Morana dostal, izvršna direktorica hrvatske organizacije za provjeru autentičnosti lijekova:

serijalizacija svakog pakiranja lijeka štiti pacijente od opasnih

krivotvorina

Doc. dr. sc. robert kopal:kako nam može pomoći poznavanje teorije igara

6

prof. dr. sc. iva dekaris:125.000 operativnih zahvata na oku

20

10

glasilo Koprivnica, ožujak 2018.

broj 215

4 5

glasilo

Sadržaj

impressumissn: 13312286 - Izdavač: BELUPO d.d. - Lijekovi i kozmetika - Ulica Danica 5 - 48000 Koprivnica - www.belupo.hr - www.zdravob udi.hr - www.belupo.com - E-mail: public.relations@belupo.hr - Glavna i odgovorna urednica: Snježana Foschio-Bartol - Urednik: dr. Ivo Belan - Lektura: Sanja Sabljar - Grafička priprema i dizajn: Gens ‘94 d.o.o. - Tisak: Printera grupa, Sveta Nedelja - Redakcija: I Savica 36, 10000 Zagreb - Telefon: 01 2481 201; Fax: 01 2371 411 - Naklada 1500 primjeraka

18

24

razgovor6 moraNa DosTaL, maG.

meDiCiNske biokemije, izvrŠna DirEKTorica HrVaTske orGaNiZaCije Za proVjeru auTeNTiČNosTi LijekoVa (HopaL):

serijaLiZaCija sVakoG pakiraNja Lijeka ŠTiTi paCijeNTe oD opasNiH KrivoTvorina

8 Grupa poDraVka u proTekLoj GoDiNi osTVariLa 4,1 miLijarDu kuNa priHoDa oD proDaje

zDravsTvEna poliTiKa9 DiaNa GLaViNa: u

iŠČekiVaNju i oČekiVaNju noviH zDravsTvEniH zaKona

iNTerVju10 proF.Dr.sC. iVa Dekaris,

MEDicinsKa DirEKTorica kLiNike sVjeTLosT u ZaGrebu, NajVeĆe oFTaLmoLoŠke kLiNike u juGoisToČNoj europi i meĐuNaroDNo prepoZNaTom CeNTru Za NajsLožeNije operaCije u oFTaLmoLoGiji: kLiNika sVjeTLosT prosLaViLa 20 GoDiNa raDa

ZDraVLje 14 mirjaNa žaGar- peTroViĆ,

Dr.meD.: preDijabeTes – GLobaLNa epiDemija

Biznis i MEDicina16 iVaNa rimaC: DiGiTaLiZaCija

zDravsTva nEMa granicE

uvoĐenje proCesa transFormaCije u svakodnevniCu BeLupa

LijeČNiČki kuTak17 Dr.iVo beLaN: i suZe moGu

iMaTi zDravsTvEnE KorisTi iNTerVju20 DoC.Dr.sC. roberT

kopaL, DržaVNi TajNik miNisTarsTVa uNuTarNjiH posLoVa: Teorija iGara - ŠTo ako oNi ZNaju Da mi ZNamo Da oNi ZNaju Da mi ZNamo...?

viŠe od 2 miLijuna korisnika i 3 miLijuna pregLedanih straniCa

poslovna KroniKa

4 5

uvodnikveć me godinama više veseli darivati druge, nego dobivati darove. darivanje drugih iziskuje vrijeme i energiju, a tek potom novac. jer da bi nekoga zaista razveselili morate ga naučiti slušati i gledati. uočiti što mu je zaista bitno i što kod njega izaziva onaj poseban sjaj u oku. najbolje stvari koje darujete nikada nisu one najskuplje, već one u koje ste uložili srce i pamet. upravo tada kada osjetite da imate više vremena za sebe i druge treba se vratiti osnovama. uskrs je idealno vrijeme za to. zahuktala komercijala iz kičastih izloga zove da postanemo pravi programirani konzument, a tome je teško odoljeti. usprkos tome sjetite se što je osnovna misao uskrsa i bez obzira jeste li ili niste praktični vjernik darujte one kojima to zaista treba. pri tom mislim da je bolje da pronađete u vašem okruženju osobe kojima će pomoć oko hrane ili opreme za klince biti velika radost. želite li ostati anonimni, darujte putem organizacija koje se time bave ili jednostavno obiđite starije susjede u okolini ili rođake s kojima niste proveli dovoljno vremena. darujte prije svega razumijevanje, zajedništvo i toplinu, a tek onda novac, kupljene poklone i igračke. Budite velikodušni i darujte one kojih se do sada niste sjetili. ne samo zbog njih nego i zbog vas samih. vjerujte da se uvijek možete mijenjati na bolje i da su za to nužni mali koraci. one koje možemo učiniti kako bi ovaj svijet svima bio bolje mjesto za život. Bez velikih parola, marševa i buke – s rukom u ruci vaše stare susjede koju ste razveselili pravom domaćom pincom.dok se priroda, napokon, budi u svoj svojoj raskoši, svojim postupcima itekako možemo utjecati na vremenske mijene vitalnih kapaciteta tijekom života, živeći svakodnevicu bez bolesti. kako bismo vam u tom naumu pomogli, najavljujemo da ćemo vas čekati 21. travnja od 9 do 12 sati na središnjem koprivničkom trgu, na kom ćemo i ove godine u Belupovoj javnozdravstvenoj kampanji u rekordnom broju liječničkih ordinacija mjeriti zdravlje – razinu šećera i masnoća u krvi, krvni i očni tlak, rizik na osteoporozu, prisustvo virusa hepatitisa C, oksigenaciju ili postotak hemoglobina u krvi zasićenog kisikom te veličinu protoka zraka kroz dišne putove u izdisaju. do sljedećeg čitanja za mjesec dana, zdravo nam budite!

vaša, snježana Foschio-Bartol,

glavna i odgovorna urednica

poštovane čitateljice i čitatelji,

prEss25 poDraVka poVeĆaLa

uskrsNiCu sVojim raDNiCima Za 50 % i iZDVojiLa ukupNo 2,5 miLijuNa kuNa

akTuaLNo26 sTruČNi skup Za LijeČNike

obiTeLjske meDiCiNe oDržaN u poreČu

beLupo kLub28 priVaTNi i posLoVNi žiVoT

iDu ruku poD ruku 31 reNaTa iVaNČeViĆ, DipL.

iNG: Timski raD oDLika je naŠEg sEKTora TE izvor NaŠe korporaTiVNe kuLTure i snagE

KroniKa32 uDruGa Za pomoĆ

osobama s iNTeLekTuaLNim TeŠkoĆama „LaTiCe“

34 VioLiNisTiCa Će u Nasa-i osmiŠLjaVaTi misiju Na mars

psiHoLoGija 34 ŠTo uČiNiTi Da Vas LjuDi

oDMaH zavolE, onaKo na „prVu LopTu“

6 7

Morana DosTal, mag. meDiCiNske biokemije, iZVrŠNa DirekToriCa HrVaTske orGaNiZaCije Za proVjeru auTeNTiČNosTi LijekoVa (HopaL)

Autentičnost lijekovA provjerAvAt će se u svim ljekArnAmA i bolnicAmA putem jedinstvenog identifikAtorA otisnutog nA kutiji lijekA u obliku dvodimenZionAlnog Qr-kodA

razgovor

serijalizacija svakog pakiranja lijeka štiti pacijente od opasnih krivotvorinakoličina krivotvorenih lijekova na svjetskom tržištu raste iz godine u godinu, a gotovo svaki drugi lijek kupljen putem interneta je krivotvoren, pokazuju podatci svjetske zdravstvene organizacije. u zemljama u razvoju na crnom se tržištu proda i do 30 posto svih lijekova. u razvijenim zemlja-ma taj je postotak daleko manji, no tržište eu u opasnosti je zbog slobodnog protoka roba i usluga, zbog porasta trgovine lijeko-vima na internetu kao i na za to neovlašte-nim mjestima. i s obzirom na visoki rizik od ulaska krivotvorenih lijekova u legalni lanac opskrbe lijekova u europi, europska komi-sija objavila je 1. srpnja 2011. godine direk-tivu o krivotvorenim lijekovima (direktiva 2011/62/eu) kojom se uvode stroža pravila za poboljšanje zaštite javnog zdravlja no-vim, usklađenim, paneuropskim mjerama, čime se osigurava sigurnost lijekova i strogi nadzor nad trgovanjem lijekovima. direk-tiva je dopunjena delegiranom uredbom (2016/161 dr), objavljenom 9. veljače 2016. godine, koja sadrži informacije o karakteri-stikama sigurnosnih obilježja, načinu pro-vjere autentičnosti lijekova te o odgovor-nima za provjeru u lancu opskrbe lijekova. za glasilo Belupa razgovarali smo o tome s moranom dostal, izvršnom direktoricom hrvatske organizacije za provjeru autentič-nosti lijekova (hopaL). B za one koji možda još ne znaju, što po-drazumijeva serijalizacija svakog pakiranja lijeka?svaki lijek koji se izdaje na recept morat će imati sigurnosne oznake na svojim pa-kiranjima i to: jedinstveni identifikator, od-nosno jedinstveni serijalizacijski broj koji

tijekom ljetA plAnirAmo pilot-projekt u koji će biti uključen mAnji broj veledrogerijA, ljekArni i bolnicA kAko bismo provjerili funkcionirAnje sustAvA prije uključivAnjA svih korisnikA

omogućava provjeru autentičnosti i iden-tifikaciju pojedinačnog pakiranja lijeka te zaštitu od otvaranja – sigurnosnu oznaku koja omogućava provjeru je li pakiranje li-jeka bilo otvarano ili izmijenjeno.autentičnost lijekova provjeravat će se u svim ljekarnama i bolnicama putem jedin-stvenog identifikatora otisnutog na kutiji li-jeka u obliku dvodimenzionalnog Qr-koda. B na koji će način serijalizacija spriječiti ili smanjiti mogućnost da krivotvoreni lijekovi uđu u legalni lanac opskrbe? arhitektura cjelokupnog sustava zahtijeva povezanost farmaceutskih kompanija s eu središtem, dok krajnji korisnici - uglavnom lokalne ljekarne ili lanci ljekarni, veletrgovi-ne, bolnice i pripadajuće bolničke ljekarne - moraju biti povezani s nacionalnom su-stavom za provjeru autentičnosti lijekova. dakle, sve podatke o lijekovima proizvođači su dužni pohraniti u središnju bazu podat-ka i u nacionalne baze država članica eu te će u svakom trenutku, u svim ljekarnama i bolnicama, biti moguće provjeriti njihovu autentičnost. to znači da će autentičnost lijeka moći provjeriti proizvođači lijekova, veleprodaje i osobe ovlaštene izdavati lije-kove stanovništvu, magistre u ljekarnama i bolnicama.hopaL, zajedno s europskom organizaci-jom za verifikaciju lijekova (emvo), podu-zima sve radnje potrebne za pravovremeno uspostavljanje europskog sustava za pro-vjeru autentičnosti lijekova te usklađivanje sustava s odredbama direktive o krivotvo-renim lijekovima. naš je zajednički cilj kon-taktirati i povezati više od 2000 farmaceut-skih kompanija s eu središtem (eu hub).

B u srpnju prošle godine osnovana je hr-vatska organizacija za provjeru autentič-nosti lijekova, hopaL. tko je osnivač ove organizacije? hopaL je neprofitna udruga čiji su osni-vači: hup – udruga proizvođača lijekova, inovativna farmaceutska inicijativa i hgk – udruženje trgovina na veliko farmaceut-skim proizvodima i ortopedskim pomaga-lima, kao punopravne članice, te hrvatska ljekarnička komora kao aktivna članica.B zašto je hopaL ključan za pravodobnu implementaciju direktive eu o krivotvore-nim lijekovima i delegirane uredbe? koji su zadaci hopaLa-a?hopaL kao nacionalna organizacija za provjeru autentičnosti lijekova je zaduže-na za uspostavu nacionalnog sustava za verfikaciju lijekova što mora biti završeno do veljače 2019. hopaL će svim dionicima distribucijskog lanca lijekova u hrvatskoj pružati podršku s ciljem uspješne realizaci-je projekta serijalizacije, a nakon uspostave sustava, hopaL će biti odgovoran za njego-vo održavanje.B nositelj posla serijalizacije je farmace-utska industrija. kako objašnjavate da je upravo farmaceutskoj industriji povjeren tako zahtjevan projekt?po prvi je puta jedan tako izazovan i opse-žan projekt povjeren partneru izvan naci-onalnih legislativnih tijela – farmaceutskoj industriji kao predvodniku samoregulacije svojeg poslovanja. time je učinjena velika iznimka, jer se nikada do sada nije dogodi-lo da su proizvođači odgovorni za tako za-htjevan projekt unutar javnozdravstvenog sustava što je dokaz povjerenja i strateškog

6 7

Morana DosTal, mag. meDiCiNske biokemije, iZVrŠNa DirekToriCa HrVaTske orGaNiZaCije Za proVjeru auTeNTiČNosTi LijekoVa (HopaL)

serijalizacija svakog pakiranja lijeka štiti pacijente od opasnih krivotvorina

8 9

značaja farmaceutske industrije u zaštiti zdravlja.B Što konkretno u pripremama za serija-lizaciju lijekova moraju učiniti proizvođači lijekova?svi proizvođači lijekova moraju osigurati da od veljače 2019. godine sva pakiranja lijekova koja će biti puštena u promet ima-ju sigurnosne oznake sukladno direktivi - jedinstveni serijalizacisjki broj i zaštitu od otvaranja, te da su ti podatci unešeni u sre-dišnju europsku bazu podatka kao i u na-cionalni sustav verifikacije lijekova. dakle, svih 14 proizvođača lijekova sa sjedištem u hrvatskoj će morati biti povezani na središ-nju europsku bazu podatka (eu hub).B Što u pripremama moraju učiniti veledro-gerije, ljekarne, bolnice? veledrogerije, ljekarne i bolnice moraju vla-stite it sustave prilagoditi na mogućnost povezivanja s nacionalnim sustavom za ve-rifikaciju lijekova. zbog toga je hopaL, u suradnji s tvrkom solidsoft reply kao oda-branim it dobavljačem nacionalnog sustva za verifikaciju lijekova, održao nekoliko ra-dionica s it tvrtkama na lokalnoj razini.važno je također istaknuti da planiramo pi-lot projekt u koji će biti uključen manji broj krajnjih korisnika (veledrogerija, ljekarni i bolnica) kako bismo provjerili funkcioniranje sustava prije uključivanja svih korisnika. a to je 1260 ljekarni, 60 bolnica i 40 veledrogerija. B je li hrvatska u rokovima, što se tiče obavljenih pripremnih poslova, za uspješan start projekta serijalizacije? u svrhu pravovremene implementacije direktive, hopaL je nedavno potpisao vi-šegodišnji ugovor o suradnji s tvrtkom so-lidsoft reply, specijaliziranom za izradu rješenja na microsoft azure platformi za pohranu podataka u oblaku, čime započi-njemo implementaciju nacionalnog sustva za provjeru autentičnosti lijekova. suklad-no direktivi o krivotvorenim lijekovima i delegiranoj uredbi komisije, svi nacional-ni sustavi za verifikaciju lijekova unutar eu moraju biti uspostavljeni do 9. veljače 2019. kada projekt serijalizacije kreće u primjenu.

prvi je put jedAn tAko iZAZovAn i opsežAn projekt povjeren pArtneru iZvAn nAcionAlnih legislAtivnih tijelA – fArmAce-utskoj industriji kAo predvod-niku sAmoregulAcije svojeg poslovAnjA

grupa podravka u protekloj godini ostvarila 4,1 milijardu kuna prihoda od prodaje

Na sjednici održanoj 28. veljače, nad-zorni odbor podravke d.d. potvrdio je

nerevidirane financijske izvještaje grupe podravka za 2017. godinu te ujedno izra-zio svoje jednoglasno priznanje i podršku upravi podravke za način na koji je vodila poslovanje u protekloj godini, a koja je bila obilježena brojnim poslovnim izazovima. prihodi od prodaje grupe podravka u 2017. godini iznosili su 4.111,2 milijuna kuna. na kretanje prihoda od prodaje najvećim di-jelom je utjecao izostanak godinu ranije dezinvestiranog programa pića, ostvare-ne jednokratne prodaje robnih rezervi mi-nistarstvu gospodarstva u veljači 2016. te identificirane nekonzistentnosti u tretma-nu evidentiranja prihoda na tržištu rusije. Bez navedenih utjecaja, prihodi grupe po-dravka ostvarili bi rast od 1,2 posto u od-nosu na isto razdoblje godinu prije. pored navedenog, značajan utjecaj dolazi i s po-dručja poremećaja na tržištima adria regije uslijed izvanrednih i bitno promijenjenih tr-žišnih okolnosti povezanih s najznačajnijim kupcem.kada je riječ o realizaciji prihoda od proda-je na inozemnim tržištima, posebno vrije-di istaknuti rast navedenih prihoda u regiji istočne europe u iznosu od 9,4 posto. Bruto dobit grupe podravka u navede-nom razdoblju iznosila je 1.484,1 milijuna kuna dok je ostvarena neto dobit u izno-su od 54,4 milijuna kuna, a normalizirana neto dobit u iznosu od 165,6 milijuna kuna. profitabilnost grupe podravka u proma-tranom razdoblju je, između ostalog, pod utjecajem niza odluka koje u 2017. godini imaju negativan utjecaj na profitabilnost, ali su nužan preduvjet za stvaranje održi-vog i profitabilnog rasta poslovanja. upra-va i nadzorni odbor podravke utvrdili su da

poslovanje tržišta afrike, kine i mena-e nije održivo jer od 2015. godine kontinui-rano odstupa od poslovnih planova koji su tada bili podloga za donošenje poslovne odluke o ulaganju u navedena tržišta. nov-čani izdatci za navedena tržišta od početka 2015. godine iznose procijenjenih 150 mi-lijuna kuna, dok je ukupno kroz tri prote-kle godine ostvareno tek nešto više od 20 milijuna kuna prihoda. negativan utjecaj na profitabilnost grupe za 2017. godinu te-

korigirAni prihodi od prodAje ostvArili rAst ZA 47 milijunA kunA ostvArenA normAliZirAnA neto dobit u iZnosu od 165,6 milijunA kunA

profitAbilnost grupe pod ZnAčAjnim opterećenjem negAtivnih reZultAtA tržištA Afrike, kine i menA-emeljem negativnog rezultata navedena tri huB-a iznosi ukupno 51,6 milijuna kuna na razini neto dobiti.prihodi u segmentu prehrana iznosili su 3.243,7 milijuna kuna. na nižu razinu pri-hoda od prodaje u ovom segmentu, uz već spomenute negativne utjecaje ranije de-zinvestiranog programa pića utjecali su i poremećaji na tržištima adria regije uslijed izvanrednih i bitno promijenjenih tržišnih okolnosti povezanih s najznačajnijim kup-cem. pored navedenog, negativan utjecaj na prihode od prodaje imalo je i usklađi-vanje identificiranih nekonzistentnosti u tretmanu evidentiranja podataka o priho-dima na tržištu rusije. u segmentu Farma-ceutika ostvareno je 867,5 milijuna kuna prihoda što predstavlja rast od 6,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. na navedeni rast najviše je utjecao porast prihoda od prodaje vlastitih brendova u iznosu od 6,9 posto.

8 9

zDravsTvEna poliTiKa

za Belupo piše: Diana glavina

u iŠČekiVaNju i oČekiVaNju NoViH ZDraVsTVeNiH ZakoNa

komunikAcijA s jAvnošću, kAd je riječ o dobrim i o lošim vijestimA, morAlA bi uvijek biti ispred pApirA i birokrAcije. u slučAju vAžnog lijekA koji je s osnovne prešAo nA dopunsku listu, svi su to ZAborAvili

hrvatski zavod za zdravstveno osigura-nje prošle je godine ostvario 3,65 po-sto prihoda više nego što je planirano, što je rezultat porasta od 25.000 no-

vih radno aktivnih osiguranika u odnosu na 2016. planirani prihodi za 2017. bili su 22,8 milijuna, a ostvareno je 23,6 milijuna kuna. višak prihoda u obveznom zdravstvenom osiguranju iznosi oko 156, a u dopunskom zdravstvenom osiguranju 85 milijuna. da-kle, u hzzo-u zadovoljni. zadovoljan je i ministar milan kujundžić i to ocjenom eu-ropske komisije, u čijem se izvješću, kako je rekao, navode pozitivni pomaci što se tiče dugova u zdravstvu. “naslijeđeni su dugovi veliki, međutim 2017. bili su prvi put u hr-vatskoj povijesti niži nego godinu ranije“, rekao je kujundžić. no još uvijek iščekujemo početak javne ra-sprave o prijedlogu zakona o zdravstvenoj zaštiti koji, očito, još nije spreman za izla-zak u javnost i na čekanju je u državnoj ad-ministraciji, a u hzzo-u se priprema novi zakon o zdravstvenom osiguranju. a u išče-kivanju i očekivanju novih zakona, ovoga je

zdravstveni ožujak u znaku – lijekova

ožujka naš zdravstveni sustav bio u znaku – lijekova. na tu se temu u komunikaciju s javnošću uključio i premijer andrej plenko-vić i na sjednici vlade poručio je kako je na svjetskom gospodarskom forumu u davo-su razgovarao s ključnim čovjekom velike farmaceutske kompanije hoffmann – La roche. rezultat je toga razgovora, rekao je premijer, da će se, uz Belgiju, Francusku, njemačku, italiju, veliku Britaniju i srbiju, i u hrvatskoj provesti kliničko ispitivanje novoga lijeka za spinalnu mišićnu atrofiju. pacijenti neće dobiti spinrazu, koju su tra-žili roditelji malih pacijenata, ali se zato u spomenuto kliničko ispitivanje u hrvatskoj planira uključiti 23 bolesnika u dobi od dvije do 25 godina, a vodit će ga klinika za pedi-jatriju kBC-a zagreb. Lijek koji će se primijeniti u kliničkom ispiti-vanju je tzv. modulator srastanja, što znači da izravno cilja temeljni molekularni nedo-statak koji imaju bolesnici sa sma i osigu-rava normalnu proizvodnju tog proteina. stručnjaci objašnjavaju da se radi o novoj genskoj terapiji kojom se 400 posto pove-ćava proizvodnja funkcionalnog proteina. radi se, naravno, o dobroj vijesti kao što je i činjenica da je vlada prihvatila prijed-log ministarstva zdravstva da se kroz pre-raspodjelu unutar državnog proračuna za 2017. osiguraju dodatna sredstava klinici za dječje bolesti zagreb u iznosu od 4,36 mili-juna kuna za nabavu lijeka za liječenje dje-ce koja boluju od visokorizičnog neurobla-stoma. Lani je za njihovo liječenje plaćeno tri milijuna kuna, a ako tijekom 2018. bude potreban dodatni novac, trebat će ga osi-gurati ministarstvo zdravstva iz proračunu za 2018., odnosno iz proračuna za 2019. i 2020. godinu. dobre vijesti i za dio pacijenata koji boluju od dijabetesa i od karcinoma pluća. hzzo nabavio je 110 inzulinskih pumpi u vrijed-nosti od 1,5 milijuna kuna za terapiju oso-ba oboljelih od šećerne bolesti, od čega je 65 pumpi namijenjeno djeci, a 45 odraslim

osobama. hzzo je na osnovnu listu lijeko-va, od početka ožujka uvrstio i četiri nova lijeka, inovativna lijeka za karcinom pluća. s javnošću je o tome komunicirao akademik miroslav samaržija, predsjednik hrvatskog torokalnog društva toraks. rekao je da su našoj zemlji ti novi lijekovi, koji bi trebali do-prinijeti značajnom povećanju petogodiš-njeg preživljenja bolesnika s metastatskim karcinomom pluća, uvršteni na listu u isto vrijeme kada i u europi i u americi. no i struka i politika potpuno su zakazali u komunikaciji s pacijentima koji u terapi-ji koriste Xelodu, lijek za određene tipove metastatskog raka. dakle, u trenutku kada je hzzo taj lijek prebacio s osnove na do-punsku listu, jer proizvođač nije pristao na novu, nižu cijenu lijeka (što znači da ga paci-jent mora nadoplaćivati, u ovom slučaju 370 kuna), javnost i bolesnike o tome nitko nije na vrijeme obavijestio. ministar zdravstva komentirao je da na osnovnoj listi lijekova postoji nekoliko generičkih lijekova Xelode, koji su dostupni, besplatni za pacijente, jef-tiniji, ali jednako vrijedni poput originalno-ga lijeka. u hzzo-u kažu kako je do odluke upravnog vijeća hzzo-a o prebacivanju li-jeka s osnovne na dopunsku listu došlo na temelju provedenog javnog nadmetanja za utvrđivanje cijena lijekova i na temelju prijedloga cijene koju je ponudio nositelj odobrenja. dodaju kako na osnovnoj listi hzzo-a postoji još osam generičkih para-lela lijeka kapecitabin u ukupno 17 pakira-nja, koji su osiguranim osobama dostupni bez doplate.i sve bi bilo u redu, i sve bi proteklo bez šoka i nevjerice, da je upravo takva, puna i točna informacija na vrijeme došla do onih kojima baš taj lijek znači život. je li zakazala admi-nistracija ministarstva, hzzo-a ili bolnička administracija, posve je nevažno. jer bi ko-munikacija s javnošću, kad je riječ i o do-brim i o lošim vijestima, morala uvijek biti ispred papira i birokracije. u slučaju jednog, ali jako važnog lijeka, svi su to zaboravili.

9

10 11

iNTerVju

prof. dr. sc. ivA dekAris, medicinskA direktoricA klinike svjetlost u ZAgrebu, nAjveće oftAlmološke klinike u jugoistočnoj europi i meĐunArodno prepoZnAtom centru ZA nAjsloženije operAcije u oftAlmologiji

B profesorice dekaris, Belupo vam upuću-je iskrene čestitke na nedavno svečano obi-lježenoj 20. obljetnici rada klinike za oftal-mologiju svjetlost, u kojoj ste vi medicinska direktorica. recite nam kakav je to osjećaj kad vaša klinika, najveća oftalmološka kli-nika u jugoistočnoj europi, kako vi kažete “maturira”? 20. obljetnica nije mali jubilej. Što je najviše pridonijelo tako uspješnoj afirmaciji vaše ustanove u hrvatskoj, ali i u međunarodnim okvirima?za uspjeh svjetlosti najzaslužnija je izvr-snost, inovativnost, upornost i marljiv rad svih njenih zaposlenika. kada dobro radite, svakog dana to morate dokazivati još na-pornijim radom, a kako je naš posao omo-gućavati pacijentima vid, izazov da budeš što bolji još je veći. uspješnoj afirmaciji naše kuće uvelike je pridonio naš odnos prema bolesniku; za nas je on centar svijeta te sva-kom bolesniku posvećujemo maksimalnu pažnju kako primjenom najnovijih metoda liječenja, tako i samim ljudskim pristupom. tehnologija je danas ekstremno važna u medicini, no bez ljudskog faktora sama po sebi ne nosi uspjeh. naša je kuća, svjetlost, ujedno i klinika medicinskog fakulteta sve-učilišta u rijeci, jedna od samo dvije privat-ne ustanove u hrvatskoj sa statusom klini-ke i nastavne baze medicinskog fakulteta. to nam omogućuje da osim kliničkog rada s bolesnicima, što je glavna osovina našeg posla, možemo educirati i mlade liječnike te provoditi znanstveno-istraživački rad kako bi pridonijeli svjetskom fondu znanja glede

klinika svjetlost proslavila 20 godina radaoftAlmološkA KliniKa svjetlost počelA je s rAdom 1998. godine, kAo poliklinikA. već tAdA se nAmetnulA kAo ustAnovA sklonA nApretku medicinske ZnAnosti, uvoĐenjem prvogA lAserA ZA skidAnje dioptrije u hrvAtskoj

liječenja bolesti oka, a ne samo prenositi već stečena znanja u našu zemlju. uspješ-ne hrvatske tvrtke ujedno su i garancija za-državanja mladih ljudi u hrvatskoj, što je postao naš svakodnevni problem, osobito kada govorimo o liječnicima, a mi stalno zapošljavamo novo medicinsko osoblje. uspješna afirmacija u međunarodnim okvi-rima vidi se iz činjenice da naša kuća, bolje rečeno lanac klinika danas djeluje u splitu, sarajevu, Banja Luci, skopju, Budvi, novom sadu, a uskoro u prištini i tirani, te godišnje izvodimo više od 8000 operativnih zahvata na oku. Bez kvalitetnog rada ne bismo mo-gli opstati na toliko lokacija i još širiti svoj posao. osobito sam sretna što radim u ustanovi koja je jedan primjer “hrvatskog uspjeha”, jer smo bombardirani svakodnevnim izvje-šćima o gašenju ili propadanju hrvatskih tvrtki, a mi na sreću kontinuirano rastemo. ponosni smo i na činjenicu da smo se struč-no i znanstveno afirmirali i u međunarod-nim oftalmološkim organizacijama te naši liječnici kontinuirano predaju na svim važ-nim oftalmološkim kongresima i pozvani su predavači diljem svijeta. osobno trenu-tačno djelujem kao podpredsjednica, a od iduće godine kao predsjednica europskog udruženja očnih banaka, te kao instruktor europskog udruženja za kirurgiju katarakte i refraktivnu kirurgiju koji provodi edukaciju europskih specijalizanata kako treba operi-rati mrenu. to mi daje posebno lijep osjećaj, jer dolazim iz jedne male zemlje i na taj na-

čin tu istu zemlju i njenu medicinu na neki način “reklamiram” među većim i mnogo-ljudnijim svjetskim zemljama, a da ne radim u ustanovi tipa svjetlosti, gdje imamo sve uvjete za rad na vrhunskom nivou, teško bih tako nešto postigla. B prijeđimo malo na oftalmološku patolo-giju, s ciljem da pružimo našim čitateljima neke korisne informacije i savjete. koje su očne bolesti najčešće u našoj zemlji? kakva je njihova učestalost?

10 11

prof. dr. sc. ivA dekAris, medicinskA direktoricA klinike svjetlost u ZAgrebu, nAjveće oftAlmološke klinike u jugoistočnoj europi i meĐunArodno prepoZnAtom centru ZA nAjsloženije operAcije u oftAlmologiji

klinika svjetlost proslavila 20 godina rada

dAnAs se, osim ZAgrebAčke svjetlosti, upAlilo još šest svjetlosti: u splitu, sArAjevu, bAnjA luci, skoplju, novom sAdu i budvi, A svjetlost u prištini i tirAni su u procesu stvArAnjAkada govorimo o najčešćim bolestima oka, bitno je podijeliti našu populaciju ovisno o dobi. u mladih osoba najčešće susrećemo refraktivne pogreške (kratko-vidnost, dalekovidnost i astigmatizam), u djece strabizam, potom bolest rožnice keratokonus. ako je riječ o starijoj popu-

laciji, najčešće susrećemo problem prez-biopije (tj. slabog vida na blizinu nakon 45. godine života) što je zapravo prirodan proces starenja našeg oka – više negoli bolest, a kod još starijih osoba najčešće bolesti su mrena, makularna degeneracija i glaukom.

dobra vijest za pacijente koje pogađaju na-vedene bolesti oka jest da se danas gotovo sve prije navedene bolesti oka mogu kvali-tetno liječiti, bilo na konzervativni ili kirurški način. pritom je bitno da svatko bude svje-stan da treba voditi brigu o zdravlju svoga oka (i svoje djece!) od najranije dobi, kako

12 13

bi se eventualne bolesti oka na vrijeme dija-gnosticirale i na vrijeme počele liječiti, jer je gotovo pravilo da se problem na očima kva-litetnije i uspješnije liječi ako je na vrijeme prepoznat. uzmimo na primjer refraktivne greške u dječjoj dobi – ako nisu prepoznate na vrijeme, a dječji se vid uglavnom razvija do šeste – sedme godine života, u djeteta može ostati trajni poremećaj zvan slabovid-nost, koji se u kasnijoj životnoj dobi uopće ne može izliječiti. drugi je primjer glaukom (bolest povišenog očnog tlaka) koji može ako je neprepoznat dovesti do trajnog oštećenja vida, a da pacijent nema nikakve simptome da bolest u njega postoji. sljedeći primjer može biti mrena, koju ve-ćina osoba dobije tijekom procesa starenja oka, no koja se višestruko bolje i lakše ukla-nja operacijom ako se mrena operira dok još nije u naprednom obliku. u ovom području oftalmologije posljednjih godina došlo je do velikog napretka u poboljšanju tipova leća koje ugrađujemo u oko kod operacije te bo-lesnici mogu nakon operacije mrene dobro vidjeti bez da uopće nose naočale.Bolest makularne degeneracije (ili “centra za vid”), kao vrlo česta bolest starije dobi je dugo vremena bila neizlječiva bolest stra-žnjeg dijela oka, no ona se barem u njenom tzv. vlažnom obliku danas također može li-ječiti te je nužno da se ta bolest odmah ot-krije i odmah liječi. posljednjih godina po-javilo se nekoliko lijekova koji se injiciraju u samo oko koji mogu pomoći u poboljšanju vida ili sprječavanju progresije bolesti, no trebaju se primijeniti brzo nakon dijagnoze da bi bili učinkoviti. B skoro da nema čovjeka koji nije ponekad pomislio ili s nekim popričao o očnoj mreni, posebno ako je počeo primjećivati da mu slabi vid. molim vas, približite našim čitate-ljima tu bolest.siva mrena ili katarakta jedna je od najče-šćih bolesti osoba starije životne dobi. ka-tarakta se javlja u 70% osoba starijih od 75 godina. mrena je posljedica je prirodnog procesa starenja koji dovodi do zamućenja očne leće. u nekim slučajevima početne mrene vid se može poboljšati naočalama budući da bubrenje leće izaziva minus di-optriju, ali s vremenom i napredovanjem zamućenja leće, naočale više ne mogu biti korisne te kao jedina mogućnost liječenja preostaje operacija mrene. simptomi mre-

ne su zamućenje vida, gubitak kontrasta te zablještenje kod jakog svjetla. mogu se javi-ti i duple slike, česti su problemi s čitanjem, gledanjem tv-a i vožnjom. mrena može biti i posljedica traume, metaboličke bolesti (di-jabetes, galaktozemija), primjene lijekova (kortikosteroidi), a može nastati i kao kom-plikacija nekih drugih očnih bolesti (uveitis, glaukom) te se javiti u sklopu nekih sindro-ma (npr. downov sindrom). kako bi se mut-na slika nakon operacije mrene razbistrila, osim uklanjanja mrene obavezno je ugraditi

intraokularnu leću. standardno se prilikom operacije mrene u oku ugrađuje tzv. mo-nofokalna leća te pacijenti nakon operaci-je vide dobro na daljinu no obvezno nose naočale za čitanje. napretkom tehnologije razvile su se i multifokalne intraokularne leće koje imaju 2 ili 3 fokusa te omogućuju pacijentu dobar vid na različitim udaljeno-stima. najnovije generacije multifokalnih leća omogućuju dobar vid na daljinu, blizinu te također na srednjoj udaljenosti što je po-sebno bitno pacijentima koji puno rade za

klinikA je nedAvno proslAvilA 20 godinA rAdA. svečAnost su svojim prisustvom uveličAli predsjednicA republike hrvAtske, kolindA grAbAr kitArović, crnogorski predsjednik filip vujAnovići i tri bivšA hrvAtskA premijerA. klinikA svjetlost dobitnicA je brojnih prestižnih nAgrAdA

B danas se puno govori o liječenju po-moću matičnih stanica. je li to primje-njivo u oku i za koje bolesti?transplantacija matičnih stanica jest primjenjiva i za liječenje pojedinih bolesti oka. u klinici svjetlost 2016. g. izvedene su prve tri transplantacije matičnih stanica rožnice u ovome di-jelu europe, u cilju povrata vida bole-snicima s prethodno neizlječivim bo-lestima rožnice. Bolesnici su bili mla-de osobe koje su radi opekotine pred-nje površine oka (suzavcem, krečom i eksplozivnom ozljedom) izgubili vid prije više godina i dosada se nisu mo-gli izliječiti ni jednom konzervativnom ili kirurškom metodom. naime, kod opekotina oka dolazi do uništenja ma-tičnih stanica periferije rožnice te se liječenje transplantacijom rožnice ne može primijeniti jer bez matičnih sta-nica transplantacija ne može uspjeti. takve operacije u cijeloj europi izvodi se još samo u nekoliko poznatih oftal-moloških centara, tj. u milanu, Lon-donu, essenu i antwerpenu. tom no-vom metodom obnavljaju se matične stanice na način da se iz pacijentova zdravog oka uzme uzorak tkiva tj. ma-tičnih stanica veličine oko 2 mm2 što je za zdravo oko potpuno bezopasno, a onda ih se uzgojem u posudici (in vi-tro) umnaža do potrebne količine koja se već nakon dva tjedna poput plahte presađuje na bolesno oko. kada takva obnova matičnih stranica dovede do potrebnog poboljšanja vida liječenje se završava, a ako zamućenje rožni-

ce zaostane, tada je u roku od 6 do 12 mjeseci moguće učiniti transplantaci-ju koja će u tom slučaju biti uspješna. matične stanice koje se koriste za te operacije uzgajaju se in vitro u banci tkiva klinike za traumatologiju kBC sestre milosrdnice pod vodstvom dr. sc. mirne tominac-trcin. uvođenje te metode kojom je moguće vratiti vid kod teških ozljeda rožnice rezultat je uspješne suradnje hrvatskog privat-nog i javnog zdravstva. izvođenje ta-kvih operacija u hrvatskoj predstavlja i značajnu uštedu za zdravstveni sustav jer je trošak izvođenja te metode lije-čenja u inozemstvu ekstremno visok.

Liječenje bolesti oka matičnim stanicama

iNTerVju

12 13

računalom. uz pomoć takvih leća pacijenti mogu bez naočala čitati novine i knjige, bri-jati se ili šminkati, gledati na mobitel, raditi na računalu, gledati tv, voziti auto, baviti se sportom i obavljati sve ostale svakodnevne aktivnosti. napredak u današnjoj tehnolo-giji izrade intraokularnih leća doveo je do toga da se osim prilikom operacije mrene ove leće koriste i za korekciju prezbiopi-je (“staračke dalekovidnosti”), tj. pacijenti iznad 45. godine života koji nose dioptriju za čitanje i za rad na računalu mogu opera-cijom na svojoj leći sa ugradnjom multifo-kalne leće “izliječiti” svoju prezbiopiju i po-novno raditi na blizu bez nošenja naočala.B kakva je uspješnost transplantacije rož-nice u odnosu na druge transplantacije, da li su takvi zahvati česti te ima li tu promjena u načinu operiranja?transplantacija rožnice je najčešće izvođe-na transplantacija tkiva; godišnje se u eu-ropi napravi oko 35.000, a u hrvatskoj oko 150 transplantacija. to je općenito naju-

spješniji oblik transplantacije, a najčešće je nakon takvog operacijskog zahvata potreb-na samo lokalna terapija kapljicama. preko 100 godina ta se operacija obavljala gotovo isključivo tehnikom perforativne keratopla-stike, tj. zamjenom pune debljine bolesne rožnice s donorskim zdravim tkivom. posljednjih 10-ak godina u značajnom je porastu udio transplantacija koje se obav-ljaju slojevitom (lamelarnom) tehnikom transplantacije kojom se zamjenjuje samo oboljeli sloj bolesnikove rožnice sa slojem zdravog donorskog tkiva. udio slojevitih transplantacija npr. u sad-u je već dosegao 40%, dok su europi podaci slabije poznati i kreću se oko 30% ukupnog broja transplan-tacija. slojevita transplantacija se primje-njuje se u bolesnika s tzv. Fuchsovom dis-trofijom rožnice te kod bolesnika kojima je došlo do zamućenja rožnice nakon operaci-je mrene. naime, endotelne stanice koje su zadužene za “dehidraciju” rožnice, a time i za održavanje njene bistrine, u Fuchsove

B poznato je da je glaukom jedno od najtežih i opasnih očnih oboljenja, od kojeg se ljudi, ne bez razloga, boje. glaukom je poznat i pod nazivom “zmija – kradljivac vida”. zašto ga tako nazivaju? postoje li simptomi koji upozoravaju na početak ili postojanje bolesti? jesu li poznati neki rizični fak-tori koji pridonose razvoju te opasne očne bolesti? znači li povišeni očni tlak automatski da osoba boluje od glaukoma? može li se oboljeti od gla-ukoma i bez povećanja očnog tlaka?Bolest povišenog očnog tlaka vrlo je ozbiljan očni problem i nužno je lije-čenje, tj. snižavanje očnog tlaka koje se u velikoj većini slučajeva provodi samo primjenom kapljica, a kod težih oblika bolesti uporabom lasera ili ki-rurškim zahvatom. Bolest se naziva i “kradljivac vida” jer u većini slučajeva bolesnik ne osjeća nikakve promjene u svome vidu do krajnje faze bolesti niti po drugim simptomima može za-mijetiti da ima glaukomsku bolest. zato se preporuča da svaka osoba nakon 40. godine života svakako jed-nom godišnje napravi kompletni očni pregled u koji spada i mjerenje očnog tlaka i pregled stanja očnog živca kako bi se glaukomska bolest na vrije-me otkrila. nažalost, ako se problem povišenog očnog tlaka ne otkrije na vrijeme te dođe do oštećenja očnog živca nikakvom se terapijom ne može takva promjena izliječiti te je neobič-

no važno sačuvati preostalu funkciju očnog živca. Bolest povišenog očnog tlaka je zapravo i bolest mikrocirku-lacije oka te je za bolesnike također povoljno što više kretanja kako bi se poboljšala cirkulacija, kako sustavno tako i ona u malih krvnim žilama koje opskrbljuju oko. važno je razumjeti da bolest očnog tlaka ako se pravilno ne liječi može dovesti i do sljepoće te je nužno taj problem vrlo ozbiljno shvatiti. Bolest se češće javlja u pojedinim obiteljima te ako je netko od rodbine imao gla-ukomsku bolest treba biti posebno oprezan i redovito kontrolirati očni tlak. zanimljivo je napomenuti da u manjeg broja osoba može doći do oštećenja očnog živca i kada je očni tlak uredan te se dijagnoza glaukom-ske bolesti ne postavlja samo na osno-vi mjerenja očnog tlaka, već i pregle-dom stanja očnog živca (postoji vrlo osjetljiva pretraga oCt vidnog živca koja otkriva i najranije promjene u oč-nom živcu), te izgleda vidnog polja. danas nasreću postoji cijeli spektar kapljica koje uspješno reguliraju očni tlak te je u padu broj operacija koje treba učiniti u liječenju glaukoma. uz pravovremenu dijagnostiku, redovitu uporabu modernih antiglaukomskih kapljica i redovite kontrole kod očnog liječnika danas se glaukomska bolest može vrlo uspješno držati pod kontro-lom kako ne bi oštetila vid.

Glaukom – kradljivac vida

bolesti progresivno propadaju, i kada im broj padne ispod određene kritične razine dolazi do patološkog zadebljanja i neprozir-nosti rožnice. kako ne postoji konzervativ-na metoda liječenja bolesti endotela, sloje-vitom transplantacijom rožnice bolesni sloj endotela zamjeni se sa zdravim donorskim tkivom. najčešće izvođena metoda sloje-vite transplantacije naziva se dsaek – od engl. descemet stripping automated en-dothelial keratoplasty. prednost takve operacije u odnosu na prije izvođenu per-forativnu (pune debljine) transplantaciju su mnogobrojne: očuvanje tektonske struktu-re oka radi otvaranja oka na samo tri mala otvora, 10-erostruko manja šansa odbaci-vanja lamelarnog transplantata u odnosu na onaj pune debljine, značajno brži i pot-puniji oporavak vida, te nepostojanje kom-plikacija vezanih uz rožnične šavove. za kvalitetu oporavka vida bitno je također da lamela (sloj) rožnice koji se presađuje pacijentu bude što tanji te se danas primje-njuje još modernija inačica tzv. ultra-tanki dsaek, u kojemu je presađena donorska lamela tanja od 100 mikrona, čime se ostva-ruje još bolji i brži oporavak vida.B i za kraj, imate li možda neke generalne savjete, preporuke, kad je u pitanje zdrav-lje očiju?u principu oko svake stvari koja nam je bitna u životu treba se malo potruditi i po-svetiti joj vremena i njege. tako je i s našim očima. Često nas pacijenti pitaju da li se oči oštećuju od previše rada na kompjuteru ili kod previše čitanja. odgovor je ne, ali oči-ma trebamo pružiti više njege u određenoj životnoj dobi. tako u starijoj dobi kod puno rada na monitorima treba oči ovlaživati umjetnim suzama ili boraviti više na zraku, u prirodi. za mikrocirkulaciju oka, kao i za ostalu cirkulaciju u tijelu dobro je kretanje. naravno, kako smo u razgovoru istaknuli, potrebno je provoditi i redovite kontrole kod očnog doktora kako bi se isključilo po-stojanje onih očnih bolesti koje ne možemo sami otkriti jer nemaju jasnih simptoma. po ljeti je dobro zaštititi oči tamnim naočalama kako ne bi bile izložene prevelikoj količini uv-zračenja, poželjno je u starijoj dobi ko-ristiti vitaminsku nadopunu za zaštitu naše žute pjege – centra za vid. u bolesnika koji imaju dijabetes vrlo je važ-na dobra regulacija šećera u krvi jer nere-gulirani dijabetes može negativno utjecati na vid. uglavnom, treba uživati u dobrome vidu i znati da ako slučajno koji problem i dođe, u velikoj većini slučajeva očni doktor može uspješno pomoći da se vid opet po-boljša.

14 15

tipovi šećerne bolesti

ZDraVLje

Piše: Mirjana Žagar-Petrović, dr.med.Šećerna bolest ili dijabetes je zbog sve du-žeg životnog vijeka i sve većeg broja pretilih osoba postala najraširenija bolest u svijetu. no prije otkrivanja šećerne bolesti, oboljeli može desetak godina ranije (u prosjeku 8 godina) imati poremećenu vrijednost glu-koze u krvi tzv. granični dijabetes ili predija-betes bez ikakvih simptoma bolesti.

predijabetespredijabetes je stanje organizma u kojem postoji poremećena regulacija glukoze u krvi kada je razina glukoze u krvi natašte iz-među normalnih i dijabetičkih razina. pre-dijabetes uz povećanu tjelesnu težinu, povi-šene masnoće u krvi ipovišeni krvni tlak čini

predijabetes – globalna epidemijapredijAbetes uZ povećAnu tjelesnu težinu, povišene mAsnoće u krvi ipovišeni krvni tlAk čini metAbolički sindrom i prediktor je rAZvojA šećerne bolesti

metabolički sindrom i prediktor je razvoja šećerne bolesti. danas poprima pandemijske razmjere oso-bito u zemljama u razvoju, a uzrok ove sma-njene tolerancije glukoze je unos visokoka-lorične hrane i smanjena tjelesna aktivnost.

kriteriji predijabetesanormalna koncentracija glukoze u krvi na-tašte je od 3.8 do 5.6 mmol/l. kod graničnog dijabetesa ili predijabetesa razina glukoze u krvi natašte je izmeđunormalnih i dijabetič-kih razina (5.6 – 6.9 mmol/l). kod šećerne bolesti vrijednosti glukoze u krvi natašte su iznad 7.0 mmol/l. dva sata nakon obroka normalne su vrijednosti glukoze u krvi do 7.8 mmol/, kod predijabetesa između 7.8

– 11,0 mmol/l, a kod šećerne bolesti iznad 11,0 mmol/l.predijabetes je potrebno ozbiljno shvatiti budući da traje i do desetaka godina prije otkrića, za koje vrijeme se mogu razviti oz-biljne komplikacije na krvnim žilama koje mogu biti uzrok srčanog i moždanog udara. predijabetes se može otkriti redovitim kon-trolama glukoze u krvi, a promjenom život-nih navikai prehrane na vrijeme spriječiti ili odgoditi nastanak šećerne bolesti. simptomi šećerne bolestnajčešći simptomi šećerne bolesti su:l pojačana žeđ, l učestalo mokrenje,l pojačana glad,

diabetes mellitus ili šećerna bolest je stanje povećane razi-

ne glukoze u krvi (≥7.0 mmol/l natašte) uslijed smanjenog

lučenja inzulina ili perifer-ne otpornosti na inzulin. postoji nekoliko tipova šećerne bolesti:l Šećerna bolest tip

i je autoimuna bolest koja nastaje zbog razaranja tzv.

beta stanica gušterače koje proizvode inzulin u genetski

osjetljivih osoba potaknuto okolišnim čimbenicima.

većinom nastaje u dje-tinjstvu, ali se može i

javiti u odrasloj dobi. l Šećerna

bolest tip ii je naj-češći oblik, 90 –

95% osoba starijih od 20 godina

ima ovaj oblik šećerne

14 15

tipovi šećerne bolesti

predijabetes – globalna epidemija

bolesti. dva su razloga nastanka ovog tipa šećerne bolesti:

l gušterača ne proizvodi dovoljno inzuli-na i

l inzulinska rezistencija stanica. taj tip šećerne bolesti većinom se razvija kod osoba s prekomjernom tjelesnom te-žinom te je zbog epidemije pretilosti kod djece sve češći. procjenjuje se da danas 40 – 50% novootkrivenih dijabetesa kod djece i mladih čini taj tip šećerne bolesti.l gestacijski ili trudnički dijabetes razvija

se kod 2 – 5% trudnih žena u 3. tromje-sečju trudnoće i obično nestaje nakon porođaja.

l oko 1 – 2 % slučajeva šećerne bolesti nastaje zbog drugih bolesti ili lijeko-va koji mogu utjecati na proizvodnjui djelovanje inzulina, a to su: upala i odstranjenje gušterače, poremećaj nadbubrežne žlijezde ili hipofize, in-fekcije, poremećaji hranjenja, liječenje kortikosteroidima, nekim lijekovima za snižavanje krvnog tlaka ili lijekovima za snižavanje masnoća u krvi.

l neočekivani pad ili porast tjelesne težine,

l slabost, umor,l zamagljen vid,l razdražljivost,l sporo cijeljenje rana i česte infekcije,l crvenilo, otečenost i osjetljivost zubnog

mesa,l trnci u stopalima i šakama, l suhoća i svrbež kože.

koji su čimbenici rizika?iako među laicima prevladava mišljenje kako se od prevelike konzumacije šećera može dobiti šećerna bolest to nije točno. Čimbenici rizika za razvoj šećerne bolesti su:l naslijeđe, tj. pozitivna obiteljska ana-

mneza. pojava bolesti kod bliskih srod-nika povećava rizik za razvoj šećerne bolesti.

l tjelesna težina. prekomjerna tjelesna te-žina jedan je od najvažnijih rizičnih čim-benika za razvoj šećerne bolesti. preko 80 % osoba sa šećernom bolesti tipa 2 ima prekomjernu tjelesnu težinu. Što je više masnog tkiva to su stanice otpornije na inzulin osobito kod nakupljanja ma-snog tkiva u područjutrbuha.

l tjelesna neaktivnost. tjelesna aktivnost pomaže u regulaciji tjelesne težine, dok tjelesna neaktivnost povećavarizik ra-zvoja šećerne bolesti. tjelesnom aktiv-nošću može se smanjiti rizik razvoja še-ćerne bolesti tip 2 za 50%. povećanjem tjelesne aktivnosti poveća se mišićna masa u koje se pohranjuje šećer, dok se starenjem i smanjenjem tjelesne aktiv-nosti smanjuje mišićna masa, apovećava razina šećera u krvi.

l životna dob. starenjem se smanjuje mišićna masa, smanjuje tjelesna aktiv-nost, a povećava tjelesna težina. po-sljednjih desetljeća šećerna bolest tipa 2 sve je češća kod mlađih odraslih osoba i djece zbog pretilosti i povećanog uno-sa visokokalorične hrane.

l rasna i etnička pripadnost. prevalencija-šećerne bolesti većaje u nekim etničkim skupinama (američki indijanci, Latinoa-merikanci i azijati).

komplikacije šećerne bolestikomplikacije šećerne bolesti su mnogo-brojne. gotovo nema organa na koji du-gotrajno povišena razina glukoze u krvi ne djeluje. zastrašujuće su činjenice da kao imate šećernu bolest imate:l 20 puta veće mogućnostiza razvoj bole-

sti bubrega,l 4 puta veću mogućnost za razvoj mož-

danog udara,l 4 puta veću mogućnost da oslijepite,l 2 – 4 puta veću mogućnost za srčani

udar.komplikacije šećerne bolesti su akutne i kronične. akutne komplikacije su niska (hi-poglikemija) ili visoka razina šećera u krvi (hiperglikemija) i prekomjerne kiseline u krvi (dijabetička ketoacidoza).kronične komplikacije šećerne bolesti su oštećenje bubrega (nefropatija), oštećenje živaca (neuropatija), oštećenje oka (retino-patija), ateroskleroza, mikrovaskularne i makrovaskularne komplikacije na krvnim žilama s posljedičnim razvojem povišenog krvnog tlaka i povećanog rizika od srčanog i moždanog udara.

život sa šećernom bolestijednom otkrivena šećerna bolest zahtijeva doživotne kontrole šećera u krvi kako bi se zadržale vrijednosti šećera u krvi što bliže preporučenim normalnim vrijednostima u krvi (3,8 – 6,5 mmol/l) natašte i do 8,5 mmol/l nakon obroka ovisno o dobi i zdrav-stvenom stanju dijabetičara. dakle vrijed-nosti šećere u krvi ne smiju biti ni previsoke ni preniske. za dobro kontrolu šećerne bolesti prvenstve-no je važna dobra edukacija o prehrani, tjele-snoj aktivnosti, promjenama životnih navika, lijekovima, smanjenju i održavanju idealne tjelesne težine ili barem blizu idealne. Liječenje i nadzor nad šećernom bolesti te otkrivanje komplikacija šećerne bolestido-životno je i u njemu sudjeluje uz oboljelog i članovi njegove obiteljite čitav niz medi-cinskih stručnjaka, od medicinskih sestara, obiteljskog liječnika do dijabetologa, ne-frologa, neurologa, oftalmologa i drugih.

16 17

generalno. tako je u spomenutom indexu kao primjer uspjeha istaknuta makedonija koja je višestruko skratila liste čekanja uvo-đenjem upravo integriranog informacijskog sustava u svojem zdravstvu. u praksi, među ostalim, to znači da se na specijalističke preglede naručuje “klikom miša” liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti što u nas još uvijek nije mogućnost u svim ordinaci-jama. svi zdravstveni podaci pojedinca na jednom, jednostavno dostupnom, mje-stu omogućuju bolji pregled i uvid u opće zdravstveno stanje, skraćuju vrijeme i ja-čaju kvalitetu konačne odluke utemeljenu na konkretnim podacima, nalazima, snim-kama itd. upućeni će uvijek napomenuti da je riječ o procesu u kojem je napredak konstantan pa tako i njegove izmjene, ula-ganja, modernizacija. dio cijele te priče su i mobilne aplikacije,

Biznis i MEDicina

Piše: Ivana Rimac, Večernji list skorašnji početak primjene opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, koja stupa na snagu krajem svibnja u zemljama europ-ske unije, uz pitanja o spremnosti hrvatske pa tako i domaćeg zdravstvenog sustava na primjenu tih pravila koja posebno štite zdravstvene podatke građana, potaknula je i pitanje o digitalizaciji zdravstva. iako je riječ o pojmu kojim se javno barata još od početka 90. godina, promjene i napre-dak u hrvatskom zdravstvu kroz taj proces su nesporni i postoji konsenzus o nužno-sti progresivnog nastavka uvođenja infor-macijske i komunikacijske tehnologije u zdravstvenom sustavu.

elektronički recept je eliminirao papirnati receptkao jedan od primjera kojim smo u europ-skom vrhu valja navesti e-recept; uz nor-dijske zemlje u implementaciji i primjeni e-recepta vodeća smo europska zemlja što je evidentirano i u posljednjem european health Consumer indexu, svojevrsnoj oci-jeni zdravstvenih sustava koja se provodi

digitalizacija zdravstva nema granicejedAn od primjerA kojim smo u europskom vrhu vAljA nAvesti e-recept; uZ nordijske Zemlje u implementAciji i primjeni e-receptA vodećA smo europskA ZemljA

je odavno uvrstila u nadnacionalne priorite-te “e-health” te kroz razne planove i akcije podržava te nadzire zdravstvenu informati-zaciju u zemljama članicama. u aktualnom “e-health” akcijskom planu, među ostalim, u zaključku jasno stoji i da su eu zdravstveni sustavi pod ozbiljnim proračunskim ograni-čenjima dok istovremeno moraju odgovo-riti izazovima starenja populacije, rastućim očekivanjima građana i mobilnosti pacije-nata i zdravstvenih profesionalaca.

“klikom miša” do pregledadio rješenja navedenom jest upravo u “e-zdravlju” koje ovaj eu plan opisuje kao način osiguranja boljeg zdravlja i sigurni-je skrbi za građane unije te učinkovitije i održivije zdravstvene sustave. no digitali-zacija zdravstva nema granice i to je rastu-će područje ulaganja zdravstvenih sustava

posljednjih deset godina i rangira europ-ske zemlje na osnovi definiranih kriterija. elektronički recept jedan je od tih kriterija i prema podacima indexa jasno je da on nije zaživio ni u pojedinim razvijenijim europ-skim zemljama. uz uštede u sustavu – materijalne i nema-terijalne, kvalitetniju kontrolu zdravstvenih procesa, digitalizacija unutar zdravstvenog sustava i zdravstva općenito pokazuje di-rektnu korist za krajnjeg korisnika odnosno pacijenta. tako je i s navedenim svijetlim primjerom u nas, elektroničkim receptom koji je eliminirao papirnati recept, a kod kroničnih bolesnika i čekanje na recept u ordinaciji radi ponavljajuće terapije, ušte-dio vrijeme i liječniku odnosno medicin-skom osoblju te istovremeno na jednom mjestu prikuplja podatke o samom propi-sivanju pojedinih lijekova. i europska unija

16 17

digitalizacija zdravstva nema graniceosim što imaju mogućnosti samokontro-le pacijenta tako jednako i lakše povezuju pacijenta i liječnika. niz je primjera iz ra-zličitih zemalja praktične i korisne primje-ne jednostavnih aplikacija, a iz Belgije je nedavno došla vijest o javnom pozivu ta-mošnjih zdravstvenih vlasti za razvoj i im-plementiranje korisnih mobilnih aplikacija u zdravstvu i zdravlju. mobilne aplikacije poseban su dio digitalnog zdravstva ili točnije rečeno digitalnog zdravlja; rastu-će tržište mzdravlja gotovo svakodnevno lansira novu ideju za unapređenje zdravlja i ogromna je niša start up timova čija se vrijednost procjenjuje na milijarde dolara. neki od, uvjetno rečeno, lifestyle primjera mobilnih aplikacija korisnih zdravlju jesu i one koje prate svakodnevnu fizičku aktiv-nost, “opominju” na nužnost jačeg ili dužeg kretanja, broje paralelno unesene i računa-ju potrošene kalorije... najjednostavniji je to primjer mobilne aplikacije jednostavne za uporabu koja je stoga široko primjenjiva, a pruža “klikom” konstantan uvid u ovom slučaju u kretanje kao mjeru prevencije.

17

LijeČNiČki kuTak

Dr. iVo beLaN

i suze mogu imati zdravstvene koristijeste li se nedAvno dobro isplAkAli? moždA ste trebAli: to je dobro ZA dušu i tijelo

Liječnici i psiholozi smatraju da i plakanje i smijanje dobivaju poticaj iz istog dijela mozga. isto kao što smijanje može rezul-tirati zdravstvenim koristima (smanjuje povišeni krvni tlak, poboljšava funkci-ju imunološkog obrambenog sustava), stručnjaci otkrivaju da to isto može činiti i plakanje.Što god osobi posluži da si dade oduška i olakša stres, dobro je za emocionalno zdravlje. izgleda da i plakanje dobro čini. jedno je istraživanje utvrdilo da je 85 posto žena i 73 posto muškaraca izvijestilo da se dobro osjeća nakon plača.osim što olakšaju stres, ono što je još važ-nije, suze privuku pomoć drugih ljudi. istra-živači se slažu da kada plačemo ljudi oko nas postaju blaži i manje agresivni i veća je vjerojatnost daće pružiti podršku i utjehu.suze omogućuju otkrivanje samog sebe: katkad čak i ne znamo da smo uznemireni dok ne zaplačemo. mi učimo o svojim emo-

cijama kroz plač i nakon toga se možemo nositi s njima.kao što plakanje može biti zdravo, ne pla-kati – zadržavati suze ljutnje ili tuge – može loše utjecati na organizam. znanstvena is-pitivanja su povezala potiskivanje emocija s povišenim krvnim tlakom, srčanim proble-mima i rakom. eksperti kažu da smo genet-ski programirani za plakanje i poricati taj impuls oštećuje naše fizičko blagostanje.Bez obzira na koristi plakanja, ako je ono u tolikoj mjeri prisutno da ometa svakod-nevni život, potrebno je posavjetovati se s liječnikom. jer to bi mogao biti rani znak depresije.koliko ćemo i kako često plakati ovisi o na-šoj genetskoj strukturi, spolu (žene plaču četiri puta više nego muškarci) i odgoju. međutim, kad osjetite potrebu, želju ili na-gon za plakanjem, nemojte se boriti protiv toga. jer to je prirodna – i zdrava – emoci-onalna reakcija.

18 19

MEDicina i Biznis

upornost, trud i AngAžmAn se isplAtio jer u protekle dvije godine portAl ZdrAvo budi bilježi ZnAtnu stopu rAstA posjećenosti i dosegA vidljivosti

više od 2 milijuna korisnika i 3 milijuna pregledanih stranicaposlovna KroniKa

prošlo je desetljeće od promišljanja o ideji izrade i implementacije portala koji će biti namijenjen široj populaciji. s vremenom se mijenjao dizajn, struktura portala, intenzivi-rao se odnos s pacijentima u suradnji s liječni-cima kolumnistima, uložilo se u oglašavanje portala i praćenje rezultata raznim kanalima komuniciranja tako je portal dobio ozbiljnije obličje, poput pravog desetogodišnjaka.portal zdravobudi.hr postao je izvor infor-miranja o raznim zdravstvenim sadržajima koje pišu naši liječnici kolumnisti. oni se na portalu izravno povezuju s pacijentima čita-teljima koji traže odgovore na postavljena pitanja. uz to, blogerica zdravka piše o svo-jim oštroumnim zapažanjima te zanimlji-vim i korisnim pričama iz stvarnog života. upornost, trud i angažman se isplatio jer u protekle dvije godine portal zdravo budi bi-lježi znatnu stopu rasta posjećenosti i dose-ga vidljivosti. tako je broj jedinstvenih kori-snika sa svih kanala u posljednje dvije godi-ne 1,986.950. većina jedinstvenih korisnika (78,41%) dolazi organskim prometom traži-lica. 14% korisnika na stranice dolazi izrav-no, 4,2% preko plaćenog oglasa, a manji postotak pretražujući informacije na druš-tvenim mreža, prometom s drugih stranica, e-pošte i chata. u posljednje je dvije godine naš portal posjećen 2,765.532 puta, a otvo-reno je točno 3,342.746 stranica.u tom su razdoblju na portalu najviše vre-mena provodili korisnici dobne skupine od 25 do 44 godina, dominante su žene, čak 73,7 %. prosječno vrijeme jednog posjeta,

11 GoDiNa komuNikaCije Na beLupoVu porTaLu ZDraVobuDi.Hr

u posljednje je dvije godine nAš portAl posjećen 2,765.532 putA, A otvoreno je točno 3,342.746 strAnicA

dovođenje prometa na portal zdravobudi.hr sa stranica Faceebookatekstovi na portalu oglašavaju se i objavlju-ju na stranicama Facebooka koje su odličan alat za privlačenje ciljane populacije segmen-tirane na društvenim mrežama. od listopada 2015. godine možemo primijetiti kako se broj fanova povećava iz mjeseca u mjesec tako da u zadnjem mjesecu bilježimo 17 306 fanova. na Facebooku je isti raspored dobne skupi-ne fanova kao i na portalu, najviše nas prate facebookovci od 25 do 44godina.pritom, najbolje objave po dosegu i anga-žmanu vidjelo je 54.027 korisnika, od toga je organski doseg 46.377, a plaćeni doseg 7.640 korisnika. na naše su objave korisnici reagirali s 1.822 akcije (likeovi, komentari, shareovi, klikovi).

važna karika na putu do uspjeha posjećenosti: sukreatori portalanaše je kolumniste višegodišnja suradnja i interakcija s korisnicima portala dovela je do pozicije neizostavnih sudionika u kreira-nju sadržaja na portalu zdravobudi.hr. neki su postali konzultanti zato što – uz sadržaje koje mjesečno pišu za naše čitatelje – od-govaraju na pitanja koja svakodnevno po-

broj FaNoVa

žeNe muŠkarCi

73,7%

20,3%

DobNa skupiNa Na zdravobudi.hr

onih koji su ostali na stranici,iznosi 7,29 mi-nuta što je pokazatelj da korisnike, koji su otvorili stranicu, zanimaju ponuđeni sadr-žaji na portalu, posebice tekstovi naših li-ječnika kolumnista.

18 19

više od 2 milijuna korisnika i 3 milijuna pregledanih stranicabroj jedinstvenih korisnikA sA svih kAnAlA u posljednje dvije godine 1,986.950. većinA jedinstvenih korisnikA (78,41%) dolAZi orgAnskim prometom trAžilicA. 14% korisnikA nA strAnice dolAZi iZrAvno, 4,2% preko plAćenog oglAsA, A mAnji postotAk pretrAžujući informAcije nA društvenim mrežAmA, prometom s drugih strAnicA, e-pošte i chAtA

stavljaju naši čitatelji. naši kolumnisti jesu liječnici, ali nisu zamjena za posjet liječniku i liječnički pregled. oni, svako na svojem po-dručju, stručnim savjetima nastoje pomoći svakom pacijentu i pristupaju mu s punom odgovornošću za njegovo zdravlje.dugogodišnji kolumnisti portala zdravobudi.hr su doc. dr. sc. tihana jendričko, dr. med., spec. psihijatrije, subspec. psihoterapije; ire-na matić-trputec, dr. med. spec. opće medi-cine; prim. dr. sc. ante reljić, dr. med., spec. urologije, subspec. urolitijaze i urološke onkologije; prim. dr. sc. vesna stepanić, dr. med., spec. ginekologije i opstetricije; ivan sunara, dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, FeBprm; mr. klaudija Še-betić, dr. med. spec. dermatovenerologije; izv. prof. dr. sc. josip vincelj, dr. med., FesC, spec. interne medicine, subspec. kardiologi-je; doc. dr. sc. darija vranešić- Bender, klinič-ki nutricionist,i mirjana žagar-petrović, dr. med, spec. epidemiologije i medicine rada.u promatranom razdoblju od samo godinu

NajboLja objaVa u 2017. GoDiNi dana broj pitanja koja su korisnici portala zdravobudi.hr postavili našim liječnicima kolumnistima u 2017. godini veći je za 1.223 upita od prethodne godine. u protekle dvije godine čitatelji su najviše zainteresirani za teme s područja ginekologije koju predvo-di naša kolumnistica prim. dr. sc. stepanić. prema zastupljenosti čitateljica ne čudi što su upravo ginekološka pitanja na portalu ostvarila porast od 5,64 puta u samo go-dinu dana. nakon ginekologije, velik skok u porastu upita o općenitim zdravstvenim tegobama, čak 3,43 puta u odnosu na pret-hodnu godinu, zabilježen je kod dr. irene matić trputec. mnogo je upita i s područja kardiologije, dermatologije i urologije. us-poređujući posljednje dvije godine, najveći je broj pitanja postavljen s područja urolo-gije, a zainteresiranih je čak 18 putaviše u 2017. nego u 2016. godini.iskustva naših doktora kolumnista s korisni-cima portala objavit ćemo u sljedećim bro-jevima glasila.

Liječnici Broj upita u 2016.(1.3.-31.12)

Broj upita u 2017.(1.1.-31.12)

prim. dr. sc. Vesna Stepanić, dr. med.,spec ginekologije i opstetricije 100 564

Mirjana Žagar-Petrović, dr. med, spec. epidemiologije i medicine rada 3 31

Izv. prof. dr. sc. Josip Vincelj, dr. med., FESC, spec. interne medicine, subspec. kardiologije 48 153

doc. dr. sc. Tihana Jendričko, dr. med., spec. psihijatrije, subspec. psihoterapije 28 95

doc. dr. sc. Darija Vranešić- Bender, klinički nutricionist 21 26

mr. Klaudija Šebetić, dr. med. spec. dermatovenerologije 39 167

Ivan Sunara, dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, FEBPRM 17 68

prim. dr. sc. Ante Reljić, dr. med., spec. urologije, subspec. urolitijaze i urološke onkologije 8 147

Irena Matić-Trputec, dr. med. spec. opće medicine 97 333UKUPNO 361 1584

broj upita liječnicima od 2016. do 2017. godine

20 21

Doc. dr. sc. roberT kopaL, DržaVNi TajNik miNisTarsTVa uNuTarNjiH posLoVa preDsTaVLja Teoriju iGara,

teorija igara svuda je oko nas. u svim po-dručjima života služimo se različitim strate-gijama u interakciji s drugim ljudima, a teo-rija igara pomaže nam u analizama strateš-kihproblema u različitim okruženjima: od obiteljskih svađa, međususjedskih odnosa ili sporova, odluka o potomstvu i prelaska ceste u prometnoj gužvi do donošenja od-luka o razoružanju, podizanja cijena, član-stva u sindikatu, proizvodnje određene vr-ste proizvoda, korištenja prirodnih resursa, izbora glavnog tajnika un-a, ponašanja ži-votinja, proizvodnih strategija opeC-a itd.s obzirom na to da daje smjernice za odabir najboljih strategija u situacijama konkuren-cije ili sukoba, raspon primjena obuhvaća probleme odlučivanja s kojima se suočavaju tvrtke, poslodavci, sindikati, sportaši, poli-tičari, vlade, nevladine organizacije i cijele zajednice.pritom se pojam “strateški” odnosi na in-terakciju, odnosno na obostranu svijest sudionika “igre” da akcije jednog utječu na ishode drugoga (ili drugih).u tom smislu, teorija igara je disciplina koja proučava racionalno ponašanje međuovi-snih igrača, odnosno načine na koje stra-teške interakcije između racionalnih igrača rezultiraju ishodima ovisnim o prioritetima i sklonostima (tj. korisnosti) tih igrača. zvuči zaguljeno, ha? a još kada kažem da posto-ji pojam «ograničene racionalnosti” uslijed kognitivnih ograničenja, ograničenog zna-nja i vremenskih ograničenja?e sad, imamo i još jedan izazov. kako obja-sniti i primijeniti jednu izrazito matematič-ku disciplinu poput teorije igara bez mate-matike? hm...dat ću sve od sebe...:-)B od čega se sastoji igra? koji su ključni pojmovi?teorija igara može se raščlaniti na sljedeće ključne pojmove:l interakcija: svaki potez igrača izravno

će utjecati na najmanje jednog igrača (u skupini);

l skupina: u svakoj igri postoji više od jed-nog donositelja odluke, a donositelji od-luka nazivaju se igračima;

l racionalnost: vodeći računa o akcijama drugih igrača, svaki igrač odabire svoju najbolju strategiju (onu koja mu donosi najveću korist);

l strateški: svaki pojedini igrač odlučuje unaprijed o svim svojim mogućim akci-jama (vodeći računa o međuovisnosti,

teorija igara: što ako oni znaju da mi znamo da oni znaju da mi znamo...?

dakle vodeći računa o svim mogućim potezima svih drugih igrača);

l isplata: cilj igre, obično izražen numerič-ki, koji igrač želi maksimalizirati (izraža-va aktualne sklonosti, prioritete i sl.).

B možete li opisati neke konkretne primje-re primjene teorije igara u poslovanju?mogu, naravno, no dopustite mi, molim vas, prvo kratki uvod kako bi čitatelji bolje razumjeli problematiku.prema vrsti poteza razlikujemo dva osnov-na tipa igara: simultane (statične) i sekven-cijalne (dinamične).u simultanim igrama igrači povlače svoje po-teze istovremeno. u simultanim igrama sva-ki igrač mora razmišljati o tome što njegov protivnik radi toga trenutka, ali treba imati na umu da i protivnik razmišlja na isti način.u simultanim igrama igrači nemaju informa-cije o tome što su njihovi protivnici odigrali. razlog je tome što se potezi povlače isto-vremeno iako simultanim igrama nazivamo i one igre u kojima se potezi ne povlače u isto vrijeme, ali igrači svoje poteze povlače u izo-laciji i ne znaju što je njihov protivnik odigrao ili će odigrati. zato su sve simultane igre ujed-no i igre s tzv. nesavršenim informacijama.simultane se igre prikazuju tablicama isplata ili matricama. takav se tip formal-nog modela prikaza simultanih igara naziva normalnim ili strateškim oblikom igre.red i stupac matrice prikazuju strategije dostupne prvom, odnosno drugom igraču, a veličinu matrice određuje broj strategija dostupnih svim igračima. svaka ćelija u ma-trici prikazuje isplate za oba igrača.da bismo mogli analizirati igre sa simulta-nim potezima, potrebno je razmotriti način na koji igrači odabiru svoje strategije. uzmimo za primjer igru s dva igrača u ko-jima su igrači tvrtke koje donose odluku o razini outputa. u ovoj igri duopola igrači su dvije tvrtke tvrtka 1 i tvrtka 2. strategije koje imaju na raspolaganju su nizak out-put (no) i visok output (vo).

no vo

no 6 6 1 10

vo 10 1 3 3

u ovoj igri duopola dvije tvrtke mogu po-stići tajni dogovor (koluziju) da održava-

njem niskog outputa zadrže visoke cijene, što znači da bi djelovale kao monopolisti. međutim, moguće je i da se svaka od tvrt-ki odluči za visoki output. svaka će tvrtka tada željeti da druga tvrtka proizvodi niski output jer bi time mogla zadržati visoke ci-jene, dok će sama proizvoditi visoki i na taj način iskoristiti nizak output konkurentske tvrtke. pokušat ćemo pronaći moguće rje-šenje ove igre.moguće strategije tvrtke 1 su sljedeće:l ako tvrtka 2 igra nizak output, za tvrtku

1 bolje je igrati visok output (isplata tvrt-ke 1 za visok output je 10 naspram 6 za nizak output).

l ako tvrtka 2 odigra visok output, i tvrt-ka 1 treba odigrati visok output (tvrtka 1 imat će isplatu od 3 ako odigra visok out-put naspram 1 ako odigra nizak output).

znači, bez obzira na to što će odigrati tvrt-ka 2, najbolje rješenje za tvrtku 1 je visok output.moguće strategije tvrtke 2 su sljedeće:l ako tvrtka 1 odigra nizak output, bolja

je strategija za tvrtku 2 odigrati visok output (isplata koju će dobiti tom stra-tegijom jest 10 naspram 6 koju bi imala za nizak output).

l ako tvrtka 1 odigra visok output, povolj-nija strategija za tvrtku 2 bila bi visok output (za tu strategiju isplata iznosi 3 naspram 1 za nizak output).

dakle, za tvrtku 2 najbolja je strategija vi-sok output bez obzira na to što će odigrati tvrtka 1.strategija (visok output, visok output) s ispla-tama (3, 3) ima svojstvo da predstavlja najbolji

kopAl je objAvio deset knjigA u rh i inoZemstvu (teorijA igArA: prAktičnA primjenA u poslovAnju; tehnike kompetitivne AnAliZe; ekonomskA AnAliZA meĐunArodnog teroriZmA i dr.) te pedesetAk stručnih i ZnAnstvenih rAdovA u rh i inoZemstvu. nAjnovijA knjigA “AnAliZA (socijAlnih) mrežA: prAktičnA primjenA” objAvljenA je u trAvnju 2016. godine

iNTerVju

20 21

Doc. dr. sc. roberT kopaL, DržaVNi TajNik miNisTarsTVa uNuTarNjiH posLoVa preDsTaVLja Teoriju iGara,

teorija igara: što ako oni znaju da mi znamo da oni znaju da mi znamo...?

odnosno strategija (vo, vo), ali o tome ne-kom drugom prilikom.s obzirom na to da je riječ o nekooperativ-noj igri, svaki od igrača ima mogućnost do-nijeti jednostranu odluku o promjeni stra-

tegije. u ovom slučaju, ni jedan od igrača nema razloga odlučiti se na takav potez upravo zbog toga što je njegova strategi-ja najbolji odgovor na potez drugog igrača. stoga se ta strategija naziva ravnotežnom

DisCipLiNu koja prouČaVa raCioNaLNo poNaŠaNje meĐuoVisNiH iGraČa

kopAl je objAvio deset knjigA u rh i inoZemstvu (teorijA igArA: prAktičnA primjenA u poslovAnju; tehnike kompetitivne AnAliZe; ekonomskA AnAliZA meĐunArodnog teroriZmA i dr.) te pedesetAk stručnih i ZnAnstvenih rAdovA u rh i inoZemstvu. nAjnovijA knjigA “AnAliZA (socijAlnih) mrežA: prAktičnA primjenA” objAvljenA je u trAvnju 2016. godine

odgovor oba igrača na odabir drugog igrača. prikazana analiza najboljeg odgovora samo je jedna od metoda rješavanja simultanih igara p.s. primijetit ćete da to nije najbolji rezultat za igrače. najbolji rezultat je (6,6)

22 23

iNTerVju

Što je cilj igre?

strategijom igre, odnosno nashovom rav-notežom igre. na temelju navedenog primjera možemo zaključiti da je ravnotežna strategija “naj-bolja” strategija za igrača, odnosno strate-gija koja omogućuje igraču najveće isplate s obzirom na strateške izbore drugih igrača. B koji bi onda bio konkretan prikaz primje-ne sekvencijalne igre u poslovanju?u sekvencijalnim igrama igrači povlače po-teze nekim zadanim redoslijedom: jedan igrač povlači prvi potez, dok drugi igrač promatra potez prvoga pa je njegov potez odgovor na potez prvog igrača. grafička tehnika za prikaz i analizu igara sa sekvencijalnim potezima naziva se stablo igre. stablo se naziva i ekstenzivnim obli-komigre i prikazuje sve sastavne dijelove sekvencijalnih igara: igrače, akcije (poteze) i isplate. drugim riječima, stablo prikazuje sve moguće akcije koje bilo koji od igrača može poduzeti i sve moguće ishode igre. točke u kojima igrači donose odluke naziva-ju se čvorovima poteza/akcija (action node) ili čvorovima odluka (decision node). Čvor u kojem igra počinje naziva se korijenom sta-bla (root) ili početnim čvorom (initial node) igre. iz svakog čvora odluke račvaju se grane koje prikazuju moguće akcije, odnosno poteze. zadnji čvor u igri naziva se završnim čvorom (terminal node), nakon kojega igrači ne po-vlače poteze. umjesto toga, na završnim se čvorovima prikazuju ishodi određenog sli-jeda akcija za svakog igrača koji se mjere isplatama. slijed poteza koji tvore ravnotežu nazivamo ravnotežnom putanjom (equilibrium path) igre. Bez obzira na način na koji je promišljanje igrača prikazano u stablu igre, logika ana-lize sekvencijalnih igara u svim je igrama jednaka i iznimno je važna. najvažnije pra-vilo analize ekstenzivnog oblika igara sa se-kvencijalnim potezima jest: “gledaj unapri-jed, zaključuj unazad”.slijedom toga, analiza mora započeti raz-matranjem poteza koji vode izravno do za-vršnih čvorova igre. optimalni izbori igrača na taj se način mogu utvrditi usporedbom isplata na relevantnim završnim čvorovima. primjenom odabira na samom kraju igre za predviđanje posljedica ranijih poteza mo-

guće je utvrditi odabire koji prethode završ-nim čvorovima igre. istim postupkom mo-guće je utvrditi odabire u svim prethodnim čvorovima, sve do početnih čvorova igre. analizirajući unazad cijelo stablo na taj je način moguće riješiti cijelu igru. ta meto-da, kojom se izbori racionalnih igrača u svim čvorovima igre analiziraju na način da se kreće od završnih čvorova prema početnom čvoru s ciljem utvrđivanja ponašanja igra-ča u igri, naziva se povratnom indukcijom (backward induction) ili rollback analizom. za ilustraciju povratne indukcije poslužit ću se jednostavnim primjerom sprječavanja ulaska na tržište. neka tvrtka ima monopol na svom tržištu s profitom od 10 milijuna kn. potencijalni konkurent razmatra mogućnost ulaska na tržište:

l ako konkurent odluči ne ući na tržište, imat će profit od 0 kn, monopolist neće učiniti ništa, ali će i dalje ostvarivati svoj profit od 10 milijuna kn.

l ako konkurent uđe na tržište, monopo-list može popustiti ulasku ili se boriti, odnosno suprotstaviti se ulasku konku-rencije. u slučaju popuštanja, obje tvrt-ke imat će profit od 5 milijuna kn. ako se monopolist suprotstavi ulasku, obje će tvrtke pretrpjeti gubitak od 1 milijun kn.

dakle, monopolist ima na raspolaganju dvi-je strategije: l popustiti ako konkurent uđe na tržište i

ne činiti ništa ako ne uđe (popušta, ne čini ništa), i

l suprotstaviti se ako konkurent uđe i ne čini ništa ako ne uđe (Bori se, ne čini ni-šta).

dakle, igrači osmišljavaju strategije koje vode različitim ishodima s različitim pri-padajućim isplatama.važno je napomenuti da cilj teorije iga-ra nije “pobijediti” već identificirati (po-jednostavljeno) optimalnu strategiju. znam, zvuči paradoksalno. i što to uop-će znači?zamislite da mogući prihod na nekom tr-žištu iznosi 10 milijuna €. vi i vaš konku-rent se borite za “što veći kolač”. i upravo ste metodologijom teorije igara izraču-nali da, bez obzira na svoje umijeće, vaša tvrtka može “ugrabiti” samo 3 milijuna € od mogućih 10. razočaravajuće, zar ne? još više kada to pokušate priopćiti svom Ceo-u. ali, to je naprosto istina. “tržišne karte” su tako podijeljene da u ovom tre-nutku to predstavlja maksimum za vašu tvrtku. e sad, dobra vijest je da (ako ste sve ispravno izračunali) prihod vaše tvrt-ke neće pasti ispod 3 milijuna € što pak predstavlja izvrstan temelj za planiranje. s druge strane, postoji još jedna dobra vijest. ako vaš konkurent ne zna meto-dologiju teorije igara, počet će griješiti. svaka njegova pogreška smanjuje pri-hod na njegovoj strani, a povećava pri-hod na vašoj strani. pritom ćete vi primi-jeniti strateške poteze manipulacije pa

će on još više griješiti. zgodno, zar ne?Šalu na stranu, naravno da uvijek želimo pobijediti, no neki put to nije moguće. ako postoji mogućnost “pobjede”, pri-mjenom teorije igara ćemo pobijediti. ako već moramo izgubiti, pomoću te-orije igara izgubiti ćemo s «najmanjom mogućom razlikom».pritom, u igri pokušavamo pronaći rav-notežnu strategiju. ravnoteža je kom-binacija strategija igrača koje su najbo-lji odgovor na strategije drugih igrača u igri, a ravnotežna strategija “najbolja” je strategija za igrača, odnosno strategija koja omogućuje igraču najveće isplate s obzirom na strateške izbore drugih igra-ča.

s obZirom nA to dA dAje smjernice ZA odAbir nAjboljih strAtegijA u situAcijAmA konkurencije ili sukobA, rAspon primjenA teorije obuhvAćA probleme odlučivAnjA s kojimA se suočAvAju tvrtke, poslodAvci, sindikAti, sportAši, političAri, vlAde, nevlAdine orgAniZAcije i cijele ZAjednice

22 23

ekstenzivni oblik igre prikazan je na sljedećoj slici. B znači li to da ne možemo ništa učiniti kako bismo poboljšali poslovni rezultat? ako smo mi monopolist (u prethodnom pri-mjeru) trebali bismo popustiti konkurentu?apsolutno možemo i trebamo nešto učini-ti. ako ne učinimo, morat ćemo popustiti. zato se služimo strateškim potezima.strateški potezi mehanizmi su manipulacije pravilima igre kojima se igrači služe kako bi povećali mogućnost postizanja povoljnijih ishoda.tri su osnovna tipa strateških poteza: opre-djeljenje (commitment), prijetnja (threat) i obećanje (promise), a njihova je zajednička karakteristika da nastoje promijeniti poteze drugog igrača u kasnijoj fazi igre. važno je naglasiti da samo uvjerljiv strateški potez može imati željeni učinak te stoga nije do-voljna samo najava ili izjava o namjeri podu-zimanja nekog strateškog poteza.pretpostavimo da igrač a u prvoj fazi igre povlači strateški potez koji je neopoziv i vid-ljiv drugom igraču. on tada može izjaviti: “u igri koja slijedi povući ću određeni potez X.” ta izjava znači da je budući potez igrača a bezuvjetan, odnosno, igrač a povući će potez X bez obzira na to što će igrač B učini-ti. takva izjava, ako je uvjerljiva, jednaka je promjeni redoslijeda igre u fazi 2, što znači da igrač a kreće prvi, a igrač B drugi, te da je potez X prvi potez igrača a. ovaj strateški potez naziva se opredjeljenjem.opredjeljenje je neuvjetovani strateški po-tez.uvjetovani strateški potezi javljaju se u različitim oblicima, ovisno o tome što se njima želi postići. ako igrač a želi onemo-gućiti igrača B da nešto učini, tada ga on sprječava (deterrence). kada igrač a želi natjerati igrača B da nešto učini, tada se on služi prinudom (compellence). metode koje igrači primjenjuju u svrhu postizanja ovih ciljeva strateški su potezi prijetnje i obeća-nja. igrač a može se poslužiti prijetnjom ili obećanjem ako želi promijeniti očekivanja igrača B o svojim budućim potezima, čime će prisiliti igrača B da povuče potez koji će njemu, igraču a, donijeti neku korist ili ga može spriječiti da povuče potez koji bi nje-mu, igraču a, mogao naštetiti.B a što ako nemamo dovoljno informacija? ili, ako se radi o mogućim dezinformacija-ma? Što možemo učiniti?primjena strateških igara u poslovanju nuž-no zahtijeva suočavanje s problemima in-formacijske strukture. informacijska struk-tura neke igre prikazuje koje su informacije poznate svakom od igrača u trenutku kada igra započinje i prilikom svakog od njego-

ako konkurent uđe, monopolist mora odabrati između popuštanja, sa zaradom od 5 mili-juna kn, i borbe, s gubitkom od 1 milijun kn. stoga će monopolist odabrati popušta.

služeći se povratnom indukcijom, vraćamo se korak unazad, u prvu fazu igre: konkurent može odlučiti ne ući na tržište i ne zaraditi ništa, ili može ući, što rezultira popuštanjem monopolista, i zaraditi 5 milijuna kn. stoga, možemo zaključiti da će konkurent ući.

Dakle, savršena Nashova ravnoteža podigre ove igre je (ulazi, popušta).

24 25

Započela faza Define procesa

vih poteza. pritom se govori o različitim vrstama informacija i u tom smislu defini-rane su osnovne kategorije: savršene, ne-savršene, potpune, nepotpune, simetrične i asimetrične informacije. s obzirom na to da se teorija igara bavi igrama s kojima se susrećemo u stvarnom životu te posebice njihovom primjenom u ekonomiji, u većini slučajeva riječ je o igrama s nesavršenim informacijama, odnosno igrama u kojima neki igrači u nekim situacijama ne znaju koje su strateške odabire napravili njihovi protivnici i to zato jer su napravljeni simul-tano ili su potezi skriveni. s druge strane si-tuacija u kojoj barem jedan od igrača nije si-guran u isplate ili strategije drugoga naziva se nepotpunom informacijom, a ona u kojoj jedan igrač zna više od drugoga asimetrič-nom informacijom.ako primjerice govorimo o informacijskoj asimetriji tada se možemo poslužiti provje-ravanjem i signaliziranjem. provjeravanje podrazumijeva akcije koje poduzima manje informirani igrač u svrhu iznude informacija od informiranijeg igrača ili razlučivanja isti-nitih od neistinitih informacija. manje infor-mirani igrač može stvoriti situacije u kojima će informiraniji igrač morati poduzeti neke akcije koje uvjerljivo otkrivaju njegovu in-formaciju. metode kojima se manje infor-mirani igrač služi u tu svrhu nazivaju se me-hanizmima provjeravanja. signali su akcije koje poduzima informiraniji igrač kako bi prikrio ili otkrio informacije kojima će zbu-niti protivnika, odnosno navesti ga na po-grešne zaključke (na primjer, blefiranje) te kako bi otkrio odabrane istinite informacije. strategije koje informiraniji igrači koriste u tu svrhu nazivaju se signaliziranjem.B i na kraju, kako glasi odgovor na pitanje iz naslova:... “Što ako oni znaju da mi znamo da oni znaju da mi znamo...?” odgovor glasi: primijeniti teoriju igara.

za većinu gB projekata, obavljene su ključ-ne aktivnosti prve faze dmaiC ciklusa, de-fine.krajem veljače na trećem sastanku uprav-ljačkog odbora programa Lss transfor-macije Belupa definirani su i raspodijeljeni projekti za svaki od deset green beltova.početak ožujka green beltovima bio je ispunjen važnim događajima. održali su inicijalni sastanak sa sponzorima i prve sastanke svoga projektnog tima. na za-jedničkom start-up sastanku sponzora i green beltova definirani su početak i kraj procesa na čijem se poboljšanju radi, kao i članovi te expert on demand projektnog tima. radni sastanak projektnog tima re-zultirao je mapiranjem procesa s visine, dok se na drugom prepoznavalo tko je kli-jent procesa i slušao njegov glas te ‘prevo-dio’ u konkretan i mjerljiv zahtjev. u ožujku je također održan prvi sastanak transfor-macijskog tima – voditelja programa i gre-en beltova. tada je započela faza define procesa provođenja projekata i kreiran je

uvođenje procesa transformacije u svakodnevnicu BelupaključnA ulogA green beltovA nije sAmo osmišljAvAnje i provoĐenje projekAtA, nego i ostvArivAnje promjenA u svAkodnevnom rAdu

standardni obrazac projektne povelje s opi-som poslovne situacije, opisom problema, ciljeva i očekivane koristi svakog projekta. green beltovi trenutno rade na finaliziranju projektne povelje i verifikaciji njezinog sa-držaja sa sponzorom i Coach-em, koja će biti finalizirana do kraja ožujka, kao i izrada financijskih smjernica programa. istodob-no, Belupo nastavlja s edukacijama i upo-znavanjem svih sudionika s programom Lean-six-sigma transformacije. vedrana thür je prvi green belt koja je na redov-

24 25

uvođenje procesa transformacije u svakodnevnicu Belupa

nom sastanku sektora razvoja poslovanja i registracije upoznala svoju radnu cjelinu s programom Lss transformacije. krajem ožujka održan je 4. sastanak uprav-ljačkog odbora program na kojem su tiha-

na hubicki, željko dragec i snježana Fos-chio-Bartol prikazali kako svatko od njih živi i promiče program unutar Belupa. prva Lss edukacija za članove projektnog tima održana je 23. ožujka u zagrebu.

plan je da se faza define u dmaiC procesu završi do kraja ožujka.podsjetimo, prošle su godine direktori u su-radnji s konzultantima i trenerima odabra-li deset belupovki i belupovaca. sredinom prosinca 2017. održan je prvi, a u veljači 2018. drugi modul radionica o Lean-six-si-gma principima. rad na prvom projektu ta-kođer je dio pripreme za certifikaciju, ali je Belupovim green beltovima već sada omo-gućeno pravo isticanja i promoviranja pro-grama Lss transformacija elektroničkim potpisom u e-pošti. ključna uloga green beltova nije samo osmišljavanje i provođe-nje projekata, nego i ostvarivanje promje-na u svakodnevnom radu te podučavanje i osvještavanje uloge svake belupovke i sva-kog belupovca u Belupovim procesima te širenje spoznaje o potrebi uvođenja proce-sa transformacije u svakodnevnicu Belupa.Budi lean, budi učinkovitiji!

26 27

akTuaLNo

ZA 140 liječnikA obiteljske medicine iZ kontinentAlne hrvAtske održAn je prvi u niZu stručni skup s temAmA iZ kArdiologije, endokrinologije, dijAbetologe, onkologije i otorinolAringologijeu najvećem istarskom gradu poreču u or-ganizaciji tržišta rh, od 9. do 11. ožujka, za 140 liječnika obiteljske medicine iz kon-tinentalne hrvatske održan je prvi u nizu ovogodišnji skup pod sloganom Belupo – više od zdravlja. prije početka predavanja naši su se gosti virtualnom šetnjom Belupovim novim tvor-nicama imali prilike bolje upoznati s 47- go-dišnjim poslovanjem naše kompanije te vi-djeti kako izgledaju novoizgrađeni pogoni krutih, polukrutih i tekućih oblika lijekova, izgrađeni prema najsuvremenijoj tehnolo-giji i organizaciji procesa usklađeni s najno-vijim europskim standardima. prvoga smo dana za naše goste pripremili

niz stručnih pre-davanja na temu kardiologije, en-dokrinologije, di-jabetologe, onko-logije i otorinola-ringologije koji-ma je moderirala andreja pavičić,

Belupo - više od zdravljasTruČNi skup Za LijeČNike obiTeLjske meDiCiNe oDržaN u poreČu

26 27

pomoćnica direk-torice za odnose s javnošću. prije početka struč nog dijela predavanja, uvažene je goste pozdravio direk-tor prodaje rh mario grgić nagla-sivši pritom širinu

Belupa koji nas edukacijom, prevencijom, istraživanjima te znanstvenim pristupom i putem činjenica potiče u kreiranju pogle-da na život iz jedne zdrave perspektive: da donosimo zdrave odluke konstruktivnim i pozitivnim načinom razmišljanja i da ne zaboravimo da su zdravo tijelo, zdravo raz-mišljanje i pozitivan pristup glavni savezni-ci svakog čovjeka u ostvarenju ispunjenog života, u ostvarenju snova, pri čemu važnu ulogu imaju upravo liječnici opće/obiteljske medicine, naglasio je grgić.

Fiksne kombinacije lijekova u liječenju hipertenzije

u prvom smo pre-davanju s nazivom “Fiksne kombi-nacije lijekova u liječenju hiperten-zije“ koje nam je održao doc. dr. sc. sandro Brusich, dr. med., specija-list internist, su-

bspecijalist kardiolog, s klinike za internu medicinu kBC-a rijeka, više doznali o ulozi fiksnih kombinacija antihipertenziva u lije-čenju povišenog krvnog tlaka. kroz preda-vanje bile su prikazane i prednosti fiksnih kombinacija u povećanju suradljivosti bo-lesnika i smanjenju nuspojava medikamen-tozne terapije.

izazovi u liječenju šećerne bolesti – što očekujemo od vildagliptina?posljednjih desetljeća svjedoci smo drama-tičnog porasta prevalencije šećerne bole-sti tipa 2 na globalnoj razini. s obzirom na brojne kronične komplikacije koje smanjuju kvalitetu i životni vijek oboljelih imperativ

je pravovremeno postavljanje dija-gnoze i liječenje. upravo pravovre-menim liječenjem i redovitim praće-njem moguće je odgoditi ili sasvim izbjeći razvoj kro-

ničnih komplikacija i poboljšati kvalitetu života osoba oboljelih od šećerne bolesti, u predavanju s nazivom “izazovi u liječenju šećerne bolesti – što očekujemo od vilda-gliptina?“ kazala je doc. sanja klobučar majanović, dr. med., specijalist internist, subsp. endokrinologije i dijabetologije sa zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bo-lesti metabolizma kBC rijeka.

prehrana i kvaliteta života onkološkog bolesnikasve veći broj onkoloških bolesnika u bu-dućnosti, predstavlja značajan problem koji moramo biti svjesni i s kojim se moramo moći nositi u realnom životu. izdvajanja za onkološke lijekove vrtoglavo rastu i pitanje je na koji način će pojedi ne zemlje pristupiti prevladavanju toga problema. zahvaljuju-ći razvoju molekularne biologije i genskih

istraživanja, danas individualno pri-stupamo svakom bolesniku i biramo za njega najučin-kovitiju terapiju. tko sve mora su-djelovati u provo-đenju dobre nu-tritivne prakse te

kojim pristupom dokazano ostvariti svoje terapijske ciljeve, ali i ishode u liječenju ka-zao nam je prim.dr.sc. robert Šeparović, dr. med., s klinike za tumore, kBC-a sestre mi-losrdnice u predavanju s nazivom “prehra-na i kvaliteta života onkološkog bolesnika“.

antihistaminici u liječenju alergijaalergijski rinitis (ar) je najčešća alergijska bolest i njegova prevalencija je u stalnom porastu. Liječenje alergijskog rinitisa podra-

zumijeva točnu procjenu ozbiljnosti bolesti, a bitno je i procijeniti istovremeno postoja-nje astme. više o novoj generaciji antihista-minika te kvaliteti života bolesnika s aler-gijskim rinitisom doznali smo u predavanju pod nazivom “antihistaminici u liječenju

alergija“, koje nam je održao prof. dr. srećko Branica, dr. med., specijalist otorinolaringolog, s kBC a zagreb, i medicinskog fa-kulteta sveučilišta u zagrebu. u svim je predava-

njima bila prikazana uloga i važnost multi-disciplinarnog pristupa pacijentu te promi-canju medicinskih spoznaja, kliničkih isku-stava, smjernica i metoda kojima se postiže izvrsnost u liječenju pacijenata u ordinaciji liječnika obiteljske medicine, što su nam u interaktivnoj raspravi nakon predavanja potvrdili i naši liječnici obiteljske medicine. Bila je to prilika da svi zajedno razmjene svoja iskustva koja će im svakako pomoći u svakodnevnom radu s pacijentima.

interaktivne radioniceda je Belupo – više od zdravlja potvrdila su nam iznesena iskustava, medicinski uteme-ljene činjenice, terapijski ciljevi, nove smjer-nice te rezultati u liječenju o kojima su na interaktivnim radionicama raspravljali liječ-nici obiteljske medicine i ugledni stručnjaci iz raznih područja specijalnosti.

anksiozno-depresivna stanja – bolesti suvremenog društvau radionici iz područja psihijatrije na ovo-godišnjem skupu Belupo – više od zdrav-lja, sve je više i češće prisutan problem anksioznosti i depresije koji predstavljaju jedan od najvećih izazova javnog zdrav-stva u europi, ali i u hrvatskoj. radionicu je vodio naš uvaženi specijalist psihijatar prim. doc. dr. sc. miroslav herceg s klinike za psihijatriju vrapče iz zagreba, koji je u svom uvodnom dijelu istaknuo na koji na-čin sve veći zahtjevi suvremenog društva utječu na naše psihofizičke sposobnosti, kako ritam “modernog života“ utječe na kvalitetu života, koliko su važne “norme“ i kako čuvaju društvo od kaosa te na koji način i kako je problem anksioznosti i de-presije sve više prisutan u životu suvreme-nog čovjeka. prim. herceg je naglasio kako oba poreme-ćaja – depresija i anksiozni poremećaji, zna-čajno narušavaju kvalitetu života bolesnika

sTruČNi skup Za LijeČNike obiTeLjske meDiCiNe oDržaN u poreČu

28 29

koji u konačnici uzrokuju radnu nesposob-nost te brojne druge probleme. na svakoj radionici je nekoliko liječnika obiteljske medicine, kroz prezentaciju kliničkih slu-čajeva iz svoje ordinacije, prikazalo pro-bleme s kojima se susreću u svom radu te se u interaktivnoj diskusiji razgovaralo o mogućim terapijskim rješenjima. svakako bih istaknula, da su na radioni-cama liječnici obiteljske medicine imali priliku čuti i mnogo korisnih “savjeta” koji će im pomoći u svakodnevnom radu s nji-hovim bolesnicima.

zašto volimo fiksne kombinacije – kardio radionicau radionici “zašto volimo fiksne kombi-nacije”, koje je vodio krešimir milas, dr. med., spec. internist, subsp. kardiolog, oB pula, kroz prikaze slučajeva, pokazani su primjeri pravilnog liječenja pacijenata s povišenim krvnim tlakom te izazovi s kojima se liječnici pritom susreću. povi-šeni krvni tlak, uz ostale činiteljima rizika, glavni je uzrok morbiditeta i mortaliteta u razvijenim zemljama svijeta. zbog toga je cilj liječenja čim prije povišene vrijednosti arterijskog tlaka staviti u okvir ciljanih vri-jednosti. koje su to ciljne vrijednosti tlaka i koji ćemo antihipertenziv izabrati, u kojoj dozi i kada, ovisi o mnogobrojnim činite-ljima. kombinacije lijekova osim uspješne kontrole krvnog tlaka imaju organopro-tektivni učinak, prije svega kardioprotek-tivni i renoprotektivni.

suvremen pristup liječenju boli – neurološka radionicasuvremen pristup liječenju boli naziv je radionice koju je vodila ana sruk, dr. med., spec. neurologinja, s kB-a sv. duh, zagreb. u radionici o boli obrađivan je multidisciplinarni pristup liječenju boli te suvremeni principi liječenja boli temeljeni na brojnim istraživanja i smjernicama za liječenje boli. sve to praktičnim primjeri-ma iz svakodnevne kliničke prakse. neko-liko tema osobito je istaknuto poput onih koliko je važno prepoznati bol, spriječiti njen prelazak u kroničnu bol, znati pravi-lan izbor analgetika s obzirom na jačinu i vrstu boli te kad uvesti adjuvantne anal-getike.

kroZ prikAZe slučAjevA, po-kAZAni su primjeri prAvilnog liječenjA pAcijenAtA s poviše-nim krvnim tlAkom

beLupo kLub

priVaTNi i posLoVNi žiVoT iDu ruku poD ruku

odlazak na posao nije rastanak, nego sastanakkAko usklAditi privAtni i poslovni život belupovAcA i belupovki pokAZuju primjeri četiri uspješnA brAčnA pArA. oni su nAm otkrili neke tAjne i čAri svojegA rAdnog i obiteljskog ZAjedništvA

kao što dijele obaveze, nikolina i vedran podijelili su odgovore. zgodno je pročitati dva teksta iste priče o njihovom belupov-skom i osobnom zajedništvu.

Nikolina Bači: radim u Belupu od 2008. g u mikrobiološkom laboratoriju kontrole kva-litete, kao tehnolog analitičar. s vedranom sam u braku devet godina. upoznali smo se 2007. i od tada smo zajedno. imamo tri sina: martina koji ima osam godina, pavla od pet godina i ivana od tri godine. rekla bih da ži-vot u kojem se dijele poslovna i privatna sfe-ra funkcionira jako dobro. ne surađujemo u svakodnevnim poslovima, no oboje volimo Belupo pa time imamo i zajednički poslov-ni cilj, da svatko u svom segmentu što više pridonese unapređenju procesa od čega možemo svi imati koristi. isto tako, i privat-no se družimo s nekim bračnim parovima iz Belupa pa su nam i na taj način privatni i po-slovni život isprepleteni. iz mojeg iskustva govoreći, nema nedostataka koji proizlaze iz zajedničkog obiteljskog i radnog života. dapače, više nas toga povezuje: ljubav pre-ma našoj obitelji, ljubav prema poslu i pre-ma Belupu. to su važne i lijepe stvari koje nam daju snage da stalno idemo naprijed.s obzirom na to što imamo troje djece, or-ganizacija je jako važna. u vrijeme radnog tjedna uvijek se dogovaramo oko toga tko što mora obaviti i tko preuzima koje obave-ze. najveći izazov je dobro odgojiti djecu. u slobodno vrijeme se volimo opustiti i prepu-stiti spontanosti.Vedran Bači: radim u sektoru međuna-rodnih tržišta kao pomoćnik direktora i

Belupo je društveno odgovorna kompani-ja koja je uvijek povezivala ljude. mnogo je Belupovih zaposlenika našlo zajednič-ke interese: povezali su se na sindikalnim izletima, radničkim igrama, kongresima, simpozijima, surađivali na raznim projek-tima... neki su ostali samo na druženju, neki su sklopili divna prijateljstva, neki su uspješni poslovni partneri, a neki od njih uplovili su u bračne vode.kako uskladiti privatni i poslovni život be-lupovaca i belupovki pokazuju primjeri če-tiri uspješna bračna para. oni su nam otkrili neke tajne i čari svojeg radnog i obiteljskog

zajedništva. odlazak na posao njima nije rastanak, nego sastanak. na kraju dana ne moraju jedno drugome prepričavati što im se dogodilo na poslu jer oni znaju kako dru-goj polovici para teče radno vrijeme. nije potrebno da jedno drugom dodatno objaš-njavaju i razlažu odluke nadređenih. naši su sugovornici nikolina i vedran Bači, marija i siniša glavanović, ana i matija kropek te danijela Lesjak kolarović i igor kolarović. zajednički je nazivnik za četiri para iz naše priče – Belupo. neki od njih spojili su se u kompaniji, a drugi su se – spletom okolnosti – zaposlili gdje i njihovi partneri.

Dvije priče, jedno zajedništvo: nikolina i vedran Bači

28 29

priVaTNi i posLoVNi žiVoT iDu ruku poD ruku

odlazak na posao nije rastanak, nego sastanakkAko usklAditi privAtni i poslovni život belupovAcA i belupovki pokAZuju primjeri četiri uspješnA brAčnA pArA. oni su nAm otkrili neke tAjne i čAri svojegA rAdnog i obiteljskog ZAjedništvA

član sam uprave Farmavite d.o.o. u Be-lupu radim 12 godina. naravno, sjećam se upoznavanja... Bili smo na korporativnim igrama grupe podravka u zatonu kod za-dra 2007. godine. druženje s kolegama s posla uvijek je dobra ideja, pogotovo ako je atmosfera ugodna i prijateljska kao što na podravkinim sportskim igrama uvijek jest. tamo smo se upoznali, a u braku smo de-vet godina i imamo tri sina, martina, pavla i ivana.to što radimo zajedno u Belupu još nas više povezuje. imamo zajednički poslovni cilj što daje jednu dodatnu kvalitetu i motivaciju. dosta se družimo s nekoliko drugih bračnih parova iz Belupa, i naša kompanija je često tema razgovara. Belupo je tako postao vrlo važan dio našeg, ne samo poslovnog nego i privatnog života.supruga i ja ne radimo u istim cjelinama pa sam od nje imao prilike naučiti i shvatiti što i kako se radi u dijelu kompanije koji bi mi inače možda ostao nepoznat. Belupo je kompanija u kojoj je prekrasno raditi, a sa suprugom je naravno sve ljepše, pa tako i rad u Belupu.povremeno poslovno putujem pa je supru-ga nešto više kod kuće s djecom, ali kad sam doma, nastojimo sve zajedno obavljati. s obzirom na dosta djece u kući, nema baš puno vremena za odmor... u svakom sluča-ju, nikad nije dosadno!

uspješni belupovci i belupovke ostvarili su re-zultate i u poslovnom i u privatnom životu. uz bračnu im je zajednicu zajedničko što imaju desetak ili više godina radnog staža. od samih su početaka u Belupu, a do danas su se razvili u uspješne poslovne ljude. kad dođe vrijeme za ljetovanje, oni ne moraju mozgati i prilagođa-vati termine godišnjeg odmora. a kolektivni godišnji nije jedino vrijeme u kojem uživaju u međusobnom društvu. zahvalni smo im što su odškrinuli vrata svojeg života nakon radnog vremena i ispričali nam kako je to biti zajedno i na poslu i izvan njega. ovo je njihovo viđenje zajedničkog radnog i privatnog života.

Dvije priče, jedno zajedništvo: nikolina i vedran Bači

Dogovor kuću gradi: marija i siniša glavanović

koji je izvor zajedničkog sklada u stručnom radu i obiteljskom životu, dočarala nam je danijela Lesjak kolarović.igora sam upoznala još kao studentica če-tvrte godine Fakulteta kemijskog inženjer-stva i tehnologije i to upravo ovdje, u Belu-pu, gdje sam provela mjesec dana u sklopu stručne prakse. stručna praksa je završila, a ja sam se vratila u zagreb svojim fakul-tetskim obavezama. ni jedno od nas tada nije moglo ni zamisliti kakva nas buduć-nost očekuje. zaposlivši se u Belupu 2007. godine, putevi su nam se ponovno sreli, a sve ostalo je povijest. danas smo sretni roditelji petogodišnje elen i dvogodišnjeg dječaka Frana. u braku smo šest godina.zaposlena sam u sektoru istraživanje i razvoj / razvoj ambalaže gdje radim kao voditelj novih proizvoda, registracija i kva-

Zajedništvo kao nadahnuće: danijela Lesjak kolarović i igor kolarović

marija glavanović glavna je tehnologinja analitičarka u kemijskom i instrumental-

nom laboratoriju kontrole kvalitete. u Be-lupu radi 12 godina. siniša glavanović već je 13 godina belupovac, sada na radnom mje-stu rukovoditelja analitičkih laboratorija u sektoru istraživanje i razvoj. marija i siniša upoznali su se u gimnaziji prije 22 godine. u braku su 12 godina i imaju petogodišnju kćer martu.slažu se da je sve stvar dogovora pa tako i usklađivanje poslovnih obaveza s privat-nima. pri tom im je važna komunikacija i postavljanje prioriteta. svjesni su situacija u kojima bi privatna sfera mogla trpjeti, ali nastoje održati ravnotežu dogovorom o po-djeli poslova u kući i oko nje. najveća oba-veza, koja je i najveće zadovoljstvo, briga je o odgoju kćeri.posebnost je njihova odnosa podudarnost ekspertize u Belupu: projekti su često slič-ni, a katkada isti. stoga se razgovor o poslu lako prenese i u privatno vrijeme. zapravo, poslovni izazovi – kao i svima nama – po-nekad su toliko zanimljivi da se o njima raz-mišlja i razgovara i izvan radnog vremena. no u te sate kad se bave privatnim obave-zama, nastoje da razgovor o poslu ne bude na uštrb osobnog života. zato ga skraćuju i daju prednost privatnim interesima. da-kako, slična problematika u radnim situa-cijama velika je prednost: zbog toga bolje razumiju jedno drugo.

30 31

beLupo kLub

kako je to raditi u Belupu kad si i izvan nje-ga zajedno, u razgovoru su nam – dopu-njajući jedno drugo – otkrili ana i matija kropek.B u kojem sektoru i na kojim poslovima radite?ana: radim u sektoru istraživanje i razvoj kao voditelj razvoja krutih proizvoda u ra-zvoju tehnologije.matija: zaposlen sam u proizvodnji krutih lijekova kao rukovoditelj pakirnice krutih

lijekova. posljednjih godina intenzivno sam angažiran na projektima, a trenutačno ko-ordiniram projekt serijalizacija lijekova. uz to, sudjelujem i u programu Lss transfor-macije kao (budući) green belt.B koliko dugo radite u Belupu?ana: u Belupu smo se oboje zaposlili od-mah po završetku fakulteta, prije nešto više od 12 godina. a upoznali smo se još na Fakultetu. od druge godine studija smo za-jedno, već 16 godina.

Još od studentskih dana: ana i matija kropek

litete primarne ambalaže. uz sretnu okol-nost da upoznam svojeg životnog suput-nika, Belupo mi je omogućio i pohađanje poslijediplomskog doktorskog studija kemije na prirodoslovno-matematičkom fakultetu u zagrebu gdje sam 2016. god. stekla titulu doktorice znanosti.suprug igor, djelatnik je Belupa od 2005. god., te je rukovoditelj pakirnice u proi-zvodnji polukrutih i tekućih lijekova. igor je polazio poslijediplomski specijalistički studij na ekonomskom fakultetu u zagre-bu gdje je 2015. god. stekao titulu sveuči-lišnog specijalista ekonomije.dakako, imamo zajedničke životne intere-se, a uz to i zajedničke ciljeve i karaktere koji se dopunjuju. rekla bih da je dodatna povezanost putem Belupa samo još jedna

životne ciljeve postižu se mnogi uspjesi. Belupo se, dakako, ponajprije brine da se belupovke i belupovci ostvare u svojoj stručnosti i svojem radu. uz to, predu-hitruje prepreke koje bi mogle nastati u organizaciji privatnog života, na primjer – pri prilagodba termina godišnjih odmo-ra. k tome, bračni drugovi imaju i neke druge benefite (uskrsnica, božićnica) koji ne umanjuju djelotvornost u kompaniji, a usklađuju elemente privatnog života. kao društveno odgovorna kompanija, Belupo zna da zadovoljstvo izvan posla pridono-si zadovoljstvu na radnom mjestu. zato želimo svim belupovkama i belupovcima, a napose sugovornicima iz ovog članka, sklad u svakom trenutku poslovnog i pri-vatnog života.

spona koja naš odnos čini čvršćim. pozna-jući trenutačnu problematiku u kompaniji, oboje razumijemo kada netko od nas ima potrebu za odlascima na posao vikendom, prekovremeni rad ili jednostavno dodatni rad kod kuće. s obzirom na područje s ko-jim se bavimo, a riječ je o kvaliteti ambala-že i pakiranju proizvoda, nerijetko smo jed-no drugome i savjetnik za aktualni poslovni problem. također, zajednički prijatelji, koji su nam ujedno i kolege na poslu, dodatno naše radno mjesto čine ljepšim, a svi zajed-no pridonosimo zajedništvu Belupa.Četiri priče o obitelji i poslu, o iskorišta-vanju prednosti i prevladavanju prepreka koje daje zajedništvo u domu i na radnom mjestu, otkrivaju nam staru istinu: s mno-go ljubavi i zalaganja za vlastite stručne i

B koliko ste u braku? imate li djece?matija: u braku smo skoro 9 godina, ima-mo dva prekrasna sina.B kako funkcionira život kad su i privatna i poslovna sfera zajedničke?ana: uz dobru organizaciju te razumijeva-nje i podršku partnera, ove dvije sfere živo-ta mogu se dobro uskladiti.B kako su podijeljene obveze i odgovorno-sti u zajedničkom životu?matija: koliko se to može i kad je to mogu-će, trudimo se sve obveze i odgovornosti dijeliti ravnopravno.B koji su izazovi vašeg zajedništva?matija: s obzirom na dvoje male djece, usklađivanje privatnih i poslovnih obaveza. no uz dobro planiranje i raspodjelu poslo-va, sve se može.B koje su prednosti zajedničkog privatnog i poslovnog odnosa? ima li nedostataka?ana: uz mnoštvo zajedničkih tema, me-đusobni prijenos iskustava i znanja te, samim time, profesionalno usavršavanje, prednost zajedničkog privatnog i poslov-nog odnosa je svakako potpora od osobe koja poprilično dobro može reproducirati sliku poslovnog okruženja, od osobe koja razumije situacije i poznaje aktere.matija: prednosti su i isto radno vrijeme, kolektivni godišnji odmor, a možemo i za-jedno putovati na posao i s posla.ana: iako se doista trudimo ne miješati zajedničke poslovne probleme u vrijeme koje privatno provodimo zajedno, pone-kad je to teško, ponekad je to zasigurno nedostatak kad radite zajedno sa supruž-nikom.

30 31

timski rad odlika je našeg sektora te izvor naše korporativne kulture i snagepoticAjnA rAdnA AtmosferA i AmbicioZni surAdnici kreirAju motivirAjuće okružje u kojem rAdim i koje me usmjerAvA nA stAlno učenje i nApredovAnje

nakon završenog prehrambeno-bioteh-nološkog fakulteta, smjer prehrambena tehnologija, moje prvo radno iskustvo bilo je u splitskoj banci. potkraj 2004. godine počela sam raditi u imunološkom zavodu, u odjelu za osiguranje kvalitete. tu sam se upoznala s proizvodnjom bioloških lije-kova, od proizvodnje djelatne tvari pa sve do gotova proizvoda. tijekom svoga rada najviše sam bila usmjerena na proizvod-nju krvnih derivata nadzorom proizvodnje i kontrole kvalitete s aspekta dobre proi-zvođačke prakse. na taj sam način stekla vrijedna iskustva i znanja o proizvodnji u sterilnim uvjetima te o sustavima kvalitete koji moraju biti usklađeni sa gmp zahtjevi-ma. moje prvo radno iskustvo u farmace-utskoj industriji bilo je obogaćeno radom u timu s dobrom radnom atmosferom kojeg se i danas s veseljem sjetim.svoju karijeru sam nastavila u Farmalu u kojem sam se 2013. godine zaposlila u odjelu za registraciju lijekova. nakon de-vet godina rada u osiguranju kvalitete, za mene je bio izazov stjecati nova znanja iz područja regulative lijekova.poslovno sazrijevanje u tom području na-stavila sam u Belupu, kojem sam se pri-družila krajem 2014. godine kao stručni suradnik za registraciju lijekova. dio sam tima koji je odgovoran za registraciju lije-kova s djelovanjem na krv, lijekova s djelo-

reNaTa iVaNČeViĆ, DipL. iNG.

vanjem na respiratorni sustav, pripravaka za liječenje zloćudnih bolesti i imunomo-dulatora te dermatika koji čine najbrojniju i najzahtjevniju skupinu mojeg tima. neki od lijekova iz dermatološkog programa registrirani su na 17 Belupovih tržišta što je posebno izazovno kako praćenjem legi-slative tržišta koju je potrebno poznavati, tako i regulatornim postupcima. tako se primjerice jedna promjena koju je za jedan lijek potrebno prijaviti kao varijaciju na 17 tržišta i pratiti tijek njezinog odobravanja, ponekad i uz rješavanje primjedbi regula-tornih tijela pretvara u projekt koji zahtije-va veliki angažman. uz navedeno, zadužena sam i odgovorna za pokretanje novih registracija koje su impe-rativ u našem poslu. u postupku registracije lijeka kao i u drugim regulatornim postup-cima surađujem s kolegama iz ostalih sek-tora Belupa koji svaki u svom segmentu po-sla doprinose pripremi dokumentacije koja će biti predana na regulatorno tijelo. osim toga, važna je i komunikacija sa suradnim partnerima te s Belupovim predstavništvi-ma koji su produžena ruka prema pojedinim regulatornim tijelima. Cilj je da komunika-cijom i zajedničkim radom što kvalitetnija dokumentacija u što kraćem roku stigne na regulatorno tijelo.tako dinamičan i raznovrstan posao zahti-jeva dobru organiziranost, a naročito je važ-

no paziti na postavljene rokove što je jedan od najvećih izazova. poticajna radna atmosfera i ambiciozni suradnici kreiraju motivirajuće okružje u kojem radim i koje me usmjerava na stal-no učenje i napredovanje. iskreno cijenim sve savjete i pomoć svojih kolega na koju mogu računati u svakodnevnom radu. sve navedeno stvara osnove za timski rad koji je odlika našeg sektora te izvor naše korpo-rativne kulture i snage.zbog svega navedenog, ali i zbog činjeni-ce da je Belupo velika hrvatska farmaceut-ska kompanija s dugim iskustvom i velikim brojem lijekova na tržištu, drago mi da sam dio tog kolektiva te da svojim marljivim ra-dom i stečenim znanjem doprinosim njezi-nom napretku.svoje slobodno vrijeme najradije provodim s obitelji. planinarenja su naš zajednički hobi kojem se svi veselimo. popeti se na vrh je izazov, a uživanje u pogledu koji se pruža ispunjava me mirom i motiv je koji me uvijek iznova vraća planini. vrijeme koje uspijem odvojiti za sebe kori-stim za odlazak na treninge crossfita.

32 33

uDruGa Za pomoĆ osobama s iNTeLekTuaLNim TeŠkoĆama “LaTiCe“

ponosna sam na djecu i roditelje koji se za njih svakodnevno boredAnAs udrugA imA 146 člAnA i provodi niZ progrAmA i projekAtA s ciljem što bolje rehAbilitAcije djece s teškoćAmA u rAZvoju te provoĐenje progrAmA osAmostAljivAnjA osobA s intelektuAlnim teškoćAmA

KroniKa

Piše: Nevenka Fuchs, referentica prodaje i predsjednica Udruge za pomoć osobama s intelektualnim teškoćama “Latice“radim u Belupu od 1996. g., na što sam vrlo ponosna jer sam od samih početaka imala priliku i čast raditi s divnim ljudima i kolegama. uz rad sam diplomirala na eko-nomskom fakultetu, smjer viši ekonomist za unutarnju i vanjsku trgovinu.trenutačno radim u Centralnoj nabavi Lje-karne deltis pharm u jednom vrlo dinamič-nom i poticajnom okruženju. Ljekarne del-tis pharm imaju u svom sastavu 10 ljekar-ničkih jedinica. zadatak Centralne nabave je da sve ljekarne opskrbi u što kraćem vre-menu sa svim traženim proizvodima, a da bi se to postiglo bitna je komunikacija između naše službe, dobavljača i ljekarni koja mora biti brza i efikasna.ponosna sam majka dvojice sinova od kojih je petar dijete s teškoćama u razvoju. nai-me, petar je rođen u 6. mjesecu trudnoće i od rođenja smo znali da će nam se život iz srži promijeniti i ta 2003. godina bila je pre-kretnica u životu naše obitelji. kao obitelj djeteta s teškoćama u razvoju suprug igor, koji je također djelatnik Belu-pa, i ja morali smo krenuti u svakodnevnu borbu za svaki djelić napretka u razvoju pe-tra i svaki pomak u tome mi smo gledali kao na pobjedu. svaka riječ, svaki pokret, svaka gesta, svaki korak bila je naša i njegova po-bjeda. život s petrom naučio nas je pravim životnim vrijednostima na koje možda u ovoj ludoj i brzoj svakodnevici često puta zaboravljamo ili ne vidimo. ovim putem že-lim zahvaliti na razumijevanju mojoj službi kao i službi pripremi proizvodnje, gdje radi suprug, na iznimnom razumijevanju naše situacije i izlaženju ususret kad god je to potrebno, a to se odnosi najviše na odlaske k liječniku u zagreb. kako je pero, kako ga svi od milja zovemo, rastao i krenuo u školu, počeli su se nizati drugačiji problemi od onih s kojima smo se do tada sretali. Što s ljetnim praznicima? kako djetetu s teškoćama u razvoju koje teško komunicira i ne hoda podariti sretne praznike? prazni-

ke koje on zaslužuje isto kao i svako drugo zdravo dijete, jer petar ne može istrčati u dvorište i igrati se sa svojim vršnjacima, ali se zato može smijati cijeli dan i svakom tko ga sretne podariti poseban osmjeh.s obzirom na to da je petar imao jako puno prijatelja u školi, koje je želio vidjeti i za vrije-me praznika, krenuli smo u udrugu “Latice“ i tu započinje moja, naša priča s “Laticama”.kada si roditelj djeteta s teškoćama u razvo-ju prva stvar koju shvatiš je da se u životu možeš osloniti samo na obitelj i da nema mjesta za riječ ne može, nema...., tako sam spletom okolnosti postala i predsjedni-ca udruge za pomoć osobama s intelektual-nim teškoćama “Latice“, na što sam vrlo po-nosna. ponosna sam na svu tu djecu i rodite-lje koji se svakodnevno bore za svoju djecu. udruga za pomoć osobama s intelektual-nim teškoćama “Latice“ djeluje od 1967. godine. nastala je na početku kao društvo stručnjaka (defektologa i liječnika) s ciljem što bolje skrbi za osobe s intelektualnim teškoćama postupno prerasta u roditeljsku udrugu te konačni današnji oblik dobiva 1987. godine od kada kontinuirano djeluje klub “Latica“. danas udruga ima 146 člana i obzirom na broj članova i njihove potrebe provodi niz programa i projekata s ciljem što bolje rehabilitacije djece s teškoćama u razvoju te provođenje programa osamosta-

ljivanja osoba s intelektualnim teškoćama.trenutačno smo završili humanitarnu akciju “darujte prostor Laticama“ u sklopu koje je kao kruna te humanitarne akcije bio i hu-manitarni koncert. u sklopu humanitarne akcije nastala je i slikovnica “slon kojega nisu slušale noge“ te bi se ovom prilikom zahvalila Belupu jer je upravo naša tvrtka sufinancirala tisak slikovnice.novi prostor udruge u kampusurazlog zbog kojeg je udruzi potreban novi prostor, kako je i bio sam naziv humanitar-ne akcije, upravo je činjenica da broj člano-va kontinuirano raste te se i samim time za-htjevnost provođenja programa povećava. novi prostor će udruzi znatno doprinijeti u samoj kvaliteti provođenja tih programa te širenje novih socijalnih usluga kao što je provođenje rane intervencije, psihosocijal-ne podrške te poludnevni i dnevni boravak za osobe s intelektualnim teškoćama. zahvaljujući gradu koprivnici koji je prepo-znao našu viziju, viziju rasta udruge i dodi-jelio nam prostor u kampusu, slijedi nam sada iduća borba, a to je adaptacija novog prostora gdje će naša djeca moći provoditi svoje sretno djetinjstvo, provoditi rehabi-litacijske programe i gdje će se osobe s in-telektualnim teškoćama učiti samostalnom življenju. suradnja udruge “Latice“ usko je vezana s

32 33

ponosna sam na djecu i roditelje koji se za njih svakodnevno bore

udrugom volontera podravke puLs, bez koje je već nezamislivo odrađivati naše ak-tivnosti i akcije u koje se ti ljudi sa srcem i dušom uključuju. oni su postali nezamjenjiv kotačić naše udruge i svojim prisustvom na-dahnjuju sve nas i potiču da i dalje nastavimo zajedničkim snagama djelovati za dobrobit naše djece. također surađujemo s udrugom za terapijsko jahanje “osmijeh”, gdje 20-ak naših mališana polazi terapijsko jahanje. s obzirom na broj djece s teškoćama u ra-

zvoju koji kontinuirano raste u gradu kopriv-nici i široj okolici, a udruga “Latice” je jedina udruga koje sve te aktivnosti odnosno pro-grame provodi i objedinjuje, neophodno je raditi i na kvaliteti samih programa i to je još jedan razlog zbog kojeg nam je potreban novi i veći prostor. neke od tih aktivnosti već provodimo, kao npr. pružanje rehabili-tacijsko-edukacijskog programa za roditelje djece s teškoćama u razvoju u suradnji s poli-klinikom za fizikalnu medicinu i rehabilitaci-

ju “prof. dr. sc. milena stojčević polovina“ iz zagreba. u novom prostoru to bi nadogradi-li s novom socijalnom uslugom, a to je rana intervencija, gdje planiramo opremiti i sobu za senzoriku, dio opreme već posjedujemo. u novom prostoru imali bi uvjete za provo-đenje nove socijalne usluge poludnevnog i dnevnog boravka (trenutačno organiziramo slobodne aktivnosti za osobe s intelektual-nim teškoćama), a s ciljem što većeg osa-mostaljivanja naših članova. naš krajnji cilj su stambene zajednice gdje bi osobe s inte-lektualnim teškoćama mogle jednog dana samostalno živjeti uz podršku.Činjenica da je grad koprivnica pokazao da dijeli našu viziju razvoja udruge, a sa-mim time još jednom pokazao svoje veliko srce i senzibilitet prema djeci s teškoćama u razvoju i osobama s intelektualnim teš-koćama te nam dodijelio prostor, pred nas je postavljena velika odgovornost da dato povjerenje opravdamo na način da našim članovima osiguramo dostojanstven život i budućnost kakvu zaslužuju, jer naša djeca daju poticaj pozitivnim promjenama u na-šem društvu. uzor su kako sagledavati svi-jet oko sebe i živjeti životom gdje je svatko od nas jedinka za sebe koja samo želi djelić sreće i sunca pod ovim nebom.

34 35

mLaDa kopriVNiČka GimNaZijaLka Tara kNežeViĆ Dio LjeTa proVesT Će u HousToNu

psiHoLoGijaKroniKa

Piše: Goran Čičin-Mašanskerkaže da se prijavila iz čiste znatiželje, a na kraju je jedina iz hrvatske dobila pozivnicu za dvotjedni program američke svemirske agencije nasa-e te će dva tjedna ovoga ljeta provesti u houstonu. tara knežević, djevojka iz Bakovčice kraj koprivnice, ma-turantica koprivničke gimnazije 'Fran ga-lović', poznata je i kao violinistica folk-rock sastava ogenj, a osim glazbe jako je zanima i fizika.- jedan obiteljski prijatelj koji je 20 godina radio u nasa-i predložio mi je da se prija-vim na natječaj, tako sam zapravo i saznala za taj program. prijemni ispit sastojao se od dva kruga, pismenog i usmenog. u pisme-nom dijelu trebalo je napisati motivacijski esej te poslati životopis i preporuke rav-natelja i profesora. ako se to prođe, slijedi usmeni dio, a to je intervju s 12 članova od-bora za prijave, koji se obavlja preko skypea – objasnila je tara knežević.otkrila je i što su je nasa-ini ljudi ispitivali.- trebala sam reći nešto o sebi, objasniti neke svoje ideje iz eseja, a malo su me ispi-tivali i o teoriji, da vide da li imam pojma o čemu. isto tako pitali su me i zašto mislim da je timski rad dobar, i slično. sve je prošlo dobro, u program je ušlo 50 ljudi iz cijelo-ga svijeta, a koliko znam, ja sam jedina iz hrvatske.u houstonu će pohađati nastavu te će s ti-mom koji će joj biti dodijeljen raditi na za-dacima. osnovni cilj bit će osmišljavanje misije na mars.- kad dođemo, podijelit će nas u timove. neki timovi radit će na tome kako bi izgle-dale nastambe na marsu, neki dizajniraju svemirska odijela, neki rovere, neki rake-tu...

violinistica će u nasa-i osmišljavati misiju na mars

kaže da ju je u texas zapravo odvelo veli-ko zanimanje za fiziku koje pokazuje još od osnovne škole.- od sedmog razreda fizika mi je lagana i prirodna, ne moram je puno učiti. astrono-mija je svima zanimljiva, no mene je poseb-no privlačila baš fizika, oduvijek mi je dobro išla.u sjedinjene američke države putuje kra-jem srpnja. put i školarinu morat će sama platiti, osigurani su joj smještaj i prehrana.- još ne osjećam preveliko uzbuđenje, ali nestrpljiva sam i najradije bih išla odmah. jasno je da sam jako sretna, a i svi oko mene su ponosni.osim fizike i svemirskih izazova, tara voli i glazbu.- ta ljubav traje još otkako sam s osam go-dina upisala glazbenu školu. sviram samo violinu, a u bendu ogenj sam godinu i pol. dosad smo nastupali u poljskoj i Bosni i her-cegovini, dosta često smo u sloveniji, a u hrvatskoj smo prošli sve, od istre do slavo-nije, dalmaciju, ali najčešće smo u sjever-nom dijelu. svirali smo sa zadrugom, hlad-nim pivom i Cinkušima bili smo i na inmusic festivalu. Ljudi odlično prihvaćaju etno-zvuk, začudili smo se dok su ljudi u gospiću znali tekstove naših pjesama.na kraju nam je ova svestrana djevojka ot-krila svoje planove vezane uz nastavak ško-lovanja.- sad sam prije svega posvećena pripre-mama za maturu i upis na fakultet. htje-la bih upisati nešto vezano uz fiziku, ali još nisam odlučila što će to biti. u obzir dolaze Fakultet elektronike i računarstva, strojarstvo ili zrakoplovstvo na FsB-u te fizika na prirodoslovno-matematičkom fakultetu – zaključila je tara knežević.

u houstonu će pohAĐAti nAstAvu te će s timom koji će joj biti dodijeljen rAditi nA ZAdAcimA. osnovni cilj bit će osmišljAvAnje misije nA mArs

Pripremio: dr. Ivo Belanteško je kazati zašto neke ljude zavolite. možda je to njihov luckasti smiješak, mož-da je to poput britve oštar um, možda je njihova duhovitost ta koja osvaja ili se jed-nostavno radi o tome da je ugodno imati ih u blizini. vi ih naprosto volite.međutim, znanstvenici, općenito, nisu za-dovoljni s takvim odgovorima i potrošili su godine pokušavajući otkriti točne faktore koji privlače jednu osobu drugoj. iznijet ćemo neke od njihovih najintrigantnijih nalaza. ti će vam nalazi prikazati prijatelj-stva u novom svijetlu i pomoći će vam da uspostavite bolje odnose, brže.pokušajte osobu kopirati. ta je strategija nazvana “zrcaljenje” i poziva na suptilno, fino imitiranje ponašanja druge osobe. kad s nekim razgovarate pokušajte kopirati nji-hov govor tijela, geste i izražaj lica. istraži-vači s njujorškog sveučilišta dokumentirali su “kameleonski efekt”, koji se pojavljuje kada ljudi nesvjesno ponašaju drugog. ta mimikrija olakšava da jedan drugog zavoli.provedite više vremena s ljudima za koje se nadate da bi vam mogli postati prijatelji.prema efektu “većeg izlaganja”, ljudi imaju sklonost zavoljeti druge koji se obiteljski po-našaju prema njima. u jednom eksperimen-tu, četiri žene koje su bile u ispitivačkom timu (studenti psihologije na kojima se eksperi-mentiralo to nisu znali), ulazile su u prostori-ju gdje su se održavala predavanja različitom učestalošću. studenti muškarci pokazali su veći afinitet za one žene koje su češće vidjeli u predavaonici, premda nisu bili nešto poseb-no zainteresirani ni za jednu od tih žena.izražavajte komplimente. Ljudi će povezati pridjeve koje upotrebljavate kako bi opisa-li drugu osobu s vašom osobnošću. prema poznatom psihologu gretchen rubinu: “Što god kažeš o drugim ljudima utječe na

Što učiniti da vas ljudi odmah zavole, onako na “prvu loptu”

34 35

to kako te ljudi vide.” ako opisujete nekog drugog kao iskrenog i ljubaznog, ljudi će i vas povezati s tim kvalitetama. obrnuto je također istina. ako vi konstanto govorite loše o drugima, iza njegovih leđa, vaši su-govornici će povezati negativne kvalitete i s vama. oni koji tračaju drugoga, jednog dana će tračati i vas.pokušavajte izražavati pozitivne emocije. zaraznost emocija opisuje što se događa kad su ljudi pod jakim utjecajem raspolo-ženja drugih. prema psihološkim analiza-ma, ljudi mogu nesvjesno osjetiti emocije onih oko njih. psiholozi kažu da je to mo-guće zato, jer mi prirodno oponašamo po-krete drugih, kao i izražaje na licu, koji onda mogu utjecati da se osjećamo nešto slično onom što oni osjećaju. ako želite učiniti druge da se osjećaju sretni kada su oko vas, učinite najbolje što možete da komunicira-te pozitivne emocije.Budite topli i izražavajte kompetentnost. stručnjaci tvrde da ljudi prosuđuju druge na temelju njihove topline i sposobnosti. ako možete portretirati sebe kao toplu osobu, koja nije konkurentska prijetnja drugome, kao prijatelja, ljudi će tada osjetiti da vam mogu vjerovati.s vremena na vrijeme otkrijte svoje mane, manjkavosti. Ljudi će vas voljeti više ako ne-kad napravite pogrešku – ali samo ako vje-ruju da ste inače kompetentna osoba. ot-kriti da niste perfektan, da niste nepogrešiv, da niste “svetac” i da ste ranjivi u odnosu na ljude oko vas, pridonijet će da okolini bude-te simpatičniji.ako dijelite neke vrijednosti s drugima, na-glasite ih. Ljudi su privlačniji onima koji su im slični.povremeno ih dodirnite. nježno dotaknuti leđa ili ruku druge osobe, može učiniti da se ljudi osjete toplije prema vama. onda se

i kontakt lakše uspostavlja. u restoranu, ko-nobarice koje su, prilikom vraćanja novca (kusur) dotakle ruku ili rame gosta, primale su veće napojnice od onih koje to nisu činile.nasmiješite se. 100 studentica psihologije promatralo je četiri fotografije žena. najvi-še im se svidjela žena koja se na fotografiji smješkala. zanimljivo, prema jednoj studiji, ljudi duže pamte onoga koji se kod upozna-vanja smijao.gledajte druge ljude onako kako bi željeli da oni vide vas. svi mi želimo potvrdu na-ših pogleda, bili pozitivni ili negativni. u takvim slučajevima međuljudski se odnos dovija glatko. vjerojatno je tako, jer se osje-ćamo shvaćeni, što je važna komponenta intimnosti.otkrijte tajnu. samootvaranje može biti jedna od najboljih tehnika za stvaranje do-brih međuljudskih odnosa. pokusi su poka-zali da kad su se u razgovoru postavljala više osobna pitanja, sudionici razgovora (misli se na razgovor dvoje ljudi) osjetili su se mno-go bliže jedan drugom, nego kad se radilo o uobičajenom, svakodnevnom, nevezanom razgovoru. kada podijelite intimne informa-cije s drugom osobom, veća je vjerojatnost da će se oni osjetiti bliže vama i da će po-željeti imati povjerenje u vas u budućnosti.pokažite da i vi možete čuvati njihovu tajnu. eksperimenti istaknutih psihologa potvrdili su da ljudi visoko cijene pouzdanost i vje-rovanje u poštenje drugih. te dvije osobine dokazale su se posebno važnima kad su lju-di zamišljali svog idealnog prijatelja ili ideal-nog zaposlenika. pouzdanost se sastoji od nekoliko komponenata, uključujući pošte-nje i odanost.pokažite smisao za humor. istraživanja su pokazala da bez obzira razmišljaju li ljudi o svojem idealnom prijatelju ili o romantič-nom partneru, u svakom je slučaju smisao

za humor stvarno važan. jedna studija našla je da primijeniti humor kad se prvi put upo-znajete s nekim, može učiniti da vas ta oso-ba više zavoli. ustvari, studija čak sugerira da sudjelovati u nekim smiješnim igrama, može povećati romantičnu privlačnost.pustite ih neka govore o sebi. grupa istaknu-tih psihologa s harvarda nedavno je otkrila da dopustiti, omogućiti drugome da podijeli s vama svoju priču o svom životu, umjesto da vi permanentno brbljate o svojem, može tim ljudima ostaviti pozitivnije dojmove o vašoj interakciji, koji se i duže pamte.Budite malo ranjivi. emocionalna otvo-renost – ili pak njezina odsutnost – može objasniti zašto dvoje ljudi “kliknu” ili “ne kliknu”. naravno, emocionalna otvorenost nosi sa sobom i rizike, kao na primjer, učiniti sebe ranjivim i ne znati hoće li to emocio-nalno otvaranje biti prihvaćeno i uzvraćeno ili odbijeno i skrenuto.međutim, može biti vrijedno riskirati, ističu istražitelji. izražajnost i otvorenost su po-željne i važne osobine u idealnom druženju. Bez obzira radi li se o romantičnom partne-ru ili samo o prijatelju.ponašajte se kao da ih volite. već duže je poznat fenomen nazvan “reciprocitet volje-nja”. ako uočavamo da nas netko voli, kod nas postoji sklonost da i mi njega ili njih voli-mo. stručnjaci sa sveučilišta manitoba našli su da kada očekujemo da će nas neki ljudi prihvatiti, ponašamo se toplije prema njima – stoga se povećavaju šanse da će nas oni stvarno zavoljeti. dakle, čak i ako niste si-gurni kako će osoba, s kojom ste u interakci-ji, osjećati o vama, ponašajte se kao da vam je ugodno s njom, kao da ju volite i takvi će ljudi onda vjerojatno uzvratiti vam ljubav.ako je čovjek tužan, tjeskoban, depresivan, treba pokušati ponašati se kao da je veseo, onda će i tjeskoba kraće trajati.

Što učiniti da vas ljudi odmah zavole, onako na “prvu loptu”

emocionAlnA otvorenost – ili pAk njeZinA odsutnost – može objAsniti ZAšto dvoje ljudi “kliknu“ ili “ ne kliknu“