mundell fleming ov model

7/25/2019 Mundell Fleming Ov Model

1/12

12. Mundell -Fleming-ov model (IS-LM-BP)

U naoj prii o dogaajima i ponaanju ekonomije, te uincima ekonomske politike u

kratkom roku do sada smo pretpostavljali ne postojanje ekonomskih odnosa s

inozemstvom. Odnosno bavili smo se IS!" modelom zatvorene privrede. #ao to vam

je jasno postojanje zatvorene ekonomije u dananje vrijeme nije ba realistina

pretpostavka, te je na njoj jako teko izvodit relevantne zakljuke o dogaajima i

kretanjima unutar neke ekonomije u kratkom roku. Odbacivanje pretpostavke zatvorene

ekonomije i uvoenje u model odnosa s inozemstvom uiniti $e na model realistinijim

to bi isto tako trebalo pove$ati i poboljati njegove eksplanatorne mogu$nosti.

"undell %lemingov model, koji $e nam poslu&iti za ovu svrhu, predstavlja u biti

proirenje IS!" modela. 'reciznije, osim razmatranja odnosa i dogaaja na tr&itu roba

i usluga, te tr&itu novca sada u razmatranje ukljuujemo i ekonomske odnose s

inozemstvom. 'ri tome "undell%lemingov model u svoju analizu ukljuuje slijede$e

odnose s inozemstvom(

izvoz i uvoz roba i usluga )ija se vrijednost raunovodstveno prikazuje na raunu

teku$ih transakcija platne bilance*,

+I - U

te priljev i odljev kapitala )ija se vrijednost raunovodstveno prikazuje na raunu

kapitalnih transakcija*

+I# #e #u

dje +I predstavlja neto izvoz roba i usluga a +I# neto izvoz kapitala. #e predstavlja

odljev )izvoz* kapitala iz zemlje )nai zajmovi i/ili investicije u inozemstvo*, a #u priljev

)uvoz* kapitala u zemlju )nae zadu&ivanje i/ili strane investicije kod nas*. -konomska

ravnote&a u odnosima s inozemstvom, neke zemlje, uspostavlja se onda kada je platna

bilanca te zemlje u ravnote&i. 0rugim rijeima kada je neto izvoz roba i usluga jednak

neto izvozu kapitala.

'1 +I +I# 2

3


2/12

U "undell %lemingov modelu ekonomski odnosi s inozemstvom neke ekonomije

prikazuju se takozvanom '1 krivuljom. +aime '1 krivulja )kao uostalom i IS i !"*

prikazuje one kombinacije 10' )4* i doma$e kamatne stope )r* pri kojima je platna

bilanca te zemlje u ravnote&i. 'itanje koje se logiki name$e ovdje je, kakve veze ima

10' i doma$e kamatne stope s platnom bilancom i njenom ravnote&om5

6ko malo razmislite o ovom pitanju postat $e vam jasno da smo odgovor na ovo pitanje

ve$ dali.

'risjeti te se inputoutput modela. #roz taj model smo ve$ neizravno prikazali kako je

neto izvoz )+I* padaju$a 7unkcija 10'a. +aime, rast 10'a, odnosno rast proizvodnje

doma$e privrede vodi pove$anom uvozu )U* iz dva osnovna razloga8 prvo zato to vodi

rastu potronje repromaterijala svih vrsta, pa tako i onog iz uvoza8 drugo zato to rast

dohodaka vodi rastu potronje svih proizvoda, pa tako i onih iz uvoza.

Isto tako smo ve$ ranije spominjali kako veliine priljeva i odljeva )uvoza i izvoza*

kapitala ovisi izmeu ostalog i o veliini doma$e kamatne stope, preciznije, o odnosu

veliine doma$e i svjetske kamatne stope. +aime, rast doma$e kamatne stope u odnosu

na svjetsku voditi $e pove$anom priljevu )uvozu* kapitala jer $e u tim okolnostima

ulaganje u zemlji biti isplativije nego u svijetu. S druge strane, pad doma$e kamatne

stope u odnosu na svjetsku vodit $e pove$anom odljevu )izvozu* kapitala jer $e u tim

okolnostima ulaganje u svijetu biti isplativije nego u zemlji. 0akle, neto izvoz kapitala

)+I#* biti $e padaju$a 7unkcija doma$e kamatne stope.

S obzirom na ove zakonitosti utjecaj 10'a i doma$e kamatne stope na ravnote&u platne

bilance je slijede$i(

9ast 10'a )4* dovesti $e do pove$anja uvoza. Uz pretpostavku da se izvoz i doma$e

devizne rezerve ne mijenjaju pove$ani uvoz se mo&e 7inancirati jedino inozemnim

kapitalom. U tom sluaju doma$a kamatna stopa mora rasti u odnosu na svjetsku kako bi

:


3/12

se privukao svjetski kapital. 0akle, nova ravnote&a platne bilance biti $e uspostavljena pri

ve$em 10'u i ve$oj kamatnoj stopi.

%ormalnije reeno, rast )smanjenje* 10'a )4* dovesti $e do smanjenja )rasta* neto

izvoza )+I*, kako bi se odr&ala ravnote&a platne bilance u tim novim uvjetima )'1 2*

mora do$i do rasta )pada* doma$e kamatne stope, kako bi se smanjio )pove$ao* neto

izvoz kapitala +I#.

Ova veza se mo&e izraziti i na drugi nain

9ast doma$e kamatne stope u odnosu na svjetsku kamatnu stopu dovest $e do pove$anog

priljeva stranog kapitala u zemlju. 'ove$an priljev kapitala ujedno znai i pove$anje

prihoda ekonomskih subjekata, a onda i agregatne potra&nje )naime, priljev stranog

kapitala znai vie zajmova iz inozemstva i automatski ve$u potronju i/ili vie direktnih

investicija koje se onda pove$avaju investicijsku potronju*. 'ove$anje agregatne

potra&nje vodi rastu 10'a a samim tim i rastu uvoza. 0akle, nova ravnote&a platne

bilance biti $e uspostavljena pri ve$oj doma$oj kamatnoj stopi i ve$em 10'u.

%ormalnije reeno, rast )smanjenje* kamatne stope dovest $e do smanjenja )pove$anja*

neto izvoza kapitala )+I#*, smanjenje )pove$anje* neto izvoza )+I* koje $e uslijediti

odr&at $e ravnote&u platne bilance u tim novim uvjetima )'1 2*.

r'1

4

;


4/12

Uinci ekonomske politike u mlo! otvo"eno! ekonomi!i u slu!u

sv"#ene mo$ilnosti kpitlU svom razmatranju "undell%lemingovog modela mi $emo se ograniiti samo na jednu

od vie ekonomskih situacija koje ovaj model mo&e prikazati, odnosno koji se pomo$u

njega mogu analizirati. 'reciznije, ograniiti $emo se na analizu uinaka, 7iskalne,

monetarne i vanjskotrgovinske politike na malo gospodarstvo koje karakterizira savrena

mobilnost kapitala. 0odatne pretpostavke, uz one spomenute u IS!" modelu, na kojima

poiva naa analiza su(

1.-konomija promatrane zemlje je mala u svjetskim razmjerima,

to znai da promjene u potra&nji za kapitalom iz inozemstva i ponudi kapitala zemlje

inozemstvu nisu, zbog male veliine zemlje a samim tim i njenih kapitalnih transakcija, u

stanju utjecati na veliinu svjetske kamatne stope.

2.'ostoji savrena mobilnost kapitala izmeu zemlje i inozemstva.

'retpostavka koja podrazumijeva kako su transakcijski trokovi i zakonske prepreke

slobodnom protoku kapitala izmeu zemlje i inozemstva zanemarive.


5/12

ispod svjetske*. 'osljedica ove pretpostavke biti $e odr&avanje jednakosti izmeu doma$e

i svjetske razine kamatne stope.

3.9izik ulaganja u doma$em gospodarstvu isti je kao na svjetskoj razini.

+aime, jednakost doma$e i svjetske realne kamatne stope podrazumijeva jednakost rizika

ulaganja u zemlji i inozemstvu. Ova pretpostavka nije nu&na, ali nam njeno usvajanje

olakava analizu a da pri tome ne mijenja kvalitativne zakljuke do kojih dolazimo

pomo$u IS!"1' modela.

Situacija u ovakvoj ekonomiji gra7iki bi se mogla predstaviti na sljede$i nain:,

#akvi bi bili uinci 7iskalne, monetarne i politike odnosa s inozemstvom u ovakvoj

ekonomiji5 Odgovor na ovo pitanje ovisi o tome ima li dr&ava 7luktuiraju$i ili 7iksan

devizni teaj.

Fluktui"!u%i devi&ni te!

:#ako pro7. %ilipi$ nije prikazivao izvoenje '1 krivulje ja vas ne$u s tim optere$ivati, one koje zanima

logika i razlozi njenog ovakvog oblika mogu to na$i u ud&beniku ". 1abi$a ?"akroekonomija? pog. 33.

r

rr@

IS

'1

!"

4

A


6/12

9adi preglednosti utjecaj 7iskalna, monetarne i vanjskotrgovinske politike na ekonomiju

u kratkom roku, u sluaju 7luktuiraju$eg deviznog teaja, prikazat $emo Bkre$u$iC se

korak po korak

'ekti isklne politike

-kspanzivna 7iskalna politika dovesti $e dakle do(

rasta agregatne potra&nje, te rasta 10'a,

rast 10' dovesti $e zatim do pove$at $e transakcijsku potra&nju za novcem,

posljedica rasta transakcijske potra&nje za novcem biti $e rast doma$e kamatne stope

rast doma$e kamatne stope imati $e dva e7ekta(

prvi e7ekt $e biti smanjenje investicija

drugi e7ekt biti $e veliki priljeva kapitala iz inozemstva jer je sad ulaganje u

zemlji isplativije nego u inozemstvu,

da bi se taj kapital ulo&io u zemlji prvo se mora konvertirati u doma$u valutu to

$e imati za posljedicu rast potra&nje za doma$om valutom,

rast potra&nje za doma$om valutom voditi $e njenoj aprecijaciji,

aprecijacija doma$e valute dovodi do smanjenja izvoza i pove$anja uvoza

oba ova e7ekta )smanjenje izvoza i smanjenje investicija* djelovati $e zajedno na

smanjnje agregatne potra&nje,

smanjenje agregatne potra&nje dovesti $e zatim do smanjenja 10'a.0akle, u konanici ekspanzivna )restriktivna* 7iskalna politika dovest $e jedino do

aprecijacije )deprecijacije* doma$e valute, dok $e 10'a i kamatna stopa ostati

nepromijenjeni. Isto vrijedi i za restriktivnu 7iskalnu politiku ali u obrnutom smjeru.

ra7iki ovaj slijed se mo&e prikazati na slijede$i nain,

D


7/12

'ekti monet"ne politike

-kspanzivna monetarna politika )pove$anje ponude novca* dovesti $e do(

smanjenja doma$e kamatne stope, smanjenje doma$e kamatne stope imati $e dva

e7ekta(

prvi e7ekt $e biti pove$anje investicija, te pove$anje agregatne potra&nje i 10'a koje iztoga proizlazi,

drugi e7ekt biti $e veliki odljeva kapitala iz zemlje jer je sad ulaganje u inozemstvu

isplativije nego u zemlji, da bi se taj kapital ulo&io u inozemstvu prvo se mora konvertirati u strana sredstva

pla$anja,

pove$anje odljeva kapitala iz zemlje imat $e stoga za posljedicu rast potra&nje zadevizama,

rast potra&nje za devizama dovest $e zatim do deprecijacije doma$e valute,

to pak voditi rastu izvoza i smanjenju uvoza.

Oba ova e7ekta )pove$anje izvoza i pove$anje investicija* djelovati $e zajedno napove$anje agregatne potra&nje,

rast agregatne potra&nje utjecati $e zatim na rast 10'a.

0akle, u konanici ekspanzivna )restriktivna* monetarna politika dovest $e dodeprecijacije )aprecijacije* doma$e valute i rasta 10'a, dok $e kamatna stopa ostati

nepromijenjena zbog rasta potra&nje za novcem uzrokovane rastom 10'a.

#ao i u prethodnom sluaju isti proces ali obrnutog smjera vrijedi za restriktivnu

monetarnu politiku. ra7iki ovaj slijed se mo&e prikazati na slijede$i nain,

r

r r@

IS3

1'

!"3

IS:

4

E


8/12

'ekti vn!skot"govinske politike

Fanjskotrgovinska politika koja putem pove$anja carina ili smanjenja uvoznih kvota

smanji uvoz ili ona koja putem subvencija uspije pove$ati izvoz dovesti $e do(

pove$anja neto izvoza

pove$anje neto izvoza dovesti $e do rasta agregatne potra&nje i 10'a,

rast 10' a voditi $e rastu transakcijske potra&nje za novcem,

to $e imati za posljedicu rast doma$e kamatne stope,

rast doma$e kamatne stope imati $e dva e7ekta(

prvi e7ekt $e biti smanjenje investicija

drugi e7ekt biti $e veliki priljeva kapitala iz inozemstva,

kao to znate, da bi se taj kapital ulo&io u zemlji prvo se mora konvertirati u

doma$u valutu to $e imati za posljedicu rast potra&nje za doma$om valutom,

rast potra&nje za doma$om valutom voditi $e njenoj aprecijaciji,

aprecijacija doma$e valute dovodi do smanjenja izvoza i pove$anja uvoza

oba ova e7ekta )smanjenje izvoza i smanjenje investicija* djelovati $e zajedno na

smanjenje agregatne potra&nje,

r

rr@

IS3

1'

!"3

IS:

!":

43 4:

4

G


9/12

smanjenje agregatne potra&nje dovesti $e zatim do smanjenja 10'a.

0akle, u konanici e7ekti vanjskotrgovinske politike poduzete u cilju pove$anja izvoza

i/ili smanjenja uvoza dovest $e jedino do aprecijacije doma$e valute, dok $e 10'a i

kamatna stopa ostati isti. ra7iki ovaj slijed se mo&e prikazati na slijede$i nain,

Fiksni devi&ni te!'ekti isklne politike-kspanzivna 7iskalna politika u uvjetima 7iksnog deviznog teaja dovesti $e dakle do(

rasta agregatne potra&nje, te rasta 10'a, rast 10' dovesti $e zatim do pove$at $e transakcijsku potra&nju za novcem,

posljedica rasta transakcijske potra&nje za novcem biti $e rast doma$e kamatne stope

pove$anje kamatne stope dovest $e do velikog priljeva kapitala jer je sad ulaganje kod

nas isplativije nego u inozemstvu

da bi se taj kapital ulo&io mora se prvo konvertirati u doma$u valutu

to $e dovesti do rasta potra&nje za doma$om valutom

rast potra&nje za doma$om valutom dovesti $e do pritisaka za aprecijacijom doma$e

valute

da bi sprijeila aprecijaciju doma$e valute H1 $e pove$ati ponudu doma$e valute

kupovanjem deviza na deviznom tr&itu,

kupnja deviza od strane H1 pove$ati $e koliinu novca u opticaju,

pove$anje novane mase djelovati $e na smanjenje kamatne stope,

r

rr@

IS3

1'

!"3

IS:

4


10/12

to $e voditi smanjenju priljeva kapitala, te prestanku pritisaka na aprecijaciju doma$e

valute

0akle, u konanici ekspanzivna )restriktivna* 7iskalna politika dovest $e do rasta )pada*

10'a, dok $e kamatna stopa i devizni teaj ostati nepromijenjeni. Isto vrijedi i za

restriktivnu 7iskalnu politiku ali u obrnutom smjeru.

'ekti monet"ne politike

-kspanzivna monetarna politika )pove$anje ponude novca* dovesti $e dakle do(

smanjenja doma$e kamatne stope,

to $e imati za posljedicu veliki odljeva kapitala iz zemlje jer je sad ulaganje u

inozemstvu isplativije nego u zemlji,

da bi se taj kapital ulo&io u inozemstvu prvo se mora konvertirati u strana sredstva

pla$anja,

pove$anje odljeva kapitala iz zemlje imat $e stoga za posljedicu rast potra&nje za

devizama,

rast potra&nje za devizama dovesti $e zatim do pritisaka za deprecijacijom doma$e

valute,

da bi sprijeila deprecijaciju doma$e valute H1 $e pove$ati ponudu deviza prodajom

deviza iz deviznih rezervi,

prodaja deviza od strane H1 smanjiti $e koliinu novca u poticaju,

smanjenje novane mase voditi $e zatim pove$anju kamatne stope

r

rr@

IS3

1'

!"3

IS:

!":

4

32


11/12

pove$anje kamatne stope voditi $e smanjenju odljeva priljeva kapitala, te prestanku

pritisaka na deprecijaciju doma$e valute.

0akle, u konanici ekspanzivna )restriktivna* monetarna politika ne$e imati nikakve

e7ekte na 10', kao ni na kamatnu stopu i devizni teaj . Isto vrijedi i za restriktivnu

monetarnu politiku ali u obrnutom smjeru.

'ekti vn!skot"govinske politikeFanjskotrgovinska politika koja putem pove$anja carina ili smanjenja uvoznih kvota

smanji uvoz ili ona koja putem subvencija uspije pove$ati izvoz dovesti $e do( pove$anja neto izvoza

pove$anje neto izvoza dovesti $e do rasta agregatne potra&nje i 10'a,

rast 10' a voditi $e rastu transakcijske potra&nje za novcem,

to $e imati za posljedicu rast doma$e kamatne stope,

pove$anje kamatne stope dovest $e do velikog priljeva kapitala jer je sad ulaganje kod

nas isplativije nego u inozemstvu

da bi se taj kapital ulo&io mora se prvo konvertirati u doma$u valutu

to $e dovesti do rasta potra&nje za doma$om valutom

rast potra&nje za doma$om valutom dovest $e do pritisaka za aprecijacijom doma$e

valute

da bi sprijeila aprecijaciju doma$e valute H1 $e pove$ati ponudu doma$e valute

kupovanjem deviza na deviznom tr&itu,

r

rr@

IS3

1'

!"3

IS:

!":

4

33


12/12

kupnja deviza od strane H1 pove$ati $e koliinu novca u opticaju,

pove$anje novane mase djelovati $e na smanjenje kamatne stope,

to $e voditi smanjenju priljeva kapitala, te prestanku pritisaka na aprecijaciju doma$e

valute

U konanici e7ekti vanjskotrgovinske politike poduzete u cilju pove$anja izvoza i/ili

smanjenja uvoza dovest $e do rasta 10'a, dok $e kamata i devizni teaj ostati isti.

r

rr@

IS3

1'

!"3

IS:

!":

4

3:

mundell fleming ov model

Documents