, te izbjegao pitanje naela zakonitosti, MKS veoma detaljno definira krivina djela iz svoje nadlenosti. Elementi krivinih djela MKS-a, koje sud koristi u tumaenju i primjeni zakona, dodatno definiu krivina djela.57 Krivino djelo agresije ini dio osnova za nadlenost MKS-a, ali sud nije trenutno u mogudnosti da krivino goni uinioce tog djela.

55

Rimski statut, Preambla. Vidi takoe Rimski statut, lan 17. (koji glasi Vodedi rauna o stavu 10. Uvoda i lanu 1. Sud utvruje da je predmet neprihvatljiv: (a) ako predmet istrauje ili goni drava koja je za njega nadlena osim ako ta drava nije spremna ili stvarno sposobna da sprovede istragu ili gonjenje; b) ako je predmet istraivala drava koja je za njega nadlena i odluila da ne goni dato lice osim ako je ta odluka doneta zbog nespremnosti ili stvarne nesposobnosti drave da sprovede gonjenje; (c) ako je datom licu ved sueno za ponaanje koje je predmet pritube, pa suenje nije dozvoljeno saglasno lanu 20. stav 3.; (d) ako predmet nema dovoljnu teinu koja bi opravdala dalje mere Suda.) 56 Rimski statut, lan 5. stav (1), lan 11. stav (1)-(2). Ako neka drava postane lanica ovoga Statuta nakon njegovog stupanja na snagu, Sud moe biti nadlean samo za krivina djela poinjena nakon stupanja Statuta na snagu za tu dravu, osim ako se drava ne izjasni drugaije. 57 Ibid., lanovi 9. i 21.

12

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE MKS moe procesuirati krivina djela iz svoje nadlenosti u tri sluaja, odnosno kada: 1) drava stranka Rimskog statuta upiti tuiocu sluaj, 2) Vijede sigurnosti na osnovu ovlatenja iz Poglavlja VII uputi sluaj tuiocu, te 3) tuilac pokrene istragu prema vlastitoj inicijativi uz odobrenje vijeda za prethodni postupak.

ICLS

Personalna i teritorijalna nadlenost MKS-a takoer su ograniene. Predmet moe biti procesuiran ako je krivino djelo poinjeno na teritoriji drave lanice Rimskog statuta, ako je optueni dravljanin drave lanice ili ako je drava koja nije lanica Statuta priznala nadlenost MKS-a za predmetno krivino djelo.58 Meutim, ako Vijede sigurnosti UN-a uputi predmet MKSu, ova ogranienja se ne primjenjuju i MKS moe postupati u predmetima za krivina djela koja su poinjena na teritoriji ili od strane dravljanina drava koje nisu strane Rimskog statuta. Vijede sigurnosti UN-a, na osnovu ovlasti iz Poglavlja VII (koja se primjenjuju samo u sluaju prijetnje miru, povrede mira ili ina agresije), takoer moe traiti od MKS-a da odgodi istragu ili krivino gonjenje na period koji se moe produiti najvie do dvanaest mjeseci.59

58

Ibid., lan 12. stav (2). Vidi takoer Rimski statut, lan 124. (koji glasi Bez obzira na lan 12. stavove 1. i 2., drava koja postaje lanica Statuta, moe da izjavi u periodu od sedam godina od stupanja ovog Statuta na snagu za tu dravu, nede prihvatati nadlenost Suda u odnosu na kategoriju krivinih dela iz lana 8. kada se navodi da su krivino delo uinili njeni dravljani ili da je uinjeno na njenoj teritoriji. Izjava data saglasno ovom lanu moe se povudi u bilo koje vreme. Odredbe ovog lana preispituju se na Revizionoj konferenciji koja se saziva u skladu sa lanom 123. stav 1.). 59 Ibid., lan 16.

13

NASTAVNA OBLAST 4.


4.5. SLINOSTI I RAZLIKE IZMEU OVIH PRAVOSUDNIH SISTEMA Svi prethodno navedeni sudovi imaju razliite nadlenosti i u razliitom omjeru primjenjuju razliite materijalne, proceduralne i zakone o dokaznom postupku. Oni se naravno razlikuju po pitanju odreenog sukoba zbog kojeg su uspostavljeni, to ograniava njihovu personalnu, teritorijalnu i vremensku nadlenost. Postoje takoer i razlike u krivinim djelima za koje imaju nadlenost. Kada su u pitanju ratni zloini, MKSJ i MKS imaju nadlenost za krivina djela poinjena tokom meunarodnog i unutranjeg oruanog sukoba, dok MKSR i SSSL imaju nadlenost samo za krivina djela iz unutranjih sukoba, a PVSK ima nadlenost samo za krivina djela poinjena tokom meunarodnih sukoba. Svi navedeni sudovi nadleni su za krivino djelo genocida, osim SSSL-a. SSSL je prvi sud koji je oglasio krivim osobu zbog koritenja djece kao vojnika; MKS takoer procesuira ovo krivino djelo u suenju protiv Lubanga. Mnogi sudovi razliito definiraju krivina djela u svojoj nadlenosti, naroito genocid i zloine protiv ovjenosti (o ovome slijedi detaljna diskusija u nastavnoj oblasti 6. (Genocid) i nastavnoj oblasti 7. (Zloini protiv ovjenosti). Nadalje, sudovi sve vie ograniavaju svoju nadlenost samo na one osobe koje se smatraju najodgovornijim za krivina djela iz svojih nadlenosti, djelimino kao odgovor na znatno vrijeme i resurse koji su potrebni za ove postupke.

Bitno je da praktiari razumiju zakonska obiljeja razliitih krivinih djela u svakom meunarodnom krivinom sudu prije nego to citiraju sudsku praksu iz tih sudova.

Bitno je da praktiari razumiju zakonska obiljeja razliitih krivinih djela u svakom meunarodnom krivinom sudu prije nego to citiraju sudsku praksu iz tih sudova. Razlike u zakonskim obiljejima mogu dovesti do razliitih pristupa u sudskoj praksi. Praktiari moraju biti svjesni ovih varijacija prije nego to se pozovu na bilo koju sudsku praksu meunarodnih krivinih sudova.

14

MATERIJALI ZA OBUKU IZ MEUNARODNOG KRIVINOG PRAVA I PRAKSE 4.6. DODATNA LITERATURA 4.6.1. LITERATURA

ICLS

Mackenzie, R., THE MANUAL ON INTERNATIONAL COURTS AND TRIBUNALS / PRIRUNIK O MEUNARODNIM SUDOVIMA I TRIBUNALIMA, DRUGO IZDANJE, (Oxford University Press, 2010.) Romano, P.R, Nollkaemper, P.A i Kleffner, K. (urednici), INTERNATIONAL COURTS AND TRIBUNALS: SIERRA LEONE, EAST TIMOR, KOSOVO AND CAMBODIA / MEUNARODNI SUDOVI I TRIBUNALI: SIJERA LEONE, ISTONI TIMOR, KOSOVO I KAMBODA (Oxford University Press, 2004.) Schabas, W., THE INTERNATIONAL CRIMINAL TRIBUNALS: THE FORMER YUGOSLAVIA, RWANDA AND SIERRA LEONE / MEUNARODNI KRIVINI SUDOVI: ZA BIVU JUGOSLAVIJU, RUANDU I SIJERA LEONE (Cambridge University Press, 2006.) Schabas, W., AN INTRODUCTION TO THE INTERNATIONAL CRIMINAL COURT / UVOD U MEUNARODNI KRIVINI SUD, TREDE IZDANJE. (Cambridge University Press, 2007.) Schabas, W., THE INTERNATIONAL CRIMINAL COURT: A COMMENTARY ON THE ROME STATUTE / MEUNARODNI KRIVINI SUD: KOMENTAR RIMSKOG STATUTA (Oxford University Press, 2010.) Steinberg, R. (urednik), ASSESSING THE LEGACY OF THE INTERNATIONAL CRIMINAL TRIBUNAL FOR THE FORMER YUGOSLAVIA / PROCJENA ZAOSTAVTINE MEUNARODNOG KRIVINOG SUDA ZA BIVU JUGOSLAVIJU (MartinusNijhoff, 2011.). Swart, B., Zahar, A., i Sluiter, G. (urednici), THE LEGACY OF THE INTERNATIONAL CRIMINAL TRIBUNAL FOR THE FORMER YUGOSLAVIA / ZAOSTAVTINA MEUNARODNOG KRIVINOG SUDA ZA BIVU JUGOSLAVIJU (Oxford University Press, 2011.). 4.6.2. LANCI Jalloh, C., Special Court for Sierra Leone: Achieving Justice? / Specijalni sud za Sijera Leone: Ostvarivanje pravde?, 32 MICHIGAN JOURNAL OF INTERNATIONAL LAW 3 (2011.). Klip, A., ANNOTATED LEADING CASES OF INTERNATIONAL CRIMINAL TRIBUNALS VOL. XXXI: THE INTERNATIONAL CRIMINAL TRIBUNAL FOR RWANDA / VODEDI PREDMETI MEUNARODNIH KRIVINIH TRIBUNALA VOL. XXXI: MEUNARODNI KRIVINI TRIBUNAL ZA RUANDU, 28.11.2007.-30.11.2008. GODINE (Cambridge, 2011.). Pocar, F.,The International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia / Meunarodni krivini sud za bivu Jugoslaviju, Belleli (urednik), INTERNATIONAL CRIMINAL JUSTICE: LAW AND PRACTICE FROM THE ROME STATUTE TO ITS REVIEW (Ashgate Publishing, 2010.) Vodi kroz Haki tribunal - propisi i praksa, Misija OSCE u Srbiji. HAKE NEDOUMICE: Poznato i nepoznato o Meunarodnom krivinom tribunalu za bivu Jugoslaviju. Beogradski centar za ljudska prava. Za izdavaa dr Vesna Petrovid Autori dr Vojin Dimitrijevid, mr Vidan Hadi-Vidanovid, mr Ivan Jovanovid, arko Markovid, dr Marko Milanovid. Lektor i korektor mr Jelena Meseldid, Korice Joannes Jansenius, Hag, gravira, XVII vek ISBN 978-86-7202-124-0 Tira 500 Priprema za tampu Dosije studio, Beograd tampa SGR Original. 4.6.3. MEUNARODNI KRIVINI SUD ZA BIVU JUGOSLAVIJU Web stranica: http://www.icty.org/

15

NASTAVNA OBLAST 4.


Ujedinjene nacije, Auriran Statut Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju, september 2009, dostupno na: http://www.icty.org/x/file/Legal%20Library/Statute/statute_sept09_en.pdf. Ujedinjene nacije, Pravilnik o postpupku i dokazima Meunarodnog krivinog suda za bivu Jugoslaviju, 14.03.1994. Izmjene i dopune, dostupno na: http://www.icty.org/sid/136. 4.6.4. MEUNARODNI KRIVINI SUD Web stranica: www.icc-cpi.int Meunarodni krivini sud, Rimski Statut Meunarodnog krivinog suda (posljednje izmjene 11.06.2010.) 17.07.1998., A/CONF. 183/9, stupio na snagu 01.07.2002. Dostupno na: http://www.icc-cpi.int/NR/rdonlyres/0D8024D3-87EA-4E6A8A27-05B987C38689/0/RomeStatuteEng.pdf. Meunarodni krivini sud, Pravilnik o postupku i dokazima, CC-ASP/1/3 (Dio II-A), stupio na snagu 09.09.2002. Dostupno na: http://www.icc-cpi.int/NR/rdonlyres/F1E0AC1CA3F3-4A3C-B9A7B3E8B115E886/140164/Rules_of_procedure_and_Evidence_English.pdf. Meunarodni krivini sud, Elementi krivinih djela, ICC-ASP/1/3. Dostupno na: http://www.legal-tools.org/en/doc/3c0e2d/. 4.6.5. MEUNARODNI KRIVINI SUD ZA RUANDU Web stranica: www.unictr.org Meunarodni krivini sud za Ruandu: Statut MKSR, Rezolucija Vijeda sigurnosti 955 (1994). Dostupno na: http://untreaty.un.org/cod/avl/ha/ictr/ictr.html. Meunarodni krivini sud za Ruandu, Pravilnik o postupku i dokazima (MKSR), dostupno na: http://www.legal-tools.org/en/go-todatabase/record//ltdetails/22376/1b0b5e780b47b4d9d41252ee3a17935d665915877cd a2ec46481b7334bf1be3a/. 4.6.6. SPECIJALNI SUD ZA SIJERA LEONE Web stranica: www.sc-sl.org Specijalni sud za Sijera Leone: Statut Posebnog suda za Sijera Leone, Rezolucija Vijeda sigurnosti 1315 (2000). Dostupno na:http://www.scsl.org/LinkClick.aspx?fileticket=uClnd1MJeEw%3D&. Specijalni sud za Sijera Leone, Pravilnik o postupku i dokazima, dostupno na: http://www.legal-tools.org/en/go-todatabase/record//ltdetails/22691/e37ff2ded4eb389bfb7e2f9e19c6b4fcb3834eae74ebe cf1f7fdced161819aac/. 4.6.7. POSEBNA VIJEDA SUDOVA U KAMBODI Web stranica: www.eccc.gov.kh Ujedinjene nacije, Memorandum o razumijevanju o sudu izmeu UN-a i Kraljevske vlade Kambode (2000), dostupno na: http://www.legal-tools.org/en/go-to-

16


ICLS

database/record//ltdetails/22978/2c292a150d5187588e3541f5d68ca73e7b71e284ac40 ba8088491ef90a86127d/. Ujedinjene nacije, Zakon o uspostavi Posebnih vijeda u sudovima u Kambodi, dostupno na: http://www.legal-tools.org/en/go-todatabase/record//ltdetails/22975/f20da0f47e6d0b87c652fee882d9b6baf257b1f2d1918 a5d1f8f72d7d5efc37f/. Kamboda, O organizaciji suda, dostupno na: http://www.legal-tools.org/en/go-todatabase/record//ltdetails/22976/08b89dbcae22c78855069acfa7dc18f1e41d1f0dfbcd1 8a5caf9dd126e9d0457/.

17

nastavna oblast 4 medjunarodni krivicni sudovi

Documents