moda i identitet

20
MODA I IDENTITET

Upload: tatjana-perevalov

Post on 22-Jun-2015

1.695 views

Category:

Education


10 download

TRANSCRIPT

Page 1: Moda i identitet

MODA I IDENTITET

Page 2: Moda i identitet

Moda od lat.reči “modus“ - način,cilj,oblik,sastav, odnosi se na ono što odgovara ukusu vremena.

Moda ima razne odrednice i definicije, jer svako od nas ima sopstveni doživljaj kako mode tako i stila. Neki je smatraju umetnošću, neki samo industrijom, neki najuticajnijim fenomenm ljudskog društva...

Sa druge strane tu je stil iliti prepoznatljiv vizuelni identitet kao nešto što je, pored talenta i ideje koja se plasira, najneophodnije jednoj ličnosti.

Page 3: Moda i identitet

Kao idividualni izraz, kojim se najneposrednije beleže sve promene na ličnom i društvenom planu, odelo je dokument o vremenu i prostoru. Načinom odevanja izražava se pripadnost odredjenim društvenim grupama a razne vrste odeće, sportska, mladalačka, klasična odeća buržoazije, odela radnika, umetnika, hipika, stranaca, pozuju nijanse društvenih slojeva. Na planu ličnosti, odeća i način odevanja mogu izražavati različite emocije, profesionalnu, političku ili versku orijentaciju, starost, seksualne, umetničke ili sportske sklonosti.

Moda je sredstvo identifikacije i socijalizacije, simbolička komunikacija, predmet uživanja i primenja umetnost.

Page 4: Moda i identitet

Fenomen mode svakodnevno utiče na naše živote iako toga često nismo svesni. Ona je deo kulture i nemoguće je u njoj ne učestvovati. Verovatno najizrazitiji primer tog uticaja je moda u odevanju. Javlja se u trenutku kad pojedinac prelazi iz divljeg stadijuma u koje je telo ukrašavao iz odredjenih magijskih ili funkcionalnih potreba u artificionalno stanje. Poput opne koja telo obavija, stapa se s njim i kreće, prilagođava mu se, negira ga ili razotkriva, odelo prati čoveka od rođenja pa do samog kraja.

Page 5: Moda i identitet

Njegov razvojni put, od smokvinog lista, tetovaže ili krzna životinja do gotovo apstraktne slike koja se može nideti na savremenoj modnoj sceni, otkriva ogroman prostor u kome se ocrtavaju najrazličitiji oblici ljudskog bivstvovanja. Iako je čin odevanja duboko ličan, on je oduvek bio društveno determinisan. Svako vreme donosilo je svoje uslovnosti, pravila, navike, potrebe, propise, često i zabrane u odnosu na odevanje i ukrašavanje.”NOVO VREME” najčešće je podrazumevalo i novu modu.

Page 6: Moda i identitet

Posmatrajući odevanje u nizu odnosa koje ono uspostavlja s modom kao prolaznim fenomenom oblačenja ljudskog tela, uočavamo stalne refleksije na polju individualnog i društvenog. S napuštanjem utilitarnog okvira i funkcije zaštite odevanje postaje složeni sistem značenja i važan element komunikacije. Svojom pojavom čovek saopštava vlastiti sud o sebi, svoj stav prema sredini u kojoj se nalaziili pripadnost određenom društvenom krugu.

Page 7: Moda i identitet

Forma, kolorit, ukrasi, i uopšte estetika jednog odevnog predmeta mogu biti jasni pokazatelji pola i uzrasta, emotivnog stanja i ukusa, ali i nacionalne pripadnosti, vere, profesije, mesta na lestvici moći ili političke opredeljenosti. Prihvatajući modu ili ne čovek odlučuje o načinu ispoljavanja svoje ličnosti, o iskazivanju grupnog ili pojedinačnog identiteta. Može se reći da moda i odevanje predstavljaju odraz psihosocijalne identifikacije.

Page 8: Moda i identitet

Sve do 20. veka, norme ponašanja I odevanja nametalo je imovinsko stanje. Danas se mešaju stilovi, pravila nema, a moda je odavno prestala da bude despotska – postala je odraz ličnog IDENTITETA.U širokoj lepezi modnih predloga treba izabrati upravo ono što će podvući našu individualnost i biti u skladu sa našim bićem. Dejvid Risnam razlikuje tri tipa ličnosti:

1. tradicijom usmerena osoba, 2. iznutra usmerena osoba i 3. drugima usmerena osoba.

Page 9: Moda i identitet

1. Tradicijom usmeren tip prima signale od drugih, ali oni dolaze u kulturnoj monotoniji i sve posmatra kroz prizmu tradicionalnog.

2. Iznutra usmeren tip je neosetljiv na uticaj drugih.

3. Drugima usmeren tip najpodložniji je modnim promenama, prihvata sve što tržište ponudi i može biti slobodna ličnost u odevanju.

Ako bi smo posmatrali ova tri tipa ličnosti u odnosu na modu, može se zaključiti da je drugima usmerena osoba najpodložnija primanju mnogih poruka mode, kao i brzim modnim promenama.

Page 10: Moda i identitet

• Moda u novom društvu svodi ličnost na jednu dimenziju - to je uspešna potrošačka ličnost, gde moda igra značajnu ulogu u pogledu ukusa i stila života koji je nametnut od strane društva. Ona prihvata sve ono što tržište ponudi, pa smim tim može biti slobodna ličnost u odevanju.

• Savremenom industrijskom društvu gde idustrijska prodaja formira mišljenje ljudi, stavove i navike, često dolazi do pojave uniformisanja ili jednodimenzionog.

Page 11: Moda i identitet

• MODA DOMOS" - predstavlja bogatstvo formi ili bolje rečeno modele odevanja, stilove ponašanja kroz koje se relativno kratkotrajnije manifestuju odredjeni tipovi ličnosti.

• U toj širokoj lepezi modnih predloga treba izabrati upravo ono što će podvući našu individualnost tako što će biti u skladu sa našim bićem i u psihičkom i u fizičkom smislu.

Page 12: Moda i identitet

• Još jedna podela različitih tipova ličnosti u odnosu na odevanje jeste Deskampsova ipologija ličnosti. Ona razlikuje 4 kategorije ili grupe u oblasti mode:

1. Lanseri

2. Ljudi u modi

3. Klasični tipovi

4. Ljudi van mode

Page 13: Moda i identitet

1. Lanseri su oni koji uvode modu, excentrične ličnosti koje uvek žele biti na vrhu, teže biti zapaženi i ispred svih.

To mogu biti modni kreatori, manekeni, elita, otmeni i bogati svet, ali i elita bez moći (plejboji, glumci, umetnici, slično).

To su nosioci mode.

Page 14: Moda i identitet

• KREATORI - koji putem svoje profesije idu ispred mode za jednu ili dve godine.

• ELITA - ljudi iz visokog društva kojima bogatstvo omogućava da veoma često menjaju odeću i kupuju najnovije kreacije visoke mode. U ovoj grupi ima mnogo više onih koji su

• ELITA BEZ MOĆI - sve ove grupe (plejboji, umetnici, glumci, snobovi) su ljudi koji imaju sredstva ili čine nužne žrtve da bi bili prvi nosioci novoga u modi.

Page 15: Moda i identitet

2. LJUDI U MODI - ili sledbenici mode utvrdjuju modu, žele biti moderni i da se razlikuju od mase, medjutim oni ne uvode novine niti preuzimaju rizike da uvode i postave novu modu. Takvi sledbenici mode ne očekuju da ih slede i da postanu excentrični, oni samo potvrdjuju postojeće. To su bogati mladi ljudi, često "skorojevići" koji koriste modu pre svega za seksualno osvajanje.

Page 16: Moda i identitet

3. KLASIČNI TIPOVI - reč je masi koja menja odela samo pod prinudom ili prisilom. Bira se samo ono što je klasično, što traje, a ne ono što je u sezoni i moderno. Oni to čine da ne bi bili zapaženi, ali ipak jesu.Oni odražavaju uspeh mode, nose ono što je postalo klasično dve ili više godina posle pojavljivanja.

Page 17: Moda i identitet

4. LJUDI VAN MODE - reč je o mladim ljudima koji često menjaju odela i odevaju se kako oni žele bez opterećenja postojećim modnim trendovima, već pronalaze sopstveni izraz kroz odevanje upravo negirajući modu koja je trenutno aktuelna. To je ANTI MODA, jer je u suprotnosti sa industrijskom i komercijalnom modom. To su oni koji odbijaju slediti modu, zadržavaju svoje odelo i više od pet godina. I njihovo odelo je takodje tradicionalno i klasično.

Page 18: Moda i identitet

• Analizirajući odnos ovih društvenih grupa u odnosu na modu došlo se do konstatacije da je dvojaka.

• Mode nije kad je nose lanseri i elita, već kad masa prihvati nove modne tendencije, onda imamo modu. A sa druge strane kada je moda potpuno uključena u masu sa tog stanovišta prerasta u banalnost.

Page 19: Moda i identitet

• Odeća i ostali modni premeti pokazatelji su afiniteta, stava ali i materijalnog statusa osobe. U svom dugom razvoju, odeća je prerasla u ustaljenu odeću - nošnju iz potrebe za promenom, inovacijom, razlikovanjem, distanciranjem, individualizacijom. Potrebe za promenama u modi pokušavale su se objasniti pomoću mnogih individualnih "nagona" kao što su radoznalost, zasićenost postojećim, nagon za igrom, takmičarski nagon itd.

• Pokušaj ignorisanja mode često ima suprotan ishod, pa se baš tim ignorisanjem stvara novi modni stil. Svaki pojedinac učestvuje u stvaranju mode, ali moda doprinosi razvoju ličnosti svakog pojedinca.

Page 20: Moda i identitet

Moda kao fenomen živi u dinamičnoj relaciji sa svim mogućim parametrima: od onih koje postavljaju mediji, internacionalne kompanije, modne kompanije, modni blogeri, modne ikone, do onih koji su vezani za društveni kontekst I konvencije, ekonomski prilike i slično. Pratiti trendove ili biti slobodan, ključno je pitanje u svetu mode. Naravno, moguće je slediti isključivo svoj lični umetnički senzibilitet i ostvariti izvanredne kreativne rezultate, no takav pristup može nas dovesti u prilično usamljenu poziciju izolovanu od medija i publike.