nacrt plan razvoja širokopojasne infrastrukture opatija/opatija...plan razvoja otvorene...

Rev A

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture

Liburnije

Lipanj 2019.

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture Liburnije

Naziv dokumenta: Plan razvoja širokopojasne komunikacijske infrastrukture

Grada Opatije, općine Lovran, Matulji i Mošćenička Draga

Verzija: 2JR

Naručitelj: Grad Opatija

Maršala Tita 3, 51410 Opatija

http://www.opatija.hr/

Izvršitelj: Ericsson Nikola Tesla d.d., Zagreb

Datum: 13.06.2019.

Ericsson Nikola Tesla d.d. je izradio „Plan razvoja širokopojasne komunikacijske infrastrukture“ na temelju

informacija za čije prikupljanje su odgovorne treće strane. Stoga Ericsson Nikola Tesla d.d. ne jamči za točnost

ili potpunost tih informacija. Podaci o izvorima informacija navedeni su u dokumentu koji je savjetodavnog

karakera i predstavlja podlogu za strateško planiranje razvoja otvorene pristupne širokopojasne komunikacijske

infrastrukture. Ericsson Nikola Tesla d.d. nije odgovoran za bilo kakve izravne, neizravne, posebne ili posljedične

štete nastale iz korištenja ovoga dokumenta ili oslanjanja na njega.


SADRŽAJ

1 Svrha Izrade Plana 5

1.1 Uvod 5

1.2 Ključni faktori i polazišta 6

1.3 Glavni ciljevi plana razvoja 7

1.4 Struktura dokumenta 8

1.5 Širokopojasne mreže 9

2 Opis projekta 22

2.1 Definiranje nositelja projekta (NP) 22

2.2 Prostorni obuhvat projekta 22

2.3 Ciljevi projekta 24

3 Detaljna analiza demografskih, socijalnih i gospodarskih koristi 25

3.1 Socio-ekonomska analiza Grada Opatije [] 25

3.2 Socio-ekonomska analiza Općine Lovran [] 50

3.3 Socio-ekonomska analiza Općine Matulji [] 74

3.4 Socio-ekonomska analiza Općina Mošćenička Draga [] 98

3.5 Analiza koristi od projekta 124

3.6 Prikaz postojeće infrastrukture 126

3.7 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture 167

4 Plan razvoja širokopojasne mreže Konzorcija 174

4.1 Definiranje svih potencijalnih korisnika u projektu i njihova lokacija 174

4.2 Potrebe krajnjih korisnika 174

4.3 Tehničke karakteristike širokopojasne mreže 177

4.4 Planirana širokopojasna mreža 185

4.5 Definiranje investicijskog modela, zajedno sa obrazloženjem odabira 198

4.6 Specifikacija zahtjeva minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga 205

4.7 Specifikacija minimalnog skupa podržanih veleprodajnih usluga 207


4.8 Specifikacija postupka i kriterija javne nabave 212

4.9 Praćenje i izvješćivanje o provedbi projekta 213

4.10 Specifikacija postupka provjere potrebe povrata potpora (clawback) 214

5 Analiza implementacije nove širokopojasne infrastrukture 216

5.1 Okvirna analiza financijskih aspekata implementacije 216

5.2 Ulazne varijable i parametri financijsko ekonomske analize 217

5.3 Ekonomski učinci projekta 227

5.4 Organizacijski plan provedbe projekta 230

6 ZAKLJUČAK 244

7 POPIS SLIKA 246

8 POPIS TABLICA 248

9 POPIS GRAFIKONA 252

10 REFERENCE 254

PRILOZI:

• IZL-EU-DP-NP-Ocitovanje na upit o demarkacijskim tockama_20191204 opatija

• Konzorcij Opatija izvješće o drugoj javnoj raspravi

• UL-PRO-TB-INTS-Prilog_1_Liburnija_rezultati_mapiranja_20190607

• Obrazac 4_MRRFEU_2019_Liburnija_P2MP_2JR


5 (255)

1 SVRHA IZRADE PLANA

1.1 Uvod

Ovaj dokument predstavlja plan razvoja pristupne širokopojasne infrastrukture slijedeće

generacije (u daljnjem tekstu PRŠI) na području Liburnije koju čine grad Opatija, općine

Lovran, Matulji i Mošćenička Draga (u daljnjem tekstu Konzorcij). PRŠI obrađuje područja u

kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja operatora elektroničkih

komunikacija (telekomunikacijskih operatora) i davatelja usluga na tržištu, čime je opravdana

izgradnja širokopojasne infrastrukture sufinancirane javnim sredstvima, odnosno sredstvima

državnih potpora.

Plan razvoja otvorene širokopojasne pristupne elektroničke komunikacijske infrastrukture na

području Konzorcija definira područje na kojem je, u skladu sa sveukupnim planovima i

potrebama razvoja područja, potrebno krajnjim korisnicima omogućiti pristup mreži.

Cilj izgradnje otvorene širokopojasne pristupne elektroničke komunikacijske infrastrukture u

Konzorciju je da se, posebno u područjima gdje širokopojasna mreža odgovarajućih

karakteristika ne postoji i ne postoji komercijalni interes za njenu gradnju, omogući povezivanje

svih naselja Konzorcija i svih zainteresiranih krajnjih korisnika, te da se nova mreža po istim

uvjetima ponudi svim zainteresiranim operatorima i davateljima usluga.

Potrebe krajnjih korisnika identificirane su temeljem informacija stečenih kroz razgovor i

anketiranje na terenu, a usklađene su sa ciljevima i planovima razvoja šireg konteksta:

Primorsko-goranske županije, Republike Hrvatske i Europe.

Posebno je važan kontekst razvoja Primorsko-goranske županije gdje su u Razvojnoj strategiji

2016. – 2020 [1] definirana 3 strateška cilja (razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva,

jačanje regionalnih kapaciteta i ravnomjeran razvoj te razvoj ljudskih potencijala i povećanje

kvalitete života).

Upravo strateški cilj 1 kroz svoje prioritete i mjere definira i ulogu širokopojasne infrastrukture:

CILJ I PRIORITET Strateški cilj 1. ► Prioritet 1.5. Razvoj ključnih gospodarskih djelatnosti


6 (255)

• MJERA 1.5.5. Jačanje pristupa i korištenja informacijskih i komunikacijskih

tehnologija

• Informacijska i komunikacijska tehnologija omogućuje prijenos i uporabu svih vrsta

informacija i najprodornija je generička tehnologija današnjice. Stoga je nužno ojačati

pristup te povećati korištenje informacijsko komunikacijske tehnologije u svakoj grani

gospodarstva, ali i na razini županijskih, državnih i društvenih struktura. Zbog svojih

mogućnosti prikupljanja, pohranjivanja, prenošenja i obrade informacija, informacijsko

komunikacijska tehnologija ima mogućnost dodatno unaprijediti i ojačati PGŽ. Svrha

mjere je stvaranje konkurentnog, održivog i tehnološki naprednog gospodarstva PGŽ

kao i unaprijediti uvjete življenja i rada na slabije naseljenim i udaljenim područjima.

Specifični ciljevi u sklopu ove mjere odnose se na: povećanu dostupnost, korištenje i

kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija, širok pristup širokopojasnim

mrežama velikih brzina, razvijenu informatičku pismenost, razvijene nove proizvode i

usluge temeljene na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama.

Radi alokacije primjerenih administrativnih, operativnih i stručnih kapaciteta, ulogu nositelja

projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa preuzima konzorcij navedenih JLS-

ova.

1.2 Ključni faktori i polazišta

Plan razvoja otvorene širokopojasne pristupe mreže Konzorcija prati smjernice „Okvirnog

nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima

ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja“ [2] (u daljnjem tekstu: ONP) koji je

usmjeren k ostvarenju nacionalnih strateških ciljeva zadanih „Strategijom razvoja

širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2016.-2020.“[3], te ispunjenju

strategije Europske Unije „Europa 2020“[4] (u daljnjem tekstu: Strategija širokopojasnog

pristupa) i ciljeva „Digitalnog programa za Europu“[5] u razdoblju do 2020., posebno u dijelu

osiguranja dostupnosti brzog širokopojasnog pristupa za stanovništvo na cijelom području

Republike Hrvatske.

Plan je ujedno i formalna osnova za provođenje postupka javne rasprave u skladu sa poglavljem

2.5 ONP-a.


7 (255)

Osiguranje dostupnosti i povezanosti svih građana i gostiju JLS-ova Konzorcija brzom

širokopojasnom infrastrukturom početni je korak prema ispunjenju Europske strategije 2020

poticanja razvoja ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji koja učinkovito iskorištava

resurse, koja je zelenija i konkurentnija, a društvena i teritorijalna povezanost omogućava višu

stopu zaposlenosti.

Jedna od prioritetnih tema i sastavni dio krovne europske strategije Europe 2020 za razdoblje

do kraja 2020. godine je „Digitalni program za Europu“ (eng. Digital Agenda for Europe, u

daljem tekstu skraćeno DAE).

DAE predstavlja strateški okvir za razvoj digitalnih tehnologija sa ciljem ubrzanja ekonomskog

rasta u zemljama EU-a.

Unutar DAE navedeni su strateški ciljevi i prateće mjere usmjerene k povećanju dostupnosti

napredne širokopojasne infrastrukture.

Ključni čimbenici u odluci da se izgradi širokopojasna mrežu u okviru javnog poziva i poziva

za financiranje od strane Europske unije (EU) za neekonomske mreže je nedostupnost

širokopojasnog povezivanja na specifičnom, izoliranom području koji sprečava skladan i

ujednačen razvoj cjelokupnog područja Grada. Utvrđeno je da takvih područja ima na dijelu

JLS-ova Konzorcija čime je ona kvalificirana za sufinanciranje iz sredstava Europskog fonda

za regionalni razvoj.

1.3 Glavni ciljevi plana razvoja

Plan identificira područja na kojima je krajnjim korisnicima potrebno omogućiti pristup do

otvorenih širokopojasnih elektroničkih komunikacija, s obzirom da je na tim područjima pristup

nedostatan i ne postoji ekonomski interes komercijalnih operatora da bi potrebnu mrežu sami

izgradili.

Na temelju razgovora s lokalnim stanovništvom, utvrđeno je da postoji veliki interes kao i

potrebe krajnjih korisnika, posebice stanovnika u ruralnim/prigradskim područjima za

izgradnjom širokopojasne mreže.


8 (255)

Ciljevi otvorene širokopojasne pristupne elektroničke komunikacijske infrastrukture u JLS-

ovima Konzorcija usklađeni su sa aktualnom Strategijom širokopojasnog pristupa, te razvojnim

strategijama na regionalnoj i lokalnoj razini.

Dostupnost nove širokopojasne infrastrukture Konzorcija omogućit će svim građanima,

gospodarstvu, turizmu i ustanovama Konzorcija brzi širokopojasni pristup internetu i preko

njega široki izbor usluga informacijskog društva. Dostupnost brzom internetu povećat će

konkurentnost gospodarstva Konzorcija i regije razvojem i ponudom novih informacijskih

usluga.

Nova infrastruktura omogućiti će pokretanje aktivnosti na transformaciji područja Konzorcija

u suvremenu elektroničku upravu uz uključivanje stanovništva u informacijsko društvo koje će

u konačnici rezultirati u višoj kvaliteti života iskorištenjem e–usluga kao što su e-obrazovanja,

e-zdravstvo, e-javne i upravne usluge uz veće mogućnosti obavljanja redovnog radnog posla iz

kuće.

Cilj projekta je jačanje umreženog društva koje će omogućiti svakom građaninu, gospodarstvu,

znanosti i drugim institucijama na području županije, gradova i Općina preko brze

širokopojasne infrastrukture uvođenje novih informatičko-komunikacijskih tehnologija uz

stalni razvoj novih servisa, bez kojih je nezamisliv novi način života i poslovanja u 21. stoljeću.

1.4 Struktura dokumenta

Ovaj dokument podijeljen je u šest poglavlja.

Nakon uvodnog poglavlja, u drugom je poglavlju okvirno opisan projekt. Također je određen

nositelj projekta (ONP) te je definiran prostorni obuhvat, a navedeni su i glavni ciljevi projekta.

U trećem poglavlju je dana detaljna analiza demografskih, socijalnih i gospodarskih koristi koje

projekt donosi, a u sklopu kojeg je analizirano socio-ekonomsko stanje Konzorcija, opisana

korist od projekta te priložen prikaz postojeće infrastrukture (među ostalom i širokopojasne).

Četvrto poglavlje odnosi se na plan razvoja širokopojasne mreže Konzorcija. Navedene su

karakteristike mreže te je definiran investicijski model. Analiza implementacije nove

širokopojasne infrastrukture dana je u petom poglavlju. Također su opisani financijski aspekti

implementacije te je dan organizacijski plan provedbe projekta. Za kraj je definiran okvirni

vremenski plan provedbe projekta. Šesto poglavlje je zaključak.


9 (255)

1.5 Širokopojasne mreže

Širokopojasne mreže su okosnica vizije informacijskog društva koje proizlaze iz Digitalnog

programa za Europu. DAE predstavlja strateški okvir za razvoj digitalnih tehnologija sa ciljem

ubrzanja ekonomskog rasta u zemljama europske unije (EU). DAE je sastavni dio krovne

europske strategije Europe 2020 za razdoblje do kraja 2020. godine, a čija svrha je promicanje

reformi i modernizacija gospodarstava zemalja članica povećanje kapaciteta postojećih i

stvaranje novih institucija, poboljšanje globalne konkurentnosti i stvaranje uvjeta za provedbu

aktivnosti vezanih uz specifičan položaj zemlje.

Unutar DAE-a određeni su strateški ciljevi i prateće mjere usmjerene k povećanju dostupnosti

napredne širokopojasne infrastrukture. Važnost širokopojasne mreže danas je usporediva sa

važnošću cestovne infrastrukture, željezničke i električne mreže i ključna je komponenta

svakodnevnom životu i razvoju suvremenog društva.

Današnji način života okružen digitalnim sadržajima širi se u svim područjima društva,

povezujući svakoga i sve. Novo umreženo društvo omogućuje ljudima da surađuju, inoviraju,

uče, zanimaju se i sudjeluju na načine za koje još prije nekoliko godina nismo mislili da će

ikada biti mogući. Jedan od najvažnijih preduvjeta ostvarenju potencijala umreženog društva je

elektronička komunikacijska infrastruktura dostupna svima. Infrastruktura velikih kapaciteta

koja će krajnjim korisnicima osigurati visoku kvalitetu i brzina prijenosa usklađenu zahtjevima

različitih vrsta informacija u realnom vremenu.

1.5.1 Elektroničke komunikacije

Elektroničke komunikacije i omogućene usluge jako su raširene u suvremenom svijetu, kao i

uređaji koji sudjeluju u procesu elektroničke komunikacije (televizija, radio, telefon,

računala...). Oni su postali uobičajena pojava i neophodni predmeti, bez kojih se život više ne

može zamisliti.

Razvoj brzih i ultrabrzih pristupnih mreža danas ima jednak revolucionarni učinak kao i razvoj

prometne mreže ili elektroenergetske mreže prije stotinu godina. Usluge konvergiraju prema

digitalnom svijetu, univerzalno su dostupne na bilo kojem uređaju, bilo da se radi o pametnim

telefonima i tabletima, osobnim računalima, digitalnom radiju ili televiziji visoke (HDTV) i


10 (255)

ultravisoke kakvoće (UHDTV). Predviđanja ukazuju da će se do 2020. godine digitalni sadržaji

i aplikacije gotovo u potpunosti dostavljati putem mreža baziranih na Internet protokolu (IP).

Ovaj veliki potencijal informacijske i komunikacijske tehnologije može se pokrenuti kroz dobro

uređen i djelotvoran ciklus aktivnosti. Atraktivni sadržaji i usluge moraju biti dostupne u

interoperabilnom okruženju i internetskom okruženju bez granica. To potiče veću potražnju za

pristupnim brzinama i kapacitetima, što opet stvara temelj za ulaganja u brze i ultrabrze

komunikacijske mreže. Primjena i prihvaćanje brzih i ultrabrzih komunikacijskih mreža u

praksi zauzvrat otvara put novim inovativnim uslugama i sadržajima koji se koriste većim

pristupnim brzinama.

Uvođenje širokopojasnih usluga u različite segmente društva pridonosi poboljšanju njihove

učinkovitosti. Nadalje, razvoj širokopojasnog pristupa internetu pridonijet će povećanju

konkurentnosti pojedinih radnih mjesta i gospodarskih grana. Dostupnost usluge

širokopojasnog pristupa internetu, u smislu zemljopisne i financijske dostupnosti, kao i kakvoća

te usluge, važni su čimbenici za strane ulagače pri donošenju odluka o ulaganjima u pojedinu

zemlju.

Veća učinkovitost i povećanje konkurentnosti u svim segmentima društva predstavljaju glavni

preduvjet razvoja društva znanja, što uključuje poticanje razvoja studijskih programa i

znanstveno-nastavnih djelatnosti usmjerenih podizanju razine znanja o širokopojasnim

tehnologijama i uslugama temeljenima na širokopojasnoj infrastrukturi u znanstveno-

nastavnim ustanovama, a osobito djelatnosti i programa u okviru koncepta cjeloživotnog

obrazovanja. Navedeno pridonosi gospodarskom rastu i razvoju Republike Hrvatske, te u

konačnici dugoročnoj konkurentnosti na međunarodnoj razini. Stoga razvoj širokopojasnih

usluga mora predstavljati temelj razvoja Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave.

Ulaganja u razvoj širokopojasnog pristupa svakako jesu obećavajuća ako im se odgovorno

pristupi, o čemu govore i rezultati brojnih studija. Prema rezultatima studije izrađene za

Europsku komisiju[6] povećanje broja korisnika širokopojasnog pristupa ima utjecaj na

povećanje bruto domaćeg proizvoda (BDP), a utjecaj je tim značajniji što je država razvijenija.

Procjene govore o mogućem rastu BDP-a za 0,47% u državama sa slabije razvijenim

širokopojasnim pristupom, 0,63% u državama u kojima je prisutan brzi razvoj širokopojasnog

pristupa, 0,70% u velikim industrijskim državama te 0,89% u najrazvijenijim državama, u

kojima se u potpunosti koriste sve mogućnosti društva znanja. Također se očekuje kako će


11 (255)

upravo ulaganja u širokopojasni pristup do 2020. godine u državama članicama Europske unije

omogućiti pristup brzom internetu za dodatnih 14,6 milijuna kućanstava za što će biti osigurani

poticaji u iznosu od 850 milijuna EUR iz EAFRD fondova.

Procijenjena vrijednost prihoda elektroničke komunikacijske industrije iz godine u godinu je u

porastu, za 2016. godinu kretala se oko 5,7 % EU BDP-a (UK 12,4 % !), što svjedoči o važnosti

i neophodnosti umreženosti društva, pojedine zemlje i njezinih stanovnika. Vidljiva i dokazana

je korelacija između moderne elektroničke komunikacijske infrastrukture i gospodarskog rasta

ekonomije, a time se olakšava razvoj zemlje koja ulaže u izgradnji elektroničke komunikacijske

infrastrukture, te razvoj i provedbu usluga. Internet, kao jedna od najvažnijih inovacija našeg

vremena, olakšava razvoj "usluga na daljinu" i prenosi usluge kao što su posao/rad na daljinu,

obrazovanje i svakodnevna interaktivna komunikacija u različitim formatima. Stvaranje novih

usluga otvara nova ulaganja i mogućnosti zapošljavanja, povećava produktivnost postojećih

procesa i uvođenje novih, što olakšava razvoj informacijskog umreženog društva koje se temelji

na znanju i informacijama.

1.5.2 Širokopojasna infrastruktura i usluge

Pod pojmom osnovne širokopojasne infrastrukture, odnosno mreže, smatra se odgovarajuća

elektronička komunikacijska infrastruktura, odnosno mreža, koja podržava pružanje

širokopojasnih usluga s najmanjom brzinom od 2 Mbit/s. Širokopojasni priključci predstavljaju

priključne točke mreže putem kojih su korisnici spojeni na širokopojasnu mrežu. Nadalje, pod

pojmom širokopojasnih usluga smatraju se sve elektroničke komunikacijske usluge za čije je

pružanje potrebno osigurati širokopojasnu infrastrukturu, odnosno mrežu.

Temeljem dosadašnje prakse EU-a, brzina od 128 kbit/s smatrala se osnovnim pragom za

širokopojasne brzine. No, unatrag nekoliko godina većina je zemalja EU-a donju granicu

širokopojasnih brzina povećala na 1 ili 2 Mbit/s, na taj način prateći razvoj širokopojasnih

tehnologija i usluga, budući da je brzina od 128 kbit/s objektivno postala premala za ispunjenje

osnovnih potreba i zahtjeva korisnika širokopojasnih usluga. Unutar hrvatske Strategije

širokopojasnog pristupa preporučeno je da se donjom granicom širokopojasnog pristupa smatra

brzina od 2 Mbit/s.

S obzirom na najveće podržane brzine na širokopojasnim priključcima, a temeljem podjele koja

je formalizirana unutar DAE-a, širokopojasni priključci podijeljeni su u tri skupine:


12 (255)

• osnovni (najveća podržana brzina manja od 30 Mbit/s),

• brzi (podržana brzina između 30-100 Mbit/s), te

• ultrabrzi priključci (podržana brzina iznad 100 Mbit/s).

Brze i ultrabrze priključke podržavaju samo pristupne mreže slijedeće (nove) generacije (eng.

Next Generation Access network, NGA mreža). Širokopojasni priključci osnovnih brzina često

se nazivaju i tradicionalnim širokopojasnim priključcima.

U svojoj rezoluciji od 12. rujna 2013. o Digitalnoj agendi za rast, mobilnost i zapošljavanje,

vrijeme je za prelazak u višu brzinu, Europski parlament naglasio je da je cilj revidirane

napredne Digitalne agende za Europu za 2020. povezivanje svih kućanstava u Uniji

širokopojasnim vezama koje omogućuju brzinu prijenosa od 100 Mbit/s, a da 50 % kućanstava

bude pretplaćeno na brzinu od 1 Gbit/s ili većom (Uredba EU br. 2832014).

Iako se radi samo o preporuci Europskog parlamenta, evidentno je zaostajanje EU za ostalim

globalnim ekonomijama u tom segmentu, stoga je veći broj EU zemalja već podignuo

specifikacije za izgradnju svoje širokopojasne infrastrukture pa je za očekivati da će to dogoditi

i u Hrvatskoj.

JLS na području Primorsko–goranska županije zahtijevaju izgradnju infrastrukture koja će biti

jednostavno proširiva u budućnosti na brzine preporučene od strane Europskog parlamenta, u

skladu sa time u četvrtom poglavlju se razmatraju samo tehnologije koje to omogućavaju.

Danas su usluge širokopojasnog pristupa, aplikacije i sadržaji značajan sastavni dio

informacijskog društva, odnosno društva znanja koje sustavno gradimo.

Razvoj širokopojasnog pristupa pospješuje razvoj različitih vrsta usluga:

• informacijske usluge (novosti, šport, vrijeme, prometne informacije, zabava,

zanimljivosti, lokalne informacije, elektronički programski vodič, itd.),

• komunikacijske usluge (trenutačno obavješćivanje, elektronička pošta, multimedijske

poruke, videokonferencije, forumi, pričaonice, društvene mreže, itd.),

• audiovizualne usluge (internetska televizija (IPTV), video na zahtjev, osobni uređaj za

video snimanje, audio na zahtjev, itd.),

• usluge za starije osobe i osobe s posebnim potrebama ("veza uživo", nadzor, itd.),

• e-obrazovanje, e-poslovanje (e-trgovina, e-bankarstvo), e-zdravstvo, e-uprava,


13 (255)

• zabavne usluge (igre, igre na sreću, interaktivni kvizovi, itd.),

• druge usluge.

Današnji razvoj ide u smjeru konvergencije svih oblika elektroničkih komunikacijskih usluga.

Rezultat su konvergencije integrirane platforme za poslovanje, rad, obrazovanje i zabavu.

Tablicom (Tablica 1-1) dan je orijentacijski pregled optimalnih brzina pri upotrebi pojedine

vrste usluge ili aktivnosti.

Tablica 1-1 Orijentacijske optimalne brzine kod praktične uporabe

Aktivnost Optimalna brzina

(Mbit/s)

Pregledavanje Interneta 0,5

Rad na daljinu 2

Videokonferencija dva korisnika 1

Prijenos (eng. streaming) filmova u DVD

formatu

2 (noviji kodeci)

5 (MPEG2)

Prijenos (eng. streaming) glazbe 0,5

Igranje igara u realnom vremenu 1

e-kupovima 0,5

e-bankarstvo 0,5

Digitalna TV

(ovisno o kodeku i broju istovremenih

prijema programa)

5 (SD format)

6,5 (HD format)

20 (HD, MPEG2)

50 (4K, UHD)

M2M (eng. Machine-to-machine) usluge 2

1.5.3 Očekivana mrežna arhitektura i potencijalne tehnologije

Usluge širokopojasnog pristupa mogu se pružati putem različitih elektroničkih komunikacijskih

mreža.

Najznačajnije elektroničke komunikacijske mreže su:

• žične mreže:

• postojeće telefonske mreže (bakrene mreže),

o mreže nove generacije (svjetlovodne mreže),

o mreže kabelskih operatora (koaksijalne mreže),


14 (255)

o hibridne svjetlovodno-koaksijalne mreže.

o PLC i BPL mreže

• bežične mreže:

• GSM/GPRS/EDGE – pokretni sustavi druge generacije,

o UMTS/HSDPA/HSPA+ – pokretni sustavi treće generacije,

o LTE – pokretni sustav četvrte generacije,

o WiMAX – bežični pristup,

o satelitski širokopojasni pristup.

Širokopojasni pristup za samostalne male urede/kućne urede (eng. Small office Home office,

SoHo) u osnovi se osigurava putem tehnologija xDSL i kabelskih tehnologija, kao i nekih

alternativnih tehnologija (Wi-Fi, WiMAX, itd.). Za poslovne korisnike u pravilu se koriste

svjetlovodne pristupne mreže. Nove pristupne mreže u načelu se grade kao svjetlovodne mreže,

bez obzira na vrstu krajnjih korisnika.

Brzi i ultrabrzi pristup zajednički se smatraju NGA pristupom. Smjernice za primjenu pravila

državnih potpora koje se odnose na brzi razvoj širokopojasnih mreža[7] pobliže identificiraju

osnovne širokopojasne tehnologije, te se daju okvirni zahtjevi za NGA mreže uz navođenje

nekih NGA tehnologija, redom:

• osnovnim širokopojasnim tehnologijama smatraju se, između ostalih, ADSL

(ADSL2+), kabelske mreže s DOCSIS 2.0 standardom, UMTS (3G) pokretne mreže te

pristup putem satelita;

• NGA mrežama smatraju se sve mreže koje se djelomično ili u potpunosti temelje na

svjetlovodnim vlaknima, te mogu pružiti značajno bolju kvalitetu usluga u odnosu na

postojeće mreže temeljene na osnovnim širokopojasnim tehnologijama;

• NGA mreže moraju pružiti značajno bolju propusnost u odlaznom smjeru (upstream,

uplink) u odnosu na osnovne širokopojasne tehnologije;

• NGA mrežama mogu se smatrati svjetlovodne mreže do kuće (eng. fiber-to-the-home –

FTTH) ili do ruba (eng. fiber-to-the-curb - FTTC), napredne kabelske mreže


15 (255)

(minimalno s DOCSIS 3.0 standardom), te određene napredne bežične mreže putem

kojih je moguće pouzdano osigurati velike brzine.

• NGA mrežama za ultrabrzi pristup, putem kojih je moguće pouzdano osigurati brzine

>od 100Mbit/s, po današnjem stanju tehnike mogu se smatrati:

o svjetlovodne mreže do kuće (eng. fiber-to-the-home – FTTH);

o svjetlovodne mreže do ruba (eng. fiber-to-the-curb - FTTC) u kombinaciji sa

naprednim kabelskim mrežama (minimalno s DOCSIS 3.0 standardom) ili VDSL,

sa ograničenjem udaljenosti od kabineta (eng. curb) do krajnjeg korisnika

maksimalno 1km i dovoljno malim brojem krajnjih korisnika na ukupnom vodu;

o određene napredne bežične mreže u područjima niske gustoće naseljenosti, tj. s

dovoljno malim brojem krajnjih korisnika na ukupnom vodu (eng. shared media)

čime se osigurava dovoljan bežični kapacitet po korisniku

Tablica 1-2 prikazuje kategorizaciju tehnologija prema ostvarivim razinama pristupa. Navedeni

su i prosječni rasponi brzina pristupa po krajnjem korisniku, s tim da su za tehnologije kod kojih

se pristupni kapaciteti dijele na više krajnjih korisnika, navedeni ukupni prosječni kapaciteti s

uobičajenim vrijednostima broja korisnika koji dijele taj kapacitet.

Kod bežičnih mreža broj korisnika koji dijele pristupne kapacitete u praksi ima velike varijacije,

ovisno o geodemografskim obilježjima područja koje je pokriveno baznim stanicama (gustoći

naseljenosti) i općenitim tehničkim postavkama bežične mreže, odnosno gustoći baznih stanica

na određenom području i prometnom opterećenju.


16 (255)

Tablica 1-2 Kategorizacija tehnologija prema ostvarivoj razini pristupa

Tehnologija (tržišni

nazivi) Standard

Prosječne brzine za

dolazni/silazni smjer

(eng. downstream,

downlink)

Prosječne brzine za

odlazni/uzlazni

smjer (eng.

upstream, uplink)

OS

NO

VN

I

BR

ZI

UL

TR

AB

RZ

I

ADSL (DSL) ITU-T G.992 2-20 Mbit/s 256-768 kbit/s •

VDSL (FTTC) ITU-T G.993 55 Mbit/s 3 Mbit/s •

VDSL-2 (FTTC) ITU-T G.993.5 100 Mbit/s 40 Mbit/s •

GPON (FTTH P2MP) ITU-T G.984 2488 Mbit/s dijeljeno

(do 64 korisnika)

1244 Mbit/s dijeljeno

(do 64 korisnika) •

10G-PON (XG-PON) ITU-T G.987 9953 Mbit/s dijeljeno

(do 128 korisnika)

2488 Mbit/s dijeljeno

(do 128 korisnika) •

FTTH P2P IEEE 802.3 ah 1000 Mbit/s 1000 Mbit/s •

Kabelski pristup

(DOCSIS, HFC)

DOCSIS 2.0

(ITU-T J.122)

56-445 Mbit/s dijeljeno (100-200 korisnika)

31-123 Mbit/s dijeljeno (100-200 korisnika)

•

Kabelski pristup

(DOCSIS, HFC)

DOCSIS 3.0

(ITU-T J.222)

1.029 Mbit/s dijeljeno

(100-200 korisnika)

31-246 Mbit/s

dijeljeno (100-200

korisnika)

•

UMTS/HSPA (3G) IMT-2000 14-21 Mbit/s dijeljeno

(po baznoj stanici)

1,4-5,7 Mbit/s

dijeljeno (po baznoj

stanici)

•

LTE (4G) IMT Advanced 100 Mbit/s dijeljeno

(po baznoj stanici)

50 Mbit/s dijeljeno

(po baznoj stanici) •

WiMAX IEEE 802.16 21 Mbit/s dijeljeno

(po baznoj stanici)

7 Mbit/s dijeljeno (po

baznoj stanici) •

Satelitski pristup

S-DOCSIS,

vlast. standardi

proizvođača

1-40 Mbit/s dijeljeno

(100-4.000 korisnika)

1-6 Mbit/s dijeljeno

(100-4.000 korisnika) •

U tablici su navedene bruto brzine. Kod xDSL tehnologija su navedene brzine tipično

dostupne na vrlo kratkim udaljenostima i izrazito ovise kvaliteti kabelske infrastrukture.

Iz tablice (Tablica 1-2) je vidljivo da različite tehnologije omogućavaju širokopojasne brzine

različitih brzina i kvaliteta. Svaka tehnologija ima svoje specifične prednosti i nedostatke. Ipak

zadovoljenje najviših brzina u dolaznom i odlaznom smjeru na dovoljnim udaljenostima (više

od 1 km) od centralnih čvorišta mreža omogućava isključivo svjetlovodna tehnologija.

Uz fizičko povezivanje korisnika, neophodno je povezivanje na logičkoj razini radi

usmjeravanja usluga, signalizacije, kontrole, sigurnosti, te integracije različitih tehnologija.

Integracijom klasičnih podatkovnih mreža, koje se temelje na IP (eng. Internet Protocol)

protokolu, s drugim korisničkim komunikacijskim mrežama i sučeljima stvaraju se nove


17 (255)

potrebe i zahtjevi u odnosu na mrežni protokol IP, koje sadašnja inačica IPv4 ne može

zadovoljiti. Primjerice, broj internetskih korisnika putem pokretnih komunikacijskih mreža

značajno se povećava zbog velike ekspanzije pokretnih uređaja nove generacije (PDA, MDA,

prijenosnici, tableti itd.). Budući da protokol IPv4 ne može više udovoljiti zahtjevima za sve

većim brojem internetskih korisnika, zbog svoje ograničenosti u adresiranju (IPv4 adresni

prostor omogućuje oko 4,2 milijarde IP adresa), nedostatak adresnog prostora djelotvorno će se

riješiti primjenom protokola IPv6. Količina raspoloživih (slobodnih) IPv4 adresa iscrpljena je

u 2012. godini, te je nužno pripremiti i poticati plan migracije na protokol IPv6, u skladu s

odlukama nadležnih europskih i međunarodnih tijela [8] [9].

Arhitektura temeljena na višestrukim svjetlovodnim vlaknima omogućava potpunu neovisnost

tražitelja pristupa u pružanju brzih širokopojasnih usluga, pa stoga potiče dugoročno održivo

tržišno natjecanje. Osim toga, NGA mreža temeljena na višestrukim svjetlovodnim vlaknima

podržava topologiju ‘od točke do točke’ (eng. point-to-point) kao i ‘od točke do više točaka’

(eng. point-to-multipoint), pa je dakle neutralna u pogledu tehnologije.

1.5.4 Otvorena širokopojasna mreža

Otvorenost elektroničkih komunikacijskih mreža znači, da svi operatori i davatelji usluga

elektroničkih komunikacijskih imaju omogućen ulaz u mrežu i da lako preko mreže ponude

svoje usluge svim krajnjim korisnicima mreže. Pri tome moraju biti osigurani za sve jednaki

uvjeti, u skladu s odredbama Zakona, Pravilnika i Direktivama EU.

S obzirom na oblik financiranja otvorene širokopojasne mreže elektroničkih komunikacija

razlikujemo tržišnu (komercijalnu) mrežu i mrežu izgrađenu djelomično ili u cjelini javnim

sredstvima. Tržišnu mrežu grade operatori elektroničkih komunikacija s vlastitim sredstvima a

kapacitete i usluge na svojim mrežama nude na tržištu na komercijalnoj osnovi, pri čemu mogu

ostvariti dobit. Javnim sredstvima izgrađene mreže grade se pomoću gradskih/Općinskih,

državnih i sredstvima europskih fondova. Operatori takvih mreža na ponuđene kapacitete ne

smiju ostvarivati prekomjerni dobitak čija vrijednost je određena od strane nacionalne

regulatorne agencije. Javna sredstva za izgradnju je dozvoljeno upotrijebiti samo tamo, gdje

dokazano, nema tržišnog interesa.


18 (255)

1.5.5 Okvirni pregled troškova implementacije pojedinih tehnologija

Tablica 1-3 daje pregled okvirnih troškova izvedbe širokopojasnih priključaka putem pojedinih

tehnologija, odnosno jediničnih troškova po korisniku koji je pokriven širokopojasnom

infrastrukturom.

Potrebno je naglasiti da su navedeni rasponi troškova isključivo indikativne naravi, te da realni

troškovi implementacije pojedinih tehnologija ovise o brojnim čimbenicima, između ostalog,

gustoći naseljenosti, reljefnim karakteristikama područja i radnom frekvencijskom području

(kod bežičnih tehnologija) te mogućnosti iskorištenja postojeće linijske infrastrukture.

Pri tome postojeća linijska infrastruktura obuhvaća kabelsku kanalizaciju i stupove

elektroenergetske mreže kod nepokretnih tehnologija, odnosno antenske stupove kod bežičnih

tehnologija.


19 (255)

Tablica 1-3 Pregled raspona investicijskih troškova izvedbe priključaka po

tehnologijama

Tehnologija

(tržišni nazivi)

Raspon

investicijskih

troškova po

izvedenom

priključku1

Napomena

ADSL

(DSL) 100 - 300 EUR

Obuhvaća troškove uspostave odgovarajućeg infrastrukturnog

prostora za smještaj DSLAM-ova, kao i nabavku DSLAM-

ova.

VDSL

(FTTC) 200 – 500 EUR

Obuhvaća troškove uspostave novog čvora (kabineta), te izvedbu svjetlovodne veze do kabineta (FTTC), uključujući i

izgradnju kabelske kanalizacije.

GPON

(FTTH P2MP) 500 – 1.300 EUR

Troškovi uključuju i izgradnju kabelske kanalizacije. Raspon

troškova od gusto naseljenih područja do rijetko naseljenih područja.

FTTH P2P 600 – 1.500 EUR Troškovi uključuju i izgradnju kabelske kanalizacije. Raspon troškova od gusto naseljenih područja do rijetko naseljenih

područja.

Kabelski pristup

(DOCSIS, HFC) 400 – 600 EUR

Obuhvaća troškove uspostave HFC čvora, te izvedbu

svjetlovodne veze do HFC čvora, uključujući i izgradnju kabelske kanalizacije. Nisu obuhvaćeni troškovi izgradnje

kabelske mreže u završnom pristupnom segmentu (razvod do

krajnjih korisnika).

UMTS/HSPA

(3G) 200 – 1.000 EUR

Troškovi obuhvaćaju i izgradnju antenskih stupova. Raspon

troškova odnosi se na gustoću naseljenosti i radno frekvencijsko područje.

LTE

(4G) 200 – 1.200 EUR

Troškovi obuhvaćaju i izgradnju antenskog stupa. Raspon

troškova odnosi se na gustoću naseljenosti i radno

frekvencijsko područje.

WiMAX 300 – 1.200 EUR Troškovi obuhvaćaju i izgradnju antenskog stupa. Raspon troškova odnosi se na gustoću naseljenosti i radno

frekvencijsko područje.

Satelitski pristup 1.000 - 2.500 EUR2

Iznosi se odnose na maloprodajne potpore krajnjim

korisnicima na račun inicijalnih troškova instalacije i redovitih mjesečnih troškova u razdoblju do 5 godina, sa

svrhom da maloprodajni troškovi korisnika budu usporedivi s

istovrsnim troškovima u ostalim dijelovima Hrvatske.

1 Unutar raspona jediničnih troškova nisu prikazani troškovi za najrjeđe naseljena područja Hrvatske (naselja s manje

od 50 stanovnika).

2 Trošak nije izravno usporediv s jediničnim troškovima za ostale tehnologije, vidi napomenu uz satelitski pristup.

1.5.6 Ciljana razina podržanog širokopojasnog pristupa (značajni

iskorak)

Tablica 1-4 daje prikaz minimalnih brzina NGA širokopojasnog pristupa koje moraju biti

podržane na mrežama izgrađenim uz potpore u sklopu Okvirnog programa. Navedene


20 (255)

minimalne brzine predstavljaju zahtjev u pogledu ostvarenja značajnog iskoraka, koji mora biti

ispunjen na svim NGA mrežama koje će se graditi u sklopu Okvirnog programa

Tablica 1-4 Minimalne brzine na NGA mrežama izgrađenim unutar Okvirnog programa

Buduće potrebe korisnika JLS-ova Konzorcija zahtijevaju minimalne brzine u skladu sa

ciljevima Digitalne agende za Europu i analizi potreba opisanih u poglavlju 4.1 i 4.2.

Buduća širokopojasna mrežna infrastruktura u JLS-ovima Konzorcija mora osigurati značajni

iskorak u kvaliteti i kapacitetima brzina prijenosa na cijelom području Grada i za sve vrste

korisnika. Pasivna infrastruktura mora biti nadogradiva kako bi već u kratkoročnom razdoblju

od 5 godina nakon izgradnje ponuditelji usluga mogli svim krajnjim korisnicima omogućiti

kapacitete prijenosa od najmanje 100 Mbit/s, a za 50% korisnika 1 Gbit/s.

1.5.7 Otvorenost mreža i veleprodajni pristup

S obzirom da se širokopojasne mreže u projektima iz Okvirnog programa grade uz državne

potpore, kojima se daje prednost jednom operatoru na tržištu, tj. izravnom korisniku potpora,

od izuzetne je važnosti osigurati ravnopravni veleprodajni pristup širokopojasnoj infrastrukturi

za sve ostale operatore koji su prisutni na tržištu i koji zatraže takav pristup. Osim očuvanja

tržišne kompetitivnosti operatora, time se osigurava i mogućnost izbora više davatelja usluga

za krajnje korisnike.

Usporedno s postojećim vrstama veleprodajnog pristupa koje su propisane od strane regulatora

na tržištu elektroničkih komunikacija, a koje u pravilu treba slijediti i unutar projekata iz

Okvirnog programa, prema čl. 78g, 78h i 80a smjernica za primjenu pravila državnih potpora

koje se odnose na brzi razvoj širokopojasnih mreža u projektima je poželjno implementirati i

širi skup veleprodajnih obveza, odnosno točaka pristupa mreži koja je građena uz poticaje.

Propisani veleprodajni uvjeti pristupa odnose se na svu novoizgrađenu infrastrukturu u sklopu

projekta, na postojeću infrastrukturu koja se koristi u projektu te na sve ostale dijelove mreže

Brzina prema korisniku (download) 40 Mbit/s

Brzina od korisnika (upload) 5 Mbit/s

Zahtjev u pogledu ostvarenja značajnog iskoraka s obzirom na

minimalne brzine prema korisniku (download) i od korisnika (upload)


21 (255)

koji su povezani s novoizgrađenom ili postojećom infrastrukturom u projektu, a koji su

funkcionalno nužni za pružanje zahtijevanih veleprodajnih usluga1.

Tablica 1-5 daje popis mogućih veleprodajnih proizvoda pristupa infrastrukturi, odnosno

dijelovima mreže, razvrstanih po pristupnim tehnologijama pri čemu ponuditelj definira okvir

njegove ponude u skladu sa poslovnim nacrtom.

Tablica 1-5 Mogući veleprodajni proizvodi (pristupne točke) po tehnologijama

Tehnologija (tržišni

nazivi)

Pristup

kabelskoj

kanalizaciji/

nadzemnoj

mreži

Pristup

neaktivnim

vlaknima

(dark fiber)

Pristup

izdvojenim

lokalnim

potpetljama

Pristup

izdvojenim

lokalnim

petljama

Bitstream

pristup

Pristup

antenskim

stupovima

ZIČ

NE

ADSL (DSL) • •

VDSL (FTTC) • • • • GPON (FTTH

P2MP) • • • • FTTH P2P • • • • Kabelski pristup

(DOCSIS, HFC) • • •

BE

ŽIČ

NE

UMTS/HSPA

(3G) • • LTE (4G)

• • WiMAX

• • Satelitski pristup

•

1 Npr. postojeći dijelovi agregacijske i jezgrene mreže operatora u investicijskom modelu A koji su potrebni za

pružanje bitstream usluga na višim hijerarhijskim razinama


22 (255)

2 OPIS PROJEKTA

2.1 Definiranje nositelja projekta (NP)

Radi alokacije primjerenih administrativnih, operativnih i stručnih kapaciteta, ulogu nositelja

projekta izgradnje infrastrukture širokopojasnog pristupa Konzorcija preuzima Grad Opatija.

Podaci o nositelju projekta (NP)

Tablica 2-1 Podaci o nositelju projekta (NP)

Naručitelj:

Grad Opatija

Adresa:

Maršala Tita 3, 51410 Opatija

OIB:

99455464348

Telefon:

+385 51 680 123

Fax:

+385 51 701 313

E-mail:

[email protected]

Web stranica:

http://www.opatija.hr/

Odgovorna osoba:

Ivo Dujmić, gradonačelnik

Potpis:

Pečat:

2.2 Prostorni obuhvat projekta

Prostorni obuhvat projekta definiran ovim planom obuhvaća sve jedinice lokalne samouprave

članice Konzorcija sa svim pripadajućim naseljima, kao što je prikazano na slici (Slika 2-1).


23 (255)

Slika 2-1 Prostorni obuhvat projekta


24 (255)

2.3 Ciljevi projekta

Projekt slijedi glavni cilj i posebne ciljeve Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u

Republici Hrvatskoj.

Glavni cilj je stvaranje preduvjeta za ubrzani razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa

Internetu i uslugama za koje su potrebne velike brzine pristupa, kao temelja koji će omogućiti

daljnji razvoj informacijskog društva i društva znanja, uz osiguranje dostupnosti usluga

širokopojasnog pristupa pod jednakim uvjetima na cijelom području RH.

Posebni ciljevi su osiguranje djelotvornog tržišnog natjecanja i osiguranje dostupnosti

širokopojasnog pristupa Internetu.

Tablica 2-2 prikazuje ciljane vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa, kako ga

definiraju DAE i Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj.

Tablica 2-2 Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa

Dokument

Pokazatelj / ciljna vrijednost

2020

DAE

Ostvarenje opće pokrivenosti širokopojasnim

pristupom minimalne brzine.

100 % (≥ 30 Mbit/s)

% kućanstava koja koriste širokopojasni

pristup minimalne brzine.

Barem 50 % (≥ 100 Mbit/s)

Dokument

Pokazatelj / ciljna vrijednost

2020

Strategija

širokopojasnog

pristupa

Udjel priključaka širokopojasnog pristupa

internetu putem nepokretne mreže velikih

brzina (30 Mbit/s) u ukupnom broju

nepokretnih širokopojasnih priključaka

80 % (≥ 30 Mbit/s)

Udjel kućanstava koja koriste ultrabrzi

nepokretni širokopojasni pristup (100 Mbit/s)

50 % (≥ 100 Mbit/s)


25 (255)

Tablica 2-3 prikazuje mjerljive ciljeve projekta, definirane na temelju glavnog cilja projekta,

koji su usklađeni sa strateškim dokumentima i to po kategorijama korisnika.

Tablica 2-3 Mjerljivi ciljevi projekta na području Konzorcija do kraja 2023 godine

Cilj

Potrebna

pristupna

brzina

Domaćinstva

Manji i srednji

poslovni

subjekti

Javne ustanove

i veći poslovni

subjekti

Ostvarenje opće

pokrivenosti/dostupnosti

širokopojasnim pristupom

minimalne brzine

≥ 40 Mbit/s

(brzina prema

korisniku)

≥ 5 Mbit/s

(brzina od

korisnika)

100% 100% 100%

% korisnika s mogućnošću

ugovaranja širokopojasnog

pristupa minimalne brzine

≥ 100 Mbit/s 70% 100% 100%

Ciljevi definirani u tablici (Tablica 2-3) su u potpunosti usklađeni sa ciljevima definiranim u

DAE i Strategiji širokopojasnog pristupa Republike Hrvatske.

3 DETALJNA ANALIZA DEMOGRAFSKIH,

SOCIJALNIH I GOSPODARSKIH KORISTI

U okviru ovog poglavlja dana je detaljna analiza demografskih, socijalnih i gospodarskih koristi

koje projekt donosi za svaku pojedinu JLS članicu Konzorcija.

3.1 Socio-ekonomska analiza Grada Opatije [10]

U današnjim uvjetima razvijena širokopojasna mrežna infrastruktura ne doprinosi isključivo

stvaranju kvalitetnijeg društvenog i poslovnog okruženja u lokalnim jedinicama, nego

predstavlja i temeljni preduvjet za uspješnije aktiviranje l lokalnih potencijala u funkciji

razvoja. U tom pogledu, primjereno je razvojne mogućnosti korištenja širokopojasne mreže

prvotno sagledati s aspekta prirodnih, demografskih i ekonomskih obilježja danog područja.

Primjenjujući takav pristup, u okviru prvog dijela analize izneseni su osnovni podaci o

geografskom i prometnom položaju Grada Opatije te njegovih prirodnih i proizvedenih

(antropogenih) resursa, a posebna pozornost posvećena je analizi gospodarskih i demografskih


26 (255)

prilika na području Grada. U drugom dijelu prikazani su i analizirani stavovi i preferencije

mogućih korisnika širokopojasnih usluga, temeljem provedene terenske ankete.

3.1.1 Opći podaci

Područje Grada Opatije sačinjava uže obalno područje i zaleđe. U obalno područje svrstana su

administrativna i statistička naselja koja su povezana s morskom obalom, a to su Opatija, Ika i

Ičići. Naselja Dobreć, Oprič, Pobri, Poljane, Veprinac, Mala Učka i Vela Učka područje su

zaleđa obale. Grad Opatija graniči s Gradom Rijeka te Općinama Matulji, Lanišće, Lupoglav,

Lovran i Mošćenička Draga. Položaj i makrolokacija Grada Opatije prikazani su na slikama u

nastavku (Slika 3-1 i Slika 3-2).

Slika 3-1 Položaj Opatije u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU)

Područje Grada Opatije obuhvaća površinu od 80,92 km² od čega na kopnenu površinu otpada

67,20 km² a na morski akvatorij 13,72 km². Na obalno područje koje obuhvaća prostore Opatije,

Ičića i Ike otpada oko 6,4 km² a na ostalo područje oko 61 km² prostora.


27 (255)

Slika 3-2 Makrolokacija Grada Opatije (Izvor: DGU)

3.1.2 Stanovništvo

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine Grad Opatija ima 11.659 stanovnika te prosječnu

gustoću naseljenosti od 173,49 stanovnika na km² koja znatno nadilazi prosjek Primorsko-

goranske županije (85,1 stanovnika/km²) i Republike Hrvatske (78,4 stanovnika/km²). Uz

relativno veliku gustoću naseljenosti, prostor Grada Opatije karakterizira izrazita

neravnomjernost rasporeda stanovništva, pri čemu je većina stanovništva koncentrirana u

naselju Opatija (57,10%), koje obuhvaća svega 5,20% površine Grada. U razvojnome smislu

takvo stanje predstavlja ograničenje, te bi se ulaganjem u širokopojasnu infrastrukturu mogla

postići učinkovitija valorizacija prostora što bi u perspektivi utjecalo na ravnomjerniji raspored

stanovništva.


28 (255)

U posljednjih 30 godina na području Grada prisutni su negativni generalni populacijski

trendovi, što je sukladno s populacijskim kretanjima na razini države, s tim da je Republika

Hrvatska u navedenom razdoblju imala nižu negativnu stopu promjene broja stanovnika. U

2011. godini na administrativnom području Grada Opatije zabilježeno je 14,36% manje

stanovnika nego 1981. godine, dok se istovremeno broj stanovnika Republike Hrvatske smanjio

za 6,8%.

Pregledom demografskih pokazatelja vidljivo je da je u posljednjem međupopisnom razdoblju

na području Grada Opatije prisutan pad broja stanovnika. Navedena kretanja prate populacijsku

dinamiku Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske (Tablica 3-1). U razdoblju

između posljednja dva popisa stanovništva ukupan broj stanovnika na području Grada Opatije

smanjen je za 8,85%. Međutim, bitno je naglasiti da je to određenim dijelom i posljedica

promjene teritorijalnih granica Grada Opatije čime se smanjio prostorni obuhvat Grada, a

sukladno tome i obuhvat stanovništva prilikom provođenja Popisa stanovništva 2011. godine.

Tablica 3-1 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Gradu Opatiji 2001. i 2011.

godine (Izvor: izračun autora prema Popisu

stanovništva 2001. i 2011.).

Administrativna

jedinica

Broj stanovnika Broj kućanstava

2001. 2011. Indeks

2011/2001 2001. 2011.

Indeks

2011/2001

Grad Opatija 12.791 11.659 91,15 4.661 4.732 101,5

RH 4.437.460 4.284.889 96,6 1.477.377 1.519.038 102,8

PGŽ 305.505 296.195 97,0 111.085 117.009 105,3

Iz dobne strukture stanovništva vidljivo je da Grad Opatija ima znatno manji udio mladog i

primarnog te veći udio starijeg kontingenta stanovništva u odnosu na Primorsko-goransku

županiju (Tablica 3-2).

Tablica 3-2 Dobna struktura stanovništva Grada Opatija i Primorsko-goranske

županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva

2011.)

Dobni

razredi

Grad Opatija PGŽ

Broj Broj Broj Udio (%)

0-4 424 3,64 12.518 4,23

5-9 390 3,35 11.761 3,97

10-14 437 3,75 12.688 4,28


29 (255)

Dobni

razredi

Grad Opatija PGŽ


15-19 455 3,90 13.792 4,66

20-24 612 5,25 16.780 5,67

25-29 720 6,18 20.121 6,79

30-34 800 6,86 21.370 7,21

35-39 751 6,44 19.565 6,61

40-44 729 6,25 19.268 6,51

45-49 722 6,19 21.121 7,13

50-54 873 7,49 23.607 7,97

55-59 1.020 8,75 24.773 8,36

60-64 1.070 9,18 22.827 7,71

65-69 705 6,05 14.283 4,82

70-74 721 6,18 15.879 5,36

75-79 549 4,71 13.081 4,42

80-84 410 3,52 7.905 2,67

85-89 207 1,78 3.811 1,29

90-94 49 0,42 825 0,28

95 i više 15 0,13 220 0,07

Ukupno 5.952 100 296.195 100

U Opatiji je udio dobne skupine od 45 godina na više u ukupnom stanovništvu za 4,31 postotnih

bodova veći nego u Županiji. Također, na području Grada sve je izraženiji i proces starenja

stanovništva. U odnosu na 2001. godinu smanjuje se udio najmlađih dobnih skupina (0-14

godina), uz istodobno značajno povećanje udjela dobnih skupina stanovništva od 55 do 59

godina te od 60 do 64 godine.2 Tome u prilog govore i standardni demografski pokazatelji

starenja stanovništva (Tablica 3-3).

2 U 2011. godini odnosu na 2001. godinu utvrđene su sljedeće promjene starosne strukture stanovništva Grada

Opatije: smanjenje udjela dobne skupine 0-14 godina za 1,36 postotnih bodova, povećanje udjela dobne skupine

55-59 godina za 2,59 postotnih bodova i povećanje udjela dobne skupine od 60 do 64 godina za 2,19 postotnih

bodova (Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2001. i 2011.).


30 (255)

Tablica 3-3 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području

Grada Opatije, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011.

godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i

statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a)

Pokazatelj Grad Opatija PGŽ RH

Koeficijent starosti3 32,0 % 26,6 % 24,1 %

Indeks starenja4 218,4 % 155,3 % 115,0 %

Prosječna starost stanovništva 46,5 g. 43,9 g. 41,7 g.

Iz tablice je vidljivo kako vrijednosti odabranih pokazatelja opisuju negativan trend u odnosu

na kretanja nacionalnih i županijskih prosječnih vrijednosti. Ovakve negativne populacijske

tendencije u dugom roku mogu postati usko grlo u smislu društvenog i gospodarskog napretka

Grada Opatije, stoga svi dionici lokalnog razvoja moraju utjecati na stvaranje pretpostavki za

povećanje kvalitete života u funkciji revitalizacije lokalne demografske slike. Ulaganje u

širokopojasnu infrastrukturu omogućuje korištenje širokopojasnog Interneta i

(prekograničnih) digitalnih usluga, koje predstavljaju digitalnu infrastrukturu

budućnosti. Mreža širokog pojasa može generirati značajne pozitivne eksternalije na

sustavnoj razini jer utječe na smanjenje fiskalnog tereta u javnom sektoru i transakcijskih

troškova za građane. Temeljni doprinos takvog ulaganja povećanju kvalitete života

opatijskog stanovništva očitovalo bi se kroz primjenu naprednih usluga u domeni e-

uprave, e-zdravstva i e-trgovine, pozitivne ekološke učinke (smanjenjem emisija kroz rad

na daljinu i optimiziranjem potrošnje energije putem pametnih mreža) ali i kroz izravni

i neizravni utjecaj na rast zaposlenosti. U tom smislu, širokopojasna infrastruktura nužan

je preduvjet ostvarivanja konkurentnog, uključivog i održivog okruženja koje može

potaknuti zadržavanje mlađih dobnih skupina kao i dodatno doseljavanje mladog i

visokokvalificiranog stanovništva.

Iz analize proizlazi da Grad Opatija ima znatno povoljniju obrazovnu strukturu stanovništva u

odnosu na Županiju i Republiku Hrvatsku (Tablica 3-4). Najveći udio stanovništva, kako na

razini Grada tako i na razini Županije, ima neki oblik sekundarnog obrazovanja (srednja škola),

3 Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je

pokazatelj razine starenja, a kad prijeđe vrijednost 12%, smatra se da je stanovništvo određenog područja zašlo u

proces starenja. 4 Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj osoba starih 0 – 19 godina.

Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja.


31 (255)

s tim da Grad Opatija ima za 0,36 postotnih bodova manji udio stanovništva sa završenom

srednjom školom što je posljedica značajnije prisutnosti fakultetski obrazovanog stanovništva

u referentnoj populaciji – 26,74% stanovnika Grada Opatije starijih od 15 godina imao je neki

oblik tercijarnog obrazovanja u 2011. godini dok je u Primorsko-goranskoj županiji taj

obrazovni kontingent bio zastupljen udjelom od 20,07%.

Potrebno je naglasiti i neprekinutu pozitivnu dinamiku (istovjetnu kretanjima u Županiji i

Republici Hrvatskoj) u promjeni obrazovne strukture Grada Opatije u posljednjem

međupopisnom razdoblju, s tim da se udjel nižeobrazovanih u referentnoj opatijskoj populaciji

smanjivao znatno većim intenzitetom. U 2011. je godini u odnosu na 2001. na području Grada

ostvareno povećanje visokoobrazovanih od 21,21% u ukupnoj populaciji starijoj od 15 godina.5

Posebno se ističe povećanje broja osoba sa završenim sveučilišnim studijem od 20,05% i onih

s doktoratom znanosti od 34%, što je iznimno pozitivno s aspekta potencijala za prihvat i

primjenu naprednih širokopojasnih usluga u sektorima stanovništva i poduzetništva.6

6 Izračun autora na temelju podataka iz Popisa stanovništva 2001. i Popisa stanovništva 2011. 7 Ibidem.


32 (255)

Tablica 3-4 Obrazovna struktura stanovništva Grada Opatije i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.)

Grad/

županija Ukupno

Bez

škole

1-3

razreda

osnovne

škole

4-7 razreda

osnovne

škole

Osnovna

škola

Srednja

škola

Visoko obrazovanje

Nepoznato

Svega Stručni

studij

Sveučilišni

studij

Doktorat

znanosti

Opatija 10.408 37 23 317 1.118 5.972 2.783 854 1.862 67 158

PGŽ 259.228 1.732 1.108 10.815 43.267 149.668 52.036 19.059 32.000 977 602

% PGŽ-a 4,01% 2,14% 2,08% 2,93% 2,58% 3,99% 5,35% 4,48% 5,82% 6,86% 26,25%


33 (255)

Premda se depopulacija i izrazito nepovoljna starosna struktura ističu kao glavni nedostaci

demografskog stanja Grada Opatije, iz obrazovne strukture stanovništva razvidno je da Opatija

trenutno raspolaže sa značajnim udjelom visokoobrazovane radne snage. Prema popisu iz 2011.

godine 26,74% stanovništva ima završen sveučilišni studij ili doktorat znanosti što je za 6,67

postotnih bodova više od prosjeka Županije i 10,35 postotnih bodova više u odnosu na prosjek

Republike Hrvatske.

Imajući u vidu da se danas stvaranje povoljnih uvjeta za intenzivnije korištenje informacijskih

i komunikacijskih tehnologija javlja kao glavni činitelj boljeg iskorištenja visokoobrazovanih

ljudskih potencijala u svrhu ukupnog lokalnog razvoja, dostupnost napredne širokopojasne

infrastrukture nameće se kao bitna pretpostavka budućeg društvenog i gospodarskog napretka

Grada Opatije.

3.1.3 Analiza gospodarskih kretanja Grada Opatije

Ocjena stanja lokalnog gospodarstva provedena je analizom financijskih rezultata aktivnih

poslovnih subjekata (obveznika poreza na dobit) sa sjedištem na području Grada Opatije.

Agregirani sektorski podaci i financijski pokazatelji poduzetnika utvrđeni su na osnovi

službenih statistika Financijske agencije (dalje u tekstu: FINA) i strukturirani su po

gospodarskim djelatnostima, prema važećoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti7 (NKD 2007.).

7 Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti (NKD 2007.) obuhvaćene su sljedeće djelatnosti: A – Poljoprivreda,

šumarstvo i ribarstvo; B – Rudarstvo i vađenje; C – Prerađivačka industrija; D – Opskrba električnom energijom,

plinom, parom i klimatizacija; E – Opskrba vodom; Uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te

djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G – Trgovina na veliko i na malo; Popravak motornih vozila i

motocikala; H – Prijevoz i skladištenje; I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J –

Informacije i komunikacije; K – Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L – Poslovanje nekretninama; M

– Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O – Javna uprava

i obrana; Obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q – Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R

– Umjetnost, zabava i rekreacija; S – Ostale uslužne djelatnosti; T – Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca;

Djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe; U – Djelatnosti

izvanteritorijalnih organizacija i tijela.


34 (255)

Tablica 3-5 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Grada Opatije u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora

na temelju podataka FINA-e)

Djelatnost Ukupni prihodi Ukupni rashodi

NKD 2007 2011. % 2013. % Indeks

2013./2011. 2011. % 2013. %

Indeks

2013./2011.

A. 43.024.315 2,45 32.288.305 1,90 75,05 40.037.015 2,32 30.883.201 1,88 77,14

B. 76 0,00 2.252 0,00

C. 50.904.783 2,89 43.732.922 2,57 85,91 47.687.763 2,77 42.355.312 2,58 88,82

D. 390.899 0,02 422.947 0,02 108,20 1.178.272 0,07 475.157 0,03 40,33

E. 74.805.178 4,25 71.213.020 4,18 95,20 74.399.909 4,32 70.579.161 4,30 94,86

F. 57.494.692 3,27 59.949.275 3,52 104,27 62.290.306 3,62 62.322.431 3,79 100,05

G. 395.985.361 22,51 254.192.091 14,93 64,19 397.327.762 23,07 255.837.123 15,58 64,39

H. 42.395.384 2,41 44.640.775 2,62 105,30 36.381.475 2,11 33.874.761 2,06 93,11

I. 519.028.983 29,50 634.132.058 37,25 122,18 530.063.036 30,78 606.397.459 36,92 114,40

J. 8.261.210 0,47 14.847.152 0,87 179,72 8.334.552 0,48 12.368.654 0,75 148,40

K. 3.567.171 0,20 2.748.515 0,16 77,05 1.398.150 0,08 1.422.930 0,09 101,77

L. 6.697.833 0,38 9.591.676 0,56 143,21 9.640.576 0,56 12.310.681 0,75 127,70

M. 104.897.957 5,96 94.834.103 5,57 90,41 93.215.347 5,41 93.554.158 5,70 100,36

N. 187.270.103 10,64 188.109.592 11,05 100,45 175.469.978 10,19 177.456.285 10,80 101,13

O.

P. 303.875 0,02 771.936 0,05 254,03 290.920 0,02 766.073 0,05 263,33

Q. 25.075.451 1,43 33.396.915 1,96 133,19 21.695.704 1,26 28.955.060 1,76 133,46

R. 233.287.390 13,26 211.244.905 12,41 90,55 215.667.015 12,52 205.508.502 12,51 95,29

S. 5.862.708 0,33 6.156.358 0,36 105,01 7.189.085 0,42 7.312.184 0,45 101,71

n/a8 54.376 0,00 54.241 0,00

Ukupno: 1.759.253.369 100,00 1.702.326.921 100,00 96,76 1.722.269.117 100,00 1.642.433.373 100,00 95,36

8 Oznaka obuhvaća poslovne subjekte nepoznatog područja djelatnosti.


35 (255)

Prema podacima FINA-e (Tablica 3-5), 624 aktivnih poduzetnika Grada Opatije ostvarilo je u

2013. godini agregirane prihode od 1,70 milijardi kuna, što predstavlja smanjenje od 3,24% (ili

56,93 milijuna kuna) u odnosu na 2011. godinu. U promatranom razdoblju značajan pad u

prihodima poslovanja zabilježen je prvenstveno u djelatnostima G – Trgovina na veliko i malo;

popravak motornih vozila i motocikala, s kontrakcijom od 148,8 milijuna kuna u odnosu na

2011. godinu i negativnom dinamikom po prosječnoj godišnjoj stopi od 19,88%, što je

rezultiralo smanjenjem udjela navedene djelatnosti u ukupnim prihodima poslovnog sektora od

7,58 postotnih bodova (prvenstveno u korist relativno najzastupljenije djelatnosti, I –

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, koja je u 2013. godini povećala

svoj udjel u ukupno generiranim poslovnim prihodima lokalnog gospodarstva za 26,26% u

odnosu na 2011. godinu), R – Umjetnost, zabava i rekreacija (s prihodima koji su u 2013. godini

bili manji za 9,45% ili 22 milijuna kuna u odnosu na 2011. godinu i ostvarenim prosječnim

godišnjim padom prihoda od 4,84%) te A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo čiji su ukupno

ostvareni prihodi u razdoblju 2011.-2013. padali po prosječnoj stopi od 13,37% godišnje te su

u 2013. godini bili manji za 24,95% ili 10,74 milijuna kuna u odnosu na rezultat iz 2011. godine.

Navedene djelatnosti, uz najzastupljeniju I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane (koja je u 2013. godini u odnosu na 2011. zabilježila rast prihoda poslovanja

od 22,18%, u iznosu od 115,1 milijuna kuna po prosječnoj godišnjoj stopi od 10,53%),

dominiraju u strukturi ukupno ostvarenih prihoda u 2013. godini (zajedničkim udjelom od

66,49%), stoga iste predstavljaju okosnicu poduzetništva Grada Opatije. Također, značajni

generatori poduzetničkih aktivnosti bile su djelatnosti N – Administrativne i pomoćne uslužne

djelatnosti (s udjelom u ukupnim prihodima od 11,05%) i M – Stručne, znanstvene i tehničke

djelatnosti koja je 2013. godine imala udio od 5,57% u ukupno ostvarenim prihodima lokalnog

gospodarstva.

Dinamika pada ukupnih prihoda poslovanja trgovačkih društava sa sjedištem na području Grada

Opatije u razdoblju 2011.-2013. ukazuje da su se recesijska kretanja u nacionalnom

gospodarstvu odrazila i na poduzetnički sektor Opatije. Negativna konjunktura inicirala je

promjenu strukture lokalnog gospodarstva. Smanjenje realne potrošnje lokalnog stanovništva

uzrokovalo je pad agregatne potražnje koji je prvenstveno utjecao na poslovanje djelatnosti G

– Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala, što je rezultiralo

smanjenjem njezinog udjela u ukupno ostvarenim prihodima poduzetnika u 2013. godini za


36 (255)

značajnih 33,66% i rastom postojećeg gubitka prije oporezivanja na razini djelatnosti od

22,54% u odnosu na 2011. godinu. Time je djelatnost I - Djelatnosti pružanja smještaja te

pripreme i usluživanja hrane dodatno učvrstila svoj ekonomski primat u razdoblju 2011.-2013.

povećanjem udjela u ukupnim poslovnim prihodima lokalnog gospodarstva od 7,75 postotnih

bodova, što je praćeno pozitivnim trendom kretanja financijskog rezultata – dobiti prije

oporezivanja (od gubitka u iznosu od 11,03 milijuna kuna u 2011. godini u djelatnosti je u 2013.

godini ostvarena dobit od 27,7 milijuna kuna)9.

U 2013. godini, u odnosu na 2011. godinu, evidentiran je ujedno i pad ukupnih rashoda

poduzetnika sa sjedištem na području Grada Opatije po stopi od 4,64% (ili 79,84 milijuna

kuna). U padu ukupnih rashoda najviše su sudjelovale djelatnosti G – Trgovina na veliko i malo;

popravak motornih vozila i motocikala (s padom rashoda u 2013. godini od 35,61% ili 141,5

milijuna kuna u odnosu na 2011. godinu, što predstavlja smanjenje udjela u ukupno ostvarenim

rashodima poslovnog sektora od 7,49 postotnih bodova), R – Umjetnost, zabava i rekreacija (s

padom od 4,71% ili 10,2 milijuna kuna) te A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (utvrđenim

smanjenjem rashoda u razdoblju usporedbe od 9,2 milijuna kuna, po prosječnoj godišnjoj stopi

od 12,17%), koje su 2013. godine u strukturi ukupnih rashoda poslovanja poduzetnika bilježile

zajednički udio od 29,97%. Djelatnost I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane zabilježila je u razdoblju promatranja najveći pojedinačni rast rashoda u

apsolutnom smislu (u iznosu od 76,33 milijuna kuna), što odgovara prosječnoj stopi rasta od

6,96% godišnje. S obzirom da su u analiziranom razdoblju prihodi padali nižom prosječnom

stopom u odnosu na rashode, kao evidentna posljedica sektorske dinamike i aktivnosti

restrukturiranja poslovanja u lokalnoj ekonomiji (što je dodatno potkrijepljeno trendovima u

poslovnoj demografiji i dinamici zaposlenosti),10 ostvareni su pozitivni pomaci prema

održivosti poslovanja. U razdoblju 2011.-2013. zabilježeno je povećanje omjera ostvarenih

poslovnih prihoda u odnosu na rashode što je rezultiralo rastom ekonomičnosti poslovanja i

posljedično konsolidiranog financijskog rezultata (neto dobitka prije oporezivanja) u iznosu od

59,9 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 61,94% u odnosu na 2011. godinu.

9 Kao glavna djelatnost Grada Opatije ističe se djelatnost I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane u sklopu koje je u 2013. godini generirano 37,25% ukupnih prihoda lokalnog poduzetničkog

sektora. 10 Kao posljedica konsolidacije u poslovanju lokalnog poslovnog sektora, zabilježen je ujedno i pozitivni trend

rasta prosječne isplaćene neto plaće djelatnicima: 2013. je prosječna neto plaća iznosila 5.014,47 kuna dok je 2008.

godine iznosila 4.533,85 kuna, što predstavlja rast od 10,6% u tom razdoblju.


37 (255)

Ovakvi financijski rezultati ukazuju na konsolidaciju poslovanja u tijeku u poduzetničkom

sektoru Grada Opatije, a na to upućuje i smanjenje broja zaposlenih u 2013. godini (-5,61%) u

odnosu na 2011., praćeno neznatnim smanjenjem broja poslovnih subjekata (-0,16%) (Tablica

3-6). U 2013. godini najveći udio u zaposlenosti u lokalnoj ekonomiji imale su djelatnosti I –

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (44,30%), R – Umjetnost,

zabava i rekreacija (11,49%) i G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i

motocikala (11,15%) koje bilježe pad broja zaposlenih u odnosu na 2011. godinu.11 Potrebno

je istaknuti i to da je do najvećeg pada u zaposlenosti u odnosu na 2011. godinu došlo u

djelatnosti A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (76,60%) a do najvećeg rasta u djelatnosti

P – Obrazovanje, s povećanjem od 133,33%.

11 U 2013. godini se broj zaposlenih u djelatnosti R – Umjetnost, zabava i rekreacija smanjio za 25,23% u odnosu

na 2011. godinu, G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala bilježila je smanjenje od

20,72% dok je u djelatnosti I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane bilo 0,45% manje

zaposlenih.


38 (255)

Tablica 3-6 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Grada Opatije u 2011. i 2014. godini prema

NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e

Djelatnost Broj gospodarskih subjekata Broj zaposlenih

NKD 2007 2011. % 2013. % Indeks

2013./2011. 2011. % 2013. %

Indeks

2013./2011.

A. 7 1,12 9 1,44 128,57 47 1,26 11 0,31 23,40

B. 1 0,16

C. 33 5,28 37 5,93 112,12 104 2,78 133 3,76 127,88

D. 2 0,32 2 0,32 100,00 5 0,13 2 0,06 40,00

E. 3 0,48 2 0,32 66,67 237 6,33 229 6,48 96,62

F. 97 15,52 94 15,06 96,91 122 3,26 133 3,76 109,02

G. 147 23,52 138 22,12 93,88 497 13,28 394 11,15 79,28

H. 24 3,84 23 3,69 95,83 111 2,97 114 3,23 102,70

I. 66 10,56 67 10,74 101,52 1572 42,00 1.565 44,30 99,55

J. 19 3,04 19 3,04 100,00 22 0,59 25 0,71 113,64

K. 6 0,96 8 1,28 133,33 7 0,19 9 0,25 128,57

L. 51 8,16 63 10,10 123,53 14 0,37 24 0,68 171,43

M. 85 13,60 87 13,94 102,35 195 5,21 210 5,94 107,69

N. 39 6,24 37 5,93 94,87 163 4,35 164 4,64 100,61

O.

P. 3 0,48 1 0,16 33,33 3 0,08 7 0,20 233,33

Q. 7 1,12 8 1,28 114,29 57 1,52 64 1,81 112,28

R. 13 2,08 10 1,60 76,92 543 14,51 406 11,49 74,77

S. 22 3,52 18 2,88 81,82 44 1,18 43 1,22 97,73

n/a 1 0,16

Ukupno: 625 100,00 624 100,00 99,84 3.743 100,00 3.533 100,00 94,39


39 (255)

Najznačajnija gospodarska djelatnost Grada Opatije je djelatnost pružanja smještaja te pripreme

i usluživanja hrane, odnosno turizam, koji predstavlja bitnu komponentu daljnjeg razvoja

Grada. Stoga je bitno naglasiti da uvođenje širokopojasne mreže osigurava brojne prednosti za

daljnji održivi razvoj turizma (povećanje mogućnosti i brzine pristupa informacijama i

podacima sa bilo koje lokacije za turiste, mogućnosti video konferencija i poziva turista,

korištenje aplikacija u oblaku za rezervacije, dobivanje povratnih informacija o zadovoljstvu

turista i dr.), čime bi Grad Opatija dodatno ojačao vodeću poziciju u broju dolazaka i noćenja

turista u PGŽ12. Također, s obzirom na višu razinu diverzificiranosti gospodarske strukture

Grada Opatije, u kojoj su, unatoč trenutnoj dominaciji osnovne djelatnosti tercijarnog sektora

(usluživanje smještaja, hrane, pića i trgovina), prisutne i djelatnosti M - Stručne, znanstvene i

tehničke djelatnosti, J – Informacije i komunikacije ali i druge znanjem intenzivne djelatnosti

(K, L, P, Q i R), napredna širokopojasna infrastruktura zasigurno može biti inicijator rasta i

dodatne diferencijacije lokalne ekonomije te pozitivno utjecati na povećanje njihovog udjela u

dobiti i zaposlenosti lokalnog poslovnog sektora. Naime, dosadašnja europska praksa pokazala

je da širokopojasni pristup Internetu doprinosi ne samo povećanju konkurentnosti i

produktivnosti postojećih poduzeća već i razvoju novih, inovativnih gospodarskih subjekata

koji stvaraju veliku dodanu vrijednost, posebice u okviru gore navedenih djelatnosti, što je

posebno bitno za mogućnost ostvarivanja općih razvojnih ciljeva Grada Opatije.13

3.1.4 Postojeći privatni i poslovni kapaciteti korištenja usluga

širokopojasne mreže

Procjena postojećeg komercijalnog potencijala korištenja usluga širokopojasne mreže

predstavlja važan aspekt dimenzioniranja širokopojasne mreže na određenom području. Stoga

je u svrhu predviđanja rane faze komercijalizacije širokopojasne mreže na području Grada

Opatije nužno utvrditi postojeće privatne i poslovne kapacitete korištenja širokopojasnih

tehnologija, koji su opisani u ovom dijelu studije.

12Izvor: Državni zavod za statistiku 13Više o tome: Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European

Parliament and of the Council on a series of guidelines for trans-European telecommunications networks, European

Commission, COM(2011) 657, SEC(2011) 1230

[dostupno na: http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&t=PDF&f=ST+16006+2011+ADD+2]


40 (255)

Procjena broja postojećih privatnih korisnika temelji se na broju stanovnika i broju kućanstava,

dok je za procjenu broja postojećih poslovnih korisnika uzet u obzir broj poslovnih jedinica,

odnosno broj registriranih obrtnika i poduzetnika sa sjedištem u Gradu Opatiji. Međutim, osim

procijenjenog broja korisnika, za utvrđivanje trenutne razine potražnje na tržištu širokopojasnih

usluga, potrebno je u analizu uključiti i kupovnu moć korisnika, koja predstavlja osnovnu

determinantu razvoja tržišta. Stoga je u analizu postojećih kapaciteta korištenja širokopojasnih

usluga uključen i prosječan dohodak opatijskog stanovništva.

Tablica 3-7 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta i broj

stambenih jedinica u naseljima Grada Opatija, 2011.godina (Izvor: Popis

stanovništva 2011.)

Naziv

naselja

Broj

kućanstava

Broj

članova

kućanstva

Prosječan

broj članova

kućanstva

Broj

kućanstava

koja koriste

Internet

Broj

stambenih

jedinica

Broj

nastanjenih

stambenih

jedinica

Dobreć 141 378 2,68 78 208 141

Ičići 369 866 2,35 217 711 367

Ika 145 377 2,60 85 237 145

Mala Učka 1 1 1,00 - 5 1

Opatija 2.817 6.493 2,30 1.500 4.010 2.793

Oprič 265 711 2,68 172 367 265

Pobri 420 1.114 2,65 247 568 415

Poljane 202 534 2,64 103 310 202

Vela Učka 13 40 3,08 1 39 13

Veprinac 359 981 2,73 196 490 352

UKUPNO 4.732 11.495 2,43 2.599 6.945 4.694


41 (255)

Slika 3-3 Distribucija stanovništva i stambenih jedinica po naseljima (Izvor: obrada

autora prema Popisu stanovništva 2011.)

Struktura ukupnog broja kućanstava na području Grada Opatije (Tablica 3-7) ukazuje na

značajan udio kućanstava koja posjeduju računalo ili koriste Internet. Udio tih kućanstava u

ukupnom broju evidentiranih kućanstava na području Grada u 2011. godini iznosio je 59,70%,

dok je udio kućanstava koja koriste Internet u istoj godini bio 54,92%.14 Na županijskoj razini,

prosjek vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja posjeduju računalo za sve jedinice lokalne

samouprave iznosio je 53,12%, dok je prosjek vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja

koriste Internet za sve lokalne samouprave u Županiji iznosio 49,45%.15 Navedeni podaci

14 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011. 15 Ibidem


42 (255)

ukazuju na višu razinu korištenja Interneta i modernih ICT tehnologija u opatijskim

kućanstvima u odnosu na Primorsko-goransku županiju, što predstavlja značajan potencijal

razvoja tržišta širokopojasnog pristupa Internetu. Podatak o relativno visokom udjelu

kućanstava koja posjeduju računalo i koriste Internet također ukazuje na visok stupanj

preferencije lokalnog stanovništva prema računalnim i informacijskim tehnologijama, što

predstavlja značajan tržišni inicijator za komercijalizaciju širokopojasne mreže na području

Grada Opatije.

U kontekstu razmatranja potencijalne potražnje za širokopojasnim uslugama, potrebno je

istaknuti i da Grad Opatija trenutno raspolaže sa značajnim stambenim kapacitetom (32,42%

nenastanjenih stambenih jedinica) što implicira postojanje povoljnih prilika za relativno brzo

useljavanje nerezidenata u stambene prostore na području Grada, a posljedično tome i povoljne

izglede za porast broja korisnika širokopojasnog pristupa u bližoj budućnosti. Budući da je

Opatija poznata turistička destinacija, u koju dolaze turisti iz cijeloga svijeta16, naveden veliki

broj nenastanjenih stambenih jedinca rezultat je postojanja značajnog broja jedinica koje se

iznajmljuju turistima tijekom ljetnih mjeseci. Stoga navedeno upućuje na postojanje tzv.

sezonske potražnje za širokopojasnim uslugama, prilikom čega je nužno voditi računa o

nestalnom broju korisnika mreže te značajnom porastu broja korisnika tijekom ljetnih mjeseci.

Potencijalnu korisničku bazu širokopojasnih usluga, osim privatnih korisnika čine i poslovni

korisnici – obrtnici i poduzetnici na području Grada Opatije. Poslovni subjekti su dodatno

motivirani za upotrebu pogodnosti korištenja širokopojasnih usluga, budući korištenje

modernih ICT tehnologija u suvremenim uvjetima poslovanja predstavlja temelj njihova

razvoja i uspješnosti. U svrhu analize postojećih poslovnih korisnika širokopojasne mreže na

području Grada Opatije izrađene su Tablica 3-8 i Slika 3-4 koje prikazuju ukupan broj i

distribuciju poslovnih subjekata po naseljima Grada Opatije.

16 U 2013. g. Opatija je zabilježila 369.691 dolazaka turista, čime se nalazi na prvom mjestu Primorsko-goranske

županije (izvor: Državni zavod za statistiku)


43 (255)

Tablica 3-8 Ukupan broj poslovnih subjekata na području Grada Opatija (Izvor:

Obrtni registar Republike Hrvatske i Registar poslovnih subjekata Hrvatske

gospodarske komore, stanje: 09.05.2016. g.)

Naziv naselja Broj

obrtnika

Broj trgovačkih

društava

Ukupan broj

poslovnih

subjekata17

Dobreć 10 6 16

Ičići 221 221

Ika 20 22 42

Mala Učka

Opatija 186 953 1139

Oprič 12 11 23

Pobri 17 27 44

Poljane 4 14 18

Vela Učka 1 3 4

Veprinac 19 23 42

UKUPNO 269 1280 1549

17 Podatak se odnosi na broj aktivnih obrtnika i trgovačkih društava.


44 (255)

Slika 3-4 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Grada Opatije

(Izvor: obrada autora prema podacima Obrtnog registra Republike

Hrvatske i Registra poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore,

stanje: 09.05.2016. g.)

Tablica 3-8 ukazuje na postojanje relativno velikog broja poslovnih subjekata na području

Grada Opatije, od čega je 82,63% poduzetnika i 17,37% obrtnika. Od navedenih 1280

poduzetnika na području Grada Opatije, čak njih preko 80% spada u kategoriju malih i srednjih

poduzeća18, za koja postojanje razvijene širokopojasne infrastrukture omogućava ostvarenje

brojnih pogodnosti: povećanje konkurentnosti na globalnom tržištu, povećanje prodaje i

18 Izračun autora na temelju Registra poslovnih subjekata (stanje: 20.08.2014. g.), prema kojemu je čak 248

subjekata kategorizirano kao „neodređene“ veličine (19,37%).


45 (255)

promotivne učinkovitosti, učinkovitiji načini pružanja usluga klijentima, smanjenje troškova

komunikacije, što implicira smanjenje troškova poslovanja, a time i bolju financijsku održivost

subjekata. Iz navedenih razloga, realno je za očekivati da će poslovni korisnici među prvima

prepoznati poslovne benefite koje donosi praktična primjena širokopojasnog pristupa, što

predstavlja dodatni poticaj za uvođenje širokopojasne mreže na području Grada Opatije.

Iz slike (Slika 3-4) je razvidno da je na području Grada Opatije prisutna relativno velika

koncentracija poslovnih subjekata. To potvrđuje i prosječan broj aktivnih poslovnih subjekata

po stanovniku u Gradu (0,133) koji znatno premašuje nacionalni prosjek (0,034).19 S obzirom

da je koncentracija poslovnih jedinica jedna od bitnih pretpostavki generiranja potražnje za

širokopojasnim priključcima, može se zaključiti da u poslovnom sektoru Grada Opatije postoji

značajan korisnički potencijal za plasiranje širokopojasnih usluga.

Nakon utvrđivanja broja potencijalnih privatnih i poslovnih korisnika širokopojasne mreže na

području Grada Opatije, potrebno je utvrditi i raspoložive prihode stanovništva kako bi se

anticipirala platežno sposobna potražnja za širokopojasnim uslugama. Sukladno podacima

Porezne uprave, 2012. godine sve kategorije stanovništva Opatije (zaposleni, umirovljenici, te

obrtnici i slobodna zanimanja) nadilazile su županijske i nacionalne prosjeke, što ukazuje na

relativno visoku potrošačku snagu lokalnog stanovništva (Grafikon 3-1). Stoga se može

zaključiti da financijske mogućnosti ne bi trebale predstavljati ograničavajući čimbenik za

komercijalizaciju buduće širokopojasne mreže na prostoru Grada Opatije.

19 Izračun autora na temelju podataka preuzetih iz Obrtnog registra Republike Hrvatske i Registra poslovnih

subjekata (stanje: 23.08.2014. g)


46 (255)

Grafikon 3-1 Prosječna godišnja neto plaća u Gradu Opatija, PGŽ-u i RH za 2013.

godinu prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i

obrada autora prema podacima Porezne uprave)

3.1.5 Potrebe i preferencije korisnika usluga telekomunikacijskih i

kabelskih operatera

U svrhu pravilnog utvrđivanja komercijalnog potencijala tržišta širokopojasnih usluga na

području Grada Opatije, osim procjene broja postojećih korisnika opisane u prethodnom

poglavlju, potrebno je utvrditi i potrebe i preferencije postojećih korisnika usluga telekom i

kabelskih operatera. S ciljem utvrđivanja postojećih preferencija, te anticipacije budućih

potreba lokalnog stanovništva za korištenjem usluga modernih ICT tehnologija na području

Grada Opatije, provedeno je istraživanje u kojem je sudjelovalo 252 ispitanika, od čega je

67,3% fizičkih osoba, 29,8% pravnih osoba i 2,8% javnih institucija. 20

Rezultati ankete pokazali su izrazito visoku zastupljenost klasičnih usluga telefonije putem

fiksne telefonske linije na području Grada Opatije (gotovo 95% ispitanika), kao i relativno

visoku razinu korištenja pristupa internetu (nešto više od 76% ispitanika). Istovremeno, samo

32% ispitanika koristi moderne usluge televizije, što ukazuje na neiskorišteni potencijal razvoja

suvremenih ICT tehnologija na području Opatije (Grafikon 3-2).

20 Anketni uzorak je reprezentativan i pogodan za aproksimaciju zahtjeva i potreba na telekomunikacijskom tržištu

grada Opatije iz razloga što struktura ispitanika približno odgovara strukturi procijenjenog broja mogućih

korisnika koji je iznesen u prethodnoj tematskoj jedinci ove studije.

0,00 kn

10.000,00 kn

20.000,00 kn

30.000,00 kn

40.000,00 kn

50.000,00 kn

60.000,00 kn

ZAPOSLENICI UMIROVLJENICI OBRT I SLOBODNA

ZANIMANJAGrad Opati ja PGŽ RH


47 (255)

Grafikon 3-2 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga

Telekomunikacijsko tržište na području Grada Opatije obilježava relativno visok stupanj tržišne

koncentracije ponude telekomunikacijskih usluga. Većina ispitanih stanovnika Grada Opatije

(njih 76,70%) koristi usluge samo jednog operatera (T-com), unatoč prisutnosti 9 drugih

operatera na telekomunikacijskom tržištu (Grafikon 3-3). Navedeno je rezultat ograničenog

pristupa novih operatora raspoloživoj infrastrukturi zbog čega 84,1% anketiranih korisnika

smatra da novoizgrađene mreže moraju biti otvorenog tipa tj. da moraju omogućiti brz i

jednostavan odabir te promjenu pružatelja usluga.

94,6%

76,6%

32,0%

Telefonija (putem fiksnetelefonske linije)

Pristup internetu Televizija (IPTV ili kabelskaTV)


48 (255)

Grafikon 3-3 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera

U okviru razmatranja potreba i preferencija korisnika za izgradnjom širokopojasne

infrastrukture, važno je izvršiti analizu kvalitete postojeće telekomunikacijske infrastrukture na

području Grada Opatije. U svrhu analize kvalitete, od ispitanika je zatraženo da navedu

temeljne probleme u korištenju postojećih telekomunikacijskih usluga. Sljedeći problemi su

istaknuti kao krucijalni: 21

• spor pristup internetu (68,1%)22,

• značajan utjecaj vremenskih (ne)prilika na kvalitetu usluga (66,4%),

• slika na kabelskoj ili IPTV se „zamrzava“ (30,3%),

• neisporuka ugovorene brzine pristupa internetu (22,7%),

• loš ili nedostupan telefonski signal (16,8%),

• loša tehnička potpora tj. loš odziv na prijavu odnosno otklanjanje kvara (8,4%),

• isporučena oprema (modem, router) se kvari odnosno nije očekivane kvalitete (8,4%).

21 Izračun autora prema e-Županija projekt: Anketa za mapiranje područja Grada Opatije, 2014 22 Čak 51,7% ispitanika odgovorilo je da ostvaruje brzinu pristupa Internetu manju od 2Mbit/s, 43,2% njih

ostvaruje brzinu između 2Mbit/s i 30Mbit/s, njih 4,0% odgovorilo je da koristi brzinu pristupa Internetu između

30Mbit/s i 100Mbit/s, a samo 1,1% ispitanika ostvaruje brzinu pristupa Internetu između 100Mbit/s.

T-Com; 76,70%

Optima-telekom; 9,70%

Iskon; 6,30%VipNet/B.net;

6,30%Ostali; 1%


49 (255)

Sagledavanjem tri temeljna problema koja su većina ispitanika naveli kao ključna prilikom

korištenja telekomunikacijskih usluga (spor pristup internetu, značajan utjecaj vremenskih

neprilika na kvalitetu usluga i slika na kabelskoj/IPTV se „zamrzava“) može se zaključiti da

postojeća telekomunikacijska infrastruktura posjeduje brojna tehnološka ograničenja, te

nije adekvatna za pružanje očekivane razine kvalitete telekomunikacijskih usluga na

području Grada Opatije.

Anketa je također pokazala visoku razinu zainteresiranosti lokalnog stanovništva za

korištenjem usluga širokopojasnih mreža s brzinama većim od 100 Mbit/s (65%), pri čemu su

značajan interes izrazili za korištenjem naprednih širokopojasnih usluga prikazanih u tablici

(Tablica 3-9).

Tablica 3-9 Iskazane preferencije anketiranih korisnika za naprednim uslugama koje

omogućava širokopojasna infrastruktura (Izvor: e-Županija projekt: Anketa

za mapiranje područja Grada Opatije, 2014.)

VRSTA USLUGE ISPITANICI (%)

TV visoke rezolucije 50,00%

Internet televizija: prikaz sadržaja s video, glazbenih, news

servisa na TV 47,10%

Rad na daljinu (teleworking) 37,50%

Usluge za građane treće životne dobi i građane s posebnim

potrebama 34,60%

Zabava (on-line igre, lutrija i druge igre na sreću) 33,10%

Sigurnosne aplikacije (daljinski nadzor doma ili ulice,

nadzor škole ili vrtića i sl.) 31,60%

Napredne usluge e-Uprave (referendum, glasovanje, i sl.) 25,70%

Cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje u domu 22,10%

Videokonferencija s više sudionika u visokoj rezoluciji 18,40%

Mogućnost izravne komunikacije i sudjelovanja u radu

lokalne samouprave 16,90%

Telemedicina (dijagnostika na daljinu) 16,20%


50 (255)

Temeljem pregleda osnovnih činjenica iznesenih u ovom poglavlju, može se zaključiti da na

području Grada Opatije postoji iznadprosječan udio kućanstava koja imaju pristup Internetu

zbog čega ne iznenađuju i rezultati provedenog istraživanja, koji ukazuju da je čak 2/3 lokalnog

stanovništva zainteresirano za uvođenje širokopojasnih usluga. Utvrđena tehnološka

ograničenja postojeće telekomunikacijske infrastrukture onemogućava stanovništvu Grada

Opatije korištenje svih njezinih prednosti, što istovremeno predstavlja značajno ograničenje za

razvoj novih informacijskih proizvoda i usluga, ali i direktan poticaj za uvođenje širokopojasne

mreže, koja će velikim pristupnim brzinama i kapacitetima osigurati poboljšanje kvalitete

postojećih usluga te mogućnost razvoja lokalnog telekomunikacijskog tržišta.

3.2 Socio-ekonomska analiza Općine Lovran [11]

U današnjim okolnostima razvijena širokopojasna mreža ne samo da doprinosi stvaranju

kvalitetnijeg privatnog i poslovnog okruženja u lokalnim jedinicama, nego ona predstavlja i

osnovni preduvjet za bolje iskorištenje lokalnih razvojnih potencijala. U tom pogledu,

primjereno je da se mogućnosti korištenja širokopojasne mreže kao razvojnog resursa prvotno

sagledaju s aspekta prirodnih, demografskih i gospodarskih obilježja razmatranog područja.

Rukovodeći se takvim pristupom, u okviru ovog dijela studije izneseni su osnovni podaci o

geografskom i prometnom položaju Općine Lovran, (Slika 3-5), te njezinim prirodnim i

izgrađenim resursima, a posebna pozornost posvećena je analizi gospodarskih i demografskih

prilika na području Općine Lovran.

3.2.1 Opći podaci

Općina Lovran smještena je na rubnom, zapadnom dijelu priobalnog područja Primorsko-

goranske županije i kao što se vidi na slici (Slika 3-6), sastoji se od 5 administrativnih i

statističkih naselja: Lovran, Liganj, Lovranska Draga, Medveja i Tuliševica. Susjedna

područja čine joj na sjeveru Grad Opatija, a na jugu Općina Mošćenička Draga.


51 (255)

Slika 3-5 Položaj Lovrana u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU)

Općina Lovran zauzima površinu od 20,82 km² na kopnu, što čini oko 42% ukupne površine

Općine, dok površina akvatorija Općine iznosi 28,76 km². Udio površine Općine Lovran u

odnosu na Primorsko-goransku županiju jest 0,62% za kopneni dio i 0,58% za morski dio.

Duljina granice Općine iznosi 35,3 km, a duljina obalne linije iznosi ukupno 5,3 km, što čini

1,28% obale u Županije.23

23 Prostorni plan uređenja Općine Lovran, Urbanistički institut Hrvatske d.d., Zagreb, rujan 2007.


52 (255)

Slika 3-6 Makrolokacija Općine Lovran (Izvor: DGU)

3.2.2 Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Lovran ima 4.101 stanovnika te prosječnu

gustoću naseljenosti od 196,97 stanovnika na km² koja znatno nadilazi prosjek Primorsko-

goranske županije (85,1 stanovnika/km²) i Republike Hrvatske (78,4 stanovnika/km²). Uz

relativno veliku gustoću naseljenosti, na prostoru Općine Lovran postoji izrazita

neravnomjernost rasporeda stanovništva, pri čemu je većina stanovništva koncentrirana u

naselju Lovran (81,35%) na koje otpada svega 8,26% površine Općine.24

U posljednjih 30 godina na području Općine Lovran prisutni su negativni ukupni populacijski

trendovi, što je u skladu sa populacijskim kretanjima na razini države, s tim da Republika

Hrvatska u navedenom razdoblju ima relativno izraženiju negativnu stopu promjene broja

stanovnika. U 2011. godini na administrativnom području Općine Lovran zabilježeno je 3,1%

24 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva iz 2011. godine


53 (255)

manje stanovnika nego 1981. godine, dok je istovremeno broj stanovnika Republike Hrvatske

bio manji za 6,8%.

Demografski pokazatelji ukazuju da je u razdoblju između posljednja dva popisa stanovništva

na području Općine Lovran prisutan porast broja stanovnika, što je suprotno od populacijske

dinamike Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske (Tablica 3-10). U razdoblju

između posljednja dva popisa stanovništva ukupan broj stanovnika na području Općine Lovran

povećan je za 2,86 %. Međutim, bitno je naglasiti da je to najvećim dijelom posljedica promjene

teritorijalne granice Općine Lovran i pripajanja dijelova područja Grada Opatije, čime se

povećao prostorni obuhvat Općine, a sukladno tome i obuhvat stanovništva prilikom

provođenja popisa stanovništva 2011. godine.25

Tablica 3-10 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Općini Lovran 2001. i 2011.



Administrativna

jedinica


2001. 2011. Indeks

2011/2001 2001. 2011.

Indeks

2011/2001

Općina Lovran 3.987 4.101 102,86 1.463 1.670 114,15

RH 4.437.460 4.284.889 96,6 1.477.377 1.519.038 102,8

PGŽ 305.505 296.195 97,0 111.085 117.009 105,3

Unatoč izmjeni granice Općine Lovran, u demografskom smislu pozitivna je relativno veća

stopa rasta broja kućanstva (14,15%) u odnosu na već spomenutu stopu rasta stanovništva.

Takav trend može upućivati na sposobnost mlađeg stanovništva da formira vlastito kućanstvo

na području Općine.

Dobna struktura stanovništva ukazuje da Općina Lovran ima veći udio starijeg kontingenta

stanovništva od Primorsko-goranske županije (Tablica 3-11).

25 Više o tome cf: Odluka o promjeni granice Grada Opatije i Općine Lovran; Klasa: 932-01/05-01/02; Ur.br:

2156/01-01-05-2, Opatija, 21. prosinca 2005.


54 (255)

Tablica 3-11 Dobna struktura stanovništva Općine Lovran i Primorsko-goranske


2011.)

Dobni

razredi

Općina Lovran PGŽ


0-4 147 3,58 12.518 4,23

5-9 140 3,41 11.761 3,97

10-14 158 3,85 12.688 4,28

15-19 163 3,97 13.792 4,66

20-24 218 5,32 16.780 5,67

25-29 295 7,19 20.121 6,79

30-34 286 6,97 21.370 7,21

35-39 255 6,22 19.565 6,61

40-44 259 6,32 19.268 6,51

45-49 267 6,51 21.121 7,13

50-54 281 6,85 23.607 7,97

55-59 350 8,53 24.773 8,36

60-64 371 9,05 22.827 7,71

65-69 216 5,27 14.283 4,82

70-74 261 6,36 15.879 5,36

75-79 209 5,10 13.081 4,42

80-84 127 3,10 7.905 2,67

85-89 79 1,93 3.811 1,29

90-94 16 0,39 825 0,28

95 i više 3 0,07 220 0,07

Ukupno 4.101 100 296.195 100

U Lovranu je udio dobne skupine od 45 na više u ukupnom broju stanovnika za 3,1 postotnih

bodova veći nego u Županiji. Također, na području Općine Lovran sve je izraženiji i proces

starenja stanovništva. U odnosu na 2001. godinu smanjuje se udio najmlađih dobnih skupina

(0-14 godina), uz istodobno značajno povećanje udjela dobnih skupina stanovništva od 55 do

59 godina te od 60 do 64 godine.26 Tome u prilog govore i demografski pokazatelji starenja

stanovništva (Tablica 3-12).

26 U 2011. godini odnosu na 2001.godinu zabilježene su sljedeće promjene u starosnoj strukturi stanovništva

Općine Lovran: smanjenje udjela dobne skupine 0-14 godina za 1,1 postotni bod, povećanje udjela dobne skupine


55 (255)


Općine Lovran, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011.



Pokazatelj Općina Lovran PGŽ RH


Indeks starenja28 210,9 % 155,3 % 115,0 %

Prosječna starost stanovništva 46 g. 43,9 g. 41,7 g.

Iz tablice se može zaključiti kako su vrijednosti odabranih pokazatelja izrazito nepovoljne u

odnosu na nacionalni prosjek i prosjek Županije. Ovakve negativne demografske tendencije

dugoročno mogu postati ograničavajućim čimbenikom ekonomskog i društvenog napretka

Općine Lovran, stoga nositelji lokalnog razvoja moraju stvoriti uvjete za revitalizaciju lokalnog

stanovništva. U tom smislu, izgradnja širokopojasne mreže otvara brojne poslovne i

obrazovne pogodnosti za lokalno stanovništvo (npr. obrazovanje putem interneta, rad od

kuće, korištenja javnih i zdravstvenih elektroničkih usluga i sl.) koje mogu doprinijeti

zaustavljanju demografske regresije te dodatno potaknuti zadržavanje mlađeg, radno

sposobnog stanovništva.

U usporedbi sa Županijom, Općina Lovran ima povoljniju obrazovnu strukturu stanovništva

(Tablica 3-13). Najveći udio stanovništva, kako na razini Općine tako i na razini Županije, ima

neki oblik sekundarnog obrazovanja (srednja škola), s tim da Općina Lovran ima za 3,4

postotnih bodova veći udio stanovništva sa završenom srednjom školom. U Općini Lovrana

evidentan je i veći udio stanovništva sa visokim obrazovanjem - 20,84 % stanovništva Općine

Lovran starijeg od 15 godina ima neki oblik tercijarnog obrazovanja, dok je u Primorsko-

goranskoj županiji udio tog obrazovnog kontingenta 20,07 %.

55-59 godina za 3,2 postotna boda i povećanje udjela dobne skupine 60-64 godine za 2,4 postotna boda (Izračun

autora na temelju Popisa stanovništva 2001. i 2011.). 27 Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je





56 (255)

Tablica 3-13 Obrazovna struktura stanovništva Općine Lovran i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.)

Grad/

županija Ukupno

Bez

škole

1-3

razreda

osnovne

škole

4-7 razreda

osnovne

škole

Osnovna

škola

Srednja

škola

Visoko obrazovanje

Nepoznato

Svega Stručni

studij

Sveučilišni

studij

Doktorat

znanosti

Lovran 3.656 5 10 64 574 2.234 762 238 505 19 7

PGŽ 259.228 1.732 1.108 10.815 43.267 149.668 52.036 19.059 32.000 977 602

% PGŽ-a 1,41 0,29 0,90 0,59 1,33 1,49 1,46 1,25 1,58 1,94 1,16


57 (255)

Premda se depopulacija i izrazito nepovoljna starosna struktura ističu kao glavni nedostaci

demografskog stanja Općine Lovran, iz obrazovne strukture stanovništva razvidno je da Lovran

trenutno raspolaže sa značajnim udjelom visokoobrazovane radne snage. Prema popisu iz 2011.

godine 14,33% lovranskog stanovništva ima završen sveučilišni studij ili doktorat znanosti što

je za 1,6 postotnih bodova više od prosjeka Županije.

Imajući u vidu da se danas stvaranje uvjeta za veće korištenje informacijskih i komunikacijskih

tehnologija javlja kao glavni činitelj boljeg iskorištenja visokoobrazovanih ljudskih potencijala

u svrhu lokalnog razvoja, dostupnost napredne širokopojasne infrastrukture svakako se nameće

kao osnovna pretpostavka budućeg gospodarskog i društvenog razvoja Općine Lovran.

3.2.3 Analiza gospodarskih kretanja Općine Lovran

Stanje gospodarstva ocijenjeno je na osnovu financijskih rezultata poduzetnika (obveznika

poreza na dobit) koji imaju sjedište na području Općine Lovran. Agregirani financijski

pokazatelji poduzetnika izračunati su na temelju službene statistike Državnog zavoda za

statistiku (dalje u tekstu: DZS) i strukturirani su prema važećoj Nacionalnoj klasifikaciji

djelatnosti (NKD 2007) te su prikazani tablicom (Tablica 3-14).

.


58 (255)

Tablica 3-14 Prihodi i rashodi poduzetnika na području JLS Lovran u 2008., 2011. i 2013. godini prema NKD 2007 (u HRK) (Izvor: Izračun

autora na temelju podataka DZS-a, Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007. – NKD 2007.)


59 (255)

U posljednjih nekoliko godina prisutan je proces transformacije gospodarstva Općine Lovran u

smjeru jačanja uloge i značaja djelatnosti prerađivačke industrije u ukupno ostvarenim

ekonomskim aktivnostima, pri čemu se učinci tog procesa najbolje mogu sagledati kroz

promjene gospodarske strukture Općine Lovran koje su evidentirane u razdobljima 2008.-2011.

i 2011.-2013.

Prema podacima DZS-a, poduzetnici Općine Lovran, njih ukupno 132, ostvarili su u 2011.

godini ukupan prihod od 215,7 milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 51,8% (73 milijuna

kuna) u odnosu na 2008. godinu. Tome su najviše pridonijele djelatnosti C - Prerađivačka

industrija, čija je prosječna godišnja stopa rasta prihoda u promatranom razdoblju iznosila

55,17%, te djelatnost I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane čiji su

ukupno ostvareni prihodi u razdoblju 2008.-2011. rasli po prosječnoj godišnjoj stopi od 19,62%.

Navedene djelatnosti, uz djelatnost G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i

motocikala, dominiraju u strukturi ukupno ostvarenih prihoda u 2011. godini (zajednički udio

82,21%), stoga su iste djelatnosti u toj godini bile okosnica poduzetništva Općine Lovran.

Također, značajan generator poduzetničkih aktivnosti je i djelatnost F – Građevinarstvo koja

je 2011. godine imala udio od 9,85% u ukupno ostvarenim prihodima poduzetničkog sektora.

Iako dinamika rasta ukupnih prihoda poslovanja trgovačkih društava sa sjedištem na području

Općine Lovran ukazuje da poduzetnički sektor Lovrana, za razliku od PGŽ-a29, nije bio

pogođen recesijskim procesima u nacionalnom gospodarstvu, negativna konjunkturna kretanja

u nacionalnom i županijskom gospodarstvu inicirala su promjenu strukture lokalnog

gospodarstva. Naime, zbog općeg porasta potrošačkih cijena i blizine trgovinskih središta u

Sloveniji i Italiji došlo je do smanjenja realne potrošnje lokalnog stanovništva, a samim time i

do pada prihoda u djelatnosti G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i

motocikala. Time je prerađivačka industrija preuzela ekonomski primat nad sektorom trgovine

te postala najznačajnija gospodarska djelatnost Općine Lovran30. U prilog tome govori podatak

da je u 2011. godini udio djelatnosti C - Prerađivačka industrija u ukupnim prihodima

poduzetnika bio za 14,47 postotnih bodova veći od djelatnosti G - Trgovina na veliko i malo;

popravak motornih vozila i motocikala. Osim toga, pad potražnje na tržištu nekretnina i

29 Ukupno ostvareni prihodi trgovačkih društava sa sjedištem u PGŽ-u smanjili su se za 6,4% u promatranom

razdoblju. 30 Kao glavna industrijska grana Općine Lovran ističe se prehrambena industrija koja je u 2011. godini generirala

87,7% ukupnih prihoda prerađivačke industrije.


60 (255)

izostanak većih građevinskih projekata odrazio se i na poslovanje djelatnosti F –

Građevinarstvo, a posljedično tome i na smanjenje njezinog udjela u ukupno ostvarenim

prihodima poduzetnika za 5,73 postotnih bodova.

U 2011. godini, u odnosu na 2008. godinu, evidentiran je i porast ukupnih rashoda poduzetnika

sa sjedištem na području Općine Lovran po stopi od 50,25% ili 72,3 milijuna kuna. U rastu

ukupnih rashoda najviše su sudjelovale djelatnosti C - Prerađivačka industrija i I - Djelatnosti

pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koje 2011. godine u strukturi ukupnih

rashoda poslovanja poduzetnika bilježe zajednički udio od 59,45%. Unatoč činjenici što su

poduzetnici Općine Lovran u 2011. godini ostvarili negativan konsolidirani financijski rezultat

poslovanja - neto gubitak prije oporezivanja u iznosu od 559,87 tisuća kuna, bitno je naglasiti

da je povećanje obujma poslovanja u promatranom razdoblju popratio relativno veći rast

ukupnih prihoda u odnosu na rashode, i to za 0,93 postotna boda. Navedeno je rezultiralo

porastom ekonomičnosti poslovanja poduzetnika te smanjenju neto gubitka za 697,1 tisuću

kuna u odnosu na 2008. godinu.

Ovakvi financijski rezultati poslovanja mogu ukazivati na jačanje poduzetništva Općine Lovran

u promatranom razdoblju, a na to upućuje i značajno povećanje broja zaposlenih i broja

poslovnih subjekata u sektoru poduzetništva (Tablica 3-15). U 2011. godini najveći udio u

zaposlenosti u sektoru poduzetništva imale su djelatnosti C - Prerađivačka industrija (34,03%)

i I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (29,35%) koje bilježe i

značajan porast broja zaposlenih u odnosu na 2008. godinu.31 Slijede ih djelatnost G - Trgovina

na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (12,42%), u kojoj se u 2011. u odnosu

na 2008. godinu smanjio broj zaposlenih za 18,95%, i djelatnost F – Građevinarstvo (12,26%)

koja 2011. godine bilježi povećanje broja zaposlenih za 13,43%.

Navedene djelatnosti prevladavale su i u ukupnom broju trgovačkih društava sa sjedištem na

području Općine Lovran (zajednički udio 64,79% u 2011. godini), a relativno značajan udio u

broju trgovačkih društava u 2011. godini imala je i djelatnost M - Stručne, znanstvene i tehničke

djelatnosti (10,61%).

31 U 2011. godini broj zaposlenih u djelatnosti C - Prerađivačka industrija povećao se za 163,75% u odnosu na

2008. godinu, a u djelatnosti I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane za 68,52%


61 (255)

U 2013. godini poduzetnici Općine Lovran ostvarili su ukupan prihod od 214,06 milijuna kuna,

što je za 0,74% manje u odnosu na 2011. godinu. Smanjenju ukupnih prihoda najviše je

doprinijela djelatnost G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala

koja je u 2013. godini imala za 30,69% (15,04 milijuna kuna) manje prihode nego 2011. godine.

Pad prihoda u sektoru trgovine popratio je i drastičan pad prihoda u djelatnosti H – prijevoz i

skladištenje i to za 88,57% (3,3 milijuna kuna). Uslijed daljnjeg slabljenja ekonomskog značaja

djelatnosti G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala32, u 2013.

godini nastavlja se rast prihoda djelatnosti C - Prerađivačka industrija, a sukladno tome i

povećanje njenog udjela u strukturi ukupno ostvarenih prihoda. Radi realizacije rasta prihoda

od preko 13 milijuna kuna (16,22%) u odnosu na 2011. godinu, prerađivačka industrija je 2013.

godine činila osnovu ekonomskog života Općine Lovran, s udjelom od visokih 43,54% u

ukupnim prihodima poduzetnika. Pored širenja obujma poslovanja prerađivačke industrije, u

2013. godini bilježi se i revitalizacija djelatnosti F – Građevinarstvo s rastom prihoda od 43,4%

(9,2 milijuna kuna) u odnosu na 2011. godinu.33 Uz navedene djelatnosti, a unatoč smanjenju

prihoda od 7,64%, djelatnost I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane,

s postignutih 20,75% udjela u ukupnim prihodima 2013. godine, još uvijek predstavlja jednu

od glavnih gospodarskih djelatnosti Općine Lovran.

Rashodovna strana FINA-inog kumulativnog godišnjeg financijskog izvještaja poduzetnika

Općine Lovran za 2013. godinu ukazuje da je neznatno smanjenje ukupnog obujma poslovanja

obilježila njegova racionalizacija, odnosno izraženiji pad rashoda u odnosu na prihode, zbog

čega su poduzetnici Općine Lovran u 2013. godini ostvarili pozitivan konsolidirani financijski

rezultat poslovanja - neto dobitak prije oporezivanja u iznosu od 3,2 milijuna kuna. Najveće

''uštede'' ostvarile su djelatnosti G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i

motocikala, koja je u 2013. godini smanjila poslovne rashode za 17,1 milijuna kuna (35,17%);

djelatnost H – prijevoz i skladištenje, koja je u isto vrijeme smanjila poslove rashode za 3,5

milijuna kuna (89,14%); te djelatnost I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane, koja je 2013. imala za 1,8 milijuna kuna (3,83%) manje rashode nego 2011.

32 U 2013. godini udio djelatnosti G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala u ukupno

ostvarenim prihodima poduzetnika Općine Lovran bio je 15,87%, što je za 6,85 postotnih bodova manje u odnosu

na 2011. godinu. 33 Radi tako snažanog rast prihoda, koje je popratilo smanjenje prihoda u svim drugim djelatnostima osim

djelatnosti C - Prerađivačka industrija i djelatnosti M -, Stručne, znanstvene i tehničke djelatnostI, u 2013. godini

došlo je i do povećanja relativnog gospodarskog značaja građevinskog sektora koji je iste godine sudjelovao s

14,22% udjela u ukupno ostvarenim prihodima poduzetnika Općine.


62 (255)

godine. Navedeno je, gledajući razdoblje 2011.-2013., imalo za posljedicu smanjenje

zaposlenosti za 3,06% u sektoru poduzetništva i smanjenje broja gospodarskih subjekata za

6,06%. Paralelno s takvim gospodarskim kretanjima, prerađivačka industrija u 2013. godini,

unatoč povećanju rashoda za 14,77%, ostvaruje profit od 1,2 milijuna kuna te bilježi udio u

ukupnom broju zaposlenih kod poduzetnika od 38,77% i udio u ukupnom broju gospodarskih

subjekata od 12.1%, čime je ova djelatnost definitivno zauzela poziciju najznačajnije

gospodarske djelatnosti Općine Lovran.


63 (255)

Tablica 3-15 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području JLS Lovran u 2008., 2011.iI 2013. godini

prema NKD 2007 (Izvor: Izračun autora na temelju podataka DZS-a)

Djelatnost

NKD 2007 2008 % 2011 % 2013 %

Index

2011/2008

Index

2013/2011 2008 % 2011 % 2013 %

Index

2011/2008

Index

2013/2011

A. 1 0,83 0 0

B.

C. 15 12,5 14 10,61 15 12,10 93,33 107 80 20 211 34,03 233 38,77% 263,75 110,43

D. 1 0,83 0 0 3 0,75 0 0

E. 1 0,76 1 0,81 7 1,13 8 1,33%

F. 17 14,17 20 15,15 21 16,94 117,65 105,00 67 16,75 76 12,26 96 15,97% 113,43 126,32

G. 37 30,83 36 27,27 28 22,58 97,3 77,78 95 23,75 77 12,42 60 9,98% 81,05 77,92

H. 3 2,5 5 3,79 3 2,42 166,67 60 2 0,5 12 1,94 3 0,50% 600 25

I. 14 11,67 15 11,36 18 14,52 107,14 120,00 108 27 182 29,35 160 26,62% 168,52 87,91

J. 2 1,67 3 2,27 1 0,81 150 33 3 0,75 6 0,97 1 0,17% 200 16,67

K.

L. 5 4,17 9 6,82 12 9,68 180 133 4 0,65 2 0,33%

M. 13 10,83 14 10,61 13 10,48 107,69 93 18 4,5 9 1,45 12 2,00% 50 133,33

N. 6 5 10 7,58 7 5,65 166,67 70,00 9 2,25 16 2,58 10 1,66% 177,78 62,50

O. 0,00%

P. 1 0,76 1 0,81 4 0,65 2 0,33%

Q. 2 1,67 0 0 11 2,75 0 0

R. 2 1,67 2 1,52 1 0,81 100 50 2 0,32 2 0,33%

S. 2 1,67 2 1,52 3 2,42 100 150 4 1 14 2,26 12 2,00% 350 86

Ukupno: 120 100 132 100 124 100,00 110 93,94 400 100 620 100 601 100,00% 155 96,94

Broj gospodarskih subjekata Broj zaposlenih


64 (255)

S obzirom na nisku razinu diverzificiranosti gospodarske strukture Općine Lovran, u kojoj

prema svim analiziranim pokazateljima dominiraju osnovne djelatnosti sekundarnog

(prerađivačka industrija i građevinarstvo) i tercijarnog sektora (usluživanje smještaja, hrane,

pića i trgovina), raspoloživost napredne širokopojasne infrastrukture zasigurno može inicirati

rast i diferencijaciju lokalne ekonomije. Naime, dosadašnja europska praksa pokazala je da

širokopojasni pristup Internetu doprinosi povećanju konkurentnosti postojećih i razvoju novih

inovativnih gospodarskih subjekata koji stvaraju veliku dodanu vrijednost, posebice u okviru

djelatnosti M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti i J – Informacije i komunikacije.34



Osim utvrđivanja demografsko-gospodarske osnove danog područja, važan aspekt

dimenzioniranja širokopojasne mreže je procjena postojećeg komercijalnog potencijala

korištenja širokopojasnih tehnologija. U svrhu anticipacije rane faze komercijalizacije

širokopojasne mreže na području Općine Lovran, u ovom dijelu studije izvršena je procjena

broja mogućih privatnih i poslovnih korisnika širokopojasnih proizvoda i usluga.

Procjena broja privatnih korisnika prikazanih tablicom (Tablica 3-16) i slikom (Slika 3-7)

temelji se na broju stanovnika i broju kućanstava, dok je za procjenu broja poslovnih korisnika

uzet u obzir broj poslovnih jedinica, odnosno broj registriranih obrtnika i poduzetnika sa

sjedištem u Općini Lovrana. Budući da su kupovna moć stanovništva i trenutna razina potražnje

osnovne determinante razvoja bilo kojeg tržišta, pa tako i tržišta širokopojasnih usluga, prilikom

definiranja lokalnih kapaciteta za korištenje širokopojasne mreže uzet je u obzir i prosječan

dohodak lovranskog stanovništva te broj internet korisnika na području Općine Lovran.

34Više o tome cf: Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European




65 (255)


stambenih jedinica u naseljima Općine Lovran, 2011.godina (Izvor: Popis


Naziv

naselja

Broj

kućanstava

Broj

članova

kućanstva

Prosječan

broj članova

kućanstva

Broj

kućanstava

koja koriste

Internet

Broj

stambenih

jedinica

Broj

nastanjenih

stambenih

jedinica

Liganj 134 336 2,51 64 187 131

Lovran 1.382 3.308 2,39 727 2.094 1.369

Lovranska

Draga 22 50 2,27 9 41 22

Medveja 62 177 2,85 38 110 61

Tuliševica 70 202 2,89 36 139 70

UKUPNO 1.670 4.073 2,44 874 2.571 1.653



Iz strukture ukupnog broja kućanstava po osnovi korištenja Interneta razvidno je da u sektoru

privatnih korisnika postoji značajan potencijal rasta potražnje za korištenjem širokopojasnog

pristupa Internetu. U odnosu na gradove i Općine na području PGŽ-a, u Općini Lovrana


66 (255)

zastupljen je relativno visok udio kućanstava koja posjeduju računalo ili koriste Internet. Udio

kućanstava koja posjeduju računalo u ukupnom broju evidentiranih kućanstava na području

Općine Lovran u 2011. godini iznosio je 56,35%, dok je udio kućanstava koja koriste Internet

u istoj godini bio 52,34%.35 Ako se uzme u obzir da je u 2011. godini medijan vrijednosti

postotnog udjela kućanstava koja koriste računalo za sve jedinice lokalne samouprave PGŽ-a

54,1%, a medijan vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja imaju pristup Internetu 51,05%,

može se zaključiti da se Općine Lovran prema dostignutoj razini uporabe Interneta i računala u

kućanstvima, kao relevantnom pokazatelju razvijenosti određenog područja, svrstava u gornju

polovicu gradova i općina PGŽ-a.36 Navedeno upućuje na to da građani Lovrana već sada

iskazuju visok stupanj preferencije prema računalnim i informacijskim tehnologijama, što u

pravilu predstavlja pozitivan tržišni inicijator. Analogno s tim, kroz stvaranje infrastrukturnih

preduvjeta za osiguravanje dostupnosti usluga širokopojasnog pristupa, pod jednakim uvjetima

i prihvatljivim cijenama na cijelom području Općine Lovran, pružit će se mogućnost za

otvaranje tržišta širokopojasnih usluga onim kućanstvima kojima do sada, iz tehničkih i/ili

materijalnih razloga, takve usluge nisu bile dostupne (npr. nepokrivenost mrežom ili previsoka

cijena i niska kvaliteta postojećih digitalnih usluga).

U kontekstu razmatranja potencijalne potražnje za uslugama zasnovanih na širokopojasnom

pristupu Internetu, potrebno je istaknuti da Općine Lovran trenutno raspolaže i sa značajnim

stambenim kapacitetom (35,71% nenastanjenih stambenih jedinica) što implicira postojanje

povoljnih prilika za relativno brzo useljavanje nerezidenata u stambene prostore na području

Grada, a konzekventno tome i povoljne izglede za porast broja korisnika širokopojasnog

pristupa u bližoj perspektivi.

Uz privatna kućanstava, potencijalnu korisničku bazu širokopojasnog pristupa čine poslovni

subjekti koji su zbog potrebe za prilagodbom vlastite poslovne prakse suvremenim načinima

poslovanja dodatno motivirani za upotrebu pogodnosti širokopojasnih mreža. To se osobito

odnosi na nužnost korištenja informacijskih i komunikacijskih usluga koja je danas prisutna u

svim gospodarskim djelatnostima. Sukladno tome, sljedećim ilustracijama prikazan je ukupan

broj i distribucija poslovnih subjekata po naseljima Općine Lovran (Tablica 3-17 i Slika 3-8).



67 (255)

Tablica 3-17 Ukupan broj poslovnih subjekata na području Općine Lovran (Izvor:

Obrtni registar Republike Hrvatske i Registar poslovnih subjekata, stanje:

20.08.2014. g.)

Naziv naselja Broj

obrtnika

Broj trgovačkih

društava

Ukupan broj

poslovnih

subjekata37

Liganj 7 5 12

Lovran 276 100 376

Lovranska Draga 1 2 3

Medveja 3 3

Tuliševica 7 4 11

UKUPNO 294 111 405

Slika 3-8 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Općine Lovran (Izvor:

obrada autora prema podacima DZS-a i FINA-a



68 (255)

Uvažavajući da je relativno velika koncentracija poslovnih jedinica jedna od bitnih pretpostavki

generiranja potražnje za širokopojasnim priključcima, može se zaključiti da u poslovnom

sektoru Općine Lovran postoji značajan korisnički potencijal za plasiranje širokopojasnih

usluga. To potvrđuje prosječan broj aktivnih poslovnih subjekata po stanovniku u Općine

Lovran (0,098) koji znatno premašuje nacionalni prosjek (0,034).38 S obzirom na to da

postojanje razvijene širokopojasne infrastrukture omogućava primjenu koncepta e-poslovanja,

koje u pravilu doprinosi ubrzavanju poslovnih procesa, smanjenju troškova poslovanja te

širenju ciljanih tržišta, realno je za očekivati da će poslovni korisnici među prvima prepoznati

poslovne prednosti koje donosi praktična primjena širokopojasnog pristupa. To se posebno

odnosi na obrtnike koji dominiraju u ukupnom broju poslovnih subjekata na području Općine

Lovran.

Pored procjene broja privatnih i poslovnih korisnika, prilikom planiranja razvoja širokopojasne

infrastrukture iznimno je važno utvrditi i raspoložive prihode stanovništva, iz razloga što je to

faktor koji će direktno utjecati na potražnju za širokopojasnim uslugama. Podaci o ostvarenom

dohotku stanovništva Općine Lovran ukazuju da je potrošačka snaga stanovništva Općine

Lovran na razini prosjeka PGŽ-a i Republike Hrvatske, stoga financijske mogućnosti lokalnog

stanovništva ne bi trebale predstavljati ograničavajući čimbenik za komercijalizaciju buduće

širokopojasne mreže na prostoru Grada (Grafikon 3-4).




69 (255)

Grafikon 3-4 Prosječna godišnja neto plaća u Općini Lovran, PGŽ-u i RH za 2012.




kabelskih operatera

Za utvrđivanje svrsishodnosti uvođenja širokopojasne infrastrukture na području Općini Lovran

nije dovoljno izvršiti samo procjenu broja potencijalnih korisnika, već je potrebno analizirati i

njihove potrebe te preferencije glede korištenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih

usluga. U tu svrhu provedeno je terensko istraživanje na području Općine Lovran u kojem je

sudjelovalo 267 ispitanika, od toga 87% fizičkih osoba, 12,5% pravnih osoba i 0,5% javnih

institucija..39 Grafikonom (Grafikon 3-5) su prikazani rezultati ankete s obzirom na navedene

kategorije korisnika.


Općine Lovran iz razloga što struktura ispitanika približno odgovara strukturi procijenjenog broja mogućih

korisnika koji je iznesen u prethodnoj tematskoj jedinici ove studije.


70 (255)

Grafikon 3-5 Rezultati ankete – kategorije korisnika

Rezultati ankete pokazali su visoku prihvaćenost klasičnih telekomunikacijskih usluga kod

stanovnika Lovrana (Grafikon 3-6), pri čemu se privatni i poslovni korisnici, unatoč prisutnosti

relativno velikog broja operatera i davatelja telekomunikacijskih usluga, dominantno

opredjeljuju za svega dva operatera, što upućuje na izrazito visok stupanj tržišne koncentracije

ponude telekomunikacijskih usluga u Općini Lovran (Grafikon 3-7). Takva situacija u

telekomunikacijskom sektoru prvenstveno je uvjetovana ograničenim pristupom novih

operatora raspoloživoj infrastrukturi zbog čega 80,8% anketiranih korisnika smatra da novo

izgrađene mreže moraju biti otvorenog tipa tj. da moraju omogućiti brz i jednostavan odabir te

promjenu davatelja usluga.


71 (255)

Grafikon 3-6 Vrste usluga kabelskih ili telekom operatera korištenih u kućanstvu/uredu

na području Općine Lovran (Izvor: obrada autora prema e-Županija

projekt: Anketa za mapiranje područja Općine Lovran, 2014.)

Grafikon 3-7 Struktura ukupnog broja sklopljenih ugovora o pružanju

telekomunikacijskih usluga na području Graa Lovrana prema nazivima

operatera (Izvor: obrada autora prema e-Županija projekt: Anketa za

mapiranje područja Općine Lovran, 2014.)

Pored anketom utvrđene visoke potražnje za konvencionalnim pogodnostima i uslugama iz

domene telekomunikacija, u kontekstu razmatranja potreba za razvojem širokopojasne

infrastrukture također su indikativni i stavovi anketiranih korisnika o razini kvalitete pruženih

telekomunikacijskih usluga koje su trenutno dostupne na području Općine Lovran (Grafikon

3-8)

Optima-telekom 30,4%

T-com 66,7%

Ostali 2,9%


72 (255)

Grafikon 3-8 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih

usluga

Iz perspektive ispitanika, kao glavni problemi u korištenju ugovorenih usluga ističu se: 40








40 Izračun autora prema e-Županija projekt: Anketa za mapiranje područja Općine Lovran, 2014 41 54,4% ispitanika odgovorilo je da ostvaruje brzinu pristupa Internetu manju od 2 Mbit/s, dok je 42,6% ispitanika

odgovorilo da ostvaruje brzinu pristupa Internetu od 2 do 30 Mbit/s.

0,0%

10,0%

20,0%

30,0%

40,0%

50,0%

60,0%

70,0%S

po

r p

ristu

p

inte

rne

tu (

brz

ina

, ka

šn

jen

je,…

)

Slika

na

ka

be

lsko

j ili

IPT

V s

e „

za

mrz

ava

“

Lo

š ili

ne

do

stu

pa

nte

lefo

nski sig

na

l

Lo

ša

te

hn

ička

po

tpo

ra -

lo

š o

dziv

na

pri

javu

od

no

sn

oo

tkla

nja

nje

kva

ra

Navedite probleme u korištenju telekomunikacijskih usluga (zaokružiti sve relevantno)?


73 (255)

Iz sagledanih izraza nezadovoljstva korisnika telekomunikacijskih usluga na području Općine

Lovran proizlazi da se oni zapravo odnose na ograničene tehnološke mogućnosti postojeće

elektroničke komunikacijske infrastrukture koja, ne samo da nije adekvatna za pružanje

očekivane razine kvalitete ugovorenih Internet, telefonskih ili tv usluga, već ona kao takva ne

može podržati niti razvoj ponude novih informacijskih proizvoda i usluga koje po svojoj naravi

zahtijevaju komunikacijske mreže sa velikim pristupnim brzinama i kapacitetima. Gledajući s

aspekta razvoja telekomunikacijskog tržišta, to svakako predstavlja ograničenje, a posebno iz

razloga što je provedena anketa pokazala da lovranska kućanstva imaju dobru razinu

opremljenosti uređajima putem kojih je već sada moguće koristiti napredne širokopojasne

usluge (npr. računala, prijenosna računala, tableti, pametni telefoni, pametni TV-i i sl.). U tom

smislu, ne iznenađuje visok postotak ispitanika koji su izravno zainteresirani za priključak na

širokopojasnu mrežu s brzinama većim od 100 Mbit/s (79,3%) i to s namjerom korištenja

različitih naprednih širokopojasnih usluga (Tablica 3-18).



za mapiranje područja Općine Lovran, 2014.)



Internet televizija: prikaz sadržaja s video, glazbenih, news servisa

na TV 60,50%





Sigurnosne aplikacije (daljinski nadzor doma ili ulice, nadzor škole

ili vrtića i sl.) 26,50%


potrebama 25,20%


Mogućnost izravne komunikacije i sudjelovanja u radu lokalne

samouprave 14,30%


Na osnovu pregleda rezultata izvršenog terenskog istraživanja može se zaključiti da kod

postojećih korisnika telekomunikacijskih usluga definitivno postoji potreba i želja za


74 (255)

primjenom najnovijih tehnologija širokopojasnog pristupa, stoga obilježja i preferencije

potrošača na lokalnom telekomunikacijskom tržištu zasigurno neće predstavljati prepreku

razvoju širokopojasne infrastrukture na području Općine Lovran.

3.3 Socio-ekonomska analiza Općine Matulji [12]

U suvremenim uvjetima razvijena širokopojasna infrastruktura ne doprinosi samo unaprjeđenju

civilnog društva i poslovnog okruženja u jedinicama lokalne samouprave nego predstavlja i

jedan od temeljnih preduvjeta za učinkovitije mobiliziranje lokalnih resursa i razvojnih

potencijala. U tom smislu, potrebno je mogućnosti korištenja širokopojasne mreže kao

razvojnog resursa i katalizatora sagledati s aspekta prirodnih, demografskih i gospodarskih

obilježja danog područja. Rukovodeći se takvim pristupom, u okviru prvog dijela analize

predstavljeni su osnovni podaci o zemljopisnom i prometnom položaju Općine Matulji te

njezinim prirodnim i proizvedenim (antropogenim) resursima, a posebna pozornost posvećena

je utvrđivanju demografskih i gospodarskih prilika na području Općine. U drugom dijelu

prikazani su i analizirani stavovi i preferencije potencijalnih korisnika širokopojasnih usluga,

temeljem provedenog terenskog anketnog istraživanja..

3.3.1 Opći podaci

Općina Matulji locirana je u sjeverozapadnom dijelu prostora Primorsko-goranske županije.

Administrativno je i statistički podijeljena na 23 naselja: Brdce, Bregi, Brešca, Jurdani,

Jušići, Kućeli, Lipa, Male Mune, Mali Brgud, Matulji, Mihotići, Mučići, Pasjak, Permani,

Rukavac, Rupa, Ružići, Šapjane, Vele Mune, Veli Brgud, Zaluki, Zvoneća i Žejane.

Unutar Županije graniči s općinom Klana i gradovima Kastav i Rijeka na istočnoj strani te

Gradom Opatija na južnoj. Na sjeverozapadu graniči s Istarskom županijom, odnosno Općinom

Lanišće. Općina Matulji je također granična Općina Republike Hrvatske prema Republici

Sloveniji, što je značajno za njen prostorni i svaki drugi položaj [13].


75 (255)

Slika 3-9 Položaj Općine Matulji u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU)

Općina Matulji prema katastarskim podacima zauzima 176,4 km² što je 4,91% kopnene

površine Županije, odnosno približno 2,2% ukupne površine Županije (uključujući i morske

površine). Općina je ujedno i jedna od sedam najvećih jedinica lokalne samouprave u Županiji

(uzimajući u obzir samo kopneni dio).42



76 (255)

Slika 3-10 Makrolokacija Općine Matulji (Izvor: DGU)

3.3.2 Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina ima 11.246 stanovnika te prosječnu gustoću

naseljenosti od 63,75 stanovnika po km² što je ispod prosjeka Primorsko-goranske županije

(85,1 stanovnika/km²) i Republike Hrvatske (78,4 stanovnika/km²). Uz relativno nisku gustoću

naseljenosti (koja je rezultat relativno velike kopnene površine Općine i niskog broja

stanovnika), na prostoru Općine Matulji postoji i određena neravnomjernost u distribuciji

stanovništva, pri čemu je relativna većina koncentrirana u naselju Matulji (33,18%) na koje

otpada svega 2,80% površine Općine dok u preostalim naseljima koncentracija stanovništva ne

prelazi 10%.43

43 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva iz 2011. i Prostornog plana uređenja Općine Matulji, Urbanistički

studio Rijeka d.o.o., Rijeka, listopad 2008.


77 (255)

U posljednjih 30 godina na području Općine Matulji prisutni su pozitivni ukupni populacijski

trendovi, što je suprotno demografskoj dinamici na razini države. U 2011. godini na

administrativnom području Općine zabilježeno je 17,01% više stanovnika nego 1981. godine,

dok je istovremeno broj stanovnika Republike Hrvatske bio manji za 6,8%.

Demografski pokazatelji ukazuju da je i u posljednjem međupopisnom razdoblju na području

Općine Matulji došlo do porasta broja stanovnika od 6,65%, što predstavlja rijetku pozitivnu

lokaliziranu divergenciju u odnosu na opće populacijske trendove u Primorsko-goranskoj

županiji i Republici Hrvatskoj (Tablica 3-19).

Tablica 3-19 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Općini Matulji 2001. i 2011.



Administrativna

jedinica


2001. 2011. Indeks

2011/2001 2001. 2011.

Indeks

2011/2001

Općina Matulji 10.544 11.246 106,65 3.685 4.175 113,3

RH 4.437.460 4.284.889 96,6 1.477.377 1.519.038 102,8

PGŽ 305.505 296.195 97,0 111.085 117.009 105,3

U demografskom je smislu pozitivna i znatno veća stopa rasta broja kućanstava (13,3%) u

odnosu na već spomenutu stopu rasta stanovništva (6,65%). Navedeni trend može upućivati na

povećanu sposobnost mlađeg stanovništva da formira vlastito kućanstvo na području Općine,

pod utjecajem trenutne povoljnije dobne strukture stanovništva te pozitivne dinamike u lokalnoj

ekonomiji u odnosu na kretanja na županijskoj razini.

Analiza dobne strukture stanovništva ukazuje da Općina Matulji ima veći udio mlađeg i

primarnog (od 25 do 49 godina) te manji udio starijeg kontingenta stanovništva od Primorsko-

goranske županije (Tablica 3-20).


78 (255)

Tablica 3-20 Dobna struktura stanovništva Općini Matulji i Primorsko-goranske


2011.)

Dobni

razredi

Općina Matulji PGŽ


0-4 527 4,69 12.518 4,23

5-9 466 4,14 11.761 3,97

10-14 493 4,38 12.688 4,28

15-19 530 4,71 13.792 4,66

20-24 641 5,70 16.780 5,67

25-29 807 7,18 20.121 6,79

30-34 838 7,45 21.370 7,21

35-39 805 7,16 19.565 6,61

40-44 780 6,94 19.268 6,51

45-49 863 7,67 21.121 7,13

50-54 890 7,91 23.607 7,97

55-59 886 7,88 24.773 8,36

60-64 879 7,82 22.827 7,71

65-69 488 4,34 14.283 4,82

70-74 594 5,28 15.879 5,36

75-79 427 3,80 13.081 4,42

80-84 189 1,68 7.905 2,67

85-89 117 1,04 3.811 1,29

90-94 23 0,20 825 0,28

95 i više 3 0,03 220 0,07

Ukupno 11.246 100,00 296.195 100

U Općini Matulji je udio dobnih skupina od 0 do 14 godine u ukupnom broju stanovnika za

0,73 postotnih bodova veći nego u Županiji dok je udio stanovnika od 45 na više manji nego u

Županiji za 2,43 postotnih bodova. Međutim, na području Općine do izražaja dolazi proces

starenja stanovništva. U odnosu na 2001. godinu smanjuje se udio najmlađih dobnih skupina

(0-14 godina), uz istodobno povećanje udjela dobnih skupina stanovništva od 55 do 59 godina

te od 60 do 64 godine.44 Tome u prilog govore i demografski pokazatelji starenja stanovništva

(Tablica 3-21).

44 U 2011. godini odnosu na 2001. godinu zabilježene su sljedeće promjene u starosnoj strukturi stanovništva

Općine Matulji: smanjenje udjela dobne skupine 0-14 godina za 4,57 postotnih bodova, povećanje udjela dobne


79 (255)


Općini Matulji, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011.



Pokazatelj Općina Matulji PGŽ RH


Indeks starenja46 134,9 % 155,3 % 115,0 %


Iz tablice se može zaključiti kako su vrijednosti odabranih pokazatelja u blagoj mjeri povoljnije

u odnosu na prosjek Županije ali su istovremeno približno na istoj ravni ili iznad nacionalnog

prosjeka. Ovakve negativne tendencije dugoročno mogu postati ograničavajućim faktorom

gospodarskog ali i ukupnog društvenog razvoja Općine Matulji, stoga nositelji odlučivanja

moraju stvoriti poticajne uvjete za demografsku revitalizaciju. Ulaganje u izgradnju

širokopojasne infrastrukture, između ostalog, stvara brojne poslovne i obrazovne prilike

za lokalno stanovništvo (npr. obrazovanje putem interneta, rad na daljinu, korištenje

širokog spektra elektroničkih usluga u domeni javnog sektora, zdravstva i sl.) koje

pozitivno utječu na povećanje kvalitete života i koje mogu doprinijeti usporavanju ili

zaustavljanju regresivnih demografskih kretanja te potaknuti zadržavanje mlađih

dobnih kontingenata kao i doseljavanje radno sposobnog stanovništva.

Stupanj obrazovanja stanovništva Općine Matulji niži je u usporedbi sa Županijom (Tablica

3-22). Najveći udio stanovništva, na razini Općine i Županije, ima neki oblik sekundarnog

obrazovanja (srednja škola), s tim da Općina Matulji ima za 4,4 postotnih bodova veći udio

stanovništva sa završenom srednjom školom. U Općini je, međutim, primjetan i manji udio

visokoobrazovanog stanovništva – 17,63% stanovništva starijeg od 15 godina ima neki oblik

tercijarnog obrazovanja, dok je u Primorsko-goranskoj županiji udio tog obrazovnog

kontingenta 20,07%.

skupine 55-59 godina za 2,72 postotna boda i povećanje udjela dobne skupine 60-64 godine za 1,26 postotna boda

(Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2001. i 2011.). 45 Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je





80 (255)

Tablica 3-22 Obrazovna struktura stanovništva Općine Matulji i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.)

Grad/

županija Ukupno

Bez

škole

1-3

razreda

osnovne

škole

4-7 razreda

osnovne

škole

Osnovna

škola

Srednja

škola

Visoko obrazovanje

Nepoznato

Svega Stručni

studij

Sveučilišni

studij

Doktorat

znanosti

Matulji 9.760 60 37 400 1.473 6.064 1.721 642 1.059 20 5

PGŽ 259.228 1.732 1.108 10.815 43.267 149.668 52.036 19.059 32.000 977 602

% PGŽ-a 3,77% 3,46% 3,34% 3,70% 3,40% 4,05% 3,31% 3,37% 3,31% 2,05% 0,83%


81 (255)

Negativna dinamika starosne strukture u dugom roku ističe se kao glavni nedostatak u

demografskoj slici Općine Matulji dok je iz obrazovne strukture stanovništva razvidno da

Općina trenutno raspolaže sa značajnim udjelom srednjoškolsko obrazovane radne snage, što

je u razvojnoj perspektivi pozitivna pojava. Prisutnost napredne širokopojasne

infrastrukture predstavlja nužnu pretpostavku za intenzivnije i učinkovitije korištenje

informacijskih i komunikacijskih tehnologija, koje su bitan čimbenik kontinuiranog

razvoja ljudskih potencijala i boljeg iskorištenja postojećih visokoobrazovanih kadrova u

funkciji lokalnog razvoja. Ulaganjem u širokopojasnu mrežu utjecalo bi se na

usporavanje „odljeva mozgova“ i unaprjeđenje trenutne obrazovne strukture

stanovništva, a navedeni se učinci dugoročno mogu pozitivno odraziti na društvene i

gospodarske razvojne perspektive Općine Matulji.

3.3.3 Analiza gospodarskih kretanja Općine Matulji

Stanje u lokalnom gospodarstvu ocijenjeno je na osnovi financijskih rezultata aktivnih

poslovnih subjekata (obveznika poreza na dobit) koji imaju sjedište na području Općine

Matulji. Agregirani financijski pokazatelji poduzetnika izračunati su na temelju službenih

statistika Financijske agencije (dalje u tekstu: FINA) i strukturirani su po gospodarskim

djelatnostima prema važećoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti47 (NKD 2007.).

.













82 (255)

Tablica 3-23 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Grada Opatije u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora

na temelju podataka FINA-e)


NKD 2007 2011. % 2013. % Indeks

2013./2011. 2011. % 2013. %

Indeks

2013./2011.

A. 4.523.799 0,40 25.637.999 2,21 566,74 4.693.571 0,42 22.263.539 2,00 474,34

B. 5.845 0,00 12.691 0,00

C. 175.969.680 15,49 171.865.638 14,79 97,67 173.514.157 15,34 170.272.632 15,27 98,13

D.

E. 15.288.624 1,32 14.889.400 1,34

F. 55.211.473 4,86 70.102.429 6,03 126,97 63.354.206 5,60 77.358.389 6,94 122,10

G. 773.212.739 68,08 741.669.038 63,80 95,92 760.837.555 67,28 698.519.369 62,63 91,81

H. 44.245.626 3,90 39.923.913 3,43 90,23 42.520.306 3,76 38.770.461 3,48 91,18

I. 12.709.619 1,12 18.560.920 1,60 146,04 12.767.372 1,13 18.784.806 1,68 147,13

J. 1.762.088 0,16 2.069.000 0,18 117,42 2.075.816 0,18 1.630.921 0,15 78,57

K. 1.932.080 0,17 1.449.609 0,13

L. 14.026.454 1,23 8.241.054 0,71 58,75 17.500.419 1,55 7.405.976 0,66 42,32

M. 12.932.428 1,14 23.446.295 2,02 181,30 14.418.354 1,28 20.961.314 1,88 145,38

N. 3.865.914 0,34 4.870.039 0,42 125,97 3.842.422 0,34 4.166.863 0,37 108,44

O.

P. 6.419 0,00 118.329 0,01 1843,42 14.563 0,00 129.983 0,01 892,56

Q. 20.566.982 1,81 30.844.984 2,65 149,97 18.036.933 1,60 31.592.406 2,83 175,15

R. 5.534.879 0,49 2.688.905 0,23 48,58 6.018.269 0,53 2.131.396 0,19 35,42

S. 11.172.112 0,98 5.153.426 0,44 46,13 11.220.968 0,99 4.955.729 0,44 44,16

Ukupno: 1.135.746.057 100,00 1.162.412.673 100,00 102,35 1.130.827.602 100,00 1.115.282.793 100,00 98,63


83 (255)

Prema podacima FINA-e (Tablica 3-23) poduzetnici Općine Matulji, njih ukupno 462, ostvarili

su u 2013. godini ukupne prihode u iznosu od 1,16 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od

2,35% (26,7 milijuna kuna) u odnosu na 2011. godinu. Tome su najviše pridonijele djelatnosti

A – Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo, u kojoj je u promatranom razdoblju, a pod pozitivnim

utjecajem mjera potpore poljoprivrednim aktivnostima implementiranih od strane Općinskih

vlasti, ostvarena prosječna godišnja stopa rasta prihoda od 138,06% (s ukupnim rastom od 21,1

milijuna kuna), F – Građevinarstvo, s prosječnom godišnjom stopom rasta prihoda od 12,68%

(i ukupnim rastom prihoda od 14,8 milijuna kuna) te djelatnost M – Stručne, znanstvene i

tehničke djelatnosti čiji su ukupno ostvareni prihodi u razdoblju 2011.-2013. rasli po prosječnoj

godišnjoj stopi od 34,65% (uz ukupni rast prihoda od 10,51 milijuna kuna). Navedene

djelatnosti, uz dominantnu djelatnost G – Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila

i motocikala (koja je pod utjecajem recesijskih kretanja u nacionalnom gospodarstvu u

razdoblju 2011.-2013 ostvarila pad ukupnih prihoda od 4,08%, te udjel u ukupnim prihodima

od 63,8% u 2013. godini) i C – Prerađivačka industrija (s udjelom u ukupnim prihodima u

2013. godini od 14,79%), prevladavaju u strukturi ukupno ostvarenih prihoda u 2013. godini

zajedničkim udjelom od 88,84%, stoga se iste mogu smatrati okosnicom gospodarstva Općine

Matulji. Također, značajan generator gospodarskih aktivnosti bila je i djelatnost Q – Djelatnosti

zdravstvene zaštite i socijalne skrbi koja je 2013. godine imala stopu rasta prihoda u odnosu na

2011. godinu od 49,97% i udio od 2,65% u ukupno ostvarenim prihodima lokalnog poslovnog

sektora.

U promatranom razdoblju, a pod utjecajem generalnih recesijskih kretanja na razini države,

utvrđena je blaga korekcija u strukturi lokalne ekonomije. U djelatnosti G – Trgovina na veliko

i malo; popravak motornih vozila i motocikala, koja predstavlja najznačajniju pojedinačnu

djelatnost Općine Matulji, došlo je do smanjenja udjela u ukupnim prihodima od 4,28 postotnih

bodova u korist sljedećih osnovnih djelatnosti: A – Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo (s

porastom udjela od 1,81 postotnih bodova) i F – Građevinarstvo (s ostvarenim povećanjem

udjela od 1,17 postotnih bodova), ali i nekih znanjem intenzivnim djelatnostima poput M –

Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (s rastom udjela od 0,88 postotnih bodova) i Q –

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (s ostvarenim rastom udjela u ukupnim

prihodima poduzetničkog sektora od 0,84 postotnih bodova), što predstavlja pozitivan i

kvalitativno poželjan pomak prema izraženijoj diversifikaciji lokalnog gospodarstva.


84 (255)

U 2013. godini, u odnosu na 2011. godinu, evidentiran je i pad ukupnih rashoda poduzetnika

sa sjedištem na području Općine od 1,37% (u iznosu od 15,54 milijuna kuna). U kontrakciji

ukupnih rashoda najviše su sudjelovale djelatnosti G – Trgovina na veliko i malo; popravak

motornih vozila i motocikala, L – Poslovanje nekretninama i S – Ostale uslužne djelatnosti koje

2013. godine u strukturi ukupnih rashoda poslovanja poduzetnika bilježe zajednički udio od

63,74%. U promatranom razdoblju, uslijed povećanja poslovne aktivnosti ali i provedenog

restrukturiranja i konsolidacije u pojedinim djelatnostima, ukupni prihodi poslovnog sektora

bilježili su rast dok je u dinamici rashoda bio prisutan suprotan trend. Navedeno je rezultiralo

povećanjem ukupne ekonomičnosti poslovanja te značajnim porastom konsolidiranog

financijskog rezultata (neto dobitka prije oporezivanja) u 2013. godini, u iznosu od 47,13

milijuna kuna, što predstavlja povećanje od 858,23% u odnosu na ostvareni rezultat u 2011.

godini.

Ovakvi financijski rezultati poslovanja ukazuju na postojanje pozitivnih trendova u

gospodarstvu Općine Matulji, a na to upućuje i značajan porast broja zaposlenih (+13,48%) te

broja poslovnih subjekata (+1,76%) u sektoru poduzetništva u promatranom razdoblju (Tablica

3-24). U 2013. godini najveći udio u zaposlenosti imale su djelatnosti G – Trgovina na veliko i

malo; popravak motornih vozila i motocikala (33,85%), C – Prerađivačka industrija (27,74%)

i F – Građevinarstvo (8,93%) koje su u većini slučajeva bilježile rast broja zaposlenih u odnosu

na 2011. godinu.48 Navedene djelatnosti prevladavaju i u ukupnom broju aktivnih trgovačkih

društava sa sjedištem na području Općine Matulji (zajedničkim udjelom od 63,20% u 2013.

godini).

Relativno značajan udio u broju aktivnih trgovačkih društava u 2013. godini imala je i djelatnost

M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (9,09%) koja je ujedno zabilježila i rast

zaposlenosti od 44,26% (što je vrlo pozitivan trend s aspekta stvaranja potencijala za prihvat

naprednih širokopojasnih usluga) dok je najveći rast zaposlenosti u odnosu na 2011. godinu

zabilježen u djelatnosti A – Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo (+481,82%).

48 U 2013. godini broj zaposlenih u djelatnosti C - Prerađivačka industrija povećao se za 8,54% u odnosu na stanje

2011. godine, u djelatnosti F – Građevinarstvo došlo je do povećanja od 2,86% dok je u djelatnosti G – Trgovina

na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala u promatranom razdoblju zabilježen pad broja zaposlenih

od 3,54%.


85 (255)

Tablica 3-24 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Općine Matulji u 2011. i 2014. godini prema

NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e


NKD 2007 2011. % 2013. % Indeks

2013./2011. 2011. % 2013. %

Indeks

2013./2011.

A. 5 1,10 7 1,52 140,00 11 0,62 64 3,18 581,82

B. 1 0,22

C. 69 15,20 78 16,88 113,04 515 29,00 559 27,74 108,54

D.

E. 2 0,43 89 4,42

F. 65 14,32 70 15,15 107,69 175 9,85 180 8,93 102,86

G. 148 32,60 144 31,17 97,30 707 39,81 682 33,85 96,46

H. 39 8,59 32 6,93 82,05 82 4,62 87 4,32 106,10

I. 21 4,63 21 4,55 100,00 58 3,27 90 4,47 155,17

J. 8 1,76 6 1,30 75,00 10 0,56 8 0,40 80,00

K. 2 0,43 3 0,15

L. 22 4,85 18 3,90 81,82 36 2,03 26 1,29 72,22

M. 42 9,25 42 9,09 100,00 61 3,43 88 4,37 144,26

N. 8 1,76 9 1,95 112,50 16 0,90 16 0,79 100,00

O.

P. 1 0,22 1 0,22 100,00 2 0,10

Q. 3 0,66 7 1,52 233,33 45 2,53 77 3,82 171,11

R. 5 1,10 4 0,87 80,00 14 0,79 11 0,55 78,57

S. 17 3,74 19 4,11 111,76 46 2,59 33 1,64 71,74

Ukupno: 454 100,00 462 100,00 101,76 1.776 100,00 2.015 100,00 113,46


86 (255)

Brojna istraživanja dokazuju da izgradnja širokopojasne infrastrukture ima pozitivan izravni

učinak na zaposlenost i poslovne rezultate u lokalnoj ekonomiji, posebice u građevinskoj

djelatnosti (kratkoročno kroz samu izgradnju, što je pozitivno s aspekta trenutnog djelovanja

na agregatnu potražnju, i dugoročno kroz naknadno održavanje mreže), dok funkcionalna

širokopojasna infrastruktura u dugoročnoj perspektivi pozitivno utječe na rast produktivnosti u

svim djelatnostima, kao i na povećanje raspoloživog dohotka stanovništva.49 Dosadašnja

europska praksa pokazala je da širokopojasni pristup Internetu doprinosi povećanju

konkurentnosti postojećih poduzeća te u još većoj mjeri razvoju novih, inovativnih

gospodarskih subjekata u djelatnostima koje stvaraju visoku dodanu vrijednost, posebice u

djelatnostima M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti i J – Informacije i komunikacije.50

Budući da je niska diverzificiranost gospodarske strukture jedan od temeljnih problema

dugoročnog razvoja gospodarstva Općine Matulji (dominantnu ulogu imaju osnovne

djelatnosti sekundarnog i tercijarnog sektora: prerađivačka industrija, građevinarstvo i

trgovina), ulaganja u izgradnju napredne širokopojasne infrastrukture zasigurno mogu

pokrenuti dugoročno pozitivne promjene u smjeru diferencijacije i održivog rasta lokalne

ekonomije, posebice u okviru razvoja znanjem intenzivnih djelatnosti koje su trenutno

zastupljene u gospodarskoj strukturi Općine u zanemarivoj mjeri.



Nakon utvrđivanja demografsko-gospodarskih obilježja Općine Matulji, važan aspekt

dimenzioniranja širokopojasne mreže je procjena postojećeg komercijalnog potencijala

korištenja širokopojasnih tehnologija. Stoga je za ranu fazu komercijalizacije širokopojasne

mreže na području Općine svakako bitno utvrditi i količinu postojećih kapaciteta korištenja

usluga širokopojasne mreže, te procijeniti postojeću potražnju za navedenim uslugama.

Postojeće privatne i poslovne kapacitete korištenja usluga širokopojasne mreže moguće je

procijeniti temeljem broja stanovnika i kućanstava na području Općine za privatne korisnike,

49 Lehr, W. H. et al. (2005): ‘Measuring Broadband’s Economic Impact’, Broadband Properties, 12 (24). 50 Više o tome: Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European


Commission, COM (2011) 657, SEC (2011) 1230 [dostupno na:

http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&t=PDF&f=ST+16006+2011+ADD+2].


87 (255)

te broja registriranih obrtnika i poduzetnika sa sjedištem u Općini za poslovne korisnike. Za

utvrđivanje i procjenu potražnje za uslugama širokopojasne mreže potrebno je u analizu

uključiti i kupovnu moć stanovništva koja je utvrđena pregledom dohotka zaposlenih i

umirovljenika, te obrtnika i slobodnih zanimanja u Općini Matulji.


stambenih jedinica u naseljima Općine Matulji, 2011.godina (Izvor: Popis


Naziv

naselja

Broj

kućanstava

Broj

članova

kućanstva

Prosječan

broj članova

kućanstva

Broj

kućanstava

koja koriste

Internet

Broj

stambenih

jedinica

Broj

nastanjenih

stambenih

jedinica

Brdce 22 67 3,05 16 31 22

Bregi 256 700 2,73 150 297 256

Brešca 60 159 2,65 35 62 53

Jurdani 227 651 2,87 135 266 224

Jušići 315 861 2,73 200 357 306

Kućeli 150 455 3,03 88 164 150

Lipa 53 129 2,43 23 56 53

Male

Mune 43 103 2,40 17 102 43

Mali

Brgud 49 134 2,73 24 59 49

Matulji 1.450 3.731 2,57 839 1.761 1.430

Mihotići 398 1.050 2,64 237 456 391

Mučići 129 362 2,81 69 137 127

Pasjak 52 140 2,69 25 53 50

Permani 35 102 2,91 23 39 34

Rukavac 299 853 2,85 172 360 299

Rupa 122 349 2,86 70 129 119

Ružići 43 123 2,86 23 57 43

Šapjane 74 188 2,54 36 90 74

Vele Mune 50 122 2,44 21 93 49

Veli Brgud 181 485 2,68 90 221 179

Zaluki 25 73 2,92 10 36 25

Zvoneće 93 279 3,00 47 128 93

Žejane 49 130 2,65 17 85 49

UKUPNO 4.175 11.246 2,69 2.367 5.039 4.118


88 (255)



Temeljem prethodne tablice (Tablica 3-25) može se zaključiti da je u Općini Matulji 2011.

godine bio zastupljen relativno velik udio kućanstava koja koriste Internet (56,69%), odnosno

relativno velik udio članova kućanstva koji se služe Internetom (u prosjeku njih 56,61%).51 U

istoj godini prosjek vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja koriste Internet za sve jedinice

lokalne samouprave PGŽ-a bio je 49,45%,52 što ukazuje da se Općina Matulji prema dostignutoj

razini uporabe Interneta u kućanstvima, kao relevantnom pokazatelju razvijenosti određenog

područja, svrstava u sam vrh gradova i Općina PGŽ-a. Sukladno navedenome, može se

zaključiti da stanovnici Općine Matulja iskazuju visoku razinu interesa za korištenje



89 (255)

informacijskih i komunikacijskih tehnologija, što predstavlja bitan preduvjet za razvoj

širokopojasne mreže na području Općine. Preferencije privatnih korisnika ka računalnim

tehnologijama, te znanje korištenja Interneta temelj su uspješnog uvođenja i širenja modernih

ICT tehnologija poput širokopojasne mreže na području Općine Matulji. Također, kroz

izgradnju infrastrukture za širokopojasni pristup Internetu, stvorit će se svi potrebni preduvjeti

za osiguranje dostupnosti usluga širokopojasnog pristupa i preostalom udjelu kućanstava

(43,31%)53 koja do sada iz tehničkih ili drugih razloga nisu imala pristup navedenim uslugama.

U kontekstu razmatranja postojećeg i budućeg potencijala potražnje za uslugama širokopojasne

mreže, potrebno je istaknuti da Općina Matulji trenutno raspolaže sa značajnim neiskorištenim

stambenim kapacitetom (18,28%)54 što implicira mogućnost brzog useljavanja novih rezidenata

na područje Općine, te povoljne izglede za porast ukupnog broja korisnika usluga širokopojasne

mreže u bližoj budućnosti. Uz iskazan iznadprosječan interes za korištenjem Internet usluga u

odnosu na Županiju, navedeno predstavlja značajan potencijal rasta potražnje za korištenjem

usluga širokopojasne mreže.

Osim navedenih privatnih kućanstava, potencijalnu korisničku bazu širokopojasnog pristupa

čine i poslovni subjekti – obrtnici i trgovačka društva na području Općine – koji su zbog sve

veće potrebe za korištenjem modernih tehnologija i prilagodbom vlastite poslovne prakse

suvremenim načinima poslovanja dodatno motivirani za upotrebu pogodnosti širokopojasnih

mreža. U tablici (Tablica 3-26) dan je prikaz ukupnog broja poslovnih subjekata na području

Općine Matulji po naseljima.

53 Ibidem 54 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011.


90 (255)

Tablica 3-26 Ukupan broj poslovnih subjekata na području Općine Matulji (Izvor:

Obrtni registar Republike Hrvatske i Registar poslovnih subjekata, stanje:

20.08.2014. g.)

Naziv naselja Broj

obrtnika

Broj trgovačkih

društava

Ukupan broj

poslovnih

subjekata55

Brdce 1 1 2

Bregi 18 26 44

Brešca 4 4

Jurdani 20 146 166

Jušići 44 32 76

Kućeli 4 4

Lipa 2 1 3

Male Mune 2 1 3

Mali Brgud 1 4 5

Matulji 113 537 650

Mihotići 12 12

Mučići 18 18

Pasjak 4 3 7

Permani 7 12 19

Rukavac 20 18 38

Rupa 10 10 20

Ružići 2 2

Šapjane 36 36

Vele Mune 1 6 7

Veli Brgud 7 16 23

Zaluki 1 1 2

Zvoneće 0

Žejane 2 2

UKUPNO 253 890 1143



91 (255)

Slika 3-12 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Općine Matulji (Izvor:

obrada autora prema podacima DZS-a i FINA-a.)

Osim ukupnog broja poslovnih subjekata na području Općine, jedna od bitnih pretpostavki

uspješnog utvrđivanja potražnje za širokopojasnim priključcima je sam stupanj koncentracije

poslovnih jedinica na području Općine Matulja. U poslovnom sektoru Općine Matulji prosječan

broj poslovnih subjekata po stanovniku iznosi 0,102, što je znatno više od prosječnog broja

poslovnih subjekata po stanovniku na državnoj razini (0,034)56. Temeljem navedenog može se




92 (255)

zaključiti da na području Općine Matulji postoji značajna orijentacija prema poduzetništvu, a s

obzirom da razvijena širokopojasna mreža doprinosi ubrzavanju poslovnih procesa i smanjenju

troškova poslovanja, postoji značajan korisnički potencijal za plasiranje širokopojasnih usluga

kod poslovnih korisnika na području Općine Matulji.

Sukladno iskazanim preferencijama privatnih i poslovnih korisnika za korištenjem modernih

ICT tehnologija, čelnici lokalne samouprave iskazali su značajan interes za uvođenjem

modernih tehnologija i usluga, te je u 2013. godini uspostavljeni sustav besplatnog bežičnog

Interneta otvorenog tipa u samom centru Općine Matulja57. Interes upravnih tijela lokalne

zajednice za praćenjem suvremenih digitalnih trendova predstavlja značajan poticaj uvođenju

širokopojasne mreže i infrastrukture.


infrastrukture iznimno je važno utvrditi i raspoložive dohotke stanovništva, iz razloga što je to

faktor koji će direktno utjecati na potražnju za širokopojasnim uslugama. Podaci o ostvarenim

prihodima stanovništva Općine Matulji u 2012. godini (Grafikon 3-9) ukazuju da su financijske

mogućnosti stanovništva na razini prosjeka PGŽ-a te nešto iznad prosjeka Republike Hrvatske

osim u kategoriji obrta i slobodnih zanimanja (samo 3,6% ukupnih obveznika, ali uz prisutnu

pozitivnu prosječnu godišnju stopu rasta od 1,92% u razdoblju od 2010. do 2012. godine).

Temeljem navedenog može se zaključiti da stanovništvo Općine Matulji posjeduje prosječnu

potrošačku snagu, što ne bi trebalo biti ograničavajući čimbenik za komercijalizaciju buduće

širokopojasne infrastrukture.

57 Službene stranice Općine Matulji (www.matulji.hr)


93 (255)

Grafikon 3-9 Prosječna godišnja neto plaća u Općini Matulji, PGŽ-u i RH za 2013.




kabelskih operatera

Za utvrđivanje nužnosti uvođenja širokopojasne infrastrukture na području Općine Matulji nije

dovoljno izvršiti samo procjenu broja potencijalnih korisnika, već je potrebno izvršiti i analizu

potreba i preferencija potencijalnih korisnika prema korištenju modernih ICT usluga. Iz tog

razloga provedeno je istraživanje o preferencijama korisnika postojećih telekomunikacijskih

usluga na lokalnom tržištu, te njihovim budućim potrebama i interesu za uvođenjem novih

usluga širokopojasne mreže. U anketi58 je sudjelovalo 412 ispitanika, od čega je 76,5% fizičkih

osoba, 22,7% pravnih osoba i 0,7% javnih institucija. 59

Rezultati ankete pokazuju visoku razinu korištenja klasičnih usluga telefonije (gotovo 96%

ispitanika) i pristupa internetu (nešto više od 80,3% ispitanika) kod stanovnika Općine Matulja,

dok samo 36% ispitanika koristi moderne usluge televizije (Grafikon 3-10).

58 Kompletni rezultati provedene terenske ankete nalaze se u Prilogu A na kraju dokuemnta. 59 Anketni uzorak je reprezentativan i pogodan za aproksimaciju zahtjeva i potreba na telekomunikacijskom tržištu

Općine Matulji iz razloga što struktura ispitanika približno odgovara strukturi procijenjenog broja mogućih

korisnika koji je iznesen u prethodnoj tematskoj jedinci ove studije.

0,00 kn

10.000,00 kn

20.000,00 kn

30.000,00 kn

40.000,00 kn

50.000,00 kn

60.000,00 kn


ZANIMANJA

Općina Matul ji PGŽ RH


94 (255)

Grafikon 3-10 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga

Što se tiče situacije na telekomunikacijskom tržištu, na području Općine prisutan je izrazito

visok stupanj tržišne koncentracije ponude, budući da se unatoč prisutnosti relativno velikog

broja operatera (čak njih 9), lokalno stanovništvo dominantno opredjeljuje samo za jednog – T-

com (Grafikon 3-11). Takva situacija ishod je ograničenog pristupa novih operatora

raspoloživoj infrastrukturi zbog čega 91,7% anketiranih korisnika smatra da novoizgrađene

mreže moraju biti otvorenog tipa tj. da moraju omogućiti brz i jednostavan odabir te promjenu

pružatelja usluga.

95,8%

80,3%

36,0%




95 (255)

Grafikon 3-11 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera

U kontekstu razmatranja potreba korisnika za izgradnjom i razvojem širokopojasne

infrastrukture, bitno je analizirati kvalitetu postojećih telekomunikacijskih usluga, koje su

trenutno dostupne na području Općine Matulji. Temeljem provedene ankete ispitanici su

istaknuli sljedeće probleme u korištenju navedenih usluga: 60








Utvrđivanje problema koji su trenutno prisutni na tržištu pružanja telekomunikacijskih usluga

na području Općine Matulji temelj je za njihovo utvrđivanje, te pronalaženje rješenja koja se

60 Izračun autora prema e-Županija projekt: Anketa za mapiranje područja Općine Matulji, 2014 61 Čak 64,3% ispitanika odgovorilo je da ostvaruje brzinu pristupa Internetu manju od 2Mbit/s, 30,8% njih

ostvaruje brzinu između 2Mbit/s i 30Mbit/s, njih 3,0% odgovorilo je da ne zna koju brzinu pristupa Internetu

ostvaruje, a samo 1,8% ispitanika ostvaruje brzinu pristupa Internetu između 30Mbit/s i 100 Mbit/s.

T-com; 77,50%

Optima-telekom; 12,10%

Ostali; 10,40%


96 (255)

mogu implementirati uvođenjem moderne širokopojasne infrastrukture. Na taj način postojećim

korisnicima će se povećati kvaliteta usluge, a budućim korisnicima će se omogućiti pristup

modernim ICT tehnologijama.

Iz sagledanih izraza nezadovoljstva korisnika telekomunikacijskih usluga na području Općine

Matulji proizlazi da se oni zapravo odnose na ograničene tehnološke mogućnosti postojeće

elektroničko-komunikacijske infrastrukture (utjecaj vremenskih neprilika na kvalitetu usluga,

spor pristup internetu i loša tehnička potpora). Navedeno istovremeno predstavlja značajno

ograničenje za razvoj novih informacijskih proizvoda, ali i veliki pozitivan poticaj za uvođenje

širokopojasne mreže, koja će velikim pristupnim brzinama i kapacitetima osigurati poboljšanje

kvalitete postojećih usluga te mogućnost razvoja lokalnog telekomunikacijskog tržišta.

Anketa je također pokazala značajnu razinu opremljenosti matuljskih kućanstava uređajima

putem kojih je već sada moguće koristiti napredne širokopojasne usluge: gotovo 30% ispitanika

posjeduje barem jedan tablet i barem jedan pametni telefon, a njih 42% posjeduje bar jedno

prijenosno računalo. Sukladno utvrđenoj opremljenosti kućanstava na području Općine Matulji,

realno je zaključiti da lokalno stanovništvo iskazuje znatan interes za moderne ICT tehnologije,

međutim određena tehnološka ograničenja postojeće infrastrukture onemogućavaju im

korištenje svih njezinih prednosti. Stoga ne iznenađuje visok postotak ispitanika koji su

izravno zainteresirani za priključak na širokopojasnu mrežu s brzinama većim od 100

Mbit/s (82,2%) i to s namjerom korištenja različitih naprednih širokopojasnih usluga

(Tablica 3-27).


97 (255)



za mapiranje područja Općine Matulji, 2014.)



Internet televizija: prikaz sadržaja s video, glazbenih, news

servisa na TV 56,70%



potrebama 49,90%










Temeljem pregleda rezultata izvršenog terenskog istraživanja može se zaključiti da korisnici

telekomunikacijskih usluga na području Općine Matulji iskazuju visoku razinu interesa za

uvođenjem usluga širokopojasne mreže, koja zasigurno može riješiti brojne razloge njihovog

nezadovoljstva postojećom infrastrukturom i nedovoljnom kvalitetom pruženih

telekomunikacijskih usluga na području Općine. Osim povećanja kvalitete usluga, realizacija

širokopojasne mreže zasigurno bi dovela do smanjenja visokog stupnja tržišne koncentracije na

strani ponude telekomunikacijskih usluga što bi korisnicima omogućilo brz i jednostavan odabir

te promjenu pružatelja usluga.


98 (255)

3.4 Socio-ekonomska analiza Općina Mošćenička Draga

[14]

U suvremenim uvjetima rasprostranjenih ICT tehnologija i naglog porasta broja pametnih

telefona, tablet računala i mobilnih aplikacija, ulaganje u širokopojasnu infrastrukturu

predstavlja temelj ekonomskog rasta i razvoja lokalnih jedinica, te preduvjet za učinkovitije

aktiviranje lokalnih razvojnih potencijala. Stoga je primjereno mogućnosti korištenja

širokopojasne mreže kao razvojnog resursa prvotno sagledati s aspekta prirodnih, demografskih

i gospodarskih obilježja datog područja. U okviru ovog dijela studije izneseni su osnovni podaci

o geografskom i prometnom položaju Općine Mošćenička Draga, a posebna pozornost

posvećena je analizi gospodarskih i demografskih prilika na području Općine, kao i analizi

postojećih kapaciteta korištenja širokopojasne mreže. U drugom dijelu, prikazani su rezultati

terenske ankete kojom su utvrđeni stavovi i preferencije potencijalnih korisnika širokopojasnih

usluga.

3.4.1 Opći podaci

Područje Općine Mošćenička Draga nalazi se u sastavu Primorsko-goranske županije, na

njezinom zapadnom dijelu (Slika 3-13). Prostor Općine sastoji se od 14 administrativnih i

statističkih naselja. Administrativna naselja su: Brseč, Donji Kraj, Golovik, Grabrova,

Kalac, Mala Učka, Martina, Mošćenice, Mošćenička Draga, Obrš, Sučići, Sveta Jelena,

Sveti Anton i Zagore. Na kopnu Općina graniči s Općinom Lovran, a u akvatoriju Kvarnerskog

zaljeva s područjem Grada Cresa. Sa zapadne i južne strane Općina Mošćenička Draga graniči

s Istarskom županijom, odnosno područjem Općine Kršan (Slika 3-14).


99 (255)

Slika 3-13 Položaj Općine Mošćenička Draga u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU)

Područje Općine Mošćenička Draga obuhvaća prostor od 46,62 km² na kopnu (oko 1,29%

kopnene površine Primorsko-goranske županije) i 50,39 km² u akvatoriju Kvarnerskog zaljeva

(oko 1,14% morske površine Primorsko-goranske županije). Sveukupna površina (kopnena i

morska) Općine Mošćenička Draga iznosi 97,01 km² što predstavlja 1,21% ukupne površine

Županije.


100 (255)

Slika 3-14 Makrolokacija Općine Mošćenička Draga (Izvor: DGU)

3.4.2 Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Mošćenička Draga ima 1.535 stanovnika te

prosječnu gustoću naseljenosti od 32,93 stanovnika na km² što je znatno niže od prosjeka

Primorsko-goranske županije (85,1 stanovnika/km²) i Republike Hrvatske (78,4

stanovnika/km²). Osim niske prosječne gustoće naseljenosti, prostor Općine Mošćenička Draga

obilježen je i relativno visokom koncentracijom stanovništva u pojedinim dijelovima: u

naseljima Mošćenička Draga i Mošćenice obitava 57,72% stanovnika, a na njih otpada svega

6,4% površine Općine.62 Navedeno ukazuje na veliku neravnomjernost u rasporedu

stanovništva, što dugoročno može imati negativne razvojne implikacije.



101 (255)

U posljednja tri desetljeća na području Općine Mošćenička Draga prisutni su negativni ukupni

populacijski trendovi, što je u skladu s populacijskim kretanjima na razini države i županije, s

tim da broj stanovnika na nacionalnoj i županijskoj razini u navedenom razdoblju ima manje

izraženu negativnu stopu promjene. U 2011. godini na administrativnom području Općine

Mošćenička Draga zabilježeno je 15,52% manje stanovnika nego 1981. godine, dok se u istom

razdoblju broj stanovnika RH smanjio za 6,8%, a PGŽ-a za samo 2,58%.

Tablica 3-28 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Općine Mošćenička Draga

2001. i 2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu


Administrativna

jedinica


2001. 2011. Indeks

2011/2001 2001. 2011.

Indeks

2011/2001

Općina

Mošćenička Draga 1.641 1.535 93,5 595 610 102,5

RH 4.437.460 4.284.889 96,6 1.477.377 1.519.038 102,8

PGŽ 305.505 296.195 97,0 111.085 117.009 105,3

Demografski pokazatelji izračunati na temelju posljednja dva popisa stanovništva ukazuju da

je na području Općine Mošćenička Draga prisutan pad broja stanovnika, što je sukladno s

populacijskom dinamikom Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske (Tablica 3-28).

U razdoblju između posljednja dva popisa stanovništva ukupan broj stanovnika na području

Općine Mošćenička Draga smanjen je za 6,46%.

Dobna struktura stanovništva ukazuje da Općina Mošćenička Draga ima manji udjel mlađeg i

primarnog te veći udjel starijeg kontingenta stanovništva u odnosu na Primorsko-goransku

županiju (Tablica 3-29).


102 (255)

Tablica 3-29 Dobna struktura stanovništva Općine Mošćenička Draga i Primorsko-

goranske županije u 2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu


Dobni

razredi

Općina

Mošćenička Draga PGŽ


0-4 58 3,78 12.518 4,23

5-9 50 3,26 11.761 3,97

10-14 48 3,13 12.688 4,28

15-19 67 4,36 13.792 4,66

20-24 70 4,56 16.780 5,67

25-29 86 5,60 20.121 6,79

30-34 118 7,69 21.370 7,21

35-39 121 7,88 19.565 6,61

40-44 82 5,34 19.268 6,51

45-49 97 6,32 21.121 7,13

50-54 108 7,04 23.607 7,97

55-59 167 10,88 24.773 8,36

60-64 124 8,08 22.827 7,71

65-69 97 6,32 14.283 4,82

70-74 82 5,34 15.879 5,36

75-79 67 4,36 13.081 4,42

80-84 55 3,58 7.905 2,67

85-89 29 1,89 3.811 1,29

90-94 8 0,52 825 0,28

95 i više 1 0,07 220 0,07

Ukupno 1.535 100 296.195 100

U Mošćeničkoj Dragi je udio dobne skupine od 45 godina na više u ukupnom broju stanovnika

za 4,32 postotnih bodova veći nego u Županiji. U odnosu na 2001. godinu smanjio se udio

najmlađih dobnih skupina (0-14 godina), uz istodobno značajno povećanje udjela dobnih

skupina stanovništva od 55 do 59 godina te od 60 do 64 godine. Stoga se može zaključiti da je

na području Općine sve izraženiji proces starenja stanovništva. Tome u prilog govore i

demografski pokazatelji starenja stanovništva prikazani u slijedećojtablici (Tablica 3-30).


103 (255)


Općina Mošćenička draga, Primorsko-goranske županije i Republike

Hrvatske u 2011. godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva

2011. i statističkim priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-

a)

Pokazatelj

Općina

Mošćenička

Draga

PGŽ RH


Indeks starenja64 207,6 % 155,3 % 115,0 %


Izračunati demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Općine Mošćenička

Draga jasno ukazuju na izrazito nepovoljne populacijske trendove u odnosu na nacionalni

prosjek i prosjek Županije. Naime, indeks starenja Općine znatno nadilazi indekse starenja na

županijskoj (za 52,3 postotna poena) i nacionalnoj razini (za čak 92,6 postotna poena). Ovakve

negativne demografske tendencije dugoročno mogu postati ograničavajućim čimbenikom

ekonomskog i društvenog napretka Općine Mošćenička Draga, stoga nositelji lokalnog razvoja

moraju stvoriti uvjete za pomlađivanje lokalnog stanovništva kroz stvaranje povoljnog

okruženja koje će privući mlađe kontingente stanovništva. U tom smislu, brojna istraživanja su

dokazala da izgradnja širokopojasne mreže posljedično dovodi do povećanja zaposlenosti i

otvaranja novih radnih mjesta zbog privlačenja novih investicija u lokalnu ekonomiju, čime bi

Općina ojačala svoje konkurentske prednosti u odnosu na susjedna područja, te bi na taj način

potakla doseljavanje mlađeg, radno sposobnog stanovništva. Navedeno bi svakako doprinijelo

zaustavljanju demografske regresije i negativnih populacijskih trendova u Općini Mošćenička

Draga.

Što se tiče obrazovne slike Općine Mošćenička Draga, u usporedbi sa Županijom Općina ima

relativno sličnu obrazovnu strukturu stanovništva (Tablica 3-31). Najveći udio stanovništva,

kako na razini Općine tako i na razini Županije, ima neki oblik sekundarnog obrazovanja

(srednja škola), s tim da Općina Mošćenička Draga ima za 2,02 postotnih bodova veći udio

63 Koeficijent starosti jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u ukupnom stanovništvu. Osnovni je





104 (255)

stanovništva sa završenom srednjom školom. U Općini Mošćenička Draga evidentan je i nešto

manji udio stanovništva s visokim obrazovanjem u odnosu na Županiju: 17,84% stanovništva

Općine starijeg od 15 godina ima neki oblik tercijarnog obrazovanja, dok je u Primorsko-

goranskoj županiji udio tog obrazovnog kontingenta 20,07%. Međutim, bitno je naglasiti da su

u posljednjem međupopisnom razdoblju na području Općine Mošćenička Draga prisutni

značajni pozitivni trendovi promjene u obrazovnoj strukturi. Naime, 2011. godine se udio

visokoobrazovanog stanovništva u ukupnoj populaciji starijoj od 15 godina povećao za 6,36

postotnih poena u odnosu na 2001. godinu, pri čemu se broj osoba sa završenim stručnim

studijem povećao za 39,3%, sveučilišnim studijem 44,5%, a Općina Mošćenička Draga je u

navedenom razdoblju dobila i 9 novih doktora znanosti. S obzirom da je visokoobrazovano

stanovništvo sklonije prihvatu novih tehnologija, navedeni pozitivni trendovi predstavljaju

značajnu prednost za uvođenje i implementaciju širokopojasnih usluga na području Općine

Mošćenička Draga.


105 (255)

Tablica 3-31 Obrazovna struktura stanovništva Općina Mošćenička Draga i Primorsko – goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis


Grad/

županija Ukupno

Bez

škole

1-3

razreda

osnovne

škole

4-7 razreda

osnovne

škole

Osnovna

škola

Srednja

škola

Visoko obrazovanje

Nepoznato

Svega Stručni

studij

Sveučilišni

studij

Doktorat

znanosti

Mošćeničk

a Draga 1.379 10 5 70 224 824 246 78 159 9 -

PGŽ 259.228 1.732 1.108 10.815 43.267 149.668 52.036 19.059 32.000 977 602

% PGŽ-a 0,53% 0,58% 0,45% 0,65% 0,52% 0,55% 0,47% 0,41% 0,50% 0,92% -


106 (255)

Temeljna demografska obilježja Općine Mošćenička Draga su depopulacija, nepovoljna

starosna struktura, trend starenja stanovništva te relativno povoljna obrazovna struktura sa

značajnim pozitivnim trendovima rasta udjela visokoobrazovanog stanovništva.

Uzimajući u obzir navedena temeljna demografska obilježja Općine, može se zaključiti da bi

uvođenje širokopojasne mreže uvelike doprinijelo poboljšanju cjelokupne demografske slike

Mošćeničke Drage. Naime, dostupnost širokopojasnih usluga jedan je od ključnih elemenata

koji lokalnim samoupravama omogućuje i olakšava privlačenje ulaganja, uvođenje rada na

daljinu, pružanje zdravstvene pomoći, boljeg obrazovanja i kvalitetnijih usluga javne uprave,

što posljedično dovodi do povećanja kvalitete života lokalnog stanovništva, čime bi se

zasigurno zaustavili negativni demografski trendovi, te potaknula revitalizacija stanovništva na

području Općine Mošćenička Draga.

3.4.3 Analiza gospodarskih kretanja Općine Mošćenička Draga

Stanje gospodarstva ocijenjeno je na osnovi financijskih rezultata poduzetnika (obveznika

poreza na dobit) koji imaju sjedište na području Općine Mošćenička Draga. Agregirani

financijski pokazatelji poduzetnika izračunati su na temelju podataka Financijske agencije

(dalje u tekstu: FINA) i strukturirani su prema važećoj Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti65

(NKD 2007.).













107 (255)

Tablica 3-32 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Općina Mošćenička Draga u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor:

Izračun autora na temelju podataka FINA-e)


NKD 2007 2011. % 2013. % Indeks

2013./2011. 2011. % 2013. %

Indeks

2013./2011.

A. 3.324.614 17,12% 5.711.061 20,62% 171,78 3.056.510 16,06% 5.338.630 15,87% 174,66

B.

C. 2.662.686 13,72% 3.595.404 12,98% 135,03 2.047.314 10,76% 9.969.954 29,64% 486,98

D.

E.

F. 3.325.008 17,13% 2.110.863 7,62% 63,48 3.614.409 18,99% 2.393.927 7,12% 66,23

G. 2.461.357 12,68% 3.992.642 14,41% 162,21 2.524.122 13,26% 4.081.215 12,13% 161,69

H. 179.729 0,93% 186.937 0,67% 104,01 201.234 1,06% 161.246 0,48% 80,13

I. 4.885.234 25,16% 8.309.640 30,00% 170,10 4.834.980 25,41% 7.282.268 21,65% 150,62

J.

K.

L. 427.245 2,20% 522.681 1,89% 122,34 698.764 3,67% 1.370.308 4,07% 196,10

M. 640.640 3,30% 929.360 3,35% 145,07 710.193 3,73% 773.957 2,30% 108,98

N. 1.229.448 6,33% 1.563.535 5,64% 127,17 1.051.385 5,52% 1.485.282 4,42% 141,27

O.

P.

Q.

R. 48 0,00% 152.245 0,55% 317177,08 344 0,00% 150.841 0,45% 43849,13

S. 278.175 1,43% 627.842 2,27% 225,70 291.883 1,53% 633.531 1,88% 217,05

Ukupno: 19.414.184 100,00% 27.702.210 100,00% 142,69 19.031.138 100,00% 33.641.159 100,00% 176,77


108 (255)

Sukladno podacima FINA-e (Tablica 3-32), poduzetnici Općine Mošćenička Draga, njih

ukupno 57, ostvarili su u 2013. godini ukupan prihod od 27,7 milijuna kuna, što predstavlja

značajno povećanje od 42,69% (gotovo 8,3 milijuna kuna) u odnosu na 2011. godinu.

Navedenom povećanju prihoda u najviše je pridonijelo ukupno povećanje prihoda ključnih

djelatnosti: I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (za 70,1%), A –

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (za 71,78%), G - Trgovina na veliko i malo; popravak

motornih vozila i motocikala (za 62,21%) i C - Prerađivačka industrija (za 35,03%), koje su u

strukturi ukupnih prihoda gospodarstva 2013. godine zauzimale udjel od 78%. Ostale značajne

djelatnosti prema udjelu u prihodima 2013. godine bile su N – Administrativne i pomoćne

uslužne djelatnosti sa udjelom od 5,64% u ukupno generiranim prihodima, te M – Stručne,

znanstvene i tehničke djelatnosti s udjelom od 3,35%, koja je 2013. godine ostvarila rast prihoda

od 45% u odnosu na 2011. godinu, što predstavlja značajan potencijal i pozitivan trend za razvoj

modernih ICT tehnologija i primjenu sofisticiranijih tehnologija poslovanja. Za razliku od svih

ostalih djelatnosti koji su zabilježile rast prihoda u referentnom razdoblju, u djelatnosti F –

Građevinarstvo, koja je 2011. godine u ukupnoj strukturi prihoda zauzimala visokih 17,13%,

ostvaren je značajan pad prihoda, s kontrakcijom od 1,2 milijuna kuna, odnosno 36,52%.

Prihodi navedene djelatnosti su se u razdoblju između 2011. i 2013. godine smanjivali po

prosječnoj godišnjoj stopi od 20,32%, što je rezultiralo smanjenjem njezinog udjela u ukupnim

prihodima za značajnih 9,51 postotnih bodova, čime se s drugog mjesta plasirala na peto mjesto

najznačajnijih djelatnosti po ostvarenim prihodima na području Općine Mošćenička Draga.

Navedeni pad prihoda građevinske djelatnosti prije svega je rezultat izostanka većih

građevinskih projekata te kontinuiranog pada građevinske aktivnosti na državnoj razini, koji je

prisutan još od 2008. godine, kada je završen val investiranja u cestogradnju i izgradnju

sportskih dvorana, a potražnja za stanovima je potisnuta zbog djelovanja krize i neizvjesnosti

stalnog zaposlenja među stanovništvom RH.

Unatoč značajnom povećanju ukupno generiranih prihoda Općine Mošćenička Draga, u 2013.

godini ostvaren je negativan konsolidirani financijski rezultat (neto gubitak prije oporezivanja)

poslovnog sektora u iznosu od gotovo 6 milijuna kuna. Navedeno je rezultat znatno više

prosječne godišnje stope rasta ukupnih rashoda (32,95%) u odnosu na prihode (19,45%) u

referentnom razdoblju66. Najznačajnije povećanje rashoda u 2013. godini u odnosu na 2011.

66 U referentnom razdoblju ukupni rashodi su se povećali za visokih 76,77%.


109 (255)

godinu zabilježeno je u djelatnosti C - Prerađivačka industrija, koja je povećala rashode za

visokih 7,9 milijuna kuna (386,98%), dok je istovremeno prihode povećala za samo 932 tisuće

kuna (35%)67. Stoga se može zaključiti da je navedena djelatnost težinski najviše doprinijela

ostvarivanju negativnog konsolidiranog financijskog rezultata u Općini Mošćenička Draga.

Razlog iskazanog naglog porasta rashoda prerađivačke industrije na području Općine u

analiziranom razdoblju je gotovo dvostruko povećanje prosječne neto mjesečne plaće radnika

sa 4.803 kuna 2011. godine na 8.720 kuna 2012. godine68, što je rezultiralo značajnim

povećanjem troškova poslovanja, smanjenjem proizvodnosti rada 2013. godine za 3,5% u

odnosu na 2011. godinu69 (unatoč dvostrukom povećanju broja poslovnih subjekata), te u

konačnici značajnim rastom rashoda. Međutim, rast rashoda u referentnom razdoblju zabilježile

su i ostale značajne djelatnosti koje čine okosnicu gospodarstva Općine: I - Djelatnosti pružanja

smještaja te pripreme i usluživanja hrane (za 50,6%), A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

(za 74,66%) i G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (za

61,69%)70. Najznačajnije smanjenje rashoda u referentnom razdoblju ostvareno je u djelatnosti

F – Građevinarstvo (za 33,77%), što je rezultat smanjene građevinske aktivnosti na području

Općine.

Sukladno svemu navedenome može se zaključiti da je unatoč povećanju ukupne gospodarske

aktivnosti u gotovo svim djelatnostima na području Općine Mošćenička Draga, zbog značajnog

smanjenja ekonomičnosti poslovanja (posebice u prerađivačkoj industriji), 2013. godine

ostvaren neto gubitak u poslovnom sektoru, što predstavlja negativan trend u odnosu na 2011.

godinu kada je gospodarstvo Općine ostvarilo neto dobitak prije oporezivanja u iznosu od

383,05 tisuća kuna.

Unatoč negativnom trendu ostvarenog financijskog rezultata u razdoblju od 2011. do 2013.

godine na području Općine Mošćenička Draga, prethodno analizirani financijski rezultati

poslovanja ukazuju na postojanje pozitivnih kretanja u gospodarstvu Općine kroz porast ukupne

gospodarske aktivnosti. Na to upućuje i značajan porast zaposlenih osoba u referentnom

67 Navedena djelatnost svojim udjelom od 29,64% zauzima primat u ostvarenim ukupnim rashodima Općine. 68 Izračun autora temeljem podataka FINA-e za 2011. i 2012. godinu. 69 Ibidem 70 Samo je djelatnost I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u referentnom razdoblju

zabilježila višu prosječnu godišnju stopu rasta prihoda (30,42%) u odnosu na rashode (22,73%), dok su djelatnosti

A – Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo i G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala

zabilježile veću prosječnu godišnju stopu rasta rashoda u odnosu na prihode.


110 (255)

razdoblju, sa 96 na njih 127, što predstavlja porast od 32,29%, uz istovremeni porast broja

aktivnih gospodarskih subjekata za 18,75% (Tablica 3-33). U 2013. godini najveći udio u

zaposlenosti sektora poduzetništva imale su djelatnosti A – Poljoprivreda, šumarstvo i

ribarstvo (29,92%) i I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

(22,05%). Slijede ih djelatnosti F – Građevinarstvo i G - Trgovina na veliko i malo; popravak

motornih vozila i motocikala s jednakim udjelom od 11,02%, s tim da zaposlenost u

građevinarstvu stagnira u odnosu na 2011. godinu dok je u trgovini na veliko i malo ostvaren

rast broja zaposlenih po prosječnoj stopi od 32,3% godišnje. Iako su sve djelatnosti u

referentnom razdoblju zabilježile stagnaciju ili rast broja zaposlenih71, najznačajnije povećanje

broja zaposlenih u analiziranom razdoblju zabilježila je djelatnost N – Administrativne i

pomoćne uslužne djelatnosti.

Analiza broja gospodarskih subjekata ukazuje da su pojedine djelatnosti u gospodarstvu

Mošćeničke Drage relativno ujednačeno zastupljene, te nema većih odstupanja u broju

subjekata određene djelatnosti. Najveći broj subjekata u 2013. godini zastupljen je u

najznačajnijoj djelatnosti I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

(21,05% u ukupnom broju gospodarskih subjekata), a slijede ju djelatnost L – Poslovanje

nekretninama (15,79% u ukupnom broju gospodarskih subjekata), G - Trgovina na veliko i

malo; popravak motornih vozila i motocikala (14,04% u ukupnom broju gospodarskih

subjekata) i F – Građevinarstvo (12,28% u ukupnom broju gospodarskih subjekata).

Najznačajniji rast broja gospodarskih subjekata u referentnom razdoblju zabilježila je djelatnost

N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (+150%), dok je u djelatnostima A –

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, F – Građevinarstvo i H – Prijevoz i skladištenje

zabilježeno smanjenje broja gospodarskih subjekata za po jedan subjekt.

71 U razdoblju od 2011. do 2013. godine broj zaposlenih se povećao u djelatnosti A – Poljoprivreda, šumarstvo i

ribarstvo za 46,15%, C - Prerađivačka industrija za 40%, G - Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila

i motocikala za 75%, I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane za 12%, L – Poslovanje

nekretninama za 100%, M – Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti za 12,5%, N – Administrativne i pomoćne

uslužne djelatnosti za 150% i S – Ostale uslužne djelatnosti za 25%, dok je zabilježen jednak broj zaposlenih u

djelatnostima F – Građevinarstvo i H – Prijevoz i skladištenje.


111 (255)

Tablica 3-33 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na području Općine Mošćenička Draga u 2011. i 2013.

godini prema NKD 2007. (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e)


NKD 2007 2011. % 2013. % Indeks

2013./2011. 2011. % 2013. %

Indeks

2013./2011.

A. 3 6,25% 2 3,51% 66,67 26 27,08% 38 29,92% 146,15

B.

C. 2 4,17% 4 7,02% 200,00 5 5,21% 7 5,51% 140,00

D.

E.

F. 8 16,67% 7 12,28% 87,50 14 14,58% 14 11,02% 100,00

G. 6 12,50% 8 14,04% 133,33 8 8,33% 14 11,02% 175,00

H. 2 4,17% 1 1,75% 50,00 2 2,08% 2 1,57% 100,00

I. 9 18,75% 12 21,05% 133,33 25 26,04% 28 22,05% 112,00

J.

K.

L. 8 16,67% 9 15,79% 112,50 2 2,08% 4 3,15% 200,00

M. 4 8,33% 4 7,02% 100,00 8 8,33% 9 7,09% 112,50

N. 2 4,17% 5 8,77% 250,00 2 2,08% 5 3,94% 250,00

O.

P.

Q.

R. 1 2,08% 1 1,75% 100,00 1 0,79%

S. 3 6,25% 4 7,02% 133,33 4 4,17% 5 3,94% 125,00

Ukupno: 48 100,00% 57 100,00% 118,75 96 100,00% 127 100,00% 132,29


112 (255)

Ulaganje u širokopojasnu infrastrukturu najčešće predstavlja lokalizirani poduhvat koji u

najvećoj mjeri rezultira potrošnjom i jakim multiplikativnim efektima u lokalnom

gospodarstvu. S obzirom na nisku razinu diverzificiranosti gospodarske strukture Općine

Mošćenička Draga, u kojoj prema svim analiziranim pokazateljima dominiraju osnovne

djelatnosti primarnog (ribarstvo), sekundarnog (prerađivačka industrija i građevinarstvo) i

tercijarnog sektora (usluživanje smještaja, hrane, pića i trgovina), raspoloživost napredne

širokopojasne infrastrukture zasigurno može inicirati rast i diferencijaciju lokalne ekonomije u

smjeru sofisticiranijih djelatnosti, za što već postoje pretpostavke. Naime, dosadašnja europska

praksa pokazala je da širokopojasni pristup Internetu doprinosi povećanju konkurentnosti

postojećih i razvoju novih inovativnih gospodarskih subjekata koji stvaraju veliku dodanu

vrijednost, posebice u okviru djelatnosti M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti i J –

Informacije i komunikacije.72 Također, izgradnja širokopojasne infrastrukture može doprinijeti

poboljšanju negativnih trendova smanjenja ekonomičnosti poslovanja gospodarstva

Mošćeničke Drage. Naime, implementacijom i razvojem modernih širokopojasnih usluga

(mogućnost rada na daljinu, videokonferencije i dr.) smanjuju se ukupni troškovi poslovanja

(radi smanjenja troškova puta) i ostvaruju značajne vremenske uštede za izvršenje posla (radi

smanjenja vremena putovanja i prometnih gužvi), čime se direktno utječe na veću

ekonomičnost i proizvodnost rada.



Osim utvrđivanja demografske i gospodarske dinamike na datom području, bitan element

dimenzioniranja ulaganja u širokopojasnu mrežu odnosi se na procjenu postojećeg

komercijalnog potencijala korištenja širokopojasnih usluga. Kako bi se izvršila anticipacija

rane faze komercijalizacije širokopojasne mreže i usluga na području Općine Mošćenička

Draga, u ovom dijelu studije procijenjen je broj potencijalnih privatnih i poslovnih korisnika

širokopojasnih usluga.

72Više o tome: Impact assessment, accompanying the document Proposal for a Regulation of the European



[dostupno na: http://register.consilium.europa.eu/doc/srv?l=EN&t=PDF&f=ST+16006+2011+ADD+2]


113 (255)

Procjena broja korisnika u privatnom sektoru temelji se na broju stanovnika i broju kućanstava,

dok je za procjenu broja korisnika u poslovnom sektoru uzet u obzir broj poslovnih jedinica,

odnosno broj registriranih obrtnika i poduzetnika koji imaju sjedište u Općini Mošćenička

Draga. Budući da su kupovna moć stanovništva i trenutna efektivna (platežno sposobna)

potražnja osnovne determinante razvoja bilo kojeg tržišta, pa tako i tržišta širokopojasnih

usluga, kod definiranja lokalnih kapaciteta korištenja te infrastrukture u obzir je uzet i prosječni

prihod stanovništva kao i popisani broj korisnika Interneta na području Općine Mošćenička

Draga.

.


114 (255)


stambenih jedinica u naseljima Općine Mošćenička Draga, 2011.godina

(Izvor: Popis stanovništva 2011.)

Naziv

naselja

Broj

kućanstava

Broj

članova

kućanstva

Prosječan

broj

članova

kućanstva

Broj

kućanstava

koja koriste

Internet

Broj

stambenih

jedinica

Broj

nastanjenih

stambenih

jedinica

Brseč 51 129 2,53 24 128 50

Golovik 34 84 2,47 12 49 33

Grabrova 4 10 2,5 2 16 4

Kalac 15 32 2,13 4 27 15

Kraj 40 98 2,45 21 60 40

Mala Učka - - - - 17 -

Martina 19 50 2,63 7 49 19

Mošćenice 110 301 2,74 69 161 110

Mošćenička

Draga 233 585 2,51 127 548 231

Obrš 7 14 2 4 27 7

Sučići 16 45 2,81 5 34 16

Sveta Jelena 42 93 2,21 20 67 42

Sveti Anton 4 8 2 1 23 4

Zagore 35 86 2,46 15 56 35

UKUPNO 610 1.535 2,52 311 1.262 606


115 (255)



Pregledom strukture kućanstava po osnovi korištenja Interneta (Tablica 3-34) razvidno je da u

sektoru stanovništva postoji značajan potencijal rasta potražnje za korištenjem širokopojasnog

pristupa Internetu i drugih naprednih širokopojasnih usluga. U Općini Mošćenička Draga

prisutan je relativno visok udio kućanstava koja koriste Internet (50,98%)73 što je iznad prosjeka

73 Izračun autora na temelju Popisa stanovništva 2011.


116 (255)

vrijednosti postotnog udjela kućanstava koja imaju pristup Internetu za sve lokalne jedinice u

Primorsko-goranskoj županiji (49,45%). Najveća koncentracija takvih kućanstava prisutna je u

naseljima Mošćenice (62,73%), Obrš (57,14%) i Mošćenička Draga (54,51%), dok je najmanja

u naseljima Sveti Anton (25%) i Kalac (26,67%)74. Moguće je zaključiti da se Općina

Mošćenička Draga prema stupnju korištenja Interneta u kućanstvima, kao bitnom pokazatelju

razvijenosti, svrstava u gornju polovinu gradova i Općina Županije.75 Navedeno upućuje na to

da stanovnici Općine već sada u značajnoj mjeri izražavaju preferenciju prema računalnim i

informacijskim tehnologijama i uslugama, što u pravilu predstavlja pozitivan tržišni inicijator.

Stvaranjem infrastrukturnih preduvjeta za osiguravanje dostupnosti širokopojasnih usluga, pod

jednakim uvjetima i uz niže cijene na cijelom području Općine Mošćenička Draga, omogućit

će se širenje, tj. otvaranje tržišta širokopojasnih usluga onim kućanstvima kojima su, iz

tehničkih i/ili financijskih razloga, te usluge trenutno nedostupne (npr. zbog nepostojanja

mreže, previsokih cijena ili niske razine kvalitete postojeće ponude digitalnih usluga).

Kod razmatranja potencijalne potražnje za širokopojasnim uslugama, potrebno je istaknuti da

Općina Mošćenička Draga raspolaže sa značajnim stambenim kapacitetom (51,98%

nenastanjenih stambenih jedinica) što implicira postojanje povoljnih prilika za relativno brzo

useljavanje nerezidenata u stambene prostore na području Općine, a slijedom toga i povoljne

izglede za srednjoročno povećanje broja korisnika širokopojasnog pristupa Internetu. S obzirom

na značaj turističke djelatnosti u lokalnoj ekonomiji, može se pretpostaviti da je određeni dio

nenastanjenog stambenog fonda namijenjen iznajmljivanju turistima. Navedeno implicira

postojanje sezonske potražnje za širokopojasnim uslugama, te je kod dimenzioniranja mreže

nužno voditi računa i o dodatnom porastu broja potencijalnih korisnika tijekom turističke

sezone.

Osim privatnih kućanstava, potencijalni korisnički bazen za širokopojasni pristup i usluge čine

subjekti iz poslovnog sektora koji su dodatno motivirani za upotrebu pogodnosti širokopojasne

infrastrukture zbog potrebe restrukturiranja poslovnih procesa, radi jačanja svoje

konkurentnosti. To se osobito odnosi na korištenje informacijsko-komunikacijskih usluga u

poslovanju, što danas predstavlja nužnost u svim djelatnostima. Sukladno tome, sljedećim

ilustracijama prikazan je ukupan broj i raspored poslovnih subjekata po naseljima Općine

Mošćenička Draga (Tablica 3-35).

74 Ibidem 75 Ibidem


117 (255)

Tablica 3-35 Ukupan broj poslovnih subjekata na području Općine Mošćenička Draga

(Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske i Registar poslovnih subjekata

Hrvatske gospodarske komore, stanje: 20.08.2014. g.)

Naziv naselja Broj

obrtnika

Broj trgovačkih

društava

Ukupan broj

poslovnih

subjekata76

Brseč 22 22

Golovik 4 2 6

Grabrova 2 2

Kalac 1 1

Kraj 5 5

Mala Učka 0

Martina 1 1 2

Mošćenice 10 7 17

Mošćenička Draga 35 87 122

Obrš 0

Sučići 1 1

Sveta Jelena 2 2

Sveti Anton 1 1

Zagore 1 1

UKUPNO 54 128 182



118 (255)

Slika 3-16 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Općine Mošćenička Draga

(Izvor: obrada autora prema podacima DZS-a i FINA-a)

Relativno visoka koncentracija poslovnih jedinica predstavlja jedan od bitnih čimbenika

generiranja potražnje za širokopojasnim priključcima. U poslovnom sektoru Općine

Mošćenička Draga postoji značajan korisnički potencijal za ponudu širokopojasnih usluga, što

je potvrđeno prosječnim brojem aktivnih poslovnih subjekata po stanovniku u Općini (0,119),

koji znatno premašuje nacionalni prosjek (0,034).77 S obzirom na to da postojanje razvijene

širokopojasne infrastrukture omogućava primjenu koncepta e-poslovanja, koje u pravilu

doprinosi ubrzavanju poslovnih procesa i komunikacija, smanjenju troškova i značajnim




119 (255)

vremenskim uštedama te stvaranju novih distribucijskih kanala, realno je za očekivati da će

poslovni korisnici među prvima prepoznati operativne koristi (prvenstveno u vidu povećanja

produktivnosti, inovativnosti i konkurentnosti) koje donosi prihvat širokopojasnih tehnologija.

To se posebno odnosi na trgovačka društva, koja dominiraju u ukupnom broju poslovnih

subjekata na području Općine.


infrastrukture iznimno je važno utvrditi i raspoložive dohotke stanovništva, iz razloga što je to

faktor koji će direktno utjecati na potražnju za širokopojasnim uslugama. Podaci o ostvarenim

prihodima stanovništva Općine Mošćenička Draga u 2012. godini (Grafikon 3-12) ukazuju da

su financijske mogućnosti stanovništva na razini prosjeka PGŽ-a te nešto iznad prosjeka

Republike Hrvatske osim u kategoriji obrta i slobodnih zanimanja (samo 3,6% ukupnih

obveznika, ali uz prisutnu pozitivnu prosječnu godišnju stopu rasta od 1,92% u razdoblju od

2010. do 2012. godine). Temeljem navedenog može se zaključiti da stanovništvo Općine

Mošćenička Draga posjeduje prosječnu potrošačku snagu, što ne bi trebalo biti ograničavajući

čimbenik za komercijalizaciju buduće širokopojasne infrastrukture.

Grafikon 3-12 Prosječna godišnja neto plaća u Općina Mošćenička Draga, PGŽ-u i RH

za 2013. godinu prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor:

Izračun i obrada autora prema podacima Porezne uprave)

0,00 kn

10.000,00 kn

20.000,00 kn

30.000,00 kn

40.000,00 kn

50.000,00 kn

60.000,00 kn


ZANIMANJA

Općina Mošćenička Draga PGŽ RH


120 (255)


kabelskih operatera

Utvrđivanje postojećih potreba i preferencija korisnika usluga telekom i kabelskih operatera

ključno je za pravilno anticipiranje komercijalnog potencijala tržišta širokopojasnih usluga na

području Općine Mošćenička Draga. S ciljem utvrđivanja postojećih preferencija, te

predviđanja budućih potreba lokalnog stanovništva za korištenjem usluga modernih

informacijskih i komunikacijskih tehnologija na području Općine, provedeno je istraživanje u

kojem je sudjelovalo 158 ispitanika, od čega je 80,9% fizičkih osoba, 17,8% pravnih osoba i

1,3% javnih institucija.78

Rezultati ankete pokazali su izrazito visoku zastupljenost klasičnih usluga telefonije putem

fiksne telefonske linije (97,1% ispitanika) i pristupa internetu (gotovo 81% ispitanika) na

području Općine Mošćenička Draga. Utvrđena je i relativno visoka razina korištenja usluga

televizije (50,7%) (Grafikon 3-13).

Grafikon 3-13 Vrste usluga kabelskih ili telekom operatera korištenih u kućanstvu/uredu

na području Općine Mošćenička Draga (Izvor: obrada autora prema e-

Županija projekt: Anketa za mapiranje područja Općine Mošćenička

Draga, 2014

Međutim, unatoč izrazito velikoj zastupljenosti usluga telekom i kabelskih operatera na

području Općine Mošćenička Draga, telekomunikacijsko tržište obilježeno je izrazito visokim


Općine Mošćenička Draga iz razloga što struktura ispitanika približno odgovara strukturi procijenjenog broja

mogućih korisnika koji je iznesen u prethodnoj tematskoj jedinci ove studije.

97,1%

80,9%

50,7%




121 (255)

stupnjem tržišne koncentracije ponude telekomunikacijskih usluga, unatoč relativno

diferenciranom tržištu. Naime, velika većina ispitanih stanovnika Mošćeničke Drage (njih

83,1%) koristi usluge samo jednog operatera (T-com), unatoč prisutnosti 8 drugih operatera na

telekomunikacijskom tržištu (Grafikon 3-14). Navedeno je rezultat ograničenog pristupa novih

operatera raspoloživoj infrastrukturi zbog čega gotovo 80% anketiranih korisnika smatra da

novoizgrađene mreže moraju biti otvorenog tipa tj. da moraju omogućiti brz i jednostavan

odabir te promjenu pružatelja usluga.

.

Grafikon 3-14 Struktura ukupnog broja sklopljenih ugovora o pružanju

telekomunikacijskih usluga na području Općine Mošćenička Draga prema

nazivima operatera (Izvor: obrada autora prema e-Županija projekt:

Anketa za mapiranje područja Općine Mošćenička Draga, 2014.)

U kontekstu razmatranja potreba i preferencija korisnika za izgradnjom širokopojasne

infrastrukture, važno je izvršiti analizu kvalitete postojeće telekomunikacijske infrastrukture na

području Općine Mošćenička Draga. Sukladno provedenoj analizi, lokalno stanovništvo

istaknulo je postojanje sljedećih problema vezanih uz kvalitetu postojeće infrastrukture: 79



79 Izračun autora prema e-Županija projekt: Anketa za mapiranje područja Općine Mošćenička Draga, 2014 80 50,9% ispitanika ostvaruje brzinu pristupa Internetu od 2 Mbit/s do 30 Mbit/s, njih 47,4% ostvaruje brzinu

pristupa manju od 2 Mbit/s, dok je njih 1,7% odgovorilo da ne zna koju brzinu pristupa internet ostvaruje.

T-Com; 83,10%

VipNet/B.net; 13,10%

Ostali; 3,80%


122 (255)

• nekvalitetan ili nedostupan telefonski signal (43,8%),



• isporučena oprema (modem, router) se kvari odnosno nije očekivane kvalitete (17,7%),

• neisporuka ugovorene brzine pristupa internetu (13,8%).

Iz sagledanih izraza nezadovoljstva postojećih korisnika usluga telekom i kabelskih operatera

na području Općine Mošćenička Draga proizlazi da se oni odnose prije svega na

nezadovoljavajuću razinu kvalitete usluga postojećih operatera (spor pristup internetu –

ispitanici ostvaruju maksimalnu brzinu pristupa internetu 30 Mbit/s, loša tehnička potpora,

kvarnost isporučene opreme i dr.) kao i na ograničene tehnološke mogućnosti postojeće

telekomunikacijske infrastrukture (utjecaj vremenskih prilika na kvalitetu usluga, nekvalitetan

ili nedostupan telefonski signal i dr.) Sukladno navedenome može se zaključiti da je razina

razvijenosti postojećeg tržišta telekom i kabelskih operatera na području Općine Mošćenička

Draga na nezadovoljavajućoj razini, te telekomunikacijska infrastruktura nije adekvatna za

pružanje očekivane razine kvalitete ugovorenih usluga. Navedeno predstavlja značajno

ograničenje za razvoj ponude novih informacijskih proizvoda i usluga koji zahtijevaju velike

pristupne brzine i kapacitete, a za korištenje kojih već sada postoji adekvatna opremljenost

kućanstava na području Općine.81 Stoga ne iznenađuje podatak da je gotovo 90% ispitanika

iskazalo direktan interes za izgradnju infrastrukture koja će omogućiti korištenje usluga

širokopojasnih mreža s brzinama većim od 100 Mpbs. Najznačajnije usluge širokopojasne

mreže za koje su ispitanici iskazali interes prikazane su u slijedećoj tablici (Tablica 3-36).



za mapiranje područja Općine Mošćenička Draga, 2014.)

VRSTA USLUGE ISPITANICI

(%)


Internet televizija: prikaz sadržaja s video, glazbenih,

news servisa na TV 53,00%


81 Anketa je pokazala da preko 50% ispitanika posjeduje bar jedno računalo, njih 43,5% posjeduje bar jedno

prijenosno računalo, njih više od 20% posjeduje tablet, a čak njih 30% posjeduje dva pametna telefona.


123 (255)

VRSTA USLUGE ISPITANICI

(%)

Usluge za građane treće životne dobi i građane s

posebnim potrebama 45,50%




Napredne usluge e-Uprave (referendum, glasovanje, i

sl.) 32,60%






Temeljem pregleda rezultata izvršenog terenskog istraživanja može se zaključiti da

stanovništvo Općine Mošćenička Draga iskazuje značajan interes za korištenje modernih

usluga širokopojasnih mreža, za čiju isporuku trenutno ne postoji adekvatna telekomunikacijska

infrastruktura. Uvođenjem širokopojasne mreže stvara se novo tržište, podjednako zanimljivo

korisnicima kao i ponuditeljima telekomunikacijskih usluga. S jedne strane, korisnici dobivaju

mogućnost pristupanja širokom spektru usluga veće kvalitete uz niže cijene, a brojne tvrtke

različitog profila dobivaju mogućnost ulaska na telekomunikacijsko tržište. Na taj način bi se

postigao niži stupanj tržišne koncentracije na strani ponude telekomunikacijskih usluga, te veća

liberalizacija i razvoj lokalnog telekomunikacijskog tržišta, što bi u konačnici rezultiralo većim

zadovoljstvom korisnika ali i pozitivnim razvojnim efektima na području Općine Mošćenička

Draga.


124 (255)

3.5 Analiza koristi od projekta

Kompleksni višeslojni utjecaji razvoja širokopojasne infrastrukture koja će biti dostupna svim

korisnicima na prostoru JLS-ova Konzorcija prikazani su sljedećim slikama (Slika 3-18 i Slika

3-19).

Slika 3-17 Pojednostavljena shema socioekonomskih prednosti povećanja

širokopojasne brzine15

Osim već prije elaboriranih pozitivnih utjecaja na razvoj djelatnosti M i J, izgradnja

širokopojasne mreže uvećat će mogućnosti daljnjeg razvoja turizma, obrazovanja, a smanjenje

potrebe za dnevnim putovanjima na radna mjesta van JLS-ova Konzorcija povećat će dnevnu

potrošnju i potražnju unutar JLS-ova Konzorcija, pozitivno djelujući na gotovo sve djelatnosti

u JLS-ovima Konzorcija.

Navedeni pozitivni socio-ekonomski efekti djelovat će na povećanu konkurentnost JLS-ova

Konzorcija u okruženju koji će postati privlačniji za život i rad, povećavajući pritom


125 (255)

mogućnosti utjecaja povoljne privatne i poslovne okoline JLS-ova Konzorcija na smanjenje

negativnih demografskih trendova.

Važno je naglasiti da investicija u novu širokopojasnu infrastrukturu podupire viziju razvoja

cijele Primorsko-goranske županije prema dokumentu „Razvojna strategija Primorsko-

goranske županije 2016-2020“ u kojem su navedeni sljedeći strateški ciljevi:

• Razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva

• Jačanje regionalnih kapaciteta i ravnomjeran razvoj

• Razvoj ljudskih potencijala i povećanje kvalitete života

Slika 3-18 Povezanost utjecaja izgradnje nove širokopojasne infrastrukture na ciljeve

Konzorcija i regije


126 (255)

3.6 Prikaz postojeće infrastrukture

3.6.1 Prikaz postojeće infrastrukture Grad Opatija

U ovom poglavlju dan je prikaz stanja infrastrukture baziran na aktualnoj izmjeni i dopuni

Prostornog plana uređenja Grada Opatije iz veljače 2013.g, tj. digitalnim podacima dobivenim

iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ82. Iz Zavoda su dobiveni podaci o infrastrukturi, namjeni

površina, te uvjetima korištenja i zaštite okoliša. Infrastrukturni linijski podaci sadrže

informacije o energetskoj, telekomunikacijskoj, vodnogospodarskoj i prometnoj linijskoj

infrastrukturi.

82 Digitalni prostorni planovi korišteni u ovom Planu prikupljeni su tijekom srpnja 2014 u Zavodu za prostorno

uređenje Primorsko-goranske županije (ZPU PGŽ).


127 (255)

Telekomunikacijski sustav

Slika 3-19 Stanje elektroničke komunikacijske infrastrukture u Gradu Opatiji prema

podacima iz prostornog plana (izvor: Grad Opatija)


128 (255)

U aktualnom Prostornom planu uređenja Grada Opatije u poglavlju 5 UVJETI UREĐENJA

KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH

SUSTAVA; podpoglavlje 5.2. Sustav telekomunikacija i pošta navodi se slijedeće:

Članak 109.

(1) Prostornim planom na kartografskom prikazu 1B “Promet, pošta i telekomunikacije”, u mj.

1:25.000 određen je sustav telekomunikacija i pošta.

(2) Glavne telekomunikacijske građevine su radio relejni sustav i radijski koridori, magistralni

svjetlovodni kabel Rijeka-Pazin te mjesna pristupna centrala u Opatiji.

(3) Za daljnje poboljšanje pristupnih telekomunikacijskih mreža i dijelova pristupnih mreža

potrebno je izvršiti rekonstrukciju na pojedinim dijelovima radi dotrajalosti mreže i loše

kvalitete ugrađenog materijala kako bi se osigurala kvalitetnija usluga korisnicima (ISDN,

prijenos podataka, audio i video signala i sl.).

(4) Također je Planom predviđeno i lociranje novih baznih postaja mobilne telefonije kako bi

se osigurala bolja pokrivenost signalom pri čemu koncesionari na području mobilnih

telekomunikacijskih mreža za svoje potrebe izgrađuju infrastrukturu pokretnih

telekomunikacijskih mreža. Izgradnja takvih građevina ulazi u red građevina od državne

važnosti, jer prema Zakonu i Pravilniku o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži,

područje pokrivanja mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja, kao i

važnije cestovne i željezničke prometnice, te važnije plovne putove na unutrašnjim vodama i

teritorijalnom moru Republike Hrvatske. Zbog potrebe izgradnje i nadogradnje infrastrukture

pokretnih telekomunikacijskih mreža, grade se građevine takve telekomunikacijske

infrastrukture na dotičnom području, uz poštivanje sljedećih uvjeta građenja:

A) Osnovne postaje pokretnih komunikacija koje se grade u građevinskim područjima:

dozvoljava se izgradnja OP tipa A koji ne prelazi visinu građevine na koji se postavlja i OP tipa

B1 visine 2 m iznad najviše točke građevine,

dozvoljava se izgradnja OP tip B2 na građevinama od javnog i društvenog značaja,

telekomunikacijskim građevinama, građevinama poslovne namjene i građevinama požarne

zaštite visine 5 m od najviše točke građevine.

B) Osnovne postaje pokretnih komunikacija koje se grade izvan građevinskog područja:


129 (255)

dozvoljava se izgradnja samostojećeg antenskog stupa visine do 60,0 m na minimalnoj

udaljenosti 100,0 m od ruba građevinskog područja i pojedinačnih građevina, ali i više od

zaštićenih povijesnih cjelina i pojedinačnih kulturnih dobara prema posebnim uvjetima

nadležnog konzervatorskog odjela i službe zaštite prirode.

(5) Za izgradnju osnovnih postaja pokretnih komunikacija unutar područja Parka prirode Učka,

osim uvjeta iz stavka (4) ovog članka, treba ishoditi posebne uvjete službe zaštite prirode

.


130 (255)

Energetski sustav

S obzirom da se u kontekstu integrirane infrastrukture postojeća i planirana energetska

infrastruktura može dijelomićno staviti i u funkciju širokopojasne svjetlovodne mreže u ovom

poglavlju donosimo pregled postojećeg energetskog sustava Grada Opatije.

Slika 3-20 Energetski sustav Grada Opatije (izvor: Grad Opatija)


131 (255)

Vodnogospodarski sustav

Slika 3-21 Vodnogospodarski sustav Grada Opatije (izvor: Grad Opatija)


132 (255)

Namjena površina

Namjena površina jedan je od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture te je u

skladu sa slikom (Slika 3-22) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Grada Opatije

detaljno opisano u poglavlju 4.2.

Slika 3-22 Namjena površina, polazna namjena (izvor: Grad Opatija)


133 (255)

Područja posebnih uvjeta korištenja

Uvjeti korištenja također su jedan od ključnih faktora u planiranju širokopojasne infrastrukture

te je u skladu sa slikom (Slika 3-23) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Grada

Opatije detaljno opisano u poglavlju 4.2 ovog dokumenta.

Slika 3-23 Uvjeti korištenja (izvor: Grad Opatija)


134 (255)

Područja posebnih ograničenja u korištenju

Slika 3-24 Ograničenja u korištenju (izvor: Grad Opatija)


135 (255)

Kulturno-povijesna baština Grada Opatije - Povijesne

graditeljske cjeline

Gradsko naselje

Članak 124.

(1) Ovim se Prostornim Planom kao kulturno dobro štite sljedeća povijesna gradska

naselja (cjeline su određene granicama zone zaštite):

a) Registrirane cjeline:

1. Opatija (1.kategorija zaštite), upisana u Registar

nepokretnih spomenika kulture 1969. kao urbanistička

cjelina Opatija.

2. Veprinac (1.kategorija zaštite) upisan u Registar

nepokretnih spomenika kulture 1968. cjelina naselja

Veprinac,

3. Volosko (1.kategorija) upisano u Registar nepokretnih

spomenika kulture 1967. kao povijesna urbanistička cjelina

povijesne jezgre naselja Volosko,

4. obalni pojas Preluk, stavljen je pod preventivnu zaštitu

2003.

b) Evidentirane cjeline:

1. Ičići (Ičići) - (zaštita kroz Prostorni plan, 3.kategorija

zaštite) upisano u Registar nepokretnih spomenika kulture

1969. kao urbanistička cjelina Opatija

2. Ika (prijedlog za registraciju, 2. kategorija zaštite) upisano u

Registar nepokretnih spomenika kulture 1969. kao

urbanistička cjelina Opatija

Seosko naselje

Članak 125.

(2) Ovim se Prostornim planom kao kulturno dobro utvrđuju sljedeća povijesna

seoska naselja:

a) Registrirane cjeline:

1. Mala Učka (2.kategorija, Brumnjaki u obuhvatu PPUG-a,

Brubnjaci izvan obuhvata) - upisano u Registar nepokretnih

spomenika kulture 1976. kao ruralna cjelina Mala Učka.

b) Evidentirane cjeline:

1. Andreti, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)


136 (255)

2. Antići, Dobreć (3.kategorija, zaštita kroz PP)

3. Boni, Veprinac (3.kategorija, zaštita kroz PP)

4. Dobreć, Opatija (3.kategorija, zaštita kroz PP)

5. Guštići (Guščići), Veprinac (3.kategorija, zaštita kroz PP)

6. Jakusi (Poljane) - (3.kategorija, zaštita kroz PP)

7. Katinići, Veprinac (3.kategorija, zaštita kroz PP)

8. Konjarići, Dobreć (prijedlog za upis u Registar kulturnih

dobara Republike Hrvatske, 2.kategorija)

9. Konjsko. Oprič (3.kategorija, zaštita kroz PP)

10. Korići, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)

11. Kožuli, Dobreć (3.kategorija, zaštita kroz PP)

12. Ladeti, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)

13. Menderi, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)

14. Oprič, Oprič (4.kategorija, ne podliježe režimu zaštite)

15. Orbani ili Kružići (3.kategorija, zaštita kroz PP)

16. Pići, Dobreć (prijedlog za upis u Registar kulturnih dobara

Republike Hrvatske, 2.kategorija)

17. Poljane, Poljane (prijedlog za upis dijela naselja u Registar

kulturnih dobara Republike Hrvatske, 2.kategorija)

18. Puhari, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)

19. Strmice, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)

20. Sv. Petar, Poljane (3.kategorija, zaštita kroz PP)

21. Vela Učka (3.kategorija, zaštita kroz PP)


137 (255)

Slika 3-25 Područje graditeljske zaštitne baštine Grada Opatije (izvor: Grad Opatija)


138 (255)

3.6.2 Prikaz postojeće infrastrukture, Lovran

U sljedećim poglavljima dan je prikaz stanja infrastrukture baziran na aktualnom Prostornom

planu uređenja Općina Lovran iz rujna 2007.g .

Korištenje i namjena prostora


te je u skladu sa slikom (Slika 3-26) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općina

Lovran.

Slika 3-26 Uvjeti korištenja (izvor: Općina Lovran,

http://www.opcinalovran.hr/prostorni_plan.asp)


139 (255)

Elektroenergetski sustav i plinovod


infrastruktura može djelomično staviti i u funkciju širokopojasne svjetlovodne mreže u ovom

poglavlju donosimo pregled postojećeg elektroenergetskog i plinovodnog sustava Općine

Lovran.

Slika 3-27 Energetski sustav Općine Lovran (izvor: Općine Lovran,



140 (255)

Pošta i telekomunikacije

Na slici (Slika 3-28) dan je prikaz trasa postojeće telekomunikacijske infrastrukture preuzet iz

Zavoda za prostorno planiranje PGŽ. S obzirom da ne postoje podaci katastra vodova

telekomunikacijske infrastrukture, nema podataka o realnom zauzeću i dostupnim kapacitetima

u okviru postojeće distributivne telekomunikacijske kanalizacije koja bi se mogla iskoristiti u

okviru projekta. Nakon provedene javne rasprave, u kontekstu izrade izvedbenog projekta

trebati će detaljno sagledati konkretno tehničko rješenje.

U aktualnom Prostornom planu uređenja Općina Lovran u poglavlju 1.2.6.2. Sustav

telekomunikacija i pošte navodi se slijedeće:

“Područje Općina Lovran pokriveno je u potpunosti mrežom UPS-a Lovran (udaljenog

pretplatničkog stupnja). Pristupna telekomunikacijska mreža izgrađena je dijelom kao

podzemna mreža, i to sa direktnim polaganjem TK kabela u zemlju ili uvlačenjem kroz cijevi

novoizgrađene distributivne telekomunikacijske kanalizacije, a dijelom kao zračna mreža sa

samonosivim TK kabelima a što se prvenstveno odnosi na pretplatničke instalacije, odnosno na

zaseoke sa malim brojem domaćinstava (stanova). Udaljeni pretplatnički stupanj (UPS) Lovran

smješten je u objektu,,kasarne”, u za tu svrhu adaptiranom prostoru, koji se nalazi u centru

područja koji pokriva spomenuti UPS.

Povezivanje UPS-a Lovran na višu prometnu razinu odnosno, digitalnu telefonsku centralu tipa

AXE u Opatiji ostvareno je optičkim sistemom prijenosa, koristeći u tu svrhu položeni

svjetlovodni TK kabel odgovarajućeg tipa i kapaciteta na dionici Opatija – Lovran.

Općinom Lovran prolazi trasa optičkog sustava prijenosa Rijeka – Pula – Pazin magistralnog

odnosno međužupanijskog značaja.

Kapacitet postojećeg UPS-a Lovran je 3072 priključka sa mogućnošću ukopčanja 184 ISDN

priključaka. Od navedenog ukupnog kapaciteta do sada je iskorišteno (ukopčano) 83 %

telefonska priključka i 88 % ISDN priključka.

Kapacitet TK mreže je 5100 vodova i uglavnom zadovoljava postojeće potrebe za priključcima

i pružanjem osnovne govorne usluge. Dio TK mreže starijeg je datuma i zahtjeva supstituciju

kako bi bilo moguće korisnicima omogućiti širokopojasnost i multimedijalne usluge. Ukupna

duljina pristupne podzemne kabelske mreže u Općini iznosi 26 km, od čega je većina (oko 20

km) starija od 5 godina.”


141 (255)

Slika 3-28 Sustav pošte i telekomunikacija (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz

Zavoda za prostorno uređenje PGŽ)

U aktualnom Prostornom planu uređenja Općina Lovran, u poglavlju 3.5 (Razvoj

infrastrukturnih sustava), odnosno u podpoglavlju 3.5.2. Sustav telekomunikacija i pošte opisan

je plan razvoja telekomunikacijskog sustava:

„Opći koncept daljnjeg razvoja telekomunikacijske mreže predviđa disperziju pristupnih

komutacijskih kapaciteta u cilju racionalizacije izgradnje i povećanja kapaciteta pristupnih

mreža. To u slučaju Općina Lovran znači nove udaljene pretplatničke stupnjeve ili

multipleksere od kojih je već u planu UPS Medveja, a također se može u doglednoj budućnosti

očekivati izgradnja novih UPM Lovranska Draga i UPS Tuliševica i Liganj.

Ovakva mreža sa malom duljinom pristupne mreže izgrađene bakrenim kabelima biti će

kvalitetna infrastruktura za uvođenje novih širokopojasnih odnosno multimedijalnih usluga.


142 (255)

Vodnogospodarski sustav

Izrada ovog Plana uključuje mogućnost korištenja trasa vodnogospodarskog sustava pogotovo

u slučajevima nove izgradnje vodovodne i kanalizacijske mreže gdje se treba pridržavati

principa integrirane izgradnje komunalne infrastrukture.

Slika 3-29 Vodnogospodarski sustav (izvor: Općina Lovran,



143 (255)

Uvjeti korištenja

Uvjeti korištenja i zaštite prostora također su jedan od ključnih faktora u planiranju

širokopojasne infrastrukture te je u skladu sa slikom (Slika 3-30) napravljeno idejno rješenje za

širokopojasnu mrežu Općine Lovran.

Slika 3-30 Uvjeti korištenja (izvor Općina Lovran,



144 (255)

Kulturno-povijesna baština Općine Lovran

Na području Općine Lovran registrirano je nekoliko spomenika kulture i zaštićenih kulturno-

povijesnih cjelina. Detaljan pregled dan je u Prostornom planu. Od spomenika kulture, odnosno

zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina i graditeljskog sklopa koji utječu na mogući izbor

pristupne mreže ovdje su izdvojena dva:

1. Gradsko naselje (urbana cjelina) Lovran

Povijesna cjelina naselja Lovran.

2. Lovran – potez vila

Potez vila od Opatije preko Punta Kolove i Ičića te Ike,do posljednje zgrade u

pravcu Medveje.

Za sve urbanističke i građevinske intervencije u ovoj zoni potrebno je zatražiti

posebne uvjete uređenja od nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Na području povijesne urbane cjeline naselja Lovran, vidljive na slici (Slika 3-31) potrebno je

provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje kulturnog dobra, a određuje ih

nadležno tijelo prema utvrđenom sustavu zaštite;

Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom, drugim pravnim propisima

i aktualnim Prostornim planom. Za nadzor provođenja propisanih mjera nadležan je

Konzervatorski odjel u Rijeci


145 (255)

Slika 3-31 Područje graditeljske zaštitne baštine Općine Lovran (izvor: Zavod za

prostorno uređenje PGŽ)

Djelomična zaštita povijesnih struktura

Potpuna zaštita povijesnih struktura


146 (255)

Ograničenja u korištenju

U idejnom rješenju detaljno opisanom u poglavlju 4.4 uzeta su u obzir i ograničenja u korištenju

prikazana Slika 3-32.

Slika 3-32 Ograničenja u korištenju (izvor: Općina Lovran,



147 (255)

Planske mjere zaštite

U idejnom rješenju detaljno opisanom u poglavlju 4.4 uzeta su u obzir i planske mjere zaštite

prikazane slikom (Slika 3-33).

Slika 3-33 Planske mjere zaštite (izvor: Općina Lovran,



148 (255)

Građevinska područja

U idejnom rješenju detaljno opisanom u poglavlju 4.4 uzeta su u obzir i građevinska područja

prikazana slikom (Slika 3-34).

Slika 3-34 Građevinska područja Općine Lovran (izvor: Općina Lovran,



149 (255)

3.6.3 Prikaz postojeće infrastrukture, Općine Matulji

U ovom poglavlju dan je prikaz stanja infrastrukture baziran na aktualnom Prostornom planu

uređenja Općine Matulji iz rujna 2007.g, tj. digitalnim podacima dobivenim iz Zavoda za

prostorno uređenje PGŽ83. Iz Zavoda su dobiveni podaci o infrastrukturi, namjeni površina, te

uvjetima korištenja i zaštite okoliša. Infrastrukturni linijski podaci sadrže informacije o

energetskoj, telekomunikacijskoj i prometnoj linijskoj infrastrukturi. Podaci o

vodnogospodarskoj (vodovod i odvodnja) linijskoj infrastrukturi nisu sadržani u dostavljenom

digitalnom prostornom planu.




150 (255)

Telekomunikacijski sustav

Slika 3-35 Stanje elektroničke komunikacijske infrastrukture u Općini Matulji prema

podacima iz prostornog plana (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ)

U aktualnom Prostornom planu uređenja Općine Matulji navodi se slijedeće:


151 (255)

“Razvoj telekomunikacijske infrastrukture Općine Matulji pratio je dinamiku urbanističkog

razvoja tog područja, a prema standardima razvoja mreže telekomunikacija na nivou županije,

odnosno države Hrvatske. To podrazumijeva intenzivnu izgradnju prvenstveno na pristupnoj

razini telekomunikacijske mreže uz kontinuirano povećanje kako instaliranih priključaka tako

i kvalitete i obima telekomunikacijskih usluga.

U pogledu značaja Općine Matulji u sustavu međunarodnih i međužupanijskih

telekomunikacija potrebno je napomenuti da telekomunikacijska optička infrastruktura

predstavlja dio međunarodnog pravca (Italija, Slovenija - Evropa), kao i dio međužupanijskog

pravca (veza Primorsko goranske i Istarske Županije).

S obzirom na udaljenost između pojedinih naselja te gustoće TK korisnika unutar naselja na

području Općine Matulji instalirano je više lokalnih telefonskih centrala, odnosno dislociranih

digitalnih pretplatničkih stupnjeva (UPS), a koji pripadaju automatskoj digitalnoj centrali

Opatija.

Svi udaljeni pretplatnički stupnjevi imaju izgrađenu mjesnu - pristupnu lokalnu TK mrežu sa

klasičnim (bakrenim) TK kabelima tipa TK 59, TK 00 i TK 10, a koji su položeni u cijevima

TK kanalizacije ili direktno u zemlju. Iznimku čine priključci pojedinih objekata ili izdvojenih

manjih stambenih cjelina izvedeni samonosivim – zračnim kabelima.

Svi UPS-ovi na višu prometnu razinu vezani su optičkim TK kabelima na lokalnu digitalnu

centralu AXE Opatija.

Problemi pristupnih TK mreža pripadajućih UPS-ova javljaju se na dijelovima pristupne TK

mreže izgrađenim zračnim kabelima ili podzemnim kabelima starijeg tipa ugrađenim u periodu

od 1974. – 1984. godine. Kod takvih pristupnih TK mreža ili dijelova mreža nema mogućnosti

odnosno postoje ograničenja u pružanju svih suvremenih telekomunikacijskih usluga

korisnicima (x.DSL, prijenos podataka, VoIP i sl.), a što će zahtijevati rekonstrukciju pojedinih

segmenata postojeće TK mreže.“

U aktualnom Prostornom planu uređenja Općine Matulji, u poglavlju 3.5 (Razvoj

infrastrukturnih sustava), odnosno u podpoglavlju 3.5.2. Sustav telekomunikacija i pošte opisan

je plan razvoja telekomunikacijskog sustava:

"Prostornim planom Primorsko - goranske županije određene su u sklopu sustava

telekomunikacija i pošta slijedeće građevine od značaja za državu i županiju:


152 (255)

• međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka – Umag – (Italija); Rijeka – Labin; alternativni

Rijeka – R. Slovenija);

• magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski): Rijeka – Pazin; Rijeka – Labin;

• postojeći poštanski uredi koji pripadaju Središtu pošta Rijeka

U sklopu komunalnog opremanja građevinskog zemljišta, neposrednom provedbom plana ili

kod izrade planova užih područja, potrebno je predvidjeti odgovarajuću pristupnu

telekomunikacijsku mrežu kao sastavni dio komunalne infrastrukture.

Struktura pristupnih telekomunikacijskih mreža treba podržavati širokopojasnost, dvosmjernost

i multifunkcionalnost te uz klasične telefonske usluge omogućavati prijenos podataka, internet,

video zapis, televiziju visoke rezolucije i dr.

Prvi korak prema unapređenju telekomunikacijske infrastrukture je izgradnja distributivne

telekomunikacijske kanalizacije na područjima gdje ona nije izgrađena kao i rekonstrukcija

dotrajale pristupne telekomunikacijske mreže.

Dinamika telekomunikacijskog povezivanja pojedinih područja za novoplanirane sadržaje na

javnu telekomunikacijsku mrežu biti će prilagođena faznosti izgradnje i ovisiti će o planovima

investicija HT-a, odnosno o realizaciji tih planova.

Kod izbora trase i kapaciteta TK kanalizacije / TK kabela treba voditi računa o konfiguraciji

terena, tj. stanju na terenu, postojećim TK resursima, te potrebnom broju TK priključaka.

Hibridne optičko-bakrene pristupne mreže treba graditi gdje god je moguće u

telekomunikacijskim kanalizacijama čime će se omogućiti etapna i racionalna nadogradnja

sukladno komercijalno raspoloživim resursima pristupnih mreža.

Time se omogućava fleksibilno i najisplativije rješenje prijelaza sa bakrene na optičku

tehnologiju. Distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju treba graditi s većim brojem PEHD

cijevi malog promjera. Takva koncepcija izgradnje telekomunikacijske kanalizacije osigurava

u uvjetima dereguliranog telekomunikacijskog tržišta korištenje resursa i pristup do korisnika

različitim pružateljima telekomunikacijskih usluga. Ujedno, ovakav način rješenja TK mreže

omogućava uvođenje novih tehnologija prijenosa bez naknadnih građevinskih radova.

Budućim zahtjevima za telekomunikacijskim priključcima udovoljavat će se eventualnim

proširenjem postojećih udaljenih pretplatničkih stupnjeva UPS-ova (Matulji, Mihotići, Brešca,


153 (255)

Mune, Rupa),gradnjom novog UPS-a Pasjak i, prema potrebama, u planiranim većim

poslovnim zonama.

Planirani UPS Pasjak sa svojom pristupnom mrežom biti će povezan optičkim kabelom na AXE

Opatija preko Rupe.“

Prometni sustav

Slika 3-36 Prometni sustav Općine Matulji (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ)

Energetski sustav



poglavlju donosimo pregled postojećeg energetskog sustava Općine Matulji.


154 (255)

Slika 3-37 Energetski sustav Općine Matulji (izvor: Zavod za prostorno uređenje

PGŽ)


155 (255)

Namjena površina


skladu sa slikom (Slika 3-38) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općine

Matulji detaljno opisano u poglavlju 4.2.

Slika 3-38 Namjena površina, polazna namjena (izvor: Zavod za prostorno uređenje

PGŽ)


156 (255)

Uvjeti korištenja i ograničenja


te je u skladu sa slikom (Slika 3-39) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općine

Matulji detaljno opisano u poglavlju 4.2 ovog dokumenta.

Slika 3-39 Uvjeti korištenja (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ)

3.6.4 Prikaz postojeće infrastrukture, Mošćenička Draga

U ovom poglavlju dan je prikaz stanja infrastrukture baziran na aktualnom Prostornom planu

uređenja Općine Mošćenička Draga tj. iz dokumenta „Izmjene i dopune prostornog plana


157 (255)

uređenja Općine Mošćenička Draga“ iz veljače 2012.godine, te digitalnim podacima dobivenim

iz Zavoda za prostorno uređenje PGŽ84. Iz Zavoda su dobiveni podaci o infrastrukturi, namjeni

površina, te uvjetima korištenja i zaštite okoliša. Infrastrukturni linijski podaci sadrže

informacije o energetskoj, telekomunikacijskoj i prometnoj linijskoj infrastrukturi.




158 (255)

Promet i telekomunikacijski sustav

Slika 3-40 Stanje elektroničke komunikacijske infrastrukture u Općini Mošćenička

Draga prema podacima iz prostornog plana (izvor: Zavod za prostorno

uređenje PGŽ)

U aktualnom Prostornom planu uređenja Općine Mošćenička Draga tj. u dokumentu „Izmjene

i dopune prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga“ iz veljače 2012.godine u

poglavlju 3.8.1.6. „Pošta i elektroničke komunikacije“ stoji slijedeće:


159 (255)

Pošta

Na području Općine Mošćenička Draga ustrojeni su poštanski ured 51417 Mošćenička Draga i

51418 Brseč, s užim i širim dostavnim područjem. Oba ureda pripadaju Poštanskom središtu

Rijeka. U narednom razdoblju ne planira se otvaranje novog ili uređenje postojećih poštanskih

ureda.

Elektroničke komunikacije

Planom se predviđa daljnji razvoj elektroničkih komunikacija u fiksnoj mreži. Za izgradnju

nove, te rekonstrukciju pristupne elektroničke komunikacijske mreže treba se koristiti

distributivna kabelska kanalizacija odgovarajućih kapaciteta, koji će se utvrditi projektima.

Priključivanje novih građevina na elektroničku komunikacijsku mrežu izvodit će se podzemnim

kabelima ugrađenim u cijevi kabelske kanalizacije. Građevine iz sustava elektroničkih

komunikacija (DTK kanalizacija) se mogu graditi neposrednom provedbom ovog Plana na

temelju projektne dokumentacije ovlaštenih koncesionara za pružanje elektroničkih

komunikacijskih usluga. Izgradnja nove i rekonstrukcija elektroničke komunikacijske

kanalizacije vršiti će se korištenjem cijevi i kabelskih zdenaca distributivne kabelske

kanalizacije, a u nekim izdvojenim naseljima i dalje pomoću samonosivih TK kabela. Kapacitet

kabela utvrdit će se na temelju broja potencijalnih korisnika držeći se osnovnog načela 1 stan –

2 parice.

Planirane trase za izgradnju elektroničke komunikacijske kanalizacije odnosno podzemnih TK

kabela, kako svjetlovodnih tako i pristupnih TK kabela, treba prilagoditi (u pravilu) trasi

prometnica ili drugih javnih površina. U novim građevinama instalacije elektroničkih

komunikacija treba biti izvedena u kabelskom ormaru, od kojega do kraja građevinske čestice

treba položiti najmanje 2 cijevi Ø40 mm za manji, odnosno 3 cijevi Ø40 mm za veći objekt,

kao pripremu za uvođenje podzemnih priključaka.

U cilju zadovoljenja razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture za pružanje

komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, omogućava

se postavljanje baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na

izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocjevnim stupovima unutar i izvan naselja

prema sljedećim načelima: - unutar građevinskih područja naselja sa antenskim sustavom na

postojećim građevinama i to: fasadni tip koji ne prelazi visinu građevine ili krovni tip visine 2-

5 metara od najviše točke građevine te, iznimno, krovni tip visine 5-10 metara od najviše točke


160 (255)

građevine, ali samo na građevinama od javnog značaja uz suglasnost vlasnika i korisnika

građevine te telekomunikacijskim objektima, objektima poslovne namjene i protupožarne

zaštite; - izvan građevinskih područja naselja sa antenskim sustavom na samostojećim

antenskim stupovima na udaljenosti većoj od 200,0 m od ruba građevinskog područja (ali i više

od zaštićenih povijesnih cjelina i pojedinačnih kulturnih dobara prema posebnim uvjetima

nadležnih institucija); a sve vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim

signalom koji će se emitirati radijskim

sustavima smještenim na te antenske prihvate (zgrade i/ili stupove) uz načelo zajedničkog

korištenja od strane svih operatora-koncesionara, gdje god je to moguće. Antenski prihvati se

ne smiju postavljati na objektima koja su kulturna dobra bez suglasnosti nadležnog

konzervatorskog odjela. Sukladno odredbama Pravilnika o jednostavnim građevinama i

radovima (NN 21/09, 126/10 i 48/11) za postavljanje antenskih prihvata na postojeće građevine

nije potrebno ishodovati lokacijsku dozvolu niti akt kojim se odobrava građenje. Prije ishođenja

odgovarajućih akata za postavljanje novih samostojećih antenskih stupova, odnosno dodavanje

antena na postojeće antenske stupove, na već elektromagnetskim poljima opterećenu bilo koju

lokaciju unutar Općine Mošćenička Draga mora biti sačinjen jednostavni račun utjecaja više

frekvencija na ljude i okolinu (prilikom izrade i izdavanja sanitarnih uvjeta koji prate

građevinsku dokumentaciju samostojećih antenskih stupova). Gradnja objekata pokretne

elektroničke komunikacije odvija se u skladu s odredbama Prostornog plana Primorsko-

goranske županije. „


161 (255)

Energetski sustav



poglavlju donosimo pregled postojećeg energetskog sustava Općine Mošćenička Draga.

Slika 3-41 Energetski sustav Općine Mošćenička Draga (izvor: Zavod za prostorno

uređenje PGŽ)


162 (255)

3.6.5 Namjena površina


skladu sa slikom (Slika 3-42) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općine

Mošćenička Draga detaljno opisano u poglavlju 4.2.

Slika 3-42 Namjena površina, polazna namjena (izvor: Zavod za prostorno uređenje

PGŽ)


163 (255)

3.6.6 Uvjeti korištenja i ograničenja


te je u skladu sa slikom (Slika 3-43) napravljeno idejno rješenje za širokopojasnu mrežu Općine

Mošćenička Draga detaljno opisano u poglavlju 4.2 ovog dokumenta.

Slika 3-43 Uvjeti korištenja (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ)

Kulturno-povijesna i arheološka baština Općine Mošćenička Draga


164 (255)

U dokumentu „Izmjene i dopune prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga“ iz

veljače 2012.godine u poglavlju 1.1.9. „Kulturna baština“ na strani 12 stoji slijedeće:

„Prema podacima Državne uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci,

područje Općine Mošćenička Draga bogato je kulturno – povijesnim nasljeđem koje je dijelom

registrirano i zaštićeno kao nepokretni spomenici kulture, a dijelom je evidentirano.

Konzervatorski odjel u Rijeci napravio je Konzervatorsku studiju za područje Općine

Mošćenička Draga 2000. godine. Pregled postojećeg stanja registrirane i evidentirane kulturno-

povijesne baštine na području Općine Mošćenička Draga:

Kulturno – povijesna (urbanistička) cjelina naselja Mošćenička Draga

Rješenje o Registraciji spomenika kulture, broj registracije 196, klasa: UP-I-612-08/11-

06/0451, urbroj: 532-04-01-01/6-11-1 od 22.09.2011. godine

Povijesna urbana cjelina Mošćenice

Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra povijesne urbane cjeline naselja Mošćenice, broj upisa

u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 2694.

Urbanistička cjelina naselja Brseč

Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra urbanističke cjeline naselja Brseč, broj upisa u Registar

kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 2692.

Ruralna cjelina Mala Učka

Rješenje o zaštiti (zona Brumnjaki i Brubnjaci) broj 542/1-76.

Etnološka zona Zagore, Brseč

Rješenje o Registraciji spomenika kulture, broj registracije 385, broj rješenja 611/1, datum

registracije 18.12.1975. godine

Toš u Mošćenicama

Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra toš (mlin za masline) u Mošćenicama, broj upisa u

Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 154.

Toš u Brseču

Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra toš (mlin za masline) u Brseču, broj upisa u Registar

kulturnih dobara


165 (255)

Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 794.

Rodna kuća Eugena Kumičića u Brseču

Broj registracije 443

Mjesto desanta jedinica IV JA 1945. u Brseču

Rješenje o Registraciji spomenika kulture, broj registracije 388, broj rješenja 174 od

08.07.1976. godine.

Arheološke zone

Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra arheološke zone kanjona Drage i Peruna, broj upisa u

Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara Z - 2733, od

23.03.2006.

Rješenje o utvrđivanju kulturnog dobra arheološke zone kanjona Molinarska Draga - Podmaj,

broj upisa u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske - Lista zaštićenih kulturnih dobara

od 23.03.2006.“


166 (255)

Slika 3-44 Područje graditeljske I arheološke zaštitne baštine Općine Mošćenička

Draga (izvor: Općina Mošćenička Draga)


167 (255)

3.7 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture

3.7.1 Širokopojasne tehnologije

Širokopojasna tehnologija naziv je za skup tehničkih standarda, standardiziranih sučelja i

propisa, koji omogućuju međusobno usklađen rad mrežne opreme i sustava unutar elektroničke

komunikacijske mreže, odnosno pružanje elektroničko komunikacijskih usluga. Prema brzini

pristupa u dolaznom smjeru (eng. downstream za nepokretne tehnologije, eng. downlink za

bežične tehnologije) širokopojasne tehnologije razvrstane su u tri skupine prema prosječno

ostvarivoj brzini pristupa kojeg mogu osigurati:

• osnovni pristup – za brzine u rasponu od minimalne širokopojasne brzine (2 Mbit/s) do

30 Mbit/s,

• brzi pristup – za brzine u rasponu od 30-100 Mbit/s,

• ultrabrzi pristup – za brzine iznad 100 Mbit/s

Pod NGA pristupom podrazumijeva se brzi i ultrabrzi pristup, gdje se postojeće širokopojasne

tehnologije mogu nadograditi prema zahtjevima za NGA mreže.

NGA mrežama smatraju se mreže svjetlovodnim vlaknima, koje mogu pružiti značajno bolju

kvalitetu usluga u odnosu na postojeće mreže temeljene na osnovnim širokopojasnim

tehnologijama, pružaju bolju propusnost u odlaznom smjeru (upstream, uplink). NGA mrežama

se smatraju FTTx (FTTH, FTTC, FTTB), kabelske mreže (DOCSIS 3.0) i bežične mreže velikih

brzina.

3.7.2 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture i mreža

Pod osnovnom širokopojasnom infrastrukturom podrazumijevaju se sva infrastrukturna i

tehnološka rješenja koja omogućuju širokopojasni pristup s brzinama 2 do 30 Mbit/s, što se u

RH uglavnom odnosi na xDSL tehnologije, kabelske tehnologije do DOCSIS 2.0 standarda,

UMTS/3G bežične mreže, WiMAX mreže i satelitski pristup.

Većina RH je pokrivena osnovnom paričnom (bakrenom) pristupnom infrastrukturom HT-a,

gdje xDSL tehnologija predstavlja dominantnu tehnologiju za pružanje osnovnog

širokopojasnog pristupa. Kabelskim mrežama pokrivena su tek najgušće naseljena područja

unutar nekoliko najvećih hrvatskih gradova.


168 (255)

NGA širokopojasna infrastruktura s druge strane podrazumijeva sva infrastrukturna i

tehnološka rješenja koja se djelomično ili u potpunosti temelje na svjetlovodnim elementima i

kojima je moguće pružiti širokopojasne usluge boljih karakteristika u odnosu na postojeće

osnovne širokopojasne mreže, odnosno osiguravaju brzi i ultrabrzi pristup s brzinama većim od

30 Mbit/s (downstream). NGA pristup moguće je osigurati putem FTTx tehnologija (FTTH,

FTTB, FTTC), te kombinaciji istih s VDSL tehnologijom, odnosno kabelskom DOCSIS 3.1v

tehnologijom.

3.7.3 HAKOM interaktivni portal

Prema dostupnim podacima na HAKOM portalu [16], na teritoriju Grada Opatije dostupne su

širokopojasne mreže preko fiksnih (nepokretni) i mobilnih (pokretnih) mreža. Prema mogućem

pružanju širokopojasnog pristupa internetu u pogledu pristupnih brzina, postoje tri kategorije;

od 2 Mbit/s do 30 Mbit/s, 30 Mbit/s do 100 Mbit/s, više od 100 Mbit/s. Prikazano stanje temelji

se na podacima koje su dostavili davatelji telekomunikacijskih usluga (operatori).

Prikaz obuhvaća područja za koja operatori imaju mogućnost pružanja širokopojasnog pristupa

internetu navedenim pristupnim brzinama putem vlastite infrastrukture koja obuhvaća sve

tehnologije, odnosno područja na kojima pojedini operatori mogu u kratkom roku i bez

značajnih ulaganja spojiti korisnike na vlastitu pristupnu širokopojasnu infrastrukturu.

Tablica 3-38 prikazuje broj adresa prema boji adrese na području konzorcija prije pokretanja

druge javne rasprave. Podaci su preuzeti sa HAKOM portala na dan 26.04.2019. g., a koji su,

prema HAKOM-u, osvježeni u Q4 2018.

Značenje boja područja s obzirom na NGA pristup detaljnije su pojašnjena u tablici (Tablica

3-37).


169 (255)

Tablica 3-37 Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup (Izvor: ONP)

3.7.4 Određivanje boja i NGA pristup

Provedenim anketnim istraživanjem na terenu utvrđeno je vrlo slabo korištenje NGA brzina

prikazano grafikonom (Grafikon 3-15). Obradom podataka dobivenih anketom i podataka

dostupnih na portalu HAKOM-a izračunata srednja brzina širokopojasnog pristupa na području

Konzorcija neštto je niža od 6 Mbit/s. Samo je 17 (1,56%) ispitanika na području Konzorcija

deklariralo mogućnosti spajanja brzinama većim od 30 Mbit/s.

Područje Konzorcija nije dostatno pokriveno dovoljnim brzinama pristupa mrežama sljedeće

generacije.

Boja područja

/oznakaObuhvaćena područja

Najmanji prostorni obuhvat kod određivanja

boja (granulacija)

Bijela

- bez NGA širokopojasnih mreža

- operatori ne planiraju izgradnju NGA

širokopojasnih mreža u iduće tri godine

- adresa (ulica i kućni broj)

- naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese

nedostupni ili nedovoljno precizni, vrijedi samo kod

naselja s manje od 500 stanovnika*)

- boja područja utvrđuje se prema dostupnosti

infrastrukture koja vrijedi za većinu područja naselja

Siva

- s jednom NGA mrežom

- niti jedan drugi operator ne planira

izgradnju NGA mreže u iduće tri godine

- adresa (ulica i kućni broj) -

naselje (u slučaju da su podaci na razini adrese

nedostupni ili nedovoljno precizni, vrijedi samo kod

naselja s manje od 500 stanovnika*)



Crna

- s barem dvije NGA mreže različitih

operatora ili će barem dvije NGA mreže

različitih operatora biti izgrađene u iduće

tri godine

- adresa (ulica i kućni broj) - naselje (u slučaju da su

podaci na razini adrese nedostupni ili nedovoljno

precizni, vrijedi samo kod naselja s manje od 500

stanovnika*)



* Prag od 500 stanovnika po naselju postavljen je na temelju pretpostavke da će podaci na adresnoj razini biti

dostupni za sva naselja s više od 500 stanovnika. U slučaju da podaci na adresnoj razini nisu dostupni ili nisu

dovoljno precizni u naseljima s više od 500 stanovnika, NP-ovi moraju obrazložiti postupak kojim su odredili boju

naselja.


170 (255)

Grafikon 3-16 Brzina pristupa prema provedenoj anketi

Za Konzorcij su određene inicijalne boje područja po adresi temeljem pravila određivanja boja

s obzirom na NG širokopojasni pristup prikazano u tablici (Tablica 3-38). Broj adresa u sivim

NGA područjima izračunat je temeljem geo-informacijskog HAKOM portala za brzine veće od

30 Mbit/s.


171 (255)

Tablica 3-38 Inicijalne NGA boje adresa na području Konzorcija

Za područje Konzorcija potrebno je ispuniti ciljeve projekta definirane u poglavlju 2.3.

S obzirom da je za potpore infrastrukturne izgradnje na bijelom području potrebno analizirati

razdoblje investicije u 20-godišnjem razdoblju, nova izgrađena mreža treba omogućiti

realizaciju preporuka Europskog parlamenta (paragraf 20): „U svojoj rezoluciji od 12. rujna

2013. o Digitalnoj agendi za rast, mobilnost i zapošljavanje, vrijeme je za prelazak u višu

brzinu, Europski parlament naglasio je da je cilj revidirane napredne Digitalne agende

za Europu za 2020. povezivanje svih kućanstava u Uniji širokopojasnim vezama koje

omogućuju brzinu prijenosa od 100 Mbit/s, a da 50 % kućanstava bude pretplaćeno na

Inicijalna NGA

boja adreseOpćina/Grad Adrese Stan Poslovni Javni

Ukupno

korisnika

BIJELA OPATIJA 1990 2667 198 97 2962

BIJELA LOVRAN 746 971 80 0 1051

BIJELA MATULJI 2670 3226 163 105 3494

BIJELA MOŠĆENIČKA DRAGA 771 814 20 17 851

UKUPNO 6177 7678 461 219 8358

Inicijalna NGA


Ukupno

korisnika

SIVA OPATIJA 1886 3336 531 143 4010

SIVA LOVRAN 421 1094 122 0 1216

SIVA MATULJI 1156 1750 210 59 2019

SIVA MOŠĆENIČKA DRAGA 257 354 46 27 427

UKUPNO 3720 6534 909 229 7672

Inicijalna NGA


Ukupno

korisnika

CRNA OPATIJA 0 0 0 0 0

CRNA LOVRAN 0 0 0 0 0

CRNA MATULJI 0 0 0 0 0

CRNA MOŠĆENIČKA DRAGA 0 0 0 0 0

UKUPNO 0 0 0 0 0

SVEUKUPNO 9897 14212 1370 448 16030

Broj i vrsta prihvatljivih potencijalnih korisnika




172 (255)

brzinu od 1 Gbit/s ili većom.“ bez potreba za novim infrastrukturnim ulaganjima u pasivni dio

mreže.

Nakon provedene javne rasprave i iskaza komericijalnih interesa od strane zainteresiranih

operatora bijela područja su znatno reducirana. Preostala bijela područja sumirana su na nivou

JLS-a u slijedećoj tablici:

Tablica 3-39 Boje područja s obzirom na NGA pristup nakon provedene druge javne

rasprave i iskazanih komercijalnih interesa

Konačna NGA


Ukupno

korisnika

BIJELA OPATIJA 437 515 31 24 570

BIJELA LOVRAN 175 184 11 0 195

BIJELA MATULJI 394 491 36 13 540


UKUPNO 1430 1616 82 44 1742

Konačna NGA


Ukupno

korisnika

SIVA OPATIJA 2465 4014 497 168 4679

SIVA LOVRAN 551 711 71 0 782

SIVA MATULJI 1639 1973 133 55 2161

SIVA MOŠĆENIČKA DRAGA 294 337 26 14 377

UKUPNO 4949 7035 727 237 7999

Konačna NGA


Ukupno

korisnika

CRNA OPATIJA 974 1474 201 48 1723

CRNA LOVRAN 441 1170 120 0 1290

CRNA MATULJI 1793 2512 204 96 2812

CRNA MOŠĆENIČKA DRAGA 310 405 36 23 464

UKUPNO 3518 5561 561 167 6289

SVEUKUPNO 9897 14212 1370 448 16030





173 (255)

3.7.5 Objava namjere postavljanja (gradnje) svjetlovodne

distribucijske mreže

Objave namjera gradnje svjetlovodne distribucijske mreže na području gradova/Općina

objavljuju se na HAKOM portalu[17].

Na dan 20. travnja, 2019. g., nije bilo objavljenih iskazanih interesa za gradnju svjetlovodne

distribucijske mreže na području Liburnije.

3.7.6 Tržišni neuspjeh u kontekstu širokopojasnog pristupa

Tržišnim neuspjehom smatra se situacija u kojoj tržište, bez vanjskog upliva, ne daje učinkoviti

rezultat u pogledu ponude usluga zbog neadekvatne širokopojasne infrastrukture.

Nedovoljne brzine, nedostatna tržišna konkurencija i ograničene tehnološke mogućnosti

postojeće nepokretne elektroničke infrastrukture (bakreni vodovi) određuju dio područja

Konzorcija kao bijelu NGA zonu. Navedena činjenica utvrđena je u fazi izrade Nacrta plana

razvoja širokopojasne infrastrukture kao dio pripreme za javnu raspravu.

Tijekom javne rasprave operatori prikazani tablicom (Tablica 3-40) iskazali su komercijalne

interese za vlastita ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu na području Konzorcija. Iskazom

komercijalnih interesa tijekom javne rasprave došlo je do znatnog smanjenja bijelih NGA

područja, vidljivo u tablicama (Tablica 3-38 i Tablica 3-39).

Tablica 3-40 Iskaz interesa operatora na javnim raspravama na području Konzorcija

Kako bi se pospješio ujednačeni razvoj svih područja Konzorcija smatra se opravdanim

intervenirati putem državnih potpora kojima bi se potpomogla izgradnja nove NGA

širokopojasne infrastrukture na preostalom bijelom području Konzorcija u kojem evidentno

postoji tržišni neuspjeh u kontekstu širokopojasnog pristupa.

Općina/Grad RUNE HT;RUNE HT

OPATIJA 1404 392 364

LOVRAN 915 53 0

MATULJI 2070 878 262

MOŠĆENIČKA DRAGA 452 99 7

UKUPNO 4841 1422 633

Operator(i)


174 (255)

4 PLAN RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE MREŽE

KONZORCIJA

4.1 Definiranje svih potencijalnih korisnika u projektu i

njihova lokacija

Potencijalni korisnici projekta su svi privatni korisnici (privatna kućanstva), gospodarski

subjekti i javni korisnici, odnosno naselja na području Liburnije. Mrežna pokrivenost u projektu

biti će potpuna na svim lokacijama potencijalnih korisnika poradi ispunjavanja ciljeva

Okvirnog programa i općih strateških ciljeva na nacionalnoj razini i razini EU.

Kao polazište za kasniji izračun troškova implementacije projekta predočuje se broj

potencijalnih korisnika projekta na području Liburnije prema njihovoj vrsti i lokaciji, odnosno

naselju, što prikazuje Tablica 4-1.

Tablica 4-1 Potencijalni broj korisnika prema tipu

Prilikom određivanja broja i lokacija potencijalnih korisnika na području Konzorcija,

korišteni su slijedeći izvori podataka:

• Popis stanovništva 2011. godine – privatna kućanstva

• Financijska agencija (FINA) – tvrtke

• Hrvatska obrtnička komora – obrti

• Interne evidencije NP-a - javni korisnici

• Rezultati javnih rasprava

4.2 Potrebe krajnjih korisnika

Usluge širokopojasnog pristupa osobito su značajne na područjima:

Konačna NGA


Ukupno

korisnika

BIJELA OPATIJA 437 515 31 24 570

BIJELA LOVRAN 175 184 11 0 195

BIJELA MATULJI 394 491 36 13 540


UKUPNO 1430 1616 82 44 1742



175 (255)

• rada i poslovanja (e-uprava, e-poslovanje, itd.),

• obrazovanja i istraživanja,

• multi-medijskog sadržaja visokih kvaliteta.

Potrebe poslovnih, javnih i privatnih korisnika, kao i društva u cjelini definirane su također

zahtjevima razvoja poslovanja, praćenju i korištenju tehnoloških mogućnosti u okruženju i šire.

Visoki kapaciteti širokopojasne infrastrukture u JLS-ovima Konzorcija utjecati će direktno (u

kraćem vremenskom razdoblju, u roku od dvije godine - izgradnja mreže), indirektno (u

srednjoročnom razdoblju od dvije do pet godina - povećanje produktivnosti), te će izazvati

trajne inovativne efekte u JLS-ovima Konzorcija u području:

• Unaprjeđenja poslovanja svih tvrtki u JLS-ovima Konzorcija

• Razvoja turizma

• Unaprjeđenja obrazovanja

• Kvalitetnije zdravstvene zaštite

• Veće dostupnosti i efikasnosti javne uprave

• Razvoja i očuvanja kulture

• Povećanja sigurnosti/pouzdanosti

Krajnje korisnike općenito možemo podijeliti u tri kategorije:

• javne institucije i veći/srednji poslovni korisnici,

• male javne institucije i mali poslovni korisnici,

• kućanstva

Prema njihovoj raspodjeli te u skladu s njihovim potrebama, možemo utvrditi potrebnu

propusnost novoizgrađene širokopojasne mreže kao što je prikazano tablicom (Tablica 4-2).


176 (255)

Tablica 4-2 Potrebna širina pojasa za pojedine krajnje korisnike

Krajnji korisnici Potrebna pristupna

brzina

Potrebna buduća

pristupna brzina

u roku 5 godina

Javne ustanove i veći

poslovni subjekti 1 Gbit/s 10 Gbit/s

Manji i srednji poslovni

subjekti 100 Mbit/s 1Gbit/s

Domaćinstva 50 Mbit/s 100 Mbit/s

Bez obzira na polazišta potrebno je održavati visoki stupanj realnosti i izgradnju širokopojasne

internetske mreže uskladiti s realnim mogućnostima, što znači da je neizbježan kompromis u

pogledu vremenskih faza u kojima će se postići potpuna pokrivenost svih krajnjih korisnika s

kapacitetom od najmanje 100 Mbit/s, a 50% korisnika sa brzinama od 1Gbit/s.

Uz taj kompromis, čini se razuman zahtjev da javne institucije i veći poslovni subjekti

(korisnici) u prvoj fazi imaju pristup s kapacitetom od najmanje 1 Gbit/s.

Prihvatljive faze izgradnje brzog i ultrabrzog pristupa prema krajnjim korisnicima trebale bi

biti kako slijedi:

• minimalni kapacitet priključenja domaćinstava (privatnih korisnika) pri izgradnji mreže

50 Mbit/s.

• taj kapacitet za privatne korisnike u periodu od 5 godina mora biti nadograđen na

najmanje 100 Mbit/s.

• manje javne ustanove i manji poslovni subjekti pri izgradnji mreže moraju imati

omogućen kapacitet od najmanje 100 Mbit/s.

• kapacitet za manje javne ustanove i manje poslovne subjekte u periodu od 5 godina

mora biti nadograđen na najmanje 1Gbit/s

Ovakva faznost je realna prije svega sa stajališta mogućeg polaganja svjetlovodnih kablova i

raspoloživih tehnologija koje omogućuju širokopojasno povezivanje korisnicima preko bakrene

petlje ili bežičnog pristupa.


177 (255)

4.3 Tehničke karakteristike širokopojasne mreže

Ponuda mora razmotriti sve tehničke karakteristike koje su propisane od strane Konzorcija,

kako bi se zadovoljilo sljedeće:

1. Širokopojasna mreža predviđena za izgradnju s državnim i europskim sredstvima može

se graditi na bilo kojoj tehnologiji koja zadovoljava postavljene tehnološke uvjete

2. Projektom se mora osigurati dostupnost širokopojasne mreže za 100% stanovništva, a u

skladu s Planom razvoja otvorene širokopojasne mreže elektroničkih komunikacija u

JLS-ovima Konzorcija.

3. Privatni partner mora zainteresiranim krajnjim korisnicima (domaćinstva, poduzeća i

ustanove) osigurati prijenosne kapacitete u skladu s Planom razvoja otvorene

širokopojasne mreže elektroničkih komunikacija u JLS-ovima Konzorcija.

4. Privatni partner mora transportne veze između naselja i do mreže okosnice predvidjeti

u skladu sa planom razvoja agregacijske infrastrukture.

5. Vrsta tehnologije koju će privatni partner predvidjeti u projektu mora odgovarati

tehnologiji iz Plana razvoja otvorene širokopojasne mreže elektroničkih komunikacija.


dodatnim zahtjevima u kontekstu zaštite od prenaponskih udara (detaljnije u poglavlju

4.3.8)


dodatnim zahtjevima u pogledu energetske učinkovitosti (detaljnije u poglavlju 4.3.9)

4.3.1 Bežična mreža

1. U slučaju planiranja i izgradnje otvorene širokopojasne mreže s bežičnom tehnologijom

potrebno je osigurati pokrivanje ukupnih potreba za prijenos podataka svim

zainteresiranim krajnjim korisnicima na tom području uz istu kakvoću usluga i garanciju

prijenosnih brzina kao u žičnim mrežama, prema definiranim ciljevima projekta iz

poglavlja 2.3.

2. U slučaju izgradnje bežične otvorene širokopojasne mreže potrebno je predvidjeti

lokacije baznih stanica (infrastruktura, napajanje, smještaj u okolišu, itd..) te njihov

način povezivanja s mrežom okosnicom. Potrebno je osigurati terminalnu, prijenosnu i

podatkovnu opremu.


178 (255)

3. Bežična mreža mora omogućiti dijeljenje mreže različitim operatorima pod istim

uvjetima.

4.3.2 Mreža s bakrenim vodovima

1. Otvorena širokopojasna mreža može se izgraditi i sa svim vrstama bakrenih vodova. U

pravilu se upotrebljavaju već položeni bakreni vodovi.

2. U slučaju planiranja i izgradnje otvorene širokopojasne mreže s bakrenim vodovima,

potrebno je predvidjeti pokrivanje trenutnih potreba za prijenos podataka svih

zainteresiranih krajnjih korisnika na tom prostoru prema definiranim ciljevima projekta

iz poglavlja 2.3.

4.3.3 Svjetlovodna mreža

1. U slučaju svjetlovodnog povezivanja krajnjih korisnika sa središnjom točkom do

objekata treba voditi kabele sa sljedećim brojem svjetlovodnih niti:

o do objekata samo s domaćinstvima: barem 1 par svjetlovodnih niti, odnosno barem

2 niti po domaćinstvu, u skladu sa pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim

mrežama.

o do objekata s tvrtkama ili institucijama: najmanje 2 para svjetlovodnih niti,

odnosno barem 4 niti po tvrtki ili ustanovi.

2. U slučaju svjetlovodnog povezivanja centralne točke na širokopojasnu mrežnu

okosnicu, ta veza mora biti izvedena s kabelom, koji sadrži dovoljan kapacitet vlakana

prema potrebama prometa svih krajnjih korisnika (odnosi se na slučajeve u kojima

centralna točka nije istovremeno i točka ulaska u širokopojasnu mrežu okosnicu).

3. Pri izradi svjetlovodne trase upotrebljavaju se kablovi u skladu sa pravilnikom o

svjetlovodnim distribucijskim mrežama.

4. Prilikom polaganja svjetlovodnih kabela, potrebno je uzeti u obzir sljedeće uvjete:

o izvođač mora poštovati upute proizvođača kabela o načinu polaganja i

maksimalnom dozvoljenom opterećenju tijekom instalacije i nakon završetka

(uvijanje kabela, opterećenje),


179 (255)

o jednostavno lociranje i uklanjanje štete te popravak bez umetanja dodatnih dijelova

kabela mora biti osigurano s upotrebom dovoljnog broja petlji razvučenog kabela

u zdencima na svim trasama kabela,

o kabel mora biti u svakom zdencu označen s vodootpornom natpisom pločicom s

oznakom trase, vrstom kabela, te vlasnikom kabela.

5. Kod izgradnje svjetlovodne distribucijske mreže moraju se koristiti jednomodna

svjetlovodna vlakna (single-mode fiber SMF). Vlakna moraju zadovoljiti karakteristike

preporuke ITU G.657 te biti u skladu sa standardom IEC 60793. Na svjetlovodnim

trasama, gdje se polažu novi kablovi, moraju se koristiti svjetlovodna vlakna istog tipa.

6. Svjetlovodna vlakna moraju udovoljiti značajke u skladu sa pravilnikom o

svjetlovodnim distribucijskim mrežama[18].

7. Svjetlovodna vlakna koja se koriste za povezivanje krajnjih korisnika, trebaju biti na

svakoj krajnjoj točki i u centralnoj točki završena u svjetlovodnom razdjelniku. Vlakna

koja su višak moraju biti zaštićena u kazetama. Vlakna za krajnje korisnike na lokaciji

krajnjeg korisnika moraju biti zaključena u komunikacijskom ormaru. Potrebne su

sljedeće značajke zaključenja vlakana:

o kabeli moraju biti zaključeni s konektorom ili zavareni sa zaključnim kabelom

(eng. pigtail) na svjetlovodno vlakno,

o zaključni konektor mora biti SC ili LC konektor s APC brušenjem, svjetlovodno

povratno gušenje barem 55 dB ili više,

o na konektorskom spoju (eng. each-to-each) maksimalno gušenje treba biti manje

od 0,4 dB,

o vlakna u svjetlovodnom razdjelniku kod krajnjih korisnika trebaju biti završena s

gore navedenim konektorima.

o u centralnoj točki vlakna će biti zaključena u svjetlovodnom razdjelniku s gore

navedenim konektorima. Svjetlovodni razdjelnici s priključcima trebaju imati

kapacitet za najmanje 48 priključaka. Poželjno je da instalirani razdjelnici imaju

96 priključka.

8. Za zaključna vlakna potrebno je predložiti sljedeća mjerenja:

o dvostrani OTDR na 1310nm i 1550nm,

o mjerenje svjetlovodnog gubitka na 1310nm i 1550nm,


180 (255)

o mjerenja ostalih položenih vlakana s obzirom na svrhu (za G.655 vlakna).

9. Vlakna moraju biti pri kraju na razdjelniku označena na jasan i nedvosmislen način.

10. Dobavljač će na sav materijal i rad osigurati jamstvo za razdoblje od 10 godina.

4.3.4 Kabelska kanalizacija

1. Prilikom projektiranja i gradnje NGA mreže primjenjuje se Zakon o elektroničkim

komunikacijama s pripadajućim Pravilnicima.

4.3.5 Centralne točke

1. Pri planiranju izgradnje otvorenih širokopojasnih mreža potrebno je predvidjeti lokacije

centralnih točaka (eng. Central office – CO) prema Zakonu o elektroničkim

komunikacijama. U slučaju većih udaljenosti između naselja, u kojima će se graditi

otvorena širokopojasna mreža, mogu se planirati lokalne pristupne točke u tim naseljima

te njihovo povezivanje sa centralnom točkom lokalne zajednice, iz koje će teći

povezivanje na mrežu okosnicu ili izravno spajanje lokalnih pristupnih točki na mrežnu

okosnicu, na način kako to ekonomski bude isplativije.

2. Privatni partner brine o projektiranju, nabavci i instaliranju prijenosne i podatkovne

opreme u centralnim točkama određenog područja.

3. Za terminalnu opremu zainteresiranih krajnjih korisnika brine davatelj usluge ili sam

krajnji korisnik.

4. Centralne točke moraju zadovoljiti sljedeće uvjete:

o prostor mora biti dovoljno velik za kabinet za komunikacijsku opremu

o do prostora mora biti dovedeno napajanje 220V preko zasebnog 16A osigurača i

uređeno adekvatno uzemljenje.

o 24 sata dnevno, 365 dana u godini moraju biti osigurani odgovarajući uvjeti za rad

računalne i komunikacijske opreme.

o 24 sata dnevno, 365 dana u godini mora biti omogućen pristup u slučaju hitne

intervencije ili po najavi u prostorije osoblju upravitelja i ovlaštenim osobama od

strane upravitelja mreže te davatelja usluga, koji imaju svoju opremu na lokacijama

centralnih točaka.


181 (255)

o prostori moraju biti tehnički zaštićeni i ne smiju biti dostupni neovlaštenim

osobama.

o vlasnici lokacija, na kojima su centralne točke, moraju omogućiti izvođačima

gradnje otvorenih širokopojasnih mreža provod komunikacijskih vodova do

središnje točke.

o vlasnici lokacija privatnom partneru i vlasnicima otvorenih širokopojasnih mreža

naplaćuju najamninu.

o vlasnici lokacija će privatnom partneru naplaćivati mjesečne operativne troškove

temeljem troškovnika.

o vlasnici otvorenih širokopojasnih mreža reguliraju sve ugovorne odnose s

vlasnicima lokacija, na kojima će se nalaziti centralne točke.

4.3.6 Povezivanje na mrežu okosnicu

1. Pri planiranju izgradnje otvorenih širokopojasnih mreža potrebno je predvidjeti mjesta

kolokacija za ulazne točke u mrežu okosnicu. Privatni partner prikuplja dozvole

vlasnika prostora u kojem će biti osiguran i implementiran ulaz u mrežu okosnicu.

2. Privatni partner predlaže u svojoj ponudi pružatelja agregacijske mreže na području

obuhvata projekta, u koju će ulaziti otvorena pristupna širokopojasna mreža.

3. Mreža okosnica, na koju će se otvorena širokopojasna mreža povezati, bit će izabrana u

skladu s:

o lakoćom pristupa (udaljenost, konfiguracija terena i tehnološka održivost)

o prema ekonomskoj učinkovitosti i

o raspoloživosti kapaciteta mreže okosnice.

4. Ulazak u širokopojasnu mrežu okosnicu mora omogućiti pristup pod jednakim tržišnim

uvjetima svim korisnicima na području od strane svih davatelja usluga.

Svi pružatelji mreža okosnica na području nastupaju pod istim uvjetima. Ako je na području

više naselja u kojima je potrebno izgraditi otvorenu širokopojasnu mrežu i učinkovitije je

povezivanje s različitim mrežama okosnica, za povezivanje različitih mreža s mrežnom

okosnicom može se odabrati različite operatore takvih mreža.


182 (255)

4.3.7 Aktivna oprema

Privatni partner treba osigurati sve aktivne uređaje, koji su neophodni za nesmetano

funkcioniranje mreže s potrebnom pouzdanošću i sigurnošću, za pristup do krajnjih korisnika

od strane raznih davatelja usluga.

4.3.8 Dodatni zahtjevi u kontekstu prenaponske zaštite

Štete na elektroničkim instalacijama i uređajima zbog prenapona su sve značajnije zbog

sljedećih razloga koji su posebno izraženi na našem priobalju[19]:

1. Široka uporaba elektroničkih uređaja i sustava u privredi i kućanstvima (računala sa

direktnim priključkom na Internet putem ISDN i ADSL tehnologija koje su osjetljive

na prenapone – bakrena mreža);

2. Niske razine radnog signala uređaja čime se povećava njihova osjetljivost na prenapone;

3. Sve većeg broja umreženih sustava koji pokrivaju sve veća područja.

Oštećenja zbog prenapona elektroničkih instalacija i sustava su ponekad vidljiva (oštećenje

dijelova pločice ili nekog od elemenata na pločici) ali su češća "nevidljiva" oštećenja koja

prouzrokuju ispad pojedinog sustava i potrebno je dugo vrijeme da se pronađu i otklone. Obično

su štete zbog nefunkcioniranja sustava veće od šteta na samoj elektroničkoj opremi.

Dodatni problem u priobalju predstavlja često neadekvatno uzemljenje kao i veliki broj dana sa

grmljavinom.

Izokerauničke karte pokazuju prosječni broj grmljavinskih dana u godini. Na slici (Slika 4-1)

prikazana je izokeraunička karta Republike Hrvatske.


183 (255)

Slika 4-1 Izokeraunička karta Republike Hrvatske

Statistike šteta (na elektroničkim sustavima i uređajima) osiguravajućih društava pokazuju da

su upravo prenaponi nastali udarom groma najčešći uzrok kvarova i to u gotovo 35 % slučajeva,

nepažnja sudjeluje u 22 % dok voda i vatra sudjeluju sa manje od 11 % slučajeva. Ostalo su

drugi uzroci.

S obzirom da se područje Konzorcija nalazi u zoni intenzivnijeg utjecaja prenapona (40

grmljavinskih dana godišnje), odabir tehnologija koje su bazirane na svjetlovodnoj

infrastrukturi bitno smanjuje opasnosti te povećava pouzdanost sustava te je svakako

preferirano rješenje.

4.3.9 Dodatni zahtjevi u kontekstu energetske učinkovitosti

S obzirom da je izgradnja širokopojasne infrastrukture projekt koji treba osigurati efikasnost i

samoodrživost kroz cijeli životni vijek pasivne i aktivne opreme, važan čimbenik predstavlja i

energetska učinkovitost svih komponenti sustava. To je posebno važno ne samo u ekonomskom

konteksti već i u kontekstu očuvanja okoliša.


184 (255)

Slika 4-2 Mrežni model za analize energetske efikasnosti

Prema istraživanjima[20] koja su provedena u Deutsche Telekomu a u skladu sa modelom

mreža prikazanim u slici (Slika 4-3) utvrđene su sljedeće vrijednosti potrošnje po pojedinim

tehnologijama:

Slika 4-3 Potrošnja energije (crno - teorijske vrijednosti; crveno – izmjerene

vrijednosti)

Odmah se može uočiti da FTTH mreže temeljene na EFM i ITU-T G.984 preporukama imaju

značajno manju potrošnju električne energije, uzevši u obzir i potrošnju u mrežnim čvorovima,


185 (255)

kao i potrošnju korisničkih uređaja. Potrošnja električne energije kod FTTH mreža je 20 do 40

puta manja od postojećih ADSL mreža, te od 4 do 10 puta manja u odnosu na potrošnju FTTC

mreža s VDSL2 tehnologijom.

Slika 4-4 Rezultati mjerenja energetske efikasnosti

Na osnovu prethodno navedenog, a uzevši u obzir i bitno bolja tehnološka svojstva FTTx mreža

(osiguranje bitno većih brzina, neosjetljivost na prenaponske udare) te bitno manju potrošnju

električne energije, može se konstatirati da je FTTx jedina tehnologija koja je sukladna sa

strateškim ciljevima Konzorcija u kontekstu podizanja energetske učinkovitosti te će izravno

doprinijeti realizaciji tih ciljeva.

4.4 Planirana širokopojasna mreža

Glavni cilj projekta je izgradnja nove NGA širokopojasne otvorene mreže kojom će se

omogućiti širokopojasni pristup za sve stanovnike i poslovne subjekte Konzorcija.

4.4.1 Područje obuhvata projekta

Pri izračunu površine obuhvata i trasa planirane svjetlovodne mreže u ovom projektu korišteni

su podaci dobiveni iz DGU Rijeka[21] u srpnju 2014. Glavni podaci su:

• površina svih JLS-a u Liburniji iznosi 311,24 km2,

• broj objekata s pripadajućom adresom (KBR) je 9905

• duljina ulica u naseljima: 411,5 km


186 (255)

• ukupna duljina trasa za širokopojasnu infrastrukturu bez privoda koja uključuje ulice i

dijelove prometnica za povezivanje distribucijskih čvorova između naselja: 365,77 km

Iz gore navedenih podataka proračunata je ciljana površina, odnosno područje obuhvata

projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture unutar ovog projekta. Pretpostavljen je obuhvat

oko svakog objekta u radijusu od 100 m i udaljenost od centroida ulice u iznosu od 30 m. Na

taj način dobivena je radna površina u iznosu od 44,38 km2. Tako je 14,26% kopnene površine

Liburnije obuhvaćeno ovim projektom, a to je ujedno i 100% naseljenog područja. Na slijedećoj

slici (Slika 4-5) narančastom bojom je prikazano područje obuhvata projekta izgradnje



187 (255)

Slika 4-5 Područje obuhvata projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture

Konzorcija

Iskazom komercijalnih interesa tijekom javne rasprave došlo je do znatnog smanjenja bijelih

NGA područja, a time i obuhvata projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture pogodnog za

državne potpore. Slijedeća slika prikazuje reducirani obuhvat projekta pogodan za izgradnju

putem državnih potpora.


188 (255)

Slika 4-6 Reducirano područje obuhvata projekta izgradnje širokopojasne

infrastrukture Konzorcija nakon iskazanih komercijalnih interesa u javnoj

raspravi


189 (255)

4.4.2 Idejno rješenje širokopojasne mreže

Idejno rješenje širokopojasne mreže na području Konzorcija prikazano je slikom (

Slika 4-7). U sklopu zasebnih Planova razvoje širokopojasne infrastrukture dan je uvećan

uvećani prikaz idejnog rješenja na području svake jedinice lokalne samouprave zasebno.

Slika 4-7 Idejno rješenje širokopojasne mreže na području Konzorcija prije javne

rasprave

Po završetku javne rasprave i iskazu komerijalnog interesa privatnih operatora broj krajnjih

korisnika u bijelim područjima značajno se smanjio, a područja bijelih zona su geografski

Kućni brojevi (Izvor: DGU)

Demarkacijska točka

Centralna točka

Distribucijski čvor

Općinske svjetlovodne veze

Spojna veza na demarkacijsku točku


190 (255)

raspršena po cijelom području konzorcija. Slijedeća slika prikazuje preostala bijela područja

nakon prve javne rasprave.

Slika 4-8 Preostala bijela područja nakon iskazivanja komercijalnog interesa nakon

prve javne rasprave

Nakon druge javne rasprave preostala bijela područja dodatno su umanjena. Preostala bijela

područja su geografski rascjepkana u niz zasebnih geografski izoliranih manjih područja što


191 (255)

rezultira vrlo zahtjevnim tehno-ekonomskim karakteristikama realizacije projekta. Zbog

navedenih razloga preporuča se rješavanje pokrivanja preostalih bijelih područja u sklopu

modela A s odabranim komercijalnim operaterom.

Zbog stanja trenutne pokrivenosti Konzorcija širokopojasnim mrežama (opisanog u

poglavljima 3.4 u Planovima razvoja širokopojasne infrastrukture za Konzorcij) i konfiguracije

terena predviđeno je povezivanje krajnjih korisnika putem nepokretne mreže bazirane na

svjetlovodnim kablovima. Svjetlovodna mreža može osigurati minimalne brzine predviđene

Okvirnim programom za područje Konzorcija (poglavlje 2.3 u zasebnim Planovima Razvoja)

te zadovoljiti potrebe korisnika i buduće potrebe definirane u zasebnim Planovima razvoja


Glavne Općinske veze (sintagma glavne Općinske veze se koristi kao generički naziv za

svjetlovodnu mrežnu okosnicu za sve JLS-ove bez obzira da li JLS ima status grada ili Općine)

predstavljene su plavom punom linijom. Te veze se protežu od središnje lokacije (Centralna

lokacija) prema drugim distribucijskim čvorovima po cijelom području (žute točke na slici).

Glavne Općinske linije prate trasu prometnica, a prema podacima dobivenim iz DGU Rijeka.

Distribucijski čvor je točka koncentracije kabela svjetlovodne distribucijske mreže s jedne

strane te pristupnih svjetlovodnih kabela spojne mreže s druge strane. Distribucijski čvor može

biti smješten u tipskom uličnom ormaru ili u tehničkom prostoru građevine koji služi za smještaj

opreme elektroničkih komunikacijskih mreža. Svjetlovodna distribucijska mreža je završni dio

svjetlovodne pristupne mreže kojim se omogućuju priključenja korisničkih jedinica, odnosno

koji povezuje sučelje vanjske pristupne elektroničke komunikacijske mreže (ENI) i

distribucijski čvor. To je pasivna svjetlovodna mreža u cijelosti sastavljena od svjetlovodnih

kabela bez aktivne opreme i opreme za dijeljenje kapaciteta, a može biti izvedena kao podzemna

i/ili nadzemna[22] Distributivna mreža će biti izvedena u točka – točka (P2P) topologiji.

Na slici (Slika 4-7) žutim točkama označeni su predloženi novi distribucijski (pristupni) čvorovi

u bijelim NGA područjima. Distribucijski čvorovi se nalaze na trasi odnosno na krajevima

Općinske okosnice. Zbog relativno kratkih udaljenosti za svjetlovodne pristupne tehnologije,

predviđeno je da aktivna oprema bude smještena samo na središnjoj lokaciji. Na taj način,

distribucijski čvorovi ne bi bili „aktivni čvorovi“, odnosno nije potrebno napajanje niti

klimatizacija (hlađenje i grijanje).


192 (255)

U središnjem čvoru se zaključuju sve veze koje spajaju krajnje korisnike s Općinskom

okosnicom. Lokacija središnjeg čvora može biti u tehničkom prostoru zgrade.

Predviđena je podjela na 122 distribucijska čvora (Slika 4-7).

U fazi izvedbe projekta potrebno je uzeti u obzir mogućnosti iskorištenja postojećih kabelskih

veza; svjetlovodnih vlakana, bakra i druge infrastrukture koja može olakšati provedbu plana.

Budući da je cilj Plana osigurati širokopojasnu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za

barem 20 i više godina, potrebno je kod izvođenja radova, pogotovo pri izvedbi kabelske

infrastrukture, predvidjeti mogućnost nadogradnje prijenosnih brzina postojećih svjetlovodnih

linija ili instalaciju dodatnih svjetlovodnih priključaka u već izgrađenu kabelsku kanalizaciju.

4.4.3 Demarkacijska točka prema agregacijskoj mreži

Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u

kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (dalje: ONP) definira demarkacijske

točke, kao točke između pristupne i agregacijske mreže, odnosno čvora/ova agregacijske mreže

u kojem/ima je moguće agregirati promet iz pristupne mreže. U tom smislu, demarkacijske

točke unutar PRŠI-ja definiraju se kao točke spoja između pristupnih mreža implementiranih

kroz projekte temeljene na ONP-u i agregacijske mreže NP-BBI programa ili agregacijske

mreže trećeg operatora. Demarkacijske točke prema agregacijskoj mreži određuje korisnik

državne potpore (JL(R)S u modelu B, a u modelima A i C i izabrani operator) u fazi

projektiranja pristupne mreže.

Agregacijska mreža NP-BBI programa

Nositelj NP-BBI programa je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Odašiljači i veze

d.o.o. (dalje u tekstu: OIV) je nositelj tehničke provedbe NP-BBI programa koji je, u ime i za

račun Republike Hrvatske, nadležan za tehničku provedbu NP-BBI programa, odnosno za

izgradnju, održavanje i upravljanje agregacijskom infrastrukturom širokopojasnog pristupa.

Prije dodjele bespovratnih sredstava za provedbu NP-BBI programa, program mora proći

postupak prijave i odobrenja velikog projekta u tijelima Europske komisije (major project

notification), a tek potom će se pristupiti projektiranju, ishođenju dozvola i u konačnici gradnji

agregacijske infrastrukture.

Agregacijska mreža povezuje pristupne mreže s jedne strane i jezgrene mreže s druge strane.


193 (255)

Prema NP-BBI programu čvorovi agregacijske mreže su:

N0 – prijelazni čvorovi, označavaju čvorove prijelaza između jezgrene i agregacijske mreže.

Mikrolokacije prijelaznih čvorova unutar naselja bit će određene u fazi projektiranja.

N1 – agregacijski čvorovi, označavaju čvorove prijelaza između agregacijske i pristupne mreže.

Po jedan agregacijski čvor biti će smješten u svakom opravdanom naselju NP-BBI programa

do kojeg će biti implementirana agregacijska infrastruktura. Agregacijski čvorovi će biti

izgrađeni u naseljima prioritetne skupine 1. U naseljima prioritetne skupine 2 i 3, agregacijski

čvorovi će biti izgrađeni ako se ta naselja nalaze na planiranim trasama za povezivanje naselja

prioritetne skupine 1 ili su u blizini tih trasa. Agregacijski čvor će biti smješten u odgovarajuće

infrastrukturno opremljenom kolokacijskom prostoru u kojem je operatorima omogućen pristup

neosvijetljenim agregacijskim nitima preko svjetlovodnog distribucijskog razdjelnika (engl.

optical distribution frames).

Planirane trase agregacijske mreže NP-BBI dijele se na:

• Nove agregacijske trase – trase na kojima se planira izgradnja nove kabelske

kanalizacije sa svjetlovodnim kabelom.

• Postojeće trase – trase iz projekta objedinjavanja svjetlovodne infrastrukture (OSI) i

ostale trase s dovoljno raspoloživog prostora u postojećoj kabelskoj kanalizaciji, a na

kojima se planira izgraditi nova agregacijska mreža postavljanjem novog svjetlovodnog

kabela.

NOP je za predmetni PRŠI od tvrtke OIV zatražio inicijalni plan izgradnje agregacijske mreže,

s popisom naselja iz obuhvata predmetnog PRŠI-ja u kojima se planira uspostaviti agregacijski

čvor te planirane trase za povezivanje tih čvorova na kartografskoj podlozi.

Podatci o trasama i obuhvaćenim naseljima koje je OIV dostavio NOP-u za predmetni PRŠI,

temelje se na planu agregacijske mreže, a prije prijave i odobrenja NP-BBI programa kao

velikog projekta (major project). Tijekom postupka odobrenja velikog projekta, kao i u fazama

projektiranja i izgradnje moguće su promjene obuhvata i prioriteta opravdanih naselja ili

planiranih trasa. U slučaju promjene obuhvata opravdanih naselja moguće je da neka od naselja

budu izostavljena. U slučaju promjene planiranih trasa moguće je da neka naselja prioriteta 2

ili 3 budu izostavljena, a neka druga naselja budu uključena. MMPI će kao nositelj NP-BBI


194 (255)

programa uz podršku OIV-a te u suradnji s NOP-om odrediti prioritete izgradnje ciljanih

područja NP-BBI programa, uzimajući u obzir i provedbu ONP programa. OIV će o svakoj

promjeni u odnosu na dostavljene podatke u najkraćem roku obavijestiti NOP, slijedom čega

će NOP obavijestiti nositelja predmetnog PRŠI-ja i/ili korisnike državne potpore.

OiV se vezano za upit o inicijalnom planu izgradnje agregacijske mreže očitovao kako slijedi.

Na području obuhvata predmetnog PRŠI-ja kroz NP-BBI program planira se izgraditi

agregacijska infrastruktura (pasivna svjetlovodna infrastruktura) kako prikazuje slika (Slika

4-9).


195 (255)

Slika 4-9 Prikaz planirane agregacijske infrastrukture


196 (255)

Za predmetni PRŠI:

- Čvor N0: Rijeka

Br. JLS (grad, općina) Naselje Šifra naselja

[DZS]

Prioritetna skupina

1 Lovran Lovran 36102 1

2 Lovran Medveja 40258 2

3 Matulji Matulji 40096 1

4 Mošćenička Draga Kraj 13498 2

5 Mošćenička Draga Mošćenička Draga 41980 1

6 Opatija Ičići 24317 2

7 Opatija Ika 24350 2

8 Opatija Opatija 45110 1

Tablica 4-3 Agregacijski čvorovi

Iskaz interesa – HT

HT je kao operator iskazao interes za izgradnju pristupne mreže te je dostavio inicijalni

prijedlog demarkacijskih točaka na razini naselja kako slijedi.

S obzirom na geografski položaj naselja, potencijalni broj krajnjih korisnika, te postojeću

elektroničku komunikacijsku infrastrukturu HT-a koju je moguće iskoristiti u Projektu, HT u

svom rješenju predlaže formiranje devet demarkacijskih točaka i to u naseljima u naseljima

Brešca, Brseč, Lovran, Matulji, Mošćenička Draga, Mune, Opatija, Rupa i Volosko

Prema trenutnim planovima i raspoloživim tehnološkim resursima predložene demarkacijske

točke nalaze se na lokaciji planiranih pristupnih čvorova FTTH tehnologije, koji su spojeni

svjetlovodnim kabelom na postojeću agregacijsku mrežu HT-a.

HT će u fazi projektiranja ovisno o konačnom obimu projekta i primjenjenim tehnološkim

rješenjima pravovremeno planirati i transparentno informirati OiV o konačnom prijedlogu

demarkacijskih točaka, te sve ostale informacije vezane uz mogućnost pristupa istima, u skladu

sa zahtjevom iz Upute o demarkacijskim točkama.

HT posjeduje agregacijsku mrežu koja uz određenu nadogradnju može osigurati potrebne

kapacitete tražene unutar Projekta. Usluga agregacijskog povezivanja će se temeljiti na Ethernet

tehnologiji.


197 (255)

Iskaz interesa – Vipnet/A1

U slučaju izgradnje FTTH temeljene mreže VIPnet smatra da broj demarkacijskih točaka treba

biti značajno manji. Konkretno, za potrebe izgradnje mreže dovoljna je jedna demarkacijska

točka koja može pokriti sve JLS-ove.

Predlažemo da se za cijeli klaster definira definira jedna demarkacijska točka koje će ujedno

biti MPoP za klaster, odnosno pristupni čvor FTTH mreže, istovremeno i granični čvor prema

agregacijskoj mreži, na koji se spajaju drugi operatori. Na taj način se postiže maksimalni

sinergijski efekt optimizacije troška izgradnje mreže, a što je i jedno od načela iz ONP-a, na

način kako slijedi:

a) povezivanje s agregacijskom mrežom se realizira kroz tu jednu točke pri čemu klaster dobiva

cjelovito rješenje;

b) definiranjem jedne demarkacijske točke mreža postaje otvorenija prema drugim operatorima.

Na taj način otvara im se mogućnost da iz jedne točke tj. s jednog mjesta pristupe putem

veleprodajne bitstream usluge korisnicima cijelog klastera. Pri tome se smanjuje trošak aktivne

opreme za pružanje usluga krajnjem korisniku, koju postavlja operator, jer se oprema smješta

samo na jedno, a ne na četiri mjesta

c) povezano s prethodno navedenim smanjuju se troškovi električnog priključka, potrošnje

električne energije i održavanja, stoga je manje demarkacijskih točaka ekološki prihvatljivije;

d) definiranje jedne demarkacijske točke znači manje troškove izgradnje što u konačnici znači

i manje potrebne državne potpore;

e) manji operativni troškovi održavanja i korištenja znače bolju održivost projekta odnosno

atraktivniji investicijski potencijal za operatora-partnera, a što je preduvjet za dugoročni razvoj

klastera. Navedeno znači manje, ne samo inicijalnih troškova, već i manje stalnih troškova

tijekom cijelog životnog vijeka mreže što uključuje troškove najma prostora, električne

energije, klime, aktivne opreme, UPS, agregata, te održavanje svih navedenih stavki.

A1 ističe da Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (u nastavku: HAKOM)

potvrđuje da je potrebno efikasno graditi uz što manje troškove. Dodatno, HAKOM prati razvoj

tehnoloških rješenja uz osiguravanje ravnomjernog tržišnog natjecanja i osiguranja od

postojanja bilo kakvih elemenata dominacije.


198 (255)

A1 smatra da je područje klastera moguće izgraditi sa manjim brojem distributivnih čvorova

što će se finalno pokazati i u konačnom izvedbenom projektu, a koji ovisi o izabranom

investicijskom modelu i investitoru, a sve sukladno napomeni iz PRŠI-a.

Iskaz interesa – RUNE

RUNE nije imao primjedbe s obzirom na predložene lokacije demarkacijskih točaka NGA

mreže. Točne lokacije demarkacijskih točaka odrediti će u fazi projektiranja.

4.5 Definiranje investicijskog modela, zajedno sa

obrazloženjem odabira

Kada je riječ o izboru modela financiranja, treba istaknuti da su isti zadani samim financijsko-

tehničkim karakteristikama investicija u domeni svjetlovodne infrastrukture kao i usvojenim

dokumentima u kojima su načelno definirani mogući izvori financiranja. Dokumentima s

naslovom ''Odabir najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganje u

infrastrukturu širokopojasnog pristupa'' iz studenog, 2012. godine te ''Okvirni nacionalni

program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji

dostatan komercijalni interes za ulaganja'' izrađene u okviru Ministarstva pomorstva, prometa i

infrastrukture određeni su investicijski modeli pod kojima se, prema spomenutim

dokumentima, razumiju oblici provedbe projekata poticane izgradnje širokopojasne

infrastrukture s obzirom na investicijske udjele tijela javnih vlasti, odgovornosti za projektiranje

i izgradnju mreže te kasniji operativni rad i održavanje mreže.

U dokumentima se navode tri osnovna modela:

• Privatni DBO model;

• Javni DBO model;

• Kombinirani javno-privatni model.

U zasebnim Planovima razvoja širokopojasne infrastrukture za JLS-ove skupine dan je pregled

te detaljan opis i evaluacija pogodnosti svakog od definiranih modela s obzirom na financijske

i tehničke karakteristike investicija u domeni svjetlovodne infrastrukture.

Rezultati vrednovanja te rangiranje varijanti mogućih investicijskih modela specifično za

skupinu JLS-ova Konzorcija prikazano je slijedećom tablicom (Tablica 4-4).


199 (255)

Tablica 4-4 Kriteriji izbora modela financiranja

Bodovanje u tablici izvršeno ja na način da je pojedini kriterij ocijenjen sa 1, 2 ili 3 boda

sukladno procjeni koristi koju pojedini model financiranja donosi u odnosu na javni sektor. Na

primjer, kada je riječ o utjecaju na javni dug/deficit ocjenjuje se da investicija u potpunosti

financirana od strane privatnog sektora nema učinka na povećanje javnog duga, te se stoga

dodjeljuje 3 boda. U okviru tradicionalnog financiranja jasno je povećanje javnog duga dok je

u modelima javno-privatnog partnerstva moguć utjecaj na javni dug. Ukoliko su ugovori

između javnog naručitelja i privatnog sektora usklađeni sa regulativom Eurostata te rizici

projekta dominantno prebačeni na privatnog partnera, tada se takva investicija ne smatra javnim

zaduživanjem.

Troškovi realizacije projekta privatni 3 javni 1 javni i privatni 2

Utjecaj na javni dug/deficit nema 3 u potpunosti 1da/ne (ovisno

o ugovoru)2

Sposobnosti kvalitetnog dovršenja

projekta

visoke

(operator)3 javni sektor 1

privatni

partner2

Nositelj komercijalnog rizika operator 3 javni sektor 1

javni sektor i

privatni

partner

2

Mogućnost kontrole projekta

javnog sektoraniska 1 visoka 3 umjerena 2

Potrebna angažiranost javnog

sektoraniska 3 visoka 1 umjerena 2

Korištenje bespovratnih sredstava

EUnisko 1 visoko 3 visoko 3

Poslovni modelveleprodajni i

maloprodajni2 veleprodajni 3 veleprodajni 3

Rizik povećanih cijena/standarda za

korisnikevisok 1 umjeren 2 umjeren 2

Rizik ostvarenja javnih ciljeva visoki 1 niski 3 umjeren 2

Otvorenost mreže, potpora

inovacijamaumjerena 2 umjerena 2 visoka 3

Prihvatljivost (ukupno bodova)

Usporedba investicijskih modela

23 21 25

Model C

Privatni DBO Javni DBO JPP

Model A Model B


200 (255)

Kao što se može vidjeti na temelju izvršene evaluacije u tablici, preferirani model financiranja

je javno-privatno partnerstvo. Ukoliko ne postoji privatni interes za takvim ugovornim

odnosima, tada se preporuča financirati infrastrukturu tradicionalnim modelom, a formiranje

javnog DBO-a posljednja je opcija.

4.5.1 Odabir investicijskog modela

U kontekstu mogućnosti realizacije pojedinih modela financiranja u praksi, u odnosu na nazive

modela te njihovo razumijevanje koje se može iščitati iz sadržaja u navedenim studijama mogu

se uočiti bitna odstupanja. Naime, važno je pojasniti da ''Privatni DBO model'' predstavlja

privatnu investiciju u, objektivno, javnu mrežu. Drugim riječima, riječ je o privatizaciji bez

obzira na pristup izgradnji nove mreže. Takav model financiranja ima svoje specifične

posljedice koje se mogu okarakterizirati dosadašnjim sustavom gdje je javna infrastruktura u

procesu privatizacije transferirana u privatno vlasništvo. U tom smislu eventualne bitne

posljedice takvog pristupa mogu biti u većim cijenama usluge, pitanjima utjecaja javnog

sektora, nadzora infrastrukture te korištenja bespovratnih sredstava EU budući da se radi o

sufinanciranju projekata privatnog sektora koje uobičajeno ima niže stope sufinanciranja (ili

bespovratna sredstva nisu dostupna) od javnog naručitelja.

Što se tiče značenja ''Javnog DBO modela'', ovdje je riječ o klasičnom tradicionalnom modelu

u kojem javni naručitelj naručuje radove izgradnje širokopojasne infrastrukture i preuzima sve

rizike projekta. Prednosti ovakvog pristupa su u višoj razini sufinanciranja sredstvima EU,

zadržavanju vlasništva nad javnom infrastrukturom od strane javnog naručitelja, ali

istovremeno i činjenicu da se nacionalni dio investicijske komponente u potpunosti reflektira

na povećanje javnog duga što u situaciji visoke zaduženosti te strogih fiskalnih limita države

nije nevažno.

''Kombinirani javno-privatni model'' u smislu propisa koji uređuju područje javno-privatnog

partnerstva i koncesija ne postoji. Propisi jasno definiraju model javno-privatnog partnerstva

kao dugoročni ugovorni odnos između javnog i privatnog partnera predmet kojega je izgradnja

i održavanje javne građevine u svrhu pružanja javnih usluga iz okvira nadležnosti javnog

partnera. Kada je riječ o modalitetima suradnje javnog i privatnog sektora u okviru hrvatskog

regulatornog sustava, investicije u optičkoj infrastrukturi moguće je financirati putem javno-

privatnog partnerstva ili koncesije. U tom smislu, javno-privatno partnerstvo zasniva se na

principu raspoloživosti gdje privatni partner jamči standarde isporuke usluga u domeni optičke


201 (255)

infrastrukture te na temelju istih naplaćuje naknadu koja uključuje troškove financiranja,

gradnje te održavanja sustava. S druge strane, koncesija se zasniva na principu potražnje gdje

privatni partner preuzima rizik potražnje te troškove financiranja, građenja i održavanja sustava

zasniva na prihodima na tržištu. Ukoliko su u ugovorima o javno-privatnom partnerstvu ili

koncesiji rizici raspoloživosti i potražnje, kao i svi ostali rizici raspoređeni sukladno pravilima

ESA2010 te Eurostatovom Priručniku o javnom dugu i deficitu, tada se takva ulaganja ne

tretiraju javnim dugom. Nažalost, u spomenutim dokumentima ne uzimaju se u obzir

implikacije pojedinih modela na javni dug i deficit. Pored toga, navedeni alternativni modeli

financiranja imaju najvišu stopu sufinanciranja budući da je za evaluaciju takvih modela

predviđena značajno viša diskontna stopa u odnosu na projekte financirane javnim novcem.

U pogledu veze područja (bijela, siva i crna) i primijenjenog modela prilikom donošenja odluke

o izboru modela treba prethoditi ekonomsko-financijska analiza te analiza stanja postojeće

mreže. Načelno, u zonama gdje je evidentan manjak komercijalnog interesa može se preporučiti

tradicionalan model financiranja, privatni DBO ili model javno-privatnog partnerstva, a u

komercijalno zanimljivim područjima, kao što su veći gradovi te turistička naselja, gdje je

moguće očekivati komercijalni interes, moguće je primijeniti i koncesijski model.

Bez obzira na identifikaciju veza između modela, područja i tehnologija u naprijed spomenutim

dokumentima, kao što je navedeno, ekonomski je opravdano i poticajno za brzinu provedbe

konkretnih projekata iz područja širokopojasne infrastrukture, u postupku pripreme projekta

prirediti analizu optimalnog investicijskog modela. Naravno, osim ako ne postoji eventualna

obveza pridržavanja primjene modela opisanih u navedenim dokumentima.

U naravi, postoje dvije vrste modela:

• modeli bazirani na nabavi radova (tradicionalni model).

• modeli bazirani na nabavi usluga (alternativni modeli - JPP, koncesija).

Kod modela baziranih na nabavi radova javni naručitelj izrađuje kompletnu projektnu

dokumentaciju te naručuje radove od odabranog izvođača radova. U okviru ovog modela teret

održavanja i uporabe pada na javnog naručitelja. Naručitelj se, najčešće, zadužuje za namirenje

troškova izgradnje te, kasnije u fazi uporabe, troškove održavanja i zamjene istrošenih

materijala namiruje iz tekućeg proračuna. Budući da u ovom modelu javni naručitelj preuzima

pretežiti dio ukupnih rizika projekta, imovina projekta evidentira se u javnom dugu. Kreditori


202 (255)

ne financiraju projekt nego proračun. Javni naručitelj mora vratiti kredit bez obzira je li javna

građevina u funkciji ili nije. Slika 4-10 prikazuje tradicionalni model financiranja.

Slika 4-10 Tradicionalni model financiranja

Kod modela baziranih na nabavi usluge, javni naručitelj naručuje uslugu raspoloživosti

infrastrukture. To znači da je javni naručitelj u dokumentaciji definirao standarde građevine, tj.

izlazne karakteristike građevine. Isporučena usluga se mjeri periodično i plaća isključivo

isporučena usluga raspoloživosti. javni partner (isporučitelj usluge raspoloživosti –

koncesionar) zadužuje se za namirenje troškova građenja. Kreditor ne financira proračun nego

projekt. Kod primjene ovog modela u cijelosti se može postići učinak ''otvorene mreže'' iz

razloga što investitor u pasivnu mrežu ima obvezu omogućiti priključenje bilo kojeg operatera

(veleprodavatelja). Alternativni se model (JPP i koncesija) bez ograničenja mogu primjenjivati

kod svih vrsta područja s tom razlikom što će u crnim područjima prihode naplaćivati od

veleprodavatelja dok će u bijelim područjima prihode za potrebne za namirenje ukupnih

životnih troškova naplaćivati od javnog naručitelja (alternativno, djelomično od

veleprodavatelja).

U pogledu mogućnosti korištenja sredstava sufinanciranja, ne postoji ograničenje vrste modela.

Sufinanciranje se pod jednakim uvjetima može koristiti kod tradicionalnog i kod JPP modela s

tom razlikom što JPP model pruža veći potencijal korištenja financijskih instrumenata


203 (255)

(primjerice, garancija, vlastitih izvora financiranja i slično). Također, moguće je kombinirati

bespovratna sredstva s financijskim instrumentima. Slika 4-11 prikazuje alternativni model

financiranja (JPP, koncesija).

Slika 4-11 Alternativni model financiranja

Kada je riječ o samom izboru modela financiranja treba uvažiti čitav niz čimbenika i kriterija

koji utječu ne samo na najpovoljniju financijsku odluku koja će najmanje teretiti porezne

obveznike već i na zadovoljavajući standard informacijsko-komunikacijskih usluga koje

omogućava razvoj širokopojasne infrastrukture. U tom smislu ključno je da javni sektor definira

željenu razinu standarda javnih usluga bez obzira na model financiranja koji ima na

raspolaganju. Kao najvažnije kriterije pri izboru financijskog modela mogu se istaknuti sljedeći:

• Troškovi realizacije projekta

• Poslovni model

• Sposobnosti kvalitetnog dovršenja projekta

• Nositelj komercijalnog rizika

• Mogućnost kontrole projekta javnog sektora

• Potrebna angažiranost javnog sektora

• Korištenje bespovratnih sredstava EU


204 (255)

• Rizik povećanih cijena/standarda za korisnike

• Rizik ostvarenja javnih ciljeva

• Utjecaj na javni dug/deficit

• Otvorenost mreže, potpora inovacijama

Navedeni čimbenici koji imaju presudan utjecaj na izbor modela vezani su za financijske,

tehničko-tehnološke te upravljačke aspekte koji utječu na uspješnost ostvarenja ciljeva

izgradnje te upotrebe nove širokopojasne infrastrukture.

Kada je riječ o financijskim aspektima treba naglasiti da je važan kriterij izbora upravo u

troškovima koje će u čitavom vijeku trajanja projekta snositi javni sektor, odnosno porezni

obveznici. Pri tome su važni i neizravni učinci financijskih alternativa gdje je svakako povoljno

da se nove investicije ne odražavaju na porast javnog duga te deficita.

Kada je riječ o tehničko-tehnološkim standardima infrastrukturnog projekta svakako javni

sektor ne posjeduje primjerena znanja putem kojih bi omogućio najvišu razinu realizacije

standarda informacijsko-komunikacijskih usluga. U tom smislu je pomoć i podrška privatnog

sektora od velikog značaja. Međutim, postoji vjerojatnost da bi privatni DBO takva znanja ipak

iskoristio za materijalizaciju svojih interesa što se u konačnici ne bi nužno podudaralo s javnim

interesom. S druge strane, u modelu javno-privatnog partnerstva u kojem javni i privatni sektor

moraju zajednički odrediti ciljeve i mehanizme realizacije javnog interesa, takva mogućnost

ipak je značajno manja.

Na kraju, kad je riječ o upravljanju, treba reći da je upravljanje u okviru privatnog DBOa

posvećeno ciljevima ostvarenja dobiti. Ukoliko je upravitelj javni sektor, tada je fokus na

javnom interesu, međutim postoji problem smanjene efikasnosti djelovanja karakteristične za

javni sektor. I po tom pitanju model javno-privatnog partnerstva nudi zadovoljavajući

kompromis.

Po završetku javne rasprave broj krajnjih korisnika u bijelim područjima značajno je smanjen,

a područja bijelih zona geografski su raspršena po cijelom području konzorcija. Mali broj

raspršenih potencijalnih korisnika u bijelom području rezultira vrlo zahtjevnim tehno-

ekonomskim uvjetima realizacije projekta izgradnje NGA mreže. Zbog toga je Konzorcij

zaključio da je vrlo mala vjerojatnost privatnog interesa u modelu C.


205 (255)

Konzorcij nema namjeru samostalno izvoditi projekt u modelu B, te je odabarao

investicijski model A.

4.6 Specifikacija zahtjeva minimalne razine pruženih

maloprodajnih usluga

S obzirom da je ponuda maloprodajnih usluga koje nudi operator uvelike ovisna o

veleprodajnim uvjetima pristupa samoj mreži, operator otvorene mreže u projektu mora

prilagoditi strukturu veleprodajnih usluga specifičnim zahtjevima ponude maloprodajnih

usluga.

Kao što je definirano u članku 35. Zakona o elektroničkim komunikacijama, maloprodajne

usluge moraju biti dostupne svim krajnjim korisnicima po pristupačnoj cijeni, uz uvažavanje

načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, te uz što manje

narušavanje tržišnog natjecanja, dok struktura maloprodajnih paketa treba biti usporediva sa

strukturom maloprodajnih paketa putem najzastupljenijeg mrežnog rješenja na tržištu,

prilagođena lokalnim prilikama, te potrebama privatnih poslovnih i javnih korisnika.

4.6.1 Minimalna razina pružanih maloprodajnih usluga

Cijena maloprodajne usluge na području nove širokopojasne infrastrukture treba biti usporediva

s cijenama za iste ili slične usluge na nacionalnoj razini. Usporediva znači da se cijena

korisnicima na području projekta ne razlikuje za više od 10% od nacionalne prosječne cijene

koju objavljuje HAKOM. Prema tome, cijena veleprodajne usluge treba omogućavati

davateljima usluge da nude takvu cijenu.

4.6.2 Zahtjev minimalne razine pruženih maloprodajnih usluga u

pogledu kvalitete i cijena

Specifikacija minimalne razine maloprodajnih usluga definira se temeljem minimalnih ciljanih

razina usluga širokopojasnog pristupa koje na pojedinim skupinama područja moraju biti

ispunjene projektom da bi se postigao značajan iskorak u odnosu na postojeće stanje.

Pristupna NGA mreža izgrađena u projektu morati će omogućavati uporabu višestrukih

tehnologija s podrškom kvalitete usluge u kojoj su funkcije neovisne o transportnim

tehnologijama, omogućavati neometani korisnički pristup mrežama i alternativnim


206 (255)

pružateljima usluga, te podržavati neograničenu pokretljivost koja omogućuje konzistentno i

sveprisutno pružanje usluga – stacionarno, nomadsko i pokretno komuniciranje.

Slijedeći ciljeve DAE u pogledu stvaranja jedinstvenog europskog digitalnog tržišta koje će

brzim i ultrabrzim internetskim vezama i interoperabilnim aplikacijama donositi trajne

gospodarske i društvene koristi, ostvarivanje osnovnog cilja projekta postići će se izgradnjom

mreže koja minimalno mora:

• omogućavati 3D usluge (telefon, Internet, TV),

• koristiti skalabilne tehnologije okrenute budućnosti,

• povećati kvalitetu digitalnih usluga uvođenjem naprednih usluga temeljenih na

internetskom protokolu (VoD, HDTV isl.),

• smanjivati troškove održavanja

S obzirom na sve navedeno, te temeljem analize podataka objavljenim na internet stranicama

HAKOM-a, Hrvatskog Telekoma te Optima Telekoma, u tablicama (Tablica 4-5) i (Tablica

4-6) niže su navedene minimalne brzine pristupa i okvirne maloprodajne cijene paketa, koje u

projektu izgrađena mreža mora moći pružati pojedinim kategorijama korisnika.

Prilikom provođenja ankete na korisnicima telekomunikacijskih usluga Konzorcija utvrđeno je

da je 80,7% korisnika pretplaćeno na usluge koje nudi HT, 6,8% koristi usluge H1, a u istoj

količini se koriste usluge VIPNet/Bnet, 4,5% je pretplaćeno na Optima Telekom, 2,3% na Iskon

i 1,1% na kabelskog operatora.

U tablici (Tablica 4-5) prikazan je prosjek kvalitete i cijene maloprodajnih usluga koje su

dobivene analizom trenutačnih ponuda paketa raznih operatera.

Tablica 4-5 Prosjek kvalitete i cijene sadašnje mreže

Podržane usluge unutar prosječnog

paketa Usluga

Cijena u kn

(PDV

uključen)

Telefon - neograničeno (fiksna mreža) Neograničeno u fiksnoj

mreži 285

Internet - flat, brzine do 10 Mbit/s Flat do 10 Mbit/s

TV - 90 programa 90 programa


207 (255)

U tablici (Tablica 4-6) prikazana je okvirna minimalna razina podržanih maloprodajnih usluga

u NGA mreži koja je dobivena analizom postojeće ponude paketa s podržanom brzinom

interneta do 50 Mbit/s.

Tablica 4-6 Minimalne razine maloprodajnih usluga u NGA mreži

Paket 3D usluge s

karakteristikama

Privatni

korisnici

Gospodarski

subjekti

Javni

korisnici

Internet brzine do 50 Mbit/s

Cijena u

kn (PDV

uključen)

330 360 360

TV s najmanje 90 programa

Telefon - neograničeni

razgovori (fiksna mreža)

Napredne usluge (HDTV,

VoD i sl.)

Navedene brzine za privatne korisnike odnose se samo na „download“, dakle preuzimanje

podataka s mreže. Zbog većih potreba gospodarskih subjekata i javnih korisnika u odnosu na

privatne, za njih su navedene brzine u oba smjera – „download“ i „upload“.

4.7 Specifikacija minimalnog skupa podržanih veleprodajnih

usluga

Budući da će se projekti izgradnje širokopojasne infrastrukture unutar Okvirnog programa

većim dijelom financirati iz javnih sredstava (uključujući i sredstva iz strukturnih fondova EU-

a), potrebno je osigurati najveću moguću razinu otvorenosti mreža izgrađenih u projektima,

kako bi se osigurala kompetitivnost svih operatora na tržištu te, u konačnici, dobrobit za krajnje

korisnike usluga na maloprodajnom tržištu. To je posebno bitno u slučaju u kojem je operator

– izravni korisnik potpora, uz to što gradi i upravlja mrežom, ujedno i pružatelj usluga na

maloprodajnom tržištu, budući da u tom slučaju do izražaja mogu doći negativni učinci

vertikalne integriranosti operatora.

Propisivanjem veleprodajnih uvjeta pristupa mreži, uz postupke kontrole veleprodajnih

naknada, cilj je, na područjima provedbe projekata unutar Okvirnog programa Republike

Hrvatske, osigurati jednake uvjete tržišnog natjecanja za sve operatore, uz eventualne mjere

prethodne sektorske regulacije koju provodi HAKOM.


208 (255)

Slijedeći odredbe smjernica za primjenu pravila državnih potpora koje se odnose na brzi razvoj

širokopojasnih mreža u pogledu veleprodajnog pristupa (posebno članci 78g, 78h i 80a), u

ovom su poglavlju opisana strukturna pravila Okvirnog programa vezana uz veleprodajne

uvjete pristupa mreži te pravila određivanja i kontrole veleprodajnih naknada, kojih se moraju

pridržavati svi projekti unutar Okvirnog programa.

Propisani veleprodajni uvjeti pristupa odnose se na svu novoizgrađenu infrastrukturu u sklopu

projekta, na postojeću infrastrukturu koja se koristi u projektu te na sve ostale dijelove mreže

koji su povezani s novoizgrađenom ili postojećom infrastrukturom u projektu, a koji su

funkcionalno nužni za pružanje zahtijevanih veleprodajnih usluga.

Okvirnim programom propisuje se obvezni skup veleprodajnih usluga koji mora biti podržan u

svim projektima unutar Okvirnog programa. Popis obveznih veleprodajnih usluga strukturiran

je sukladno mogućim tehnološkim rješenjima koja će biti primijenjena u projektima (Tablica

4-7), uz uvažavanje postojećeg stanja na tržištu i interesa ostalih operatora za pristup

novoizgrađenim mrežama.


209 (255)

Tablica 4-7 Popis obveznih veleprodajnih usluga u Okvirnom programu

Veleprodajne usluge moraju biti dostupne barem 6 mjeseci prije nego što mreža postane

operativna a s ciljem da operator mreže koji je ujedno i pružatelj usluga na maloprodajnom

tržištu ne stekne prednost u odnosu na ostale operatore korisnike veleprodajnih usluga putem

novoizgrađene NGA mreže.

Tehnologija Obvezne usluge veleprodajnog pristupa

Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova i neosvijetljenim nitima (dark fibre)

Izdvojeni pristup lokalnim potpetljama na temelju svjetlovodnih niti (na razini distribucijskog

čvora)

Izdvojeni pristup lokalnim petljama na temelju svjetlovodnih niti (P2P) VULA (P2MP)

Bitstream (Ethernet razina)

Bitstream (regionalna razina)

Bitstream (nacionalna razina)

Vidi napomene 1), 2), 3), 4) i 5) na kraju tablice.

Pristup kabelskoj kanalizaciji / nadzemnoj mreži stupova i neosvijetljenim nitima (dark

fibre)

Izdvojeni pristup lokalnim potpetljama/petljama na temelju bakrene parice

Bitstream (regionalna razina)

Bitstream (nacionalna razina)

Vidi napomenu 1), 4), 5) i 6) na kraju tablice.

Pristup antenskim stupovima

Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova

Pristup neosvijetljenim nitima (dark fibre)

Bitstream

Vidi napomenu 7) na kraju tablice.

Kabelski NGA

pristup (DOCSIS)

Pristup kabelskoj kanalizaciji/nadzemnoj mreži stupova

Pristup neosvijetljenim nitima (dark fibre)

Bitstream

Vidi napomenu 8) na kraju tablice.

Bežične NGA

tehnologije

1) VULA usluge (Virtual Unbundled Local Access, hrv. virtualni izdvojeni pristup lokalnim petljama) u

VDSL/FTTx i FTTH P2MP slučajevima tehnički odgovaraju usluzi bitstreama na DSLAM i OLT razini. U slučaju

VDSL/FTTx mreža izgrađenih uz potpore, operator mreže je dužan VULA usluge ponuditi samo u slučaju da

tehnički nije izvedivo pružanje usluga visokih brzina putem izdvojenog pristupa lokalnim potpetljama na temelju

bakrene parice (npr. u slučaju primjene tehnike vektoriranja).

2) U slučaju projekata u kojima je izgrađena samo pasivna FTTH infrastruktura, operator mreže izgrađene uz

potpore nije dužan pružati VULA usluge i usluge bitstreama (kao usluge na aktivnom sloju).

3) Usluge izdvojenog pristupa lokalnim potpetljama na temelju svjetlovodnih niti odnose se na pristup

svjetlovodnim nitima unutar svjetlovodne distribucijske mreže (na razini distribucijskog čvora), u skladu s

Pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim mrežama. Ako su distribucijski i MPoP čvorovi smješteni na istoj

lokaciji, usluge izdvojenog pristupa lokalnim potpetljama na temelju svjetlovodnih niti podudarne su uslugama

izdvojenog pristupa lokalnim petljama na temelju svjetlovodnih niti.

4) Usluge izdvojenog pristupa lokalnim petljama i potpetljama moraju uključivati i mogućnost najma

primjerenog prostora za kolokaciju mrežne opreme drugih operatora.

5) Terminologija korištena za usluge bitstreama sukladna je HAKOM-ovoj terminologiji korištenoj u

regulatornim mjerama za mjerodavno tržište br. 5.

6) Usluge izdvojenog pristupa lokalnim petljama i potpetljama, u slučaju VDSL/FTTx mreža izgrađenih uz

potpore, odnose se na izdvojeni pristup dijelovima pristupne mreže temeljenim na bakrenim paricama koji se

koriste za pružanje usluga visokih brzina.

7) Bitstream usluge u bežičnim NGA mrežama izgrađenim uz potpore odnose se na bitstream pristup na

razini pristupne radijske mreže, bitstream pristup na višoj razini mreže (jezgrena mreža) te bitstream uslugu

jednostavne preprodaje.

8) Bitstream usluge u kabelskim NGA mrežama izgrađenim uz potpore odnose se na bitstream pristup na

sloju pristupne mreže, bitstream pristup na višoj razini mreže (jezgrena mreža) te bitstream uslugu

jednostavne preprodaje.

FTTH

VDSL/FTTx


210 (255)

Navedene obvezne veleprodajne usluge u tablici temelje se na popisu veleprodajnih usluga koje

su propisane u sklopu regulatornih mjera od strane HAKOM-a. U slučaju da u budućem

razdoblju provedbe Okvirnog programa, u sklopu regulatornih mjera relevantnih za NGA

mreže, budu propisane nove veleprodajne usluge, iste je potrebno uključiti u skup obveznih

veleprodajnih usluga mreža izgrađenih uz potpore.

Veleprodajne usluge izdvojenog pristupa svjetlovodnim potpetljama i petljama te bakrenim

potpetljama obvezno moraju uključivati i osiguranje adekvatno opremljenog infrastrukturnog

prostora za smještaj opreme ostalih operatora korisnika ovih veleprodajnih usluga (prostor

kolokacija). Prostor za kolokacije dužan je osigurati operator mreže.

Sve obvezne veleprodajne usluge operatori kao izravni korisnici potpora dužni su pružati u

razdoblju od najmanje 7 godina od trenutka u kojem mreža izgrađena uz potpore postane

operativna. Nakon proteka minimalnog razdoblja od 7 godina, odgovarajuće mjere

veleprodajnog pristupa mogu biti zadržane ili izmijenjene, u slučaju da operator mreže bude

proglašen operatorom sa značajnom tržišnom snagom, u okviru redovitih regulatornih analiza i

mjera koje provodi HAKOM.

Obveza veleprodajnog pristupa pasivnoj mrežnoj infrastrukturi izgrađenoj u projektima

(kabelskoj kanalizaciji, nadzemnim stupovima, neosvijetljenim nitima i prostoru u uličnim

kabinetima) mora biti vremenski neograničena za operatore mreže izgrađene uz potpore.

4.7.1 Pravila određivanja i nadzora veleprodajnih naknada

Postupak određivanja i nadzora veleprodajnih naknada obuhvaća i određivanje i nadzor

pripadajućih uvjeta korištenja svih podržanih veleprodajnih usluga. Takvi uvjeti trebaju

obuhvatiti tehničke specifikacije usluga i sučelja85, detaljne specifikacije fizičkih lokacija i trasa

izgrađene mreže86. te sve ostale komercijalne uvjete isporuke usluga87.

Budući da je postupak određivanja odgovarajuće razine veleprodajnih naknada u projektima

kompleksan i zahtijeva specifična znanja i iskustvo koje NP-ovi u većini slučajeva ne posjeduju,

85 Tehničke specifikacije veleprodajnih usluga obuhvaćaju npr. podržane frekvencijske profile kod DSL

tehnologija, IP/Ethernet protokole međupovezivanja kod bitstream usluga, podržane protokole kod korisničkih

uređaja, itd. 86 Detaljne specifikacije fizičkih lokacija i trasa uključuju npr. podatke o trasama i kapacitetima kabelske

kanalizacije i svjetlovodnih kablova, podatke o adresama kolokacijskih prostora, itd. 87 Komercijalni uvjeti isporuke obuhvaćaju npr. procedure predavanja zahtjeva za uslugama, rokove isporuke

traženih usluga, rokove plaćanja isporučenih usluga, itd.


211 (255)

u postupak verifikacije veleprodajnih cijena i uvjeta u projektima uključen je HAKOM.

Okvirnim programom određuje se obveza operatora mreže izgrađene uz potpore da predloži

naknade i uvjete pristupa, u skladu s pravilima određenim u Okvirnom programu. Kao dio ove

obveze, mrežni operator dužan je dostaviti prijedlog naknada i uvjeta pristupa HAKOM-u

(uključujući detaljan opis metoda i/ili usporednih vrijednosti koje su primijenjene u izradi

prijedloga), nakon čega će HAKOM dati svoje mišljenje te zahtjeve dorade na predložene

naknade i uvjete. Nakon primitka HAKOM-ovog mišljenja, operator je dužan, ukoliko je to

potrebno, uskladiti prvotno predložene veleprodajne naknade i uvjete prema primjedbama

HAKOM-a. Nakon toga, ako su konačne veleprodajne naknade i uvjeti u potpunosti usklađeni

s HAKOM-ovim primjedbama, HAKOM će izdati konačno odobrenje predloženih

veleprodajnih naknada i uvjeta operatora. Takvo odobrenje predstavljat će preduvjet da mreže

izgrađene uz potpore postanu operativne, odnosno da se putem istih mogu pružati usluge.

Predložene veleprodajne naknade, uz detaljno obrazloženje primijenjene metode i postupka

kojom su iste formirane, operatori, zajedno s pripadajućim uvjetima pružanja usluga,

dostavljaju HAKOM-u. U roku od najviše 30 dana, HAKOM donosi mišljenje u pogledu

predloženih naknada i uvjeta. U slučaju da HAKOM smatra da su primijenjena metoda

određivanja naknada, odnosno same vrijednosti naknada i/ili pripadajući uvjeti pružanja usluga

neodgovarajući i da mogu značajno narušiti kompetitivnost tržišta, dužan je vratiti prijedlog

operatoru na doradu. U tom slučaju, HAKOM bi trebao sugerirati operatoru alternativnu

metodu, potrebni skup referentnih vrijednosti ili referentne uvjete pružanja usluga, koje bi

operator trebao primijeniti pri doradi prijedloga naknada. Temeljem konačne odluke HAKOM-

a propisane naknade i uvjeti postaju obvezni za taj projekt.

Odobrene veleprodajne naknade i sve pripadajuće uvjete operator je dužan formalno

strukturirati i navesti kroz javno dostupni dokument, koji bi po svojoj namjeni bio ekvivalentan

referentnim ponudama koje donose operatori u sklopu regulatornih mjera.

Slika 4-12 Postupak određivanja veleprodajnih naknada i uvjeta


212 (255)

Naknade operatora moraju biti određene primjenom slijedećih metoda, redom:

• metodom usporednih cijena, s obzirom na iste ili usporedive usluge koje se nude na

ostalim područjima u Hrvatskoj u kojima operatori posluju pod uobičajenim tržišnim

uvjetima, uključujući i usluge koje pružaju operatori sa značajnom tržišnom snagom i

čije su cijene određene kroz regulatorne mjere HAKOM-a

• u slučaju da se iste ili usporedive usluge ne pružaju u Hrvatskoj, metodu usporedivih

cijena potrebno je primijeniti s obzirom na iste ili usporedive usluge u državama EU-a,

pri čemu valja voditi računa o svim razlikama i specifičnostima hrvatskog tržišta u

odnosu na tržišta ostalih država EU-a

• u slučaju da naknade nije moguće odrediti metodom usporedivih cijena prema istim ili

usporedivim uslugama u Hrvatskoj i državama EU-a, naknade je potrebno odrediti

primjenjujući principe troškovne usmjerenosti, što može uključivati sve povezane

proračune i analize, prema pravilima i s parametrima koje primjenjuje HAKOM u

postupcima proračuna troškovno usmjerenih naknada.

4.8 Specifikacija postupka i kriterija javne nabave

S obzirom da kriteriji javne nabave nisu predmet Javnog poziva za iskaz interesa za

sudjelovanje u postupku pred-odabira na temelju odobrenih Planova razvoja širokopojasne

infrastrukture, a vezano za odabir prihvatljivih prijavitelja te ispunjavanje kriterija za prijavu

na Ograničeni poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava

“Izgradnja mreža sljedeće generacije (NGN)/pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) u

NGA bijelim područjima”, opisi vezani uz ovo poglavlje izostavljeni su iz PRŠI-a.

U investicijskom modelu A obvezno je formiranje partnerstva između operatora odabranog u

postupku pred-odabira kao prihvatljivog prijavitelja na Ograničeni poziv (odluka o odabranom

operatoru za provedbu PRŠI-ja donesena je u okviru Javnog poziva – dostava prijava) te JLRS-

a koji je NP za PRŠI (PRŠI je dostavljen u okviru Javnog poziva – iskaz interesa) za koji je

operator odabran.

Partnerstvo se dokazuje Sporazumom o partnerstvu u investicijskom modelu A, a koji je

sklopljen između prijavitelja (potencijalnog korisnika bespovratnih sredstava) i partnera.


213 (255)

Partner mora dokazati da u trenutku podnošenja projektnog prijedloga nije niti u jednoj situaciji

kriterija za isključenje. Navedeno se dokazuje Izjavom partnera.

4.9 Praćenje i izvješćivanje o provedbi projekta

Aktivnosti oko praćenja i izvješćivanja o provedbi projekta obuhvaćaju sve potrebne interakcije

između NP-a, operatora, NOP-a (i prema potrebi HAKOM-a) i Europske komisije, u skladu s

općim pravilima za državne potpore i pravilima koja su propisana SDPŠM-om.

U projektima koji se provode po investicijskim modelima A NP-ovi su odgovorni za pripremne

aktivnosti do prijave na poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih

sredstava. Obveze operatora vezane su uz pripremu i provedbu projekta.

Privatni operator je također dužan redovito izvješćivati NOP o svim pripremnim i provedbenim

aktivnostima na projektu, kako bi NOP, sukladno pravilima vezanim uz transparentnost i

izvješćivanje iz članaka 78j i 78k SDPŠM-a, mogao skupno pratiti provedbu cijelog Okvirnog

programa i redovito izvješćivati Europsku komisiju o svim potrebnim pojedinostima u pogledu

Okvirnog programa kao nacionalne sheme državnih potpora.

Redovito izvješćivanje NP-a prema NOP-u mora najmanje obuhvatiti ključne informacije i

podatke u sljedećim aktivnostima provedbe projekta:

• informaciju o završetku izrade nacrta PRŠI-ja i provođenju druge javne rasprave, kako

bi NOP tu informaciju, zajedno s nacrtom PRŠI-ja, mogao objaviti na svojim mrežnim

stranicama

• informaciju o završetku postupka druge javne rasprave, uključujući i konačnu verziju

PRŠI-ja, kako bi NOP tu informaciju mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama

• informaciju o odobrenju projekta za sufinanciranje unutar OPKK-a od strane nadležnog

Upravljačkog tijela/Posredničkog tijela

Redovito izvješćivanje operatora prema NOP-u mora najmanje obuhvatiti ključne informacije

i podatke u sljedećim aktivnostima provedbe projekta:

• u slučajevima projekata koji se provode po investicijskom modelu A, informaciju o

postupku odabira operatora mreže izgrađene uz potpore (početak postupka i završetka


214 (255)

postupka - odabrani operator, planirana infrastrukturna i tehnološka rješenja te planirani

iznos potpora i udio potpora)

• informaciju o završetku izgradnje mreže te isplati sredstava državnih potpora (posebno

podatke o ukupno isplaćenim potporama, ukupnim investicijskim troškovima te

konačnom udjelu potpora u projektu)

• informaciju o odobrenim veleprodajnim uvjetima i naknadama (standardnu ponudu),

kako bi NOP istu mogao objaviti na svojim mrežnim stranicama – odnosi se na inicijalni

postupak i svaki naknadni postupak u intervalima od godinu dana

• informaciju o osnovnim pokazateljima operativnog rada mreže (broj pokrivenih

korisnika, broj veleprodajnih korisnika, vrste veleprodajnih usluga, broj maloprodajnih

korisnika, vrste maloprodajnih usluga s pripadajućim cijenama)

• informaciju o provedenom naknadnom postupku provjere potpora, te eventualnom

iznosu potpora koji je vraćen.

Uz sve navedeno, operatori mreža izgrađenih uz potpore su dužni osigurati da svi ključni podaci

o izgrađenoj mreži i povezanim veleprodajnim uslugama budu dostupni svim drugim

operatorima kao potencijalnim veleprodajnim korisnicima (kroz specifikaciju i/ili priloge

unutar veleprodajne standardne ponude).

Također, podatke o novoj infrastrukturi u mrežama izgrađenim uz potpore (npr. kabelskoj

kanalizaciji i svjetlovodnim nitima) operatori moraju dostaviti tijelima državne uprave

nadležnim za prikupljanje i vođenje centralnog registra izgrađene elektroničke komunikacijske

infrastrukture (Državnoj geodetskoj upravi), te HAKOM-u (kako je propisanom ZEK-om).

4.10 Specifikacija postupka provjere potrebe povrata potpora

(clawback)

Financijska isplativost projekta određena je okvirnim poslovnim planom projekta. Iz poslovnog

plana koji sadržava investicijske izdatke, operativne troškove i planirane prihode (koji ovise o

iskorištenju izgrađene širokopojasne infrastrukture) izračunava se potreban iznos potpora.

Kako poslovni plan uvijek sadrži određenu razinu nepouzdanosti, stvarne troškove i prihode

projekta potrebno je praktično provjeriti, prvo nakon završetka izgradnje mreže (postupak


215 (255)

provjere potpora) te naknadno nakon sedmogodišnjeg razdoblja operativnog rada mreže

(naknadni postupak provjere potpora).

Obveze operatora mreže vezane uz naknadni postupak provjere potpora, specificirane u ovom

poglavlju, potrebno je na odgovarajući način formalizirati kroz ugovore s privatnim partnerima.

Pri tome je potrebno, u slučaju provedbe naknadnog postupka provjere potpora unutar ugovora

specificirati i odgovarajuće referentne vrijednosti iz poslovnog plana operatora priloženog

tijekom javne nabave, jer su tako definirane vrijednosti referentne za provedbu samog postupka

naknadne provjere potpora.

4.10.1 Početni postupak provjere potpora

Početni postupak provjere potpora potrebno je provesti u trenutku završetka aktivnosti na

izgradnji mreže, a prije početka operativnog rada mreže, s ciljem provjere stvarne razine

ostvarenih investicijskih troškova izgradnje mreže u odnosu na planirane. Potrebno ga je

provesti neovisno o primijenjenom investicijskom modelu.

Privatni operatori su, po završetku izgradnje mreže, NP-ovima dužni prijaviti sve investicijske

troškove koji su nastali prilikom izgradnje mreže. NP-ovi su dužni sve prijavljene troškove

usporediti s traženim iznosom potpora te planiranim vlastitim investicijskim sredstvima koje su

operatori specificirali prilikom provedbe postupka javne nabave. U slučajevima u kojima su

ukupno prijavljeni investicijski troškovi izgradnje mreže manji od specificiranih u javnoj

nabavi, NP-ovi de prihvatljivi iznos potpora ograničiti na vrijednost koja odgovara inicijalno

specificiranom relativnom udjelu potpora u prijavljenim investicijskim troškovima. U

suprotnom, u slučaju da su prijavljeni investicijski troškovi veći od inicijalno predviđenih,

najveći prihvatljivi iznos potpora ograničen je apsolutnom vrijednošću specificiranog iznosa

potpora u postupku javne nabave. Prihvatljivi iznos potpora predstavljat će i osnovu za izračun

udjela sufinanciranja iz sredstava fondova EU-a, pri čemu bi formalnu prijavu nastalih

investicijskih troškova, zajedno s pripadajućom dokumentacijom, prema upravljačkim tijelima

fondova EU-a trebali podnositi NP-ovi. Također je potrebno uzeti u obzir da se prihvatljivi

iznos potpora treba odnositi samo na prihvatljive izdatke temeljem općih i provedbenih pravila

fondova EU-a na nacionalnoj razini.


216 (255)

4.10.2 Naknadni postupak provjere potpora

Odstupanja od planiranih financijskih pokazatelja projekta tijekom dužeg razdoblja njegove

provedbe u odnosu na prvotno planirane, prvenstveno su rezultat nesigurnosti predviđanja

tržišnih parametara kao što su broj korisnika na mreži u odnosu na izgrađene kapacitete (take-

up rate, odnosno iskorištenje mreže), te ostvareni prihodi od usluga na mreži. Naknadni

postupak provjere potpora provodi se kako bi se provjerilo da li je inicijalno dodijeljeni iznos

potpora bio veći od stvarno potrebnog, zbog čega je potrebno izvršiti povrat prekomjernog

dijela potpora. Naknadni postupak obavezan je samo za projekte u kojima je inicijalno

dodijeljeni iznos potpora bio veći od 10 milijuna eura.

S obzirom da je maksimalni iznos potpore u modelu A manji od 10 milijuna eura, naknadni

postupak provjere potpora neće se provoditi na ovom projektu.

5 ANALIZA IMPLEMENTACIJE NOVE

ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE

5.1 Okvirna analiza financijskih aspekata implementacije

Provedena analiza postojeće širokopojasne infrastrukture, njenog korištenja te potreba

stanovništva, gospodarskih i javnih subjekata jasno ukazuje na nužnost investicije sa

intervencijom (tj. uz potpore iz EU fondova i/ili ostalih javnih sredstava) u širokopojasnu

infrastrukturu zbog slijedećih razloga:

• Bez izgradnje primjerene širokopojasne infrastrukture u skladu s DAE (engl. Digital

Agenda for Europe) povećavat će se digitalni raskorak i postati ograničavajući čimbenik

u ostvarivanju razvojnih vizija i ciljeva Konzorcija (posredno PGŽ i RH)

• Ne postoji dovoljan komercijalni interes od strane operatora za samostalna/vlastita

financijska ulaganja u razvoj širokopojasne infrastrukture na području Konzorcija.

• Financijska analiza tehnoloških opcija FTTH i FTTC ukazuje na nedovoljnu stopu

povrata u slučaju infrastrukturnog i/ili operatora aktivnog sloja (bit stream).

• Iz modela proizlazi da će se u vertikalno integriranom poslovnom modelu povrat

investicije za najjeftiniju tehnološku opciju izgradnje FTTC dogoditi relativno kasno što


217 (255)

komercijalnim operatorima nije dovoljno primamljivo, pa trenutno ne iskazuju

komercijalni interes za izgradnju.

Financijska analiza isplativosti projekta simulirana je alatom koji slijedi CBA (engl. Cost

Benefit Analysis) metodologiju preporučenu od strane EU. Svrha alata je prikazati i usporediti

financijske vrijednosti izgradnje i eksploatacije potencijalnim investitorima uz primijenjenu

različitih tehnoloških rješenja, mrežne arhitekture, prostorna i demografska područja te

alternativne poslovne modele (infrastrukturni, komunikacijski, uslužni model, te njihove

kombinacije). Provedena je usporedna financijsko ekonomska analiza, analiza ukupnih

društvenih koristi različitih tehnologija kojima je moguće osigurati ultrabrze priključke te

osigurati ispunjavanje ciljeva DAE 2020 i ciljeva RH.

Analiza financijskih aspekata implementacije u ovom Planu iskazana je za komunikacijski

poslovni model.

Model uzima u obzir sljedeće osnovne ulazne parametre tijekom analiziranog vremenskog

perioda u razdoblju od 22 godine:

• ukupnu populaciju i korisnički potencijal na promatranom području,

• vremenski period izgradnje mreže (2 godine),

• dinamiku priključenja korisnika,

• troškove izgradnje,

• troškove eksploatacije mreže (20 godina),

• prihode od veleprodajne naknade

5.2 Ulazne varijable i parametri financijsko ekonomske

analize

Ulazne varijable i parametri korišteni u svim kalkulacijama financijske i analize projekta

prikazani su tablicom (Tablica 5-1).

U programskom period 2014-2020 Europska komisija preporuča korištenje društvene stope

povrata od 5% za velike projekte novih članica EU, dok je financijska diskontna stopa od 8,73%

korištena prema preporuci iz Ograničenog poziva.


218 (255)

Nakon iskaza komercijalnih interesa tijekom prve i druge javne rasprave došlo je do dodatnog

smanjenja bijelih područja, što također ima značajne implikacije na financijske aspekte projekta

prvenstveno zbog smanjenog korisničkog potencijala na preostalim bijelim područjima.

Tablica 5-1 Ulazne varijable i parametri korišteni u kalkulacijama financijske analize –

nakon druge javne rasprave uz umanjeni korisnički potencijal

Predviđena dinamika gradnje nove NGA mreže na području Konzorcija prikazana je slijedećom

tablicom (Tablica 5-2).

Tablica 5-2 Predviđena dinamika gradnje NGA mreže na području Konzorcija

Broj korisnika ovakve infrastrukture ima značajan utjecaj na financijske aspekte cijelog

projekta izgradnje infrastrukture.

Procijenjeni broj budućih korisnika na novoj širokopojasnoj mreži prikazan je tablicom

(Tablica 5-3). Broj korisnika iz ove tablice uziman je u obzir u svim financijskim proračunima.

Procijenjeni broj korisnika je znatno reduciran na preostalim bijelim područjima (nakon prve i

druge javne rasprave) u odnosu na broj korisnika u inicijalno mapiranim bijelim područjima.

Varijabla Vrijednost

Srednji tečaj EUR/HRK 7,5

Financijska diskontna stopa 8,73%

Društvena diskontna stopa 5,00%

Amortizacijski period - infrastruktura (godina) 20

Amortizacijski period - aktivna oprema (godina) 7

Stanovnika 28541

Demografski trend (godišnje) -0,15%

Radno sposobno stanovništvo 19456

Postotak zaposlenosti 36%

Zaposleno stanovništvo 10351

BDP po stanovniku (prosjek PGŽ) 105.141,74 kn

Korisnički potencijal stanovi 1616

Korisnički trend - kućanstva 0,73%

Korisnički potencijal poduzeća, obrti, javni sektor 126

Korisnički trend - poduzeća i obrti 0,49%

Konačni postotak korisnika nove mreže (od korisničkog potencijala) 50,00%

Veleprodajna naknada - vlakno, FTTH (bez PDV-a) 89,25 kn

Veleprodajna naknada - bit stream, bakar (bez PDV-a) 65,63 kn

Trend cijene (godišnja promjena) 0,00%

Stopa prireza 1,88%

Dinamika gradnje Godina 1 Godina 2

Dinamika izgradnje nove NGA mreže 50% 100%

Pokrivanje korisničkog potencijala 100%


219 (255)

Tablica 5-3 Procijenjeni broj budućih korisnika na novoj širokopojasnoj mreži nakon

druge javne rasprave

Pretpostavljeno 50%-tno priključenje potencijalnih korisnika zadržava se tijekom cjelokupnog

razmatranog razdoblja. Uz kvalitetnu pripremu i komunikaciju prema stanovništvu postotak

priključenja na otvorenu širokopojasnu mrežu može biti značajno veći.

5.2.1 Usporedba financijskih aspekata implementacije za različite

tehnološke opcije

U ovom poglavlju dan je pregled i usporedba financijskih aspekata implementacije za razna

tehnološka rješenja/opcije. U razmatranje su uzete samo one tehnologije koje su u tehničkom

smislu, tj. u smislu pružanja dovoljnih brzina prijenosa usklađene sa ciljevima DAE i ciljevima

RH. To su tehnološka rješenja koja djelomično ili u potpunosti koriste svjetlovodno vlakno kao

medij prijenosa elektromagnetskog vala: FTTC i FTTH.

Tehnologija LTE (4G) se generalno ne može smatrati zamjenom za ostala razmatrana

tehnološka rješenja zbog:

• Nominalne brzine prijenosa LTE (4G) tehnologije formalno upadaju u DAE ciljeve, ali

one se odnose na jednog korisnika unutar područja pokrivanja jedne bazne stanice u

idealnim vremenskim uvjetima tj. u idealnim uvjetima interferencije. U stvarnosti su te

nominalne brzine koje pruža LTE (4G) dijeljeni resurs između svih trenutno aktivnih

korisnika na području pokrivanja jedne bazne stanice i one mogu biti značajno manje

od nominalnih brzina

• Mobilni telekom operatori (zbog tehno-ekonomskih karakteristika koje bi morala imati

njihova prijenosna mreža) ne nude neograničenu ili praktički neograničenu količinu

podataka po korisniku (tzv. flat-rate)

LTE (4G) se ipak može smatrati komplementarnom tehnologijom ostalim NGA tehnologijama

koja može služiti za pokrivanje geografski izdvojenih i po broju korisnika ograničenih područja

do kojih bi prosječni trošak izgradnje svjetlovodne infrastrukture po korisniku bio prevelik.

Korisnici nove NGA mreže God. 1 God. 2 God. 3 God. 4 God. 5 God. 10 God. 20

Dinamika rasta korisnika nove mreže 0% 0% 15% 30% 50% 50% 50%

Broj korisnika nove mreže 0 0 266 535 897 932 1005


220 (255)

Iz razmatranja je izostavljena tehnologija kabelskog pristupa (DOCSIS 3.0, HFC) zbog

činjenice da su ulaganja u ovu tehnologiju svuda po svijetu u opadanju, dok na području

Skupine ne postoji položena infrastruktura kabelskih operatora koja bi mogla biti nadograđena

na standard DOCSIS 3.0, HFC.

Tablica 5-4 prikazuje procijenjene kapitalne i operativne troškove usporedno za tri različite

tehnologije FTTC, FTTH P2MP, FTTH P2P.

Tablica 5-4 Usporedna analiza troškova i dobiti projekta izgradnje NGA mreže za tri

različite tehnologije FTTH P2P, FTTH P2MP i FTTC nakon druge javne

rasprave

Tablica prikazuje usporednu analizu troškova na preostalim bijelim područjima nakon prve i

druge javne rasprave. Na reduciranom obuhvatu je, zbog nepovoljne geografske raspršenosti

preostalih bijelih područja, uzet maksimalni prosječni trošak po korisniku iz tablice (Tablica

5-5) za svaki tip tehnologije.

Troškovi izgradnje nove NGA mreže po korisniku (Tablica 5-5) izračunati su prema rasponima

troškova za pojedine tehnologije. Procjena troška izgradnje po korisniku raspodijeljena je na

devet zona gustoća korisničkog potencijala u županiji. Prosječni trošak izgradnje po korisniku

Konzorcija određena je prema gustoći korisnika svih naselja tog područja.

Kapitalni troškovi (NPV - 22 godina) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P)

Cijena izgradnje nove NGA mreže po korisniku (prosjek) 3.750,00 kn 9.750,00 kn 11.250,00 kn

Kapitalno ulaganje (Diskontirani trošak investicije - DIC) 5.787.426,33 kn- 15.047.308,47 kn- 17.362.279,00 kn-

Operativni troškovi (NPV - 22 godina) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P)

Operativni troškovi (% od kapitalnih ulaganja) 6,0% 1,0% 1,0%

Trošak aktivne opreme (% od kapitalnih ulaganja) 6,0% 1,0% 3,0%

Administrativni troškovi (% od kapitalnih ulaganja) 1,0% 1,0% 1,0%

Trošak održavanja i upravljanja 3.610.119,35 kn- 1.564.385,05 kn- 1.805.059,68 kn-

Zamjena aktivne opreme 313.497,47 kn- 135.848,90 kn- 470.246,20 kn-

Administrativni troškovi 626.437,12 kn- 1.575.110,30 kn- 1.842.185,52 kn-

Ukupni operativni troškovi 4.550.053,94 kn- 3.275.344,25 kn- 4.117.491,40 kn-


221 (255)

Tablica 5-5 Prosječni trošak izgradnje po korisniku za različite tehnologije u ovisnosti

o području gustoće naseljenosti

S obzirom da će konačni troškovi izgradnje ovisiti o izabranom tehnološkom rješenju, metodi

izgradnje (kopanje, mikro/mini-rov, zračna mreža, integrirana linijska infrastruktura,…), te

definiranom području obuhvata nakon javne rasprave, ukupne konačne cijene izgradnje mogu

odstupati od navedenih vrijednosti.

Uz pretpostavku izgradnje po investicijskom modelu B ili C, izgrađena infrastruktura ostaje u

vlasništvu JLS-ova Skupine, te s obzirom na Zakon o uređivanju imovinskopravnih odnosa u

svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, Narodne Novine 80/11, ne postoje prepreke za

apliciranje subvencioniranja izgradnje putem EU fondova.

Također, u slučaju korištenja postojeće infrastrukture prema Direktivi 2014/61/EU Europskog

parlamenta i vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja

elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, reguliranje imovinsko pravnih odnosa

uređivat će se s vlasnicima korištene infrastrukture.

Procjena operativnih troškova temelji se na postojećim javnim publikacijama Europske

Komisije - Connected Communities Initiative [23] i izračunu autora.

Tablica 5-6 Diskontirani neto prihodi za različite tehnologije nakon druge javne

rasprave

Od Do FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P)

0 74 500,00 € 1.300,00 € 1.500,00 €

74 147 462,50 € 1.200,00 € 1.387,50 €

147 221 425,00 € 1.100,00 € 1.275,00 €

221 294 387,50 € 1.000,00 € 1.162,50 €

294 368 350,00 € 900,00 € 1.050,00 €

368 442 312,50 € 800,00 € 937,50 €

442 515 275,00 € 700,00 € 825,00 €

515 589 237,50 € 600,00 € 712,50 €

589 663 200,00 € 500,00 € 600,00 €

413,93 € 1.069,83 € 1.241,80 €

Trošak izgradnjeGustoća (korisnika/km2)

Konzorcij

Prihodi (NPV - 22 godina) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P)

Veleprodajna naknada po priključku 65,63 kn 89,25 kn 89,25 kn

Ukupni prihodi od veleprodajne naknade 5.195.376,22 kn 7.065.711,65 kn 7.065.711,65 kn

Prihodi od usluga - kn - kn - kn

Diskontirani neto prihod (DNR) 645.322,27 kn 3.790.367,40 kn 2.948.220,25 kn


222 (255)

Prihodi razmatranih tehnologija izračunati su isključivo za veleprodajni poslovni model sa

ciljem osiguranja potpuno otvorene infrastrukture odvajanjem infrastrukturnog i aktivnog dijela

mreže od usluga. Iz tog su razloga prihodi od usluga izuzeti iz modela.

Tablica 5-7 Financijska stopa povrata i neto novčani tok projekta bez EU potpora u

ovisnosti o tehnološkom rješenju realizacije projekta nakon druge javne

rasprave

Iz analize je vidljivo da niti jedno rješenje nema stope povrata koje su prihvatljive za privatnu

investiciju, te je time dokazana potreba intervencije EU i države kako bi razmatranom području

pomogla u razvoju.

Izračun EU potpora za realizaciju projekta na preostalim bijelim područjima prikazuje slijedeća

tablica.

Tablica 5-8 Izračun EU potpora za realizaciju projekta različitim tehnologijama nakon

druge javne rasprave nakon druge javne rasprave

S obzirom na različite vrijednosti financijskog jaza između investicija i prihoda, uz definirane

stope sufinanciranja EU sredstvima i iz nacionalnog udjela, djelomično se razlikuju konačne

ukupne stope sufinanciranja po pojedinom tehnološkom izboru.

Analiza privatnih (ili javnih) sredstava na preostalim bijelim područjima prikazuje slijedeća

tablica.

Tablica 5-9 Privatni/javni doprinos te interna stopa povrata uz EU potpore nakon

druge javne rasprave

Analiza privatnih i javnih sredstava na preostalim bijelim područjima prikazuje slijedeća

tablica.

Financijska analiza bez EU potpora (NPV - 22 g.) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P)

Neto novčani tok bez EU potpora 5.142.104,06 kn- 11.256.941,06 kn- 14.414.058,74 kn-

Financijska stopa povrata investicije bez EU potpora -3,89% -2,90% -5,11%

Izračun potpore iz EU fondova FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P)

Prihvatljiv trošak za subvencioniranje 6.556.875,00 kn- 17.047.875,00 kn- 19.670.625,00 kn-

Odnos financijskog jaza i diskontirane investicije 88,8% 74,8% 83,0%

Stopa kofinanciranja u prioritetnoj osi (EU sredstva) 85,0% 85,0% 85,0%

Visina EU subvencije 4.951.892,58 kn 10.840.535,76 kn 13.880.868,56 kn

Stopa kofinanciranja (nacionalna sredstva) 15,0% 15,0% 15,0%

Sredstva iz nacionalnog udjela sufinanciranja 873.863,40 kn 1.913.035,72 kn 2.449.565,04 kn

Ukupni iznos subvencije 5.825.755,98 kn 12.753.571,48 kn 16.330.433,60 kn

Stopa sufinaciranja 88,8% 74,8% 83,0%

Analiza privatnih/javnih sredstava (NPV - 22 g.) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P)

Privatni/javni doprinos 645.322,27 kn- 3.790.367,40 kn- 2.948.220,25 kn-

Neto novčani tok uz EU potpore 275,39 kn- 200,86 kn- 253,44 kn-

Interna stopa povrata uz EU potpore 8,73% 8,73% 8,73%


223 (255)

Izračunati iznosi potpora će, uz privatnu (model A, C) ili javnu komponentu (model B),

investiciju svesti na razinu stope povrata koja je identična primijenjenoj diskontiranoj stopi i

neto novčani tok jednak nuli.

Doprinos privatnog (ili javnog u modelu B) dijela razlikuje se s obzirom na različite cijene

izgradnje, operativne troškove ali i različite vrijednosti financijskog jaza.

Do trenutka isplate ugovorenih sredstava sufinanciranja iz EU fondova, financijsku

konstrukciju projekta potrebno je zatvoriti vlastitim sredstvima. Troškovi nastali u razdoblju od

pokretanja projekta do primitka sufinanciranih sredstava iz EU fondova ne spadaju u kategoriju

prihvatljivih troškova, pa se moraju, ovisno o konačno izabranom financijskom modelu

ukalkulirati na strani privatnog partnera ili javnog sektora.

Iz kalkulacija je vidljivo da je za FTTC tehnologiju potrebno izdvojiti najmanja sredstva.

Slijede detaljne tablice s financijsko ekonomskom analizom kroz 22-godišnje razdoblje za

različita tehnološka rješenja FTTH P2P, FTTH P2MP i FTTC.


224 (255)

Tablica 5-10 Detaljni prikaz financijskih i ekonomskih performansi projekta na preostalim bijelim područjima nakon druge javne rasprave

realiziranog FTTC tehnologijom

Korisnici god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22

Ukupni korisnički potencijal 1742 1755 1768 1781 1794 1850 1864 1934 2039

Korisnički potencijal (kućanstva) 1616 1628 1640 1652 1664 1716 1729 1794 1892

Korisnički potencijal (poduzeća, obrti, javni sektor) 126 127 128 129 130 134 135 140 147

Korisnika na novoj mreži 0 0 266 535 897 925 932 967 1020

FTTC - ukupna cijena vlasništva (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22

Kapitalna ulaganja 3.266 kn- 3.291 kn- - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn

Trošak održavanja i upravljanja 196 kn- 393 kn- 393 kn- 393 kn- 393 kn- 393 kn- 393 kn- 393 kn- 393 kn-

Zamjena aktivne opreme - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn 393 kn- - kn

Administrativni troškovi 33 kn- 66 kn- 66 kn- 66 kn- 66 kn- 70 kn- 70 kn- 73 kn- 73 kn-

Ukupni operativni troškovi 229 kn- 459 kn- 459 kn- 459 kn- 459 kn- 463 kn- 463 kn- 860 kn- 467 kn-

Prihodi (veleprodajna naknada) - kn - kn 209 kn 421 kn 706 kn 728 kn 734 kn 762 kn 803 kn

Neto novčani tok bez EU subvencija 3.495 kn- 3.750 kn- 250 kn- 38 kn- 247 kn 266 kn 271 kn 99 kn- 336 kn

Neto novčani tok bez EU subvencija (kumulativno) 3.495 kn- 7.244 kn- 7.494 kn- 7.532 kn- 7.284 kn- 6.641 kn- 6.370 kn- 5.329 kn- 3.100 kn-

FTTC - uz EU subvencije (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22

Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) 364 kn- 367 kn- - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn

Neto novčani tok uz EU subvencije 593 kn- 826 kn- 250 kn- 38 kn- 247 kn 265 kn 271 kn 99 kn- 336 kn

Neto novčani tok uz EU subvencije (kumulativno) 593 kn- 1.419 kn- 1.668 kn- 1.706 kn- 1.459 kn- 815 kn- 544 kn- 496 kn 2.726 kn

FTTC - financijska održivost (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22

EU subvencija 2.902 kn 2.924 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn

Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) 364 kn 367 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn

Prihodi (veleprodajna naknada) - kn - kn 209 kn 421 kn 706 kn 728 kn 734 kn 762 kn 803 kn

Operativni troškovi 229 kn- 459 kn- 459 kn- 459 kn- 459 kn- 463 kn- 463 kn- 860 kn- 467 kn-

Neto novčani tok 229 kn- 459 kn- 250 kn- 38 kn- 247 kn 266 kn 271 kn 99 kn- 336 kn

Neto novčani tok (kumulativno) 229 kn- 688 kn- 937 kn- 975 kn- 727 kn- 132 kn 403 kn 1.444 kn 3.673 kn

FTTC - ekonomski povrat (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22

Ekonomsko kapitalno ulaganje 3.103 kn- 3.126 kn- - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn


Ukupni ekonomski trošak 3.332 kn- 3.585 kn- 459 kn- 459 kn- 459 kn- 463 kn- 463 kn- 860 kn- 467 kn-

Ekonomske koristi: ulazno-izlazna korist 710 kn 710 kn 143 kn 571 kn 1.585 kn 1.585 kn 1.585 kn 1.585 kn 1.585 kn

Ekonomske koristi: potrošački višak - kn - kn 17 kn 35 kn 59 kn 60 kn 61 kn 63 kn 67 kn

Novostvorena radna mjesta 4 4 5 10 16 16 16 16 16

Prihod u budžet JLS 19 kn 19 kn 24 kn 47 kn 76 kn 76 kn 76 kn 76 kn 76 kn

Ukupne ekonomske koristi 729 kn 729 kn 184 kn 653 kn 1.719 kn 1.721 kn 1.722 kn 1.724 kn 1.727 kn

Ukupna ekonomska neto korist 2.603 kn- 2.856 kn- 275 kn- 194 kn 1.260 kn 1.258 kn 1.259 kn 864 kn 1.260 kn

Ukupna ekonomska neto korist (kumulativno) 2.603 kn- 5.459 kn- 5.734 kn- 5.540 kn- 4.280 kn- 365 kn 1.623 kn 7.526 kn 16.339 kn


225 (255)


realiziranog FTTH P2MP tehnologijom






P2MP - ukupna cijena vlasništva (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22






Prihodi (veleprodajna naknada) - kn - kn 285 kn 573 kn 961 kn 991 kn 998 kn 1.036 kn 1.092 kn

Neto novčani tok bez EU subvencija 8.662 kn- 8.897 kn- 56 kn- 232 kn 620 kn 648 kn 656 kn 521 kn 748 kn

Neto novčani tok bez EU subvencija (kumulativno) - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn

P2MP - uz EU subvencije (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22

Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) 2.139 kn- 2.155 kn- - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn

Neto novčani tok uz EU subvencije 2.309 kn- 2.496 kn- 56 kn- 232 kn 620 kn 648 kn 656 kn 521 kn 748 kn

Neto novčani tok uz EU subvencije (kumulativno) 2.309 kn- 4.805 kn- 4.861 kn- 4.629 kn- 4.010 kn- 1.630 kn- 974 kn- 2.244 kn 7.310 kn

P2MP - financijska održivost (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22


Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) 2.139 kn 2.155 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn



Neto novčani tok 170 kn- 341 kn- 56 kn- 232 kn 620 kn 648 kn 656 kn 521 kn 748 kn

Neto novčani tok (kumulativno) 170 kn- 511 kn- 567 kn- 335 kn- 285 kn 1.118 kn 1.774 kn 4.991 kn 10.057 kn

P2MP - ekonomski povrat (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22




Ekonomske koristi: ulazno-izlazna korist 710 kn 710 kn 285 kn 1.141 kn 3.170 kn 3.170 kn 3.170 kn 3.170 kn 3.170 kn




Ukupne ekonomske koristi 729 kn 729 kn 367 kn 1.301 kn 3.434 kn 3.437 kn 3.438 kn 3.443 kn 3.450 kn

Ukupna ekonomska neto korist 7.509 kn- 7.740 kn- 26 kn 960 kn 3.093 kn 3.095 kn 3.096 kn 2.928 kn 3.105 kn

Ukupna ekonomska neto korist (kumulativno) 7.509 kn- 15.248 kn- 15.222 kn- 14.262 kn- 11.169 kn- 1.038 kn 4.133 kn 19.453 kn 41.171 kn


226 (255)


realiziranog FTTH P2P tehnologijom






P2P - ukupna cijena vlasništva (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22







Neto novčani tok bez EU subvencija 9.995 kn- 10.265 kn- 109 kn- 180 kn 567 kn 591 kn 599 kn 40 kn 687 kn

Neto novčani tok bez EU subvencija (kumulativno) - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn

P2P - uz EU subvencije (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22

Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) 1.664 kn- 1.676 kn- - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn

Neto novčani tok uz EU subvencije 1.860 kn- 2.070 kn- 109 kn- 180 kn 567 kn 591 kn 599 kn 40 kn 687 kn

Neto novčani tok uz EU subvencije (kumulativno) 1.860 kn- 3.930 kn- 4.038 kn- 3.859 kn- 3.291 kn- 1.550 kn- 951 kn- 1.560 kn 6.200 kn

P2P - financijska održivost (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22


Privatna/javna investicija (uz EU subvencije) 1.664 kn 1.676 kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn - kn



Neto novčani tok 196 kn- 393 kn- 109 kn- 180 kn 567 kn 591 kn 599 kn 40 kn 687 kn

Neto novčani tok (kumulativno) 196 kn- 589 kn- 698 kn- 518 kn- 49 kn 585 kn 1.184 kn 3.695 kn 8.335 kn

P2P - ekonomski povrat (u tisućama kuna) god. 1 god. 2 god. 3 god. 4 god. 5 god. 9 god. 10 god. 15 god. 22




Ekonomske koristi: ulazno-izlazna korist 710 kn 710 kn 399 kn 1.597 kn 4.437 kn 4.437 kn 4.437 kn 4.437 kn 4.437 kn




Ukupne ekonomske koristi 729 kn 729 kn 510 kn 1.819 kn 4.810 kn 4.815 kn 4.817 kn 4.823 kn 4.833 kn

Ukupna ekonomska neto korist 8.776 kn- 9.043 kn- 116 kn 1.425 kn 4.417 kn 4.416 kn 4.417 kn 3.828 kn 4.427 kn

Ukupna ekonomska neto korist (kumulativno) 8.776 kn- 17.819 kn- 17.702 kn- 16.277 kn- 11.861 kn- 5.217 kn 9.635 kn 31.144 kn 62.107 kn


227 (255)

5.3 Ekonomski učinci projekta

Parametri korišteni u svim kalkulacijama ekonomske stope povrata projekta prikazani su

tablicom (Tablica 5-13).

Tablica 5-13 Varijable u analitičkom modelu izračuna ekonomske stope povrata

korištene nakon druge javne rasprave

Korekcijskim faktorom u izgradnji pretpostavljena je veća učinkovitost provođenja projekta

tradicionalnim postupkom.

Maksimalna vrijednost ulazno-izlazne koristi bruto društvenog proizvoda vezana je uz rast

prosječne sadašnje brzine prijenosa do pretpostavljene maksimalne srednje brzine od 1 Gbit/s.

Procjena potrošačkog viška temelji se na publiciranoj studiji socio-ekonomskog utjecaja

širokopojasne infrastrukture za Europsku komisiju, kao i maksimalni porast zaposlenosti zbog

povoljnog učinka novih mogućnosti[24].

Iz vrijednosti prosječne neto plaće na nivou Republike Hrvatske procijenjen je godišnji prihod

u Općinu/grad temeljem poreza i prireza iz plaća novo zaposlenih.

Tablica 5-14 prikazuje utjecaj projekta izgradnje i eksploatacije širokopojasne infrastrukture na

porast BDP-a zbog u petogodišnjem razdoblju. Utjecaj projekta na rast BDP-a u prve dvije

godine vezan je uz direktne učinke kapitalnih investicija i angažmana lokalnih partnera u

izgradnji dok se u kasnijim godinama porast realizira iskorištavanjem novih mogućnosti

širokopojasne infrastrukture. Maksimalnu vrijednost dostiže u petoj godini, te se na toj

vrijednosti zadržava do kraja projekta.

Varijabla Vrijednost

Korekcijski faktor izgradnje (ekonomski model) 5,00%

Maksimalna vrijednost ulazno-izlazne koristi BDP-a zbog NGA mreže 2,62%

Potrošački višak (godišnje po pretplatniku) 182,77 kn

Maksimalni porast zaposlenosti zbog utjecaja nove NGA mreže 4,60%

Prosječna godišnja neto primanja po zaposlenom (RH) 68.664,00 kn

Prosječni godišnji prihod JLS iz poreza i prireza plaće 4.745,81 kn


228 (255)

Tablica 5-14 Dinamika utjecaja projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture na

porast BDP-a nakon druge javne rasprave

Jedan od važnih aspekata odabira tehnologije je i utjecaj porasta prijenosnih brzina nove NGA

mreže na porast BDP-a. U skladu sa izvještajem utjecaja širokopojasnih brzina na rast BDP-a

u OECD zemljama koju su proveli Ericsson, Arthur D. Little i Chalmers fakultet[25]

udvostručenje brzine dovodi do porasta BDP-a u iznosu od 0,3%. Tablica 5-15 prikazuje utjecaj

porasta brzina nove NGA mreže na porast BDP-a.

Tablica 5-15 Rast BDP-a nakon druge javne rasprave u ovisnosti o dostupnim

prijenosnim brzinama

Nova mreža utjecat će pozitivno putem povećanja ukupnog BDP-a kroz ulazno-izlazne koristi

vezane uz povećanje sigurnosti, poboljšanje cjeloživotnog obrazovanja, pozitivnog utjecaja na

okoliš, unaprjeđenja u zapošljavanju i ekonomiji, poboljšanja socijalne jednakosti i

uključivosti, unaprijeđenije financija, povećanja prihoda, unaprjeđenje zdravstvene skrbi te

povećanja blagostanja zajednice u cjelini.

Utjecaj širokopojasnih tehnologija omogućiti će otvaranje novih radnih mjesta. Nova radna

mjesta generirati će direktne dodatne prihode lokalnoj zajednici.

Potrošački višak vezan uz širokopojasne usluge na novoj mreži također će povećati ukupne

društvene koristi projekta.

Rast BDP-a God. 1 God. 2 God. 3 God. 4 God. 5 God. 10 God. 20

Maksimalni utjecaj NGA mreže na BDP 0,13% 0,13% 0,49% 0,98% 1,64% 1,64% 1,64%

Pristupna tehnologija ADSL

Srednje brzine mreže (Mbit/s) 7 14 27 55 110 219 438 877

Rast BDP-a ovisno o brzinama (Mbit/s) 0,37% 0,75% 1,12% 1,50% 1,87% 2,25% 2,62%

FTTH FTTC


229 (255)

Tablica 5-16 Analiza društveno ekonomskih koristi projekta uz različite tehnologije

realizacije nakon druge javne rasprave

Iz tablice je vidljivo značajno smanjenje ukupnih iznosa društveno ekonomskih koristi

uzrokovanih smanjenjem preostalih bijelih područja u odnosu na situaciju prije javnih rasprava,

što je posljedica izgradnje infrastrukture u razdoblju 2017. - 2018. No odnos ekonomske dobiti

i troška i dalje je pozitivan.

Tehnološka rješenja bazirana na FTTH konceptu imaju potrebu za većim inicijalnim kapitalnim

ulaganjima, ali u konačnici donose značajno veću društveno-ekonomsku korist od tehnologija

baziranih na FTTC konceptu. Velike srednje brzine priključaka FTTH tehnologija omogućuju

i veći pozitivni utjecaj na BDP, više novostvorenih radnih mjesta, veći priljev sredstava u

budžeta Općine/grada te povećanu vrijednost potrošačkog viška od FTTC tehnologije.

Izgradnjom FTTH mreže izbjegnuti će se moguća buduća elektromagnetska ograničenja

razvoja uzrokovana tehničkim karakteristikama iskorištenja postojećih bakrenih parica do

krajnjih korisnika.

U prilog važnosti dugoročnije održivog projekta pristupa ide i uredba EU br. 283/2014

Europskog parlamenta i vijeća o smjernicama za transeuropske mreže u području

telekomunikacijske infrastrukture[26].

U svojoj rezoluciji od 12. rujna 2013. o Digitalnoj agendi za rast, mobilnost i zapošljavanje,

vrijeme je za prelazak u višu brzinu, Europski parlament naglasio je da je cilj revidirane

napredne Digitalne agende za Europu za 2020. povezivanje svih kućanstava u Uniji

širokopojasnim vezama koje omogućuju brzinu prijenosa od 100 Mbit/s, a da 50 % kućanstava

bude pretplaćeno na brzinu od 1 Gbit/s ili većom.

Analiza društveno ekonomskih koristi (NPV - 22 g.) FTTC FTTH (P2MP) FTTH (P2P)

Brzina prijenosa (Mbit/s) minimalno 40*

do 500** do 1000***

Porast BDP-a zbog većih brzina prijenosa 0,94% 1,87% 2,62%

Ukupni ekonomski trošak 12.110.212,32 kn- 19.596.248,88 kn- 23.108.434,59 kn-

Ekonomske koristi: ulazno-izlazna korist 17.153.774,52 kn 32.987.391,56 kn 45.654.285,19 kn

Ekonomske koristi: potrošački višak 638.741,16 kn 1.277.482,31 kn 1.788.475,24 kn

Ekonomske koristi: nova radna mjesta 16 31 44

Ekonomske koristi: nova radna mjesta (prihod JLS) 825.089,94 kn 1.565.337,24 kn 2.198.295,25 kn

Ukupne ekonomske koristi 18.617.605,62 kn 35.830.211,11 kn 49.641.055,68 kn

Ukupna ekonomska neto korist 6.507.393,29 kn 16.233.962,23 kn 26.532.621,09 kn

Ekonomska stopa povrata 14,2% 13,8% 16,5%

Odnos ekonomske dobiti i troška 1,54 1,83 2,15

* brzina prijenosa za FTTC tehnologiju prema korisniku; brzina prijenosa od korisnika značajno je niža. Brzina prijenosa

eksponencijalno pada sa udaljenosti od pristupnog čvora i uvelike ovisi o kvaliteti bakrenih parica.

** maksimalna brzina ovisi o omjeru dijeljenja.

*** brzina prijenosa je simetrična prema i od korisnika; moguće je ponuditi i veće brzine.


230 (255)

Iako je potrebni privatni kapital najmanji za FTTC tehnologiju, FTTH P2P, P2MP ili

kombinirano P2P/P2MP rješenje optimalan je dugoročni izbor Konzorcija.

Za sve analizirane opcije ukupna ekonomska korist je pozitivna, te je time dokazana

opravdanost za korištenje EU potpora.

5.4 Organizacijski plan provedbe projekta

Državne potpore se dodjeljuju izravno ulagačima u mreže, a čiji su projektni prijedlozi odabrani

u postupku dodjele bespovratnih sredstava u okviru Ograničenog poziva. Dodijeljena

financijska potpora omogućit će korisnicima državne potpore obavljanje komercijalne

djelatnosti pod uvjetima koji inače ne bi bili dostupni na tržištu.

Korisnik državne potpore bit će odabrani operator u investicijskom modelu A. Neizravni

korisnici bit će operatori elektroničkih komunikacija koji se koriste novom mrežom za pružanje

maloprodajnih usluga krajnjim korisnicima te sami krajnji korisnici. Budući da doprinos države

nije osiguran u skladu s uobičajenim tržišnim uvjetima, te se stoga smatra državnom potporom,

postupkom pred-odabira u modelu A osigurava se da je svaka potpora ograničena na najmanji

iznos potreban za određeni projekt.

5.4.1 Nositelj projekta za vrijeme pripreme PRŠI - partner

Nositelj projekta (NP) za vrijeme pripreme PRŠI je Grad Opatija za cijeli Konzorcij.

U investicijskom modelu A obvezno je formiranje partnerstva između operatora odabranog u

postupku pred-odabira kao prihvatljivog prijavitelja na Ograničeni poziv te NP-a.

U postupku pred-odabira zainteresirani operatori moraju dostaviti plan realizacije projekta sa

sljedećim detaljima proračunima na projektu:

• Relativni udio privatnih sredstava u odnosu na ukupne prihvatljive troškove projekta

• Prosječna potpora po krajnjem korisniku

• Model upravljanja NGA širokopojasnom mrežom izgrađenom u okviru projekta

• Opise vlastitih kapacitet prijavitelja u provedbi projekata (Metodologija uspostave

projektnog tima)


231 (255)

• Broj stanova u bijelim područjima kojima će se u okviru projekta omogućiti NGA

širokopojasni pristup

• Ukupan udio stanova u bijelim područjima, a kojima će se u okviru projekta omogućiti

ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično

• Ukupan udio poslovnih i javnih korisnika u bijelim područjima, a kojima će se u okviru

projekta omogućiti ultrabrzi pristup od najmanje 100 Mbit/s simetrično

Partnerstvo se dokazuje Sporazumom o partnerstvu u investicijskom modelu A, a koji je

sklopljen između prijavitelja i nositelja projekta za vrijeme pripreme PRŠI. Nositelj projekta za

vrijeme pripreme PRŠI tada postaje partner na projektu izgradnje.

Operator prijavitelj/korisnik bespovratnih sredstava preuzima potpunu pravnu i financijsku

odgovornost za upravljanje i provedbu projekta.

5.4.2 Operator – prihvatljivi prijavitelj

Prihvatljivi prijavitelj projekta ima pravo podnošenja projektnog prijedloga. Državne potpore

dodijeliti će se izravno prihvatljivom prijavitelju projekta odabranom u postupku dodjele

bespovratnih sredstava. Na taj način operator (prihvatljivi prijavitelj projekta) postaje i korisnik

državne potpore.

Prijavitelj mora osigurati odgovarajuće financijske i operativne kapacitete za pravovremenu

provedbu projekta. Članovi projektnog tima mogu biti zaposlenici prijavitelja ili vanjski

stručnjaci. Odgovornosti članova projektnog tima za upravljanje i provedbu projekta moraju

biti definirane i raspoređene, što prijavitelj opisuje u Prijavnom obrascu i dokazuje Izjavom

prijavitelja.

Prijavitelj zajedno sa svojim partnerom (ako je primjenjivo) treba osigurati učinkovitu uporabu

sredstava u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti. Prijavitelj mora

imati stabilne i dostatne izvore financiranja odnosno mora imati osigurana sredstva za

financiranje cjelokupne razlike između ukupnih prihvatljivih troškova i iznosa bespovratnih

sredstava (potpora) potencijalno dobivenih u sklopu Ograničenog poziva te ukupnosti

neprihvatljivih troškova, a što prijavitelj dokazuje Izjavom prijavitelja i Izjavom partnera.

Prijavitelj zajedno sa svojim partnerom (ako je primjenjivo) mora osigurati održivost projekta

i projektnih rezultata. Prijavitelj zajedno sa svojim partnerom (ako je primjenjivo) je obvezan


232 (255)

osigurati trajnost projekta tijekom razdoblja navedenog u Programu državnih potpora, a koji je

odobrila EK u predmetu: Državna potpora SA.38626 (2015/N) – Hrvatska, a što prijavitelj

dokazuje Izjavom prijavitelja.

Prijavitelj tijekom razdoblja od 7 godina od završnog plaćanja po Ugovoru o dodjeli

bespovratnih sredstava mora osigurati (prijavitelj niže navedeno dokazuje Izjavom prijavitelja):

• održavanje opreme i druge imovine nabavljene tijekom projekta, u skladu s

uputama/preporukama proizvođača;

• održivost aktivnosti i rezultata kako bi se osiguralo ostvarenje ciljanih pokazatelja;

• da ne dođe do bitne izmjene projektnih rezultata uslijed promjene prirode vlasništva

dijela infrastrukture ili prestanka proizvodne aktivnosti.

Prijavitelj se pored uvjeta koji se odnose na veleprodajne usluge mora obvezati:

• da će s nositeljem tehničke provedbe NP-BBI programa u fazi projektiranja i izgradnje

infrastrukture usuglasiti uvjete, odgovornosti i točan položaj (mikrolokaciju)

demarkacijskih točaka te koordinirati izgradnju infrastrukture na trasama na kojima će

se graditi NP-BBI infrastruktura u skladu s uputom NPO-a o demarkacijskim točkama,

a što prijavitelj dokazuje Izjavom prijavitelja;

• na svakoj demarkacijskoj točki trajno omogućiti pristup pasivnim dijelovima pristupne

mreže (kabelskoj kanalizaciji, nadzemnoj mreži stupova, neosvijetljenim nitima,

vanjskim kabinetima) izgrađene kroz ONP program u naselju u kojem se nalazi

demarkacijska točka, a što prijavitelj dokazuje Izjavom prijavitelja.

Nepridržavanje zahtjeva koji se odnose na sposobnost prijavitelja i partnera (kada je

primjenjivo), učinkovito korištenje sredstava i zahtjeva povezanih s trajnošću, smatrat će se

kršenjem Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava te je moguće od prijavitelja/korisnika

bespovratnih sredstava zatražiti povrat sredstava (navedeno provjerava PT2).

5.4.3 Odgovornosti i obveze partnera i prijavitelja

Tablica 5-17 shematski prikazuje podjelu odgovornosti i obveza između partnera i prijavitelja

u projektu realizacije projekta izgradnje NGA infrastrukture na bijelom području Konzorcija, s

obzirom na investicijski model A.


233 (255)

Tablica 5-17 Podjela odgovornosti između partnera i prijavitelja u investicijskom

modelu A

Odgovornosti i obveze Partner (JLS)

Prijavitelj (Operator)

EU sufinanciranje ✓

Voditelj projekta ✓

Koordinacijsko vijeće ✓ ✓

Projektni tim ✓ ✓

Dozvole iz domene prostornog uređenja i gradnje

✓ ✓

Projektna dokumentacija ✓

Predfinanciranje ✓

Financijski plan ✓

Izgradnja ✓

Nadzor nad aktivnostima ✓ ✓

Nadzor nad operativnim stanjem mreže ✓

Izvještavanje prema NOP-u ✓

Dostupnost podataka o mreži ✓

Upravljanje mrežom ✓

Veleprodajne naknade ✓

Provjera povrata potpora ✓

Nadzor i izvještavanje ✓

S obzirom na izabrani investicijski model A na strani JLS-a (partnera) biti će potreban

minimalni stručni i administrativni angažman u projektu.

Budući da tijela javne uprave obavljaju poslove izdavanja dozvola i suglasnosti iz domene

prostornog uređenja i gradnje, JLS će osigurati pomoć privatnom operatoru u procesima

pribavljanja navedenih dozvola, odnosno suglasnosti vezanih uz upotrebu infrastrukture koja je

u javnom vlasništvu, a koja može biti iskorištena u projektu.

5.4.4 Subjekti uključeni u projekt izgradnje širokopojasne

infrastrukture

U tablici (Tablica 5-18) navedeni su subjekti koji su uključeni u pripremu, provedbu i

funkcioniranje projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture.


234 (255)

Tablica 5-18 Uključeni subjekti u projektu

Faza MRRFEU Konzorcij (partner) HAKOM Konzultanti, suradnici Operator

(prijavitelj)

Davatelji

usluga

Planiranje

Okvirni Nacionalni

Program (ONP) definira

ciljeve i pretpostavke

koje uključuju statističke

podatke o stanovništvu,

boji područja, bruto

domaćem proizvodu i

razvijenosti

gospodarstva.

Trajnost i održivost

projekta.

Odluka o sufinanciranju

projekta.

Odluka o pokretanju

projekta.

Pokretanje izrade PRŠI,

osiguranje potrebnih

podataka.

Davanje mišljenja na

veleprodajne uvjete i

naknade operatora mreže.

Savjetovanje u području

mrežnog koncepta i

regulativa za predložena

rješenja i njihov utjecaj na

tržište.

Okvirna analiza mogućnosti

provedbe projekta.

Izrada nacrta Plana razvoja


Analiza potražnje za

širokopojasnom infrastrukturom.

Izrada tehničkog koncepta i

organizacije.

Ekonomska analiza provedbe

projekta te potreba za financijsku

pomoć.

Iskaz interesa.

Davanje

informacija o

vlasništvu

infrastrukture i

planovima za

njegov daljnji

razvoj usluge.

Konzultacije u

stvaranju

koncepta mreže.

Izgradnja Praćenje realizacije.

Savjetovanje u

pretpostavkama prilikom

planiranja mreže,

predloženog rješenja te

utjecaj na tržište.

Po potrebi, provođenje

regulatorne intervencije.

Ponuda investicijskog

i poslovnog modela.

Potpisivanje ugovora.

Izrada izvedbenog

projekta

infrastrukture.

Izgradnja NGA

infrastrukture.

Praćenje i

izvješćivanje o

provedbi projekta

Po potrebi i

prema dogovoru

dijeljenje vlastite

Infrastrukture.

Eksploatacija

Savjetovanje u području

uvjeta za rad mreže.

Promatranje učinka

projekta na tržištu

telekomunikacije.

Po potrebi provođenje

regulatorne intervencije.

Osiguranje usluge

tehničkog održavanja

mreže.

Izrada studija

proširenja mreže.

Osiguranje službe

podrške za korisnike.

Korištenje

izgrađene

infrastrukture.

Pružanje usluga

krajnjim

korisnicima.


235 (255)

Sadržaj iskazan planom razvoja Konzorcija može biti iskorišten kao dio budućeg zahtjeva za

subvencioniranje izgradnje nove širokopojasne mreže.

Organizacija provedbe projekta dijeli se na dvije operativne razine:

• Koordinacija izvođenja projekta.

• Operativno izvođenje projekta.

5.4.5 Koordinacija vođenja projekta

Koordinacijsko vijeće projekta najviše je upravljačko tijelo projekta, u kojem članove čine

odgovorna osoba prijavitelja (voditelj projekta) kao predsjednik Koordinacijskog vijeća,

predstavnik partnera (iz projekta e-Županija) i opcionalno predstavnik JLS-a na čijem području

se projekt provodi.

Koordinacijsko vijeće (na traženje voditelja projekta) donosi odluke o načinu rješavanja

poteškoća koje se mogu dogoditi tijekom provedbe projekta. Tijekom provedbe projekta i

nakon završetka projekta, ocjenjuje postignute rezultate u odnosu na postavljene ciljeve na

početku projekta.

Djeluje na strateškoj razini, odnosno donosi sve relevantne strateške odluke tijekom pripreme i

provedbe projekta, odnosno:

• konzultira sve relevantne dionike projekta,

• donosi odluke u vezi zatvaranja investicijskog modela,

• donosi odluke u vezi financijske konstrukcije projekta,

• donosi odluke u vezi investicijskih troškova projekta,

• donosi odluke u vezi prijave sufinanciranja iz fondova EU,

• odobrava izvještaje projektnog tima,

• daje preporuke voditelju projekta,

• vrši nadzor projekta.

5.4.6 Operativno vođenje projekta

Voditelj projekta imenovan je od strane prijavitelja. Voditelj projekta odgovara za provedbu

projekta na području Konzorcija.


236 (255)

Voditelj projekta:

• vodi brigu o projektu,

• promatra i nadzire sve aktivnosti vezane uz izgradnju mreže i stavljanje iste u operativno

stanje,

• koordinira operativne sudionike u projektu,

• priprema i izvještava Koordinacijsko vijeće i NOP o operativnim radovima i

financijskim planovima,

• osigurava provedbu projekta kroz sve u projektu definirane aktivnosti,

• komunicira sa predstavnicima svih zainteresiranih strana,

• odgovoran je za prijavu sufinanciranja iz fondova EU,

• uz pomoć projektnog tima i privatnog operatora provodi odluke Koordinacijskog vijeća.

Projektni tim formira se također od strane prijavitelja i direktno je odgovoran voditelju projekta.

Sastavljen je od voditelja pojedinih cjelina aktivnosti, stručnih suradnika, konzultanata i

pomoćnog osoblja, te koordinira upravljanje projektom u projektnim aktivnostima koje su

obuhvaćene u slijedećim cjelinama:

• upravljanje vremenskim rasporedom,

• upravljanje troškovima,

• upravljanje kvalitetom,

• upravljanje ljudskim resursima,

• upravljanje razmjenom informacija,

• upravljanje rizicima,

• upravljanje nabavom u projektu.

5.4.7 Faze realizacije cjelokupnog širokopojasnog projekta

Cjelokupni projekt izgradnje i eksploatacije nove širokopojasne mreže sastoji se od pet glavnih

faza. Faze planiranja, osiguranja sredstava državnih potpora, priprema i realizacija natječaja

prethode stvarnom početku izgradnje nove širokopojasne NGA mreže.


237 (255)

Slika 5-1 Glavne faze realizacije projekta

Kompletiranje radova u fazi izgradnje mora biti izvedivo unutar 24 mjeseci od ishođenja svih

potrebnih suglasnosti i dozvola.

S obzirom da se radi o dugoročnoj infrastrukturnoj investiciji, vrijeme trajanja operativne faze

predviđa se na više desetaka godina.

5.4.8 Okvirni vremenski plan provedbe projekta

Vremenski plan definiran je sukladno pravilima i smjernicama, odnosno na način kako je to

određeno u ONP-u. Za izvedbu projekta na području Konzorcija procijenjeno trajanje projekta

prikazano je grafikonom (Grafikon 5-1).


238 (255)

Grafikon 5-1 Okvirni vremenski plan izvedbe projekta na području Konzorcija

5.4.9 Procjena rizika na projektu

Analiza rizika predstavlja metodu za definiranje vjerojatnosti ili mogućnosti pojave za

investiciju opasnih događaja i mogućih posljedica tih događanja. Upravljanje rizikom znači

djelovanje koje će spriječiti negativne posljedice, a u isto vrijeme dovesti do željenih rezultata

projekta.

Identificirani potencijalni rizici su:

• R1: Rizik potražnje

• R2: Rizik za vrijeme provedbe projekta izgradnje mreže

• R3: Institucionalni rizici

• R4: Pravni rizici

• R5: Financijski rizici za vrijeme eksploatacije mreže

Što je veća vjerojatnost ili posljedica specifičnog čimbenika, to je veća ocjena rizika. Ocjena

rizika je definirana kao produkt vjerojatnosti čimbenika i ocjene teže posljedice odnosno

utjecaja. Što veći je produkt, to je veći rizik i važnije su mjere za njegovo izbjegavanje ili

umanjivanje njegovih posljedica.

S obzirom da je većina navedenih rizika administrativne prirode u kontekstu komunikacije i

odnosa nositelja projekta, privatnog partnera sa nacionalnim tijelima zaduženim za provedbu

programa, od posebnog je značaja pravovremena komunikacija uz podršku stručnih službi na

nivou županije čime će se umanjiti navedeni rizici.

Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4

Predpripremne aktivnosti

Izrada nacrta Plana razvoja širokopojasne

infrastrukture

Javna rasprava

Odluka o pokretanju projekta

Javna nabava

Projektiranje mreža i ishođenje potrebnih dozvola

i suglasnosti

Zatvaranje financijske konstrukcije, prijava

sufinanciranja iz fondova EU-a

Izgradnja mreže, inicijalni postupak provjere

potpora

Odobrenje veleprodajnih uvjeta i naknada

Komercijalni rad mreže

Naknadna provjera potpora

Nadzor i izvještavanje o provedbi projekta

2023 Faza projekta

2019 2020 2021 2022


239 (255)

Kvantifikacija rizika

Identificirani rizici u kategorijama R1 do R5 težinski su procjenjeni, te je za svaki rizik

predložena mjera sprječavanja ili izbjegavanja uz procjenu ostatka rizika nakon njegova

umanjenja.

Tablica 5-19 Kvantifikacija rizika

Opis rizika Vjerojatnost

* (P)

Ozbiljnost

* (S)

Razina

rizika *

(= P *

S)

Sprječavanje rizika / mjere za

izbjegavanje rizika

Rezidualni

rizik

R1 : Rizik potražnje

Visoka ulaganja u

pristupnu mrežu od

strane

infrastrukturnih

konkurenata

1 4 4

Tržište konzultacije s potencijalnim

mrežnim operatorima pristupnih mreža

su provedena od strane promotora

projekta tijekom preliminarnog mrežnog

dizajna.

nizak

Niska razina

interesa pružatelja

usluga za

korištenje nove

infrastrukture

2 5 10

Tržište konzultacije s potencijalnim

pružateljima usluga provedeni su od

strane promotora projekta tijekom

preliminarnog mrežnog dizajna.

nizak

Niska razina

prihvaćanja

novoizgrađene

infrastrukture od

strane krajnjih

korisnika

3 5 15

Aktivno promicati projekt među

potencijalnim korisnicima i lokalnim

uprave kroz odgovarajuće promidžbene

kampanje. Odgovarajući proračun za

ovu namjenu mora biti uključen u trošak

projekta ulaganja.

umjeren

Provesti stimulacije tržišne potražnje

kroz promotivne aktivnosti, kao što su

informiranje krajnjih korisnika i

poticajne mjere - aktivni angažman

promotora projekta.

Koordinirati s komplementarnim

aktivnostima lokalne uprave: subvencije

za krajnje korisnike s niskim prihodima,

te razvoj novih usluga kao što su e-

uprava i e-zdravstvo.

R2: Rizici za vrijeme provedbe projekta izgradnje mreže

Promjena

investicijskih

troškova projekta

3 3 9

Potreban je aktivan dijalog između

promotora projekta i privatnog sektora, a

proveden je u fazi izrade projekta (kako

bi osigurali ispravnu procjenu troškova),

te koji će se nastaviti tijekom procesa

nabave (kako bi se osiguralo da privatni

sektor razumije projektne zahtjeve).

nizak

Provjeriti da li je nova mreža planiranja

uglavnom na javnim površinama u

vlasništvu JLS, kako bi se umanjili rizici

povezani s imovinsko pravnom

problematikom.

Da bi se izbjegli kvarovi na opremi za

vrijeme izgradnje mreže, potrebno je

osigurati odgovarajuću razinu kvalitete u

skladu sa dizajnom mreže.

Kompanija koja će graditi FTTx mrežu

mora ispunjavati tražene zahtjeve u

pogledu planirane kvalitete. Kontrola

kvalitete je prisutna tijekom svih faza


240 (255)


* (P)

Ozbiljnost

* (S)

Razina

rizika *

(= P *

S)


izbjegavanje rizika

Rezidualni

rizik

realizacije projekta sa jasno definiranom

matricom odgovornosti, penalizacijama i

mogućnost da se u slučaju potrebe

jednostavno promijeni izvođač.

Predlagač projekta mora utvrditi i

osigurati druge izvore financiranja u

slučaju da je dodatno financiranje

potrebno (tj. ponude za izgradnju su

veće nego što se očekivalo).

Provedba kasni

više od 15% od

izvorno planiranog

razvojnog

razdoblja

4 4 16

Plan provedbe uzima u obzir dodatno

vrijeme za nepredviđene slučajeve.

Ugovor o izgradnji mreže će sadržavati

detaljne odredbe u vezi s rokovima

izgradnje pojedinih segmenata te

ugrađene kompenzacijske mjere

(odštete) koje će biti naplaćene od

privatnog investitora u slučaju kašnjenja.

To će omogućiti dijeljenje rizika

izgradnje s privatnim partnerom i dati

poticaj privatnom partneru da ograniči

kašnjenja.

nizak Osigurati adekvatno kvalificirano

osoblje kod svih dionika uključenih u

proces izvedbe projekta.

Provedba projektnog plana u više

paralelnih, po mogućnosti neovisnih

faza.

Osiguranje voditelja projekta sa punim

radnim vremenom na strani promotora i

strukturirano upravljanje projektom.

Aktivna komunikacija svih dionika

izgradnje uključujući ključno osoblje,

partnere iz privatnog i javnog sektora, a

kako bi se osigurala neometana

provedba projekta.

R3: Institucionalni rizici

Neuspješna

realizacija ERDF

programa,

nedostatak

financijskih

sredstava EU

1 5 5

Predlagač projekta osigurao je redovitu

komunikaciju nacionalnim upravljačkim

tijelima i Europske komisije u ranoj fazi

razvoja projekta, kako bi se prepoznalo i

pravodobno odgovorilo na sva pitanja. nizak

Predlagač projekta je osigurao dodatnu

vanjsku potporu u razvoju projekta

(privatni konzultanti, Jaspers).

R4: Pravni rizici

Kašnjenja u

procesu nabave 2 3 6

Pripremanje detaljne natječajne

dokumentacije od strane iskusnih

unutarnjih / vanjskih stručnjaka

imenovanih od strane promotora

projekta. Planiranje dovoljno vremena za

postupak nabave (uključuje eventualne

ponovljene natječaje). nizak

Planirati dovoljno vrijeme za rješavanje

pravnih sporova raznih vrsta (primjerice

kočenje procesa dobivanja dozvola od

strane konkurenata).

Opasnost od

nemogućnosti

rješavanje

5 4 20

Predlagač projekta osigurao je tijesnu

suradnju s lokalnim vlastima uprave već

u fazi izrade idejnog rješenja.

umjeren


241 (255)


* (P)

Ozbiljnost

* (S)

Razina

rizika *

(= P *

S)


izbjegavanje rizika

Rezidualni

rizik

imovinsko pravnih

odnosa na trasi

izgradnje

Osigurati da se trase nove infrastrukture

planiraju / grade na terenu koji je u

javnom vlasništvu - prometnice.

Osigurati izgradnju tehnologijama za

koje neće trebati građevinska dozvola

(kao "jednostavne konstrukcije" -

mikrorovovi i zračno kabliranje

korištenjem postojećih stupova).

Predlagač projekta je uzeo u obzir sve

potrebne dozvole potrebne za izgradnju

prilikom pripreme projekta.

Uspostava suradnje sa HAKOM-om i

nadležnim ministarstvom kako bi se

ubrzalo usvajanje novog građevinskog

pravilnika ("jednostavna građevina") za

olakšanu izgradnju FTTx mreža.

Svake godine (u očekivanju realizacije

investicije) treba provjeravati stanje

imovinsko-pravnih odnosa (kupnja-

prodaja zemljišta) na području planirane

izgradnje kako bi se na vrijeme mogli

poduzeti koraci za eventualno traženje

alternativnih lokacija. Odgovornost za

odabir novih lokacija su u odgovornosti

privatnog partnera, a konačna odluka se

donosi u fazi izrade izvedbenog projekta.

R5: Financijski rizici za vrijeme eksploatacije mreže

Povećanje

operativnih

troškova projekta

3 4 12

Redovito provjeravanje pretpostavki

projektnih troškova tijekom izgradnje,

promptna reakcija na odstupanja.

umjeren

Osigurati kontinuirani dijaloga između

privatnog partnera na izgradnji mreže i

pružatelja usluga kako bi se smanjili

budući operativni troškovi već u vrijeme

dizajna mreže (primjerice korištenje

opreme koja je nešto skuplja u fazi

izgradnje no bitno olakšava kasnije

održavanje ili promjene na mreži).

Da bi se izbjegli kvarovi na opremi za

vrijeme eksploatacije mreže, potrebno je

osigurati odgovarajuću razinu kvalitete u

skladu sa dizajnom mreže.

Topologija, dizajn mreže i

implementacijske metode moraju biti

takve da se minimizira terenski rad

Ravnoteža između troškova izgradnje i

troškova održavanja mora biti

uspostavljena.

Usuglašenost o mogućim izmjenama

cijena najma infrastrukture između

infrastrukturnog operatera i pružatelja

usluga u fazi eksploatacije mreže.

Identificirati i osigurati dodatne izvore

financiranja za pokrivanje mogućeg

povećanje troškova poslovanja

(uzrokovanih nepredvidljivim vanjskim

utjecajem).


242 (255)


* (P)

Ozbiljnost

* (S)

Razina

rizika *

(= P *

S)


izbjegavanje rizika

Rezidualni

rizik

Skala Ocjena:

Vjerojatnost: 1 - Nevjerojatno; 2 - Malo vjerojatno; 3 - Vjerojatnije da ne; 4 - Vjerojatno; 5 - Vrlo vjerojatno.

Težina: 1 – Nema učinka; 2 - Minimalan učinak; 3 - Umjeren učinak; 4 - Kritičan učinak; 5 - Katastrofalan učinak.

Razina rizika: nizak; umjeren; visok; neprihvatljiv.

Kako se vidi iz procjene rizika dane u tablici (Tablica 5-19), uz pravodobnu primjenu mjera za

izbjegavanje rizika, najveći rezidualni rizici su umjereni ili niski što znači da ne postoje ozbiljne

prepreke za realizaciju projekta.

Analiza osjetljivosti

Analiza osjetljivosti prikazana grafikonima (5-4 i 5-5) nakon provedenih javnih rasprava

također ukazuje na potrebu povećane pažnje vezane uz kontrolu troškova izgradnje, te

promocije važnosti iskorištenja novih širokopojasnih mogućnosti (osiguranje dovoljnog broja

aktivnih korisnika nove infrastrukture).

Grafikon 5-2 Grafikon osjetljivosti - ukupne društveno-ekonomske neto koristi na

preostalim bijelim područjima nakon prve i druge javne rasprave


243 (255)

Grafikon 5-3 Grafikon osjetljivosti - neto novčani tok prije EU subvencija na preostalim

bijelim područjima nakon prve i druge javne rasprave

Najveći rizik za Konzorcij predstavlja izostanak realizacije projekta izgradnje ili društveno-

ekonomski gubitak kvantificiran tablicom (Tablica 5-16).


244 (255)

6 ZAKLJUČAK

Ovaj dokument opisuje strateški plan razvoja pristupne širokopojasne infrastrukture slijedeće

generacije na području Konzorcija u kojem ne postoji dostatni komercijalni interes ulaganja

operatora elektroničkih komunikacija i davatelja usluga na tržištu, čime je opravdano izgradnju

širokopojasne infrastrukture sufinancirati javnim sredstvima, odnosno sredstvima državnih

potpora.

Prostorni obuhvat projekta definiran ovim dokumentom obuhvaća administrativno-upravne

jedinice lokalnih samouprava Konzorcija sa svim pripadajućim naseljima.

Analizom stanja postojeće širokopojasne infrastrukture te dostupnosti i ponude usluga za

pojedine kategorije krajnjih korisnika provedenom anketom na terenu utvrđeno je da

korisnicima nisu dostupne brzine iznad 30Mbit/s, iako prema HAKOM portalu postoje

područja pokrivenosti sa brzinama iznad 30Mbit/s.

Definirana su ciljana područja provedbe projekta, zajedno s lokacijama svih potencijalnih

korisnika bijelih adresa.

Konzorcij nema namjeru samostalno izvoditi projekt u investicijskom modelu B. Značajna

smanjenja zastupljenosti i veće raspršenosti bijelih zona nakon iskazanih komercijalnih interesa

izgradnje, povećava kompleksnost realizacije projekta u bijelim zonama. S obzirom na ove

činjenice, Konzorcij se odlučio za investicijski model A.

Uvođenjem širokopojasne mreže na području Konzorcija potaknuli bi se pozitivni procesi

kvalitativnog poboljšanja obrazovne strukture lokalnog stanovništva. Širokopojasni pristup

internetu omogućava usavršavanje i cjeloživotno obrazovanje od kuće te pruža platformu za

podučavanje na kreativne i pristupačne načine. Implementacijom širokopojasne infrastrukture

na području Konzorcija stvorili bi se uvjeti za intenzivnije korištenje informacijskih i

komunikacijskih tehnologija, što bi u konačnici rezultiralo značajnijim aktiviranjem

gospodarskog potencijala lokalnog stanovništva.

Ulaganja u izgradnju napredne širokopojasne infrastrukture zasigurno mogu pokrenuti

dugoročno pozitivne promjene u smjeru diferencijacije i održivog rasta lokalne ekonomije,

posebice u okviru razvoja znanjem intenzivnih djelatnosti koje su trenutno zastupljene u

gospodarskoj strukturi Konzorcija u zanemarivoj mjeri.


245 (255)

Uvođenjem širokopojasne mreže stvara se novo tržište, podjednako zanimljivo korisnicima kao

i ponuditeljima telekomunikacijskih usluga. S jedne strane, korisnici dobivaju mogućnost

pristupanja širokom spektru usluga veće kvalitete uz niže cijene, a brojne tvrtke različitog

profila dobivaju mogućnost ulaska na telekomunikacijsko tržište. Na taj način bi se smanjio

stupanj tržišne koncentracije na strani ponude telekomunikacijskih usluga, te veća liberalizacija

i razvoj lokalnog telekomunikacijskog tržišta, što bi rezultiralo većim zadovoljstvom korisnika,

ali i pozitivnim razvojnim efektima na području Konzorcija.

Analiza troškova implementacije različitih infrastrukturnih i tehnoloških rješenja pokazala je

da FTTC, FTTH P2MP i FTTH P2P nemaju pozitivne interne stope povrata, te je opravdana

potreba intervencija kroz državne potpore.

Formiran je preliminarni financijski plan provedbe projekta, kojim je naveden predviđeni iznos

sufinanciranja iz ESI fondova (uključujući i iznos sredstava iz nacionalnog udjela

sufinanciranja). Također je predviđen iznos sredstava privatnih operatora koji je potrebno

osigurati za sufinanciranje investicijskih troškova i/ili pokrivanje troškova predfinanciranja

projekta.

Na preostalim bijelim područjima društveno-ekonomska neto korist projekta implementacije

FTTH P2P tehnologije u analiziranom dugoročnom razdoblju od 22 godine procijenjena je na

26,5 milijuna kuna, dok je ista za FTTH P2MP 16,2 milijuna kuna, te 6,5 milijuna kuna za

FTTC tehnologiju.

Može se zaključiti da bi izostanak realizacije projekta imao dugoročne negativne posljedice na

razvoj područja obuhvaćenih Konzorcijem.


246 (255)

7 POPIS SLIKA

Slika 2-1 Prostorni obuhvat projekta 23

Slika 3-1 Položaj Opatije u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU) 26

Slika 3-2 Makrolokacija Grada Opatije (Izvor: DGU) 27


autora prema Popisu stanovništva 2011.) 41

Slika 3-4 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Grada Opatije (Izvor: obrada

autora prema podacima Obrtnog registra Republike Hrvatske i Registra

poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore, stanje: 09.05.2016. g.) 44

Slika 3-5 Položaj Lovrana u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU) 51

Slika 3-6 Makrolokacija Općine Lovran (Izvor: DGU) 52



Slika 3-8 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Općine Lovran (Izvor: obrada

autora prema podacima DZS-a i FINA-a 67

Slika 3-9 Položaj Općine Matulji u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU) 75

Slika 3-10 Makrolokacija Općine Matulji (Izvor: DGU) 76



Slika 3-12 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Općine Matulji (Izvor: obrada

autora prema podacima DZS-a i FINA-a.) 91

Slika 3-13 Položaj Općine Mošćenička Draga u Republici Hrvatskoj (Izvor: DGU) 99

Slika 3-14 Makrolokacija Općine Mošćenička Draga (Izvor: DGU) 100



Slika 3-16 Distribucija poduzeća i obrtnika na području Općine Mošćenička Draga (Izvor:

obrada autora prema podacima DZS-a i FINA-a) 118

Slika 3-17 Pojednostavljena shema socioekonomskih prednosti povećanja širokopojasne

brzine 124

Slika 3-18 Povezanost utjecaja izgradnje nove širokopojasne infrastrukture na ciljeve

Konzorcija i regije 125

Slika 3-19 Stanje elektroničke komunikacijske infrastrukture u Gradu Opatiji prema

podacima iz prostornog plana (izvor: Grad Opatija) 127

Slika 3-20 Energetski sustav Grada Opatije (izvor: Grad Opatija) 130

Slika 3-21 Vodnogospodarski sustav Grada Opatije (izvor: Grad Opatija) 131

Slika 3-22 Namjena površina, polazna namjena (izvor: Grad Opatija) 132

Slika 3-23 Uvjeti korištenja (izvor: Grad Opatija) 133

Slika 3-24 Ograničenja u korištenju (izvor: Grad Opatija) 134

Slika 3-25 Područje graditeljske zaštitne baštine Grada Opatije (izvor: Grad Opatija) 137


247 (255)

Slika 3-26 Uvjeti korištenja (izvor: Općina Lovran,

http://www.opcinalovran.hr/prostorni_plan.asp) 138

Slika 3-27 Energetski sustav Općine Lovran (izvor: Općine Lovran,


Slika 3-28 Sustav pošte i telekomunikacija (izvor: nacrt autora na temelju podataka iz

Zavoda za prostorno uređenje PGŽ) 141

Slika 3-29 Vodnogospodarski sustav (izvor: Općina Lovran,


Slika 3-30 Uvjeti korištenja (izvor Općina Lovran,


Slika 3-31 Područje graditeljske zaštitne baštine Općine Lovran (izvor: Zavod za

prostorno uređenje PGŽ) 145

Slika 3-32 Ograničenja u korištenju (izvor: Općina Lovran,


Slika 3-33 Planske mjere zaštite (izvor: Općina Lovran,


Slika 3-34 Građevinska područja Općine Lovran (izvor: Općina Lovran,


Slika 3-35 Stanje elektroničke komunikacijske infrastrukture u Općini Matulji prema

podacima iz prostornog plana (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ) 150

Slika 3-36 Prometni sustav Općine Matulji (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ) 153

Slika 3-37 Energetski sustav Općine Matulji (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ) 154

Slika 3-38 Namjena površina, polazna namjena (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ) 155

Slika 3-39 Uvjeti korištenja (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ) 156

Slika 3-40 Stanje elektroničke komunikacijske infrastrukture u Općini Mošćenička Draga

prema podacima iz prostornog plana (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ) 158

Slika 3-41 Energetski sustav Općine Mošćenička Draga (izvor: Zavod za prostorno

uređenje PGŽ) 161

Slika 3-42 Namjena površina, polazna namjena (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ) 162

Slika 3-43 Uvjeti korištenja (izvor: Zavod za prostorno uređenje PGŽ) 163

Slika 3-44 Područje graditeljske I arheološke zaštitne baštine Općine Mošćenička Draga

(izvor: Općina Mošćenička Draga) 166

Slika 4-1 Izokeraunička karta Republike Hrvatske 183

Slika 4-2 Mrežni model za analize energetske efikasnosti 184

Slika 4-3 Potrošnja energije (crno - teorijske vrijednosti; crveno – izmjerene vrijednosti) 184

Slika 4-4 Rezultati mjerenja energetske efikasnosti 185

Slika 4-5 Područje obuhvata projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture Konzorcija 187

Slika 4-6 Reducirano područje obuhvata projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture

Konzorcija nakon iskazanih komercijalnih interesa u javnoj raspravi 188

Slika 4-7 Idejno rješenje širokopojasne mreže na području Konzorcija prije javne

rasprave 189


248 (255)

Slika 4-8 Preostala bijela područja nakon iskazivanja komercijalnog interesa u tijekom

javne rasprave 190

Slika 4-9 Prikaz planirane agregacijske infrastrukture 195

Slika 4-10 Tradicionalni model financiranja 202

Slika 4-11 Alternativni model financiranja 203

Slika 4-12 Postupak određivanja veleprodajnih naknada i uvjeta 211

Slika 5-1 Glavne faze realizacije projekta 237

8 POPIS TABLICA

Tablica 1-1 Orijentacijske optimalne brzine kod praktične uporabe 13

Tablica 1-2 Kategorizacija tehnologija prema ostvarivoj razini pristupa 16

Tablica 1-3 Pregled raspona investicijskih troškova izvedbe priključaka po tehnologijama 19

Tablica 1-4 Minimalne brzine na NGA mrežama izgrađenim unutar Okvirnog programa 20

Tablica 1-5 Mogući veleprodajni proizvodi (pristupne točke) po tehnologijama 21

Tablica 2-1 Podaci o nositelju projekta (NP) 22

Tablica 2-2 Ciljne vrijednosti dostupnosti širokopojasnog pristupa 24

Tablica 2-3 Mjerljivi ciljevi projekta na području Konzorcija do kraja 2023 godine 25

Tablica 3-1 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Gradu Opatiji 2001. i 2011. godine

(Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.). 28

Tablica 3-2 Dobna struktura stanovništva Grada Opatija i Primorsko-goranske županije u

2011. godini (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2011.) 28

Tablica 3-3 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Grada

Opatije, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini

(Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim

priopćenjima objavljenim na mrežnim stranicama DZS-a) 30

Tablica 3-4 Obrazovna struktura stanovništva Grada Opatije i Primorsko – goranske

županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 32

Tablica 3-5 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Grada Opatije u 2011. i 2014. godini

prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-

e) 34

Tablica 3-6 Broj trgovačkih društava i zaposleni u trgovačkim društvima sa sjedištem na

području Grada Opatije u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor:

Izračun autora na temelju podataka FINA-e 38

Tablica 3-7 Privatna kućanstva prema broju članova i korištenju Interneta i broj stambenih

jedinica u naseljima Grada Opatija, 2011.godina (Izvor: Popis stanovništva

2011.) 40

Tablica 3-8 Ukupan broj poslovnih subjekata na području Grada Opatija (Izvor: Obrtni

registar Republike Hrvatske i Registar poslovnih subjekata Hrvatske

gospodarske komore, stanje: 09.05.2016. g.) 43


249 (255)


omogućava širokopojasna infrastruktura (Izvor: e-Županija projekt: Anketa za

mapiranje područja Grada Opatije, 2014.) 49

Tablica 3-10 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Općini Lovran 2001. i 2011.

godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.). 53

Tablica 3-11 Dobna struktura stanovništva Općine Lovran i Primorsko-goranske županije u


Tablica 3-12 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Općine

Lovran, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini



Tablica 3-13 Obrazovna struktura stanovništva Općine Lovran i Primorsko – goranske


Tablica 3-14 Prihodi i rashodi poduzetnika na području JLS Lovran u 2008., 2011. i 2013.

godini prema NKD 2007 (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka

DZS-a, Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2007. – NKD 2007.) 58


području JLS Lovran u 2008., 2011.iI 2013. godini prema NKD 2007 (Izvor:

Izračun autora na temelju podataka DZS-a) 63


jedinica u naseljima Općine Lovran, 2011.godina (Izvor: Popis stanovništva

2011.) 65

Tablica 3-17 Ukupan broj poslovnih subjekata na području Općine Lovran (Izvor: Obrtni

registar Republike Hrvatske i Registar poslovnih subjekata, stanje: 20.08.2014.

g.) 67



mapiranje područja Općine Lovran, 2014.) 73

Tablica 3-19 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Općini Matulji 2001. i 2011.

godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.). 77

Tablica 3-20 Dobna struktura stanovništva Općini Matulji i Primorsko-goranske županije u


Tablica 3-21 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Općini

Matulji, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011. godini



Tablica 3-22 Obrazovna struktura stanovništva Općine Matulji i Primorsko – goranske


Tablica 3-23 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Grada Opatije u 2011. i 2014. godini

prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-

e) 82


području Općine Matulji u 2011. i 2014. godini prema NKD 2007. (Izvor:

Izračun autora na temelju podataka FINA-e 85


250 (255)


jedinica u naseljima Općine Matulji, 2011.godina (Izvor: Popis stanovništva

2011.) 87

Tablica 3-26 Ukupan broj poslovnih subjekata na području Općine Matulji (Izvor: Obrtni

registar Republike Hrvatske i Registar poslovnih subjekata, stanje: 20.08.2014.

g.) 90



mapiranje područja Općine Matulji, 2014.) 97

Tablica 3-28 Ukupan broj stanovnika i broj kućanstava u Općine Mošćenička Draga 2001. i

2011. godine (Izvor: izračun autora prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.). 101

Tablica 3-29 Dobna struktura stanovništva Općine Mošćenička Draga i Primorsko-goranske


2011.) 102

Tablica 3-30 Odabrani demografski pokazatelji starenja stanovništva na području Općina

Mošćenička draga, Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske u 2011.

godini (Izvor: Izračun autora prema Popisu stanovništva 2011. i statističkim


Tablica 3-31 Obrazovna struktura stanovništva Općina Mošćenička Draga i Primorsko –

goranske županije u 2011. godini (Izvor: Popis stanovništva 2011.) 105

Tablica 3-32 Prihodi i rashodi poduzetnika na području Općina Mošćenička Draga u 2011. i

2014. godini prema NKD 2007. (u HRK) (Izvor: Izračun autora na temelju

podataka FINA-e) 107


području Općine Mošćenička Draga u 2011. i 2013. godini prema NKD 2007.

(Izvor: Izračun autora na temelju podataka FINA-e) 111


jedinica u naseljima Općine Mošćenička Draga, 2011.godina (Izvor: Popis

stanovništva 2011.) 114

Tablica 3-35 Ukupan broj poslovnih subjekata na području Općine Mošćenička Draga

(Izvor: Obrtni registar Republike Hrvatske i Registar poslovnih subjekata

Hrvatske gospodarske komore, stanje: 20.08.2014. g.) 117



mapiranje područja Općine Mošćenička Draga, 2014.) 122

Tablica 3-37 Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup (Izvor: ONP) 169

Tablica 3-38 Inicijalne NGA boje adresa na području Konzorcija 171

Tablica 3-39 Boje područja s obzirom na NGA pristup nakon provedene druge javne

rasprave i iskazanih komercijalnih interesa 172

Tablica 3-40 Iskaz interesa operatora na javnim raspravama na području Konzorcija 173

Tablica 4-1 Potencijalni broj korisnika prema tipu 174

Tablica 4-2 Potrebna širina pojasa za pojedine krajnje korisnike 176

Tablica 4-3 Agregacijski čvorovi 196

Tablica 4-4 Kriteriji izbora modela financiranja 199


251 (255)

Tablica 4-5 Prosjek kvalitete i cijene sadašnje mreže 206

Tablica 4-6 Minimalne razine maloprodajnih usluga u NGA mreži 207

Tablica 4-7 Popis obveznih veleprodajnih usluga u Okvirnom programu 209

Tablica 5-1 Ulazne varijable i parametri korišteni u kalkulacijama financijske analize –

nakon druge javne rasprave uz umanjeni korisnički potencijal 218

Tablica 5-2 Predviđena dinamika gradnje NGA mreže na području Konzorcija 218

Tablica 5-3 Procijenjeni broj budućih korisnika na novoj širokopojasnoj mreži nakon

druge javne rasprave 219

Tablica 5-4 Usporedna analiza troškova i dobiti projekta izgradnje NGA mreže za tri

različite tehnologije FTTH P2P, FTTH P2MP i FTTC nakon druge javne

rasprave 220

Tablica 5-5 Prosječni trošak izgradnje po korisniku za različite tehnologije u ovisnosti o

području gustoće naseljenosti 221

Tablica 5-6 Diskontirani neto prihodi za različite tehnologije nakon druge javne rasprave 221

Tablica 5-7 Financijska stopa povrata i neto novčani tok projekta bez EU potpora u

ovisnosti o tehnološkom rješenju realizacije projekta nakon druge javne

rasprave 222

Tablica 5-8 Izračun EU potpora za realizaciju projekta različitim tehnologijama nakon

druge javne rasprave nakon druge javne rasprave 222

Tablica 5-9 Privatni/javni doprinos te interna stopa povrata uz EU potpore nakon druge

javne rasprave 222

Tablica 5-10 Detaljni prikaz financijskih i ekonomskih performansi projekta na preostalim

bijelim područjima nakon druge javne rasprave realiziranog FTTC

tehnologijom 224


bijelim područjima nakon druge javne rasprave realiziranog FTTH P2MP

tehnologijom 225


bijelim područjima nakon druge javne rasprave realiziranog FTTH P2P

tehnologijom 226

Tablica 5-13 Varijable u analitičkom modelu izračuna ekonomske stope povrata korištene

nakon druge javne rasprave 227

Tablica 5-14 Dinamika utjecaja projekta izgradnje širokopojasne infrastrukture na porast

BDP-a nakon druge javne rasprave 228

Tablica 5-15 Rast BDP-a nakon druge javne rasprave u ovisnosti o dostupnim prijenosnim

brzinama 228

Tablica 5-16 Analiza društveno ekonomskih koristi projekta uz različite tehnologije

realizacije nakon druge javne rasprave 229

Tablica 5-17 Podjela odgovornosti između partnera i prijavitelja u investicijskom modelu A 233

Tablica 5-18 Uključeni subjekti u projektu 234

Tablica 5-19 Kvantifikacija rizika 239


252 (255)

9 POPIS GRAFIKONA

Grafikon 3-1 Prosječna godišnja neto plaća u Gradu Opatija, PGŽ-u i RH za 2013. godinu

prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i obrada autora

prema podacima Porezne uprave) 46

Grafikon 3-2 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga 47

Grafikon 3-3 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera 48

Grafikon 3-4 Prosječna godišnja neto plaća u Općini Lovran, PGŽ-u i RH za 2012. godinu



Grafikon 3-5 Rezultati ankete – kategorije korisnika 70

Grafikon 3-6 Vrste usluga kabelskih ili telekom operatera korištenih u kućanstvu/uredu na

području Općine Lovran (Izvor: obrada autora prema e-Županija projekt:

Anketa za mapiranje područja Općine Lovran, 2014.) 71

Grafikon 3-7 Struktura ukupnog broja sklopljenih ugovora o pružanju telekomunikacijskih

usluga na području Graa Lovrana prema nazivima operatera (Izvor: obrada

autora prema e-Županija projekt: Anketa za mapiranje područja Općine

Lovran, 2014.) 71

Grafikon 3-8 Rezultati ankete – glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih

usluga 72

Grafikon 3-9 Prosječna godišnja neto plaća u Općini Matulji, PGŽ-u i RH za 2013. godinu



Grafikon 3-10 Rezultati ankete – korištenje telekomunikacijskih usluga 94

Grafikon 3-11 Rezultati ankete – opredjeljenje korisnika s obzirom na operatera 95

Grafikon 3-12 Prosječna godišnja neto plaća u Općina Mošćenička Draga, PGŽ-u i RH za

2013. godinu prema obveznicima poreza na dohodak (u HRK) (Izvor: Izračun i

obrada autora prema podacima Porezne uprave) 119

Grafikon 3-13 Vrste usluga kabelskih ili telekom operatera korištenih u kućanstvu/uredu na

području Općine Mošćenička Draga (Izvor: obrada autora prema e-Županija

projekt: Anketa za mapiranje područja Općine Mošćenička Draga, 2014 120

Grafikon 3-14 Struktura ukupnog broja sklopljenih ugovora o pružanju telekomunikacijskih

usluga na području Općine Mošćenička Draga prema nazivima operatera

(Izvor: obrada autora prema e-Županija projekt: Anketa za mapiranje područja

Općine Mošćenička Draga, 2014.) 121

Provedenim anketnim istraživanjem na terenu utvrđeno je vrlo slabo korištenje NGA brzina

prikazano grafikonom (Grafikon 3-15). Obradom podataka dobivenih anketom

i podataka dostupnih na portalu HAKOM-a izračunata srednja brzina

širokopojasnog pristupa na području Konzorcija neštto je niža od 6 Mbit/s.

Samo je 17 (1,56%) ispitanika na području Konzorcija deklariralo

mogućnosti spajanja brzinama većim od 30 Mbit/s. 169

Grafikon 3-16 Brzina pristupa prema provedenoj anketi 170

Grafikon 5-1 Okvirni vremenski plan izvedbe projekta na području Konzorcija 238


253 (255)

Grafikon 5-2 Grafikon osjetljivosti - ukupne društveno-ekonomske neto koristi na preostalim

bijelim područjima nakon prve i druge javne rasprave 242

Grafikon 5-3 Grafikon osjetljivosti - neto novčani tok prije EU subvencija na preostalim

bijelim područjima nakon prve i druge javne rasprave 243


254 (255)

10 REFERENCE

[1] Razvojna strategija Primorsko-goranske županije 2016. – 2020.,

(http://www2.pgz.hr/pozivi_skupstina/13-17/skupstina22/TOCKA1-

PRILOG.pdf)

[2] Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u

područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja

(http://www.mppi.hr/UserDocsImages/MPPI_Okvirni_program_NGA_BB%20

20-3_14%20FINAL.pdf)

[3] Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u radoblju od

2016.-2020. (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=1512)

[4] Europa 2020 – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast,

(http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/kako_do_fondova/korak1/u

vjeti/eu_hr.pdf)

[5] Digitalni plan za Europu (http://ec.europa.eu/digital-agenda/)

[6] "The Impact of Broadband on Growth and Productivity", MICUS Management,

Consulting GmbH, 2008

[7] Vlada Republike Hrvatske, Odluka o objavljivanju pravila o državnim

potporama koja se odnose na brzi razvoj širokopojasnih mreža. . EU Guidelines

for the application of State and rules in relation to rapid deployment of

broadband networks, European Commission, OJ 2013/C 25/01 (http://eur-

lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2013:025:0001:0026:EN:P

DF

[8] Deklaracija Odbora ministara Vijeća Europe o upravljanju adresnim

kapacitetima internetskog protokola u javnom interesu, 2010

[9] Rezolucija WGPL/8 Konferencije opunomoćenika ITU-a (Guadalajara, 2010)

"Olakšavanje prelaska s IPv4 na IPv6"

[10] PRŠI Opatija, 20.07.2016.

[11] PRŠI Lovran, 28.07.2016.

[12] PRŠI Matulji, 22.08.2016.

[13] Prostorni plan uređenja Općine Matulji, Urbanistički studio Rijeka d.o.o.,

Rijeka, listopad 2008.

[14] PRŠI Mošćenička Draga, 25.08.2016.

[15] Arhur D. Little, National Fibre Strategies

[16] Interaktivni GIS portal, HAKOM <http://bbzone.hakom.hr/>

[17] Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti – HAKOM

(www.hakom.hr).

[18] Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama, NN 57/2014

(http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_05_57_1087.html)

[19] Uglešić – Milardić, Izabrana poglavlja tehnike visokog napona; FER 2007

[20] Gladisch, Lange, Leppla - Power efficency of optical versus electronic acess

networks, Darmstadt; Germany 2008

http://www2.pgz.hr/pozivi_skupstina/13-17/skupstina22/TOCKA1-PRILOG.pdf

http://www2.pgz.hr/pozivi_skupstina/13-17/skupstina22/TOCKA1-PRILOG.pdf

http://www.mppi.hr/UserDocsImages/MPPI_Okvirni_program_NGA_BB%2020-3_14%20FINAL.pdf

http://www.mppi.hr/UserDocsImages/MPPI_Okvirni_program_NGA_BB%2020-3_14%20FINAL.pdf

https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=1512

http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/kako_do_fondova/korak1/uvjeti/eu_hr.pdf

http://www.strukturnifondovi.hr/UserDocsImages/kako_do_fondova/korak1/uvjeti/eu_hr.pdf

http://ec.europa.eu/digital-agenda/

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2013:025:0001:0026:EN:PDF



http://bbzone.hakom.hr/

http://www.hakom.hr/

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_05_57_1087.html


255 (255)

[21] DGU – Područni uredi za katastar – PUK Rijeka <http://www.dgu.hr/o-

nama/podrucni-uredi.html?name=PUK%20Rijeka>

[22] Pravilnik o svjetlovodnim distribucijskim mrežama, HAKOM, svibanj 2014.g.

[23] Analysis Mason - Connected Communities Initiative

<http://ec.europa.eu/information_society/newsroom/cf/dae/itemdetail.cfm?item

_id=9943>, <https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/connected-

communities-initiative>

[24] Study on the socio-economic impact of bandwidth (SMART 2010/0033)

<http://ec.europa.eu/information_society/newsroom/cf/dae/itemdetail.cfm?item

_id=9943>

[25] Doubling broadband speed leads to 0.3% GDP growth in OECD

<http://www.itu.int/ITU-

D/ict/newslog/Doubling+Broadband+Speed+Leads+To+03+GDP+Growth+In+

OECD.aspx>

[26] UREDBA (EU) br. 283/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od

11. ožujka 2014. o smjernicama za transeuropske mreže u području

telekomunikacijske infrastrukture i stavljanju izvan snage Odluke br.

1336/97/EZ

http://www.dgu.hr/o-nama/podrucni-uredi.html?name=PUK%20Rijeka

http://www.dgu.hr/o-nama/podrucni-uredi.html?name=PUK%20Rijeka

http://ec.europa.eu/information_society/newsroom/cf/dae/itemdetail.cfm?item_id=9943


https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/connected-communities-initiative

https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/connected-communities-initiative



http://www.itu.int/ITU-D/ict/newslog/Doubling+Broadband+Speed+Leads+To+03+GDP+Growth+In+OECD.aspx



nacrt plan razvoja širokopojasne infrastrukture opatija/opatija...plan razvoja otvorene...

Documents