NASTANAK OSMANSKE DRZAVE

NASTANAK OSMANSKE DRZAVEU doba mongolskih osvajanja u Mongolskoj vojsci poelo je irenje Turaka. Ve i ranije, prije nego to su ih potisnuli Mongoli,Turcisu s podruja Turkmenstana kao nomadi, stoari, pod vodstvom svog vladara Selduka prodrli u prostor Bizanta.

U 11. stoljeuSelducisu doli od Mramornog mora i osvojili Carigrad te tu podigli svoju dravu. Ta prva turska drava se jako brzo proirila. Selduci su svoju dravu proirili preko Sirije, preko Palestine sve do granice Bagdadskog kalifata. Na tom prostoru gdje su ivjeli Arapi, Selduci su prihvatili islam i naravno pismo, u odreenoj mjeri i jezik i kulturu.Budui da su Turci zauzeli za krane svete krajeve, u 11. stoljeu poeli sukriarskiratovi. I zahvaljujui kriarskim ratovima Selduka se drava raspala i ostalo je mnotvo kneevina ili emirata.

Potkraj 13. stoljea stie s istoka novi val Turaka koji isto preko Perzije stiu u Malu Aziju. Ovaj puta je vojskovoaOsman. I oni su doli do Mramornog mora kao i Selduci. Osman se jako brzo proglasio sultanom i stvorio veliku dravu. Ujedinio je sve emirate uTurskoOsmanskoCarstvo. Poetkom 14. stoljea prva prijestolnica Turskog Osmanskog Carstva je grad Bursa. Osman je osvojio velike dijelove Male Azije i poeo se iriti prema Europi.Turci su osvojenu zemlju kao feude davali vojnicima. Feud se kod njih zovetimar. Kmetovi kao drutveni sloj zove seraja, a plemstvo nosi nazivspahije. Turska je bila u usponu dok su se druge zemlje raspadale i s jedne strane je to omoguilo da se obraunaju sa susjedima i osvoje ogromne prostore.U 14. stoljeu Tursko carstvo se poelo iriti izvan Male Azije. Vrlo brzo su zauzeli poluotokGalipoljei to 1352. godine u bitci kod Cimpe. Tada je zapoelo munjevito osvajanje Europe. Turci dolaze iz Azije pa pripadaju drugaijoj kulturi pa i ratuju drugaije. Prije svega ne ratuju samo na bojnom polju. Slue s zamkama i prevarama, a za europske vitezove je to nepojmljivo jer u Europi postoji pojam asti.Turska vojskato se tie vojske ona se sastoji od plemstva. Svaki plemi duan je odazvati se na poziv vladara.Spahijesu konjica, a janjiari su plaeniko, profesionalno, kolovano pjeatvo.Janjiarisu zarobljenici koje su Turci zarobili u ratovima. Onda su ih vodili u prijestolnicu. Tamo su morali prihvatiti islam. Nakon toga su ih kolovali za ratovanje. Osim vjetina ratovanja uio se jo neki zanat koji je vezan uz ratovanje. Janjiari su doivotni vojnici. ive u posebnim vojarnama. Ne smiju se eniti. Sjajno su plaeni, a da bi bili stimulirani za ratovanje sultan im najee ostavlja ono to osvoje. Turci su u osvojenim krajevima dolazili u sela i kupili muku djecu te ih pretvarali u vojnike. Janjiari su postali elitna turska vojska.U okviru turske vojske postoje i posebne jedinice koje su se nazivaleakindije. Mi bi ih dana zvali komandosi. Oni imaju zadau unitavati, razarati i pljakati pogranina podruja. Akindije su znali godinama napadati i pljakati iste prostore. Kad zbog akindija takvo podruje ostane bez stanovnika to se podruje vie ne moe obraniti. Na taj su nain Turci brzo i jednostavno osvajali. Turska je ve u 15. stoljeu bila drava koja se protezala na tri kontinenta.OSVAJANJAPosle kosovskog boja i pada Smedereva Turska je poela da uvodi svoju vlast nad slovenskim narodima. Turska osvajanja podudaraju se sa unutranjim sukobima koji su potresali balkanske hrianske drave. Nasuprot rascepkanim i neslonim balkanskim zemljama, Turci Osmanlije imali su dobro organizovanu dravu.Sultanje raspolagao jakom i poslunom vojskom, uvek spremnom na ratne pohode. Dok se uhrianskimdravama feudalno imanje najeenasleivalo, sultan je turskim feudalcima, spahijama delio zemlju prema zaslugama. Zemlju su dobijali najsposobniji ratnici.Spahijesu zavisile od sultana. Uvek su bili verni svom gospodaru. Turski feudalci u to vreme nisu mogli da se osamostale i ugroze centralnu vlast, kao to je bio sluaj sa velikaima na Balkanu. Prve na udaru Turaka bile suVizantija,BugarskaiSrbija. Te hrianske drave esto su meusobno ratovale znatno pre dolaska Turaka na Balkan. Osim toga, uoi dolaska Turaka, Vizantiju, Bugarsku i Srbiju zahvatili su unutranji neredi.Sva zemlja je bila vlasnitvo sultana. Stanovnitvo se delilo na hriane i muslimane. Sultan je deo vlasti podelio spahijama i svetenstvu. Zemlja je bila podeljena na velike i male teritorije. Velikim teritorijama (Sandak, Bosna) upravljali su begerbegovi, a malim teritorijama begovi.estdecenijaposlekrstakog osvajanja Carigrada (1204),Vizantijsko carstvo je obnovljeno 1261. godine. Meutim, ono se sporo oporavljalo. Vie krajeva i gradova zadrali su zapadni feudalci iMleani. Kada su zapretili Turci, Vizantijsko carstvo nije predstavljalo vrstu dravnu celinu. Razarali su ga dinastiki sukobi, odnosno unutranji graanski ratovi.Carigradsu titilijaki bedemi, ali su ostali delovi Carstva bili ugroeni.

U drugoj polovici15. stoljea nastavljaju se stalni napadaji Osmanlija iz okupirane Bosne prema Hrvatskoj. Njih, zapravo, vode preteito domai,islamiziranibegoviod kojih su mnogi donedavno bili katolicima. Bio je to stalni mali rat na granici koga vode Turska i Hrvatska. Tako su ve 1465. oni osvojili Blagaj na Sani, neko grad hrvatskih velikaa Babonia i sjedite hercegaHrvoja Vukia Hrvatinia. Godine1471.zauzimaju Poitelj na Neretvi, a1482.pada iHerceg-Novi, posljednji slobodni dio Hercegovine. Uzalud jeNikola Iloki, hrvatski velika imenovan za kralja Bosne (1471.), a kralj Matija Korvin1480.prodro u Bosnu ak do Sarajeva. U tim tekim vremenima Hrvati su uspjeli1491.pobijediti tursku vojsku koja se vraala s pohoda uKranjskoj. Ali sve je izgledalo izgubljeno kad je hrvatsko plemstvo1493.teko potueno ubitci na Krbavskom polju. Meutim, poraz Hrvata na Krbavi bio je najava i poetak stogodinjeg obrambenog rata u kome su Hrvati hrabro branili svaku stopu svoje zemlje. I dok su Osmanlije od 1453. do 1482. osvojili Carigrad, sruiliBizantsko Carstvo i pokorili brojne kraljevine, Hrvati su u stotinu godina izgubili samo pedesetak kilometara u dubini svoga prostora. Sauvali su uski pojas svoje drave koji su sami nazivaliostatcima ostataka neko snanoga hrvatskog kraljevstva

Bitka kod Siska

Bitka na Mohakom polju, turska minijatura

Osmanlije na vrhu svoje moi 1683.

Osmanska osvajanja tokom srednjeg i novog veka