meĐunarodna ekonomija 08 - cbcgmeđunarodna ekonomija 8.1. globalna ekonomska kretanja svjetska...

15
MEĐUNARODNA EKONOMIJA 08

Upload: others

Post on 20-Jan-2020

51 views

Category:

Documents


3 download

TRANSCRIPT

MEĐUNARODNA EKONOMIJA 08

93

Međunarodna ekonom

ija

8.1. Globalna ekonomska kretanja

Svjetska ekonomija je u 2018. godini porasla 3,6% i nije uspjela da održi zamajac koji je karakterisao 2017. godinu, kada je stopa bila 3,8%. Usporavanje ekonomske aktivnosti je uglavnom viđeno u drugoj polovini 2018. godine. Brojni faktori su uticali na najveće ekonomije svijeta. Usporavanje u Kini je bilo proizvod kako domaćih strukturnih, tako i međunarodnih faktora, prvenstveno povećanje trgovin-skih tenzija sa SAD-om. Eurozona nije ostvarila značajniji rast, što je posebno bilo izraženo u nekim od najvećih ekonomija. Trgovinske nesuglasice su uticale i na globalno poslovno povjerenje. Pod istim uticajem je pogoršan i sentiment na finansijskim tržištima. Početkom 2019. FED je signalizirao da će monetarna politika u narednom periodu bili prilagodljiva, što je pozitivno djelovalo na finansijska tržišta.

Prema posljednjim prognozama MMF-a, stopa rasta globalne ekonomije za 2019. godinu je revidirana naniže za 0,2 p. p. na 3,3% u odnosno na januarske prognoze, odnosno 0,4 p. p. u odnosu na oktobar-ske prognoze. U 2020. se očekuje skromniji oporavak uz stopu rast od 3,6%, koju će predvoditi zemlje u usponu/razvoju.

Prognozirana stopa rasta za razvijene zemlje za 2019. iznosi 1,8% i smanjena je za 0,2 p. p. u odnosu na prethodnu prognozu. U prvom kvartalu 2019. godine rast najvećih razvijenih zemalja se kretao prilično neuravnoteženo. Posebno je bila vidljiva razlika između zemalja eurozone i SAD. MMF je zna-čajno snizio prognoze rasta za eurozonu za period 2019-2020. i to posebno za neke od njenih najvećih ekonomija. Prognoze MMF-a za SAD su takođe niže, ali su stope rasta generalno visoke u odnosu na ostale razvijene zemlje.

MMF takođe očekuje niže stope rasta za zemlje u razvoju i usponu za 2019. i 2020. godinu u odnosu na prognoze iz januara o. g. U 2019. se očekuje stopa od 4,4%, da bi u 2020. porasla na 4,8%. Ova grupa zemalja je posebno pod uticajem efekata promjena cijena nafte, globalnih trgovinskih barijera i tržiš-nih pritisaka na lokalne valute. Prognoze rasta za ekonomiju Rusije su ostale nepromijenjene za 2019. i 2020. godinu.

Prema prognozama MMF-a, grupa evropskih ekonomija u razvoju i usponu, među kojima je i Crna Gora39, u periodu 2019-2020. ostvariće znatno niže stope rasta od 3,8% iz 2018. odnosno 6% iz 2017. godine. Za 2019. se očekuje rast od skromnih 0,8%, te 2,8% u 2020. godinu. Ovakve stope su pod veli-kim uticajem dešavanja u ekonomiji Turske.

Prema posljednjim prognozama MMF-a, stopa rasta obima globalne trgovine je dodatno revidirana naniže za period 2019-2020, što je rezultat promjena trgovinskih politika u pogledu nametanja carina, promjena trgovinskih ugovora i kontramjera zemalja koje imaju najveće udjele u globalnoj trgovini.

39 Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Mađarska, Makedonija, Poljska, Rumunija, Sr-bija i Turska.

94

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG I kvartal 2019

Tabela 8.1

Pregled glavnih globalnih indikatora, godina na godinu, %

IndikatorProcjene Projekcije Razlike u odnosu na projekcije

iz januara 2019. p. p.

2018. 2019. 2020. 2019. 2020.

rast BDP-a

svijet 3,6 3,3 3,6 -0,2 0,0

napredne ekonomije 2,2 1,8 1,7 -0,2 0,0

ekonomije u usponu/razvoju 4,5 4,4 4,8 -0,1 -0,1

SAD 2,9 2,3 1,9 -0,2 0,1

Eurozona 1,8 1,3 1,5 -0,3 -0,2

Njemačka 1,5 0,8 1,4 -0,5 -0,2

Francuska 1.5 1,3 1,4 -0,2 -0,2

Italija 0,9 0,1 0,9 -0,5 0,0

Španija 2,5 2,1 1,9 -0,1 0,0

Japan 0,8 1,0 0,5 -0,1 0,0

UK 1,4 1,2 1,4 -0,3 -0,2

Kanada 1,8 1,5 1,9 -0,4 0,0

napredne ekonomije van G7 i eurozone 2,6 2,2 2,5 -0,3 0,0

evropske ekonomije u usponu/razvoju 3,6 0,8 2,8 0,1 0,4

Rusija 2,3 1,6 1,7 0,0 0,0

Kina 6,6 6,3 6,1 0,1 -0,1

Indija 7,1 7,3 7,5 -0,2 -0,2

Latinska Amerika i Karibi 1,0 1,4 2,4 -0,6 -0,1

Bliski istok i sjeverna Afrika 1,8 1,5 3,2 -0,9 0,2

Supsaharska Afrika 3,0 3,5 3,7 0,0 0,1

obim globalne trgovine (robe i usluge) 3,8 3,4 3,9 -0,6 -0,1

potrošačke cijene

napredne ekonomije 2,0 1,6 2,1 -0,1 0,1

ekonomije u usponu/razvoju 4,8 4,9 4,7 -0,2 0,1

izvor: MMF, april 2018.

Globalna potrošnja nafte i naftnih prerađevina bilježi višegodišnji uzlazni trend, a prognoze govore da će ostvariti veliki rast do kraja 2019. godine. Cijene nafte su početkom godine zabilježile pad, ali je došlo do porasta cijena krajem kvartala. Najavljeno smanjenje proizvodnje Saudijske Arabije u fe-bruaru i martu je pozitivno uticalo na tržište nafte, a proizvodnih limita su se pridržavale i ostale ze-mlje članice OPEC-a i Rusija. Tome treba dodati i sankcije Iranu i smanjenje proizvodnje u Venecueli. Odlaganje primjene tarifa na uvoz kineskih proizvoda od strane SAD-a je takođe pozitivno uticalo na tržište.

Bazična inflacija je bila ispod ciljanog nivoa centralnih banaka Japana, SAD i eurozone. FED je odlu-čio da zadrži referentnu kamatnu stopu te da će dalje promjene biti uslovljene razvojem situacije na tržištima. ECB, takođe, nije mijenjala referentne stope, ali se u skladu sa ekonomskim projekcijama odlučila za povratak ka „aktivnijem“ pistupu vođenja monetarne politike.

95

Međunarodna ekonom

ija

Rizici na finansijskim tržištima, mjereni indeksom VIX, su jenjavali u prvom kvartalu o. g, nakon ogromnog rasta krajem decembra 2018. godine, pod uticajem globalnih trgovinskih tenzija i izmjena u monetarnoj politici FED-a. Svi vodeći globalni berzanski indeksi su zabilježili pad krajem 2018. go-dine, ali i oporavak u prvom kvartalu 2019. godine.

8.2. Razvijene zemlje

Ekonomski rast u eurozoni u prvom kvartalu ove godine u odnosu na prethodni iznosio je 0,4%, dok je godišnja stopa rasta kvartalnog BDP-a iznosila 1,2%. Stopa rasta od 0,4% predstavlja osjetan pomak u odnosu na rast od 0,1% i 0,2% u trećem i četvrtom kvartalu 2018. godine, dok je generalno nastavljen kontinuitet pozitivnih kvartalnih stopa rasta BDP-a eurozone još iz vremena izlaska iz evropske duž-ničke krize. Njemačka ekonomija, kao glavni generator rasta u eurozoni, zabilježila je rast ekonom-ske aktivnosti od upravo 0,4%, nakon što je u toj zemlji u prethodna dva kvartala zamalo izbjegnuta recesija. Negativan rast je zabilježila jedino privreda Letonije, -0,1%, dok je Italija sa stopom rasta od 0,1% izašla iz recesije koja je trajala dva kvartala. Među zemljama koje su ostvarile rast BDP-a, ističu se Litvanija (1%), Kipar i Slovačka (po 0,9%) i Slovenija (0,8%), dok su Francuska i Španija, kao najveće privrede eurozone pored Italije i Njemačke, ostvarile stope rasta od 0,3% i 0,7%, respektivno. Posma-trano po komponentama obračuna BDP-a po potrošnoj metodi, rast je bio vođen ličnom potrošnjom (rast 0,5%, doprinos rastu 0,3 p. p) i donekle bruto investicijama u osnovna sredstva (rast 1,1%, dopri-nos rastu 0,2 p. p).

Industrijska proizvodnja u eurozoni u martu je ostvarila godišnji pad od 0,7%, pri čemu je pad bio za-bilježen u svakom od njenih segmenata osim u segmentu kapitalnih dobara. Industrijska proizvodnja u eurozoni bilježi mjesečni trend rasta od 2013. godine, međutim tokom 2018. je uglavnom stagnirala, a pred kraj godine i opala, da bi se neznatno oporavila u prvim mjesecima 2019. godine. Posmatrano kroz stalne cijene, trgovina na malo u martu je ostvarila godišnji rast od 2%, nakon godišnjih stopa

Pokazatelji volatilnosti/stresa na finansijskim tržištima, 2018 – Q1 2019. MSCI globalni indeksi, 2018 – Q1 2019.

Grafik 8.1 Grafik 8.2

Izvor: Blumberg Izvor: Blumberg

96

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG I kvartal 2019

rasta od 2,2% i 3% u januaru i februaru. Rast je bio zabilježen u svim glavnim segmentima trgovine na malo: hrana, pića i duvan (0,4%), neprehrambeni proizvodi (3,4%) i automobilsko gorivo (1,5%). Trgovina na malo u eurozoni bilježi trend mjesečnog rasta od 2013. godine. Građevinska aktivnost u eurozoni je ostvarila godišnji rast od 4,8% u prvom kvartalu 2019. godine, što je bitan pomak u odnosu na godišnji rast od 1,9% iz četvrtog kvartala 2018. godine. Posmatrano po segmentima, rast od 4,3% je ostvaren u stanogradnji dok je kod ostalih građevinskih struktura rast iznosio 8,2%. Građevinska aktivnost eurozone bilježi trend mjesečnog rasta od sredine 2015. godine.

Stopa nezaposlenosti je u martu 2019. iznosila 7,6%, što je pad od 0,3 p. p. u odnosu na decembar prethodne godine, odnosno pad od 0,9 p. p. u poređenju sa martom 2018. godine, kada je stopa ne-zaposlenosti iznosila 8,5%. Smanjenje nezaposlenosti nastavljeno je počevši od 2013. godine, kada je na kraju evropske dužničke krize stopa nezaposlenosti iznosila 12,1%. Istovremeno, 7,6% je najniža stopa nezaposlenosti još od avgusta 2008. godine. Stopa nezaposlenosti je bila najniža u Njemačkoj (3,2%), Holandiji (3,3%) i Malti (3,5%). S druge strane, stope nezaposlenosti – i pored osjetnog pada u odnosu na svoje prethodne vrijednosti – i dalje su ostale visoke u Grčkoj (18,1%) i Španiji (14%). Stopa nezaposlenosti mlađih od 25 godina u martu 2019. godine iznosila je 15,9%, pri čemu je najniža bila u Njemačkoj, 5,3% i Holandiji,6,4%, a najviša u Grčkoj, čak 40,4%, i Španiji, 33,8%. Stopa nezaposlenosti u eurozoni je i dalje znatno viša u odnosu na američku ekonomiju (3,8%) i, sa izuzetkom Njemačke, i dalje je zabrinjavajuća u velikim evropskim ekonomijama – u Francuskoj 8,7% odnosno Italiji 10,1%, gdje je opala za svega 0,2 p. p. odnosno 0,3 p. p. u odnosu na decembar 2018. godine.

Godišnja stopa inflacije u martu je iznosila 1,4%. Po zemljama, najviša je bila u Holandiji (2,9%) i Le-toniji i Slovačkoj (po 2,7%), a najniža u Portugalu odnosno Grčkoj, 0,8% odnosno 1%. Prema glavnim sastavnim komponentama HIPC-a, cijene hrane, alkohola i duvana porasle su 1%, energenata 5,3%, industrijskih prozivoda (neenergenata) 0,1%, dok su cijene usluga porasle 1,1%, pri čemu su njihovi doprinosi ukupnoj stopi inflacije iznosili 0,34, 0,52, 0,04 i 0,51 p. p, respektivno. Nakon 2015. i 2016. godine kao perioda deflacionih rizika, nastavljena je situacija laganog rasta cijena, što je u skladu sa srednjeročnim ciljem ECB-a da inflacija bude „ispod, ali blizu 2%“.

U četvrtom kvartalu 2018. godine budžetski deficit država eurozone iznosio je 1% BDP-a40, što je malo više u odnosu na deficit iz trećeg kvartala iste godine (0,5% BDP-a). Ukupni budžetski prihodi izno-sili su 46,2% BDP-a, a rashodi 47,2% BDP-a. Nekoliko država ostvarilo je suficit budžeta, pri čemu su najznačajnije suficite ostvarile Luksemburg, 2,5% i Malta, 1,5%, dok je suficit Njemačke iznosio 0,4% BDP-a. Među državama sa deficitom budžeta, treba istaći Francusku, čiji je budžetski saldo iznosio -2,5% BDP-a. Generalno posmatrano, državne finansije zemalja eurozone su u znatno boljoj poziciji i bilježe dugogodišnji napredak, a trend smanjenja budžetskog deficita je započet još u periodu 2009-2010. godine, kada je deficit prelazio 7% BDP-a.

Javni dug država eurozone iznosio je 85,1% BDP-a (9,9 hiljada milijardi eura) na kraju četvrtog kvar-tala 2018. godine41, ili dva p. p. manje nego na kraju četvrtog kvartala 2017. godine (87,1% BDP-a). Naj-viši nivoi javnog duga zabilježeni su u Grčkoj, 181,1%, Italiji, 132,2% i Portugalu, 121,5% BDP-a. Osim navedenih zemalja, javni dugovi Kipra i Belgije bili su iznad 100% BDP-a i iznosili su 102,5% i 102%, respektivno. S druge strane, najniži nivoi javnog duga zabilježeni su u Estoniji i Luksemburgu, 8,4% i 21,4% BDP-a, respektivno. Javni dugovi Letonije, Litvanije, Malte, Slovačke, Holandije i Finske bili su takođe ispod mastrihtskog kriterijuma od 60% BDP-a. Gledano prema finansijskim instrumentima, najviše duga se odnosilo na dužničke hartije od vrijednosti, 80,9%, na kredite 16% i 3,1% na gotovinu i

40 Posljednji raspoloživi, sezonski prilagođeni podatak.41 Posljednji raspoloživi podatak.

97

Međunarodna ekonom

ija

Tabela 8.2

Kreditni rejting država eurozone, Standard end Purs, kraj marta 2019. godine

Država Rejting Izgledi (outlook)

Austrija AA+ stabilni

Belgija AA stabilni

Estonija AA- stabilni

Finska AA+ stabilni

Francuska AA stabilni

Grčka B+ pozitivni

Holandija AAA stabilni

Irska A+ stabilni

Italija BBB negativni

Kipar BBB- stabilni

Letonija A stabilni

Litvanija A stabilni

Luksemburg AAA stabilni

Malta A- pozitivni

Njemačka AAA stabilni

Portugal BBB stabilni

Slovačka A+ stabilni

Slovenija AA- stabilni

Španija A- pozitivni

Izvor: Standard end Purs (tradingeconomics.com)

depozite. Iako je napredak značajan, javni dug je i dalje na visokom nivou, posebno kod velikih država na jugu eurozone, čija je fiskalna pozicija i dalje nesigurna. O tome najbolje svjedoče njihovi kreditni rejtinzi prema Standard end Pursu na kraju marta 2019. godine. Na-ime, Italiji, Portugalu i Španiji bili su dodijeljeni inve-sticioni rejtinzi slabog kvaliteta, dok Grčka nije imala investicioni rejting.

U godišnjem periodu zaključno sa martom ove godine, tekući račun eurozone zabilježio je suficit od 328 mlrd. eura42 (2,8% BDP-a), a u godišnjem periodu zaključno sa martom 2018. godine 376 mlrd. eura (3,3% BDP-a). U strukturi, suficit je bio vođen robnim suficitom, 276 mlrd. eura (2,4% BDP-a), dok su ostale komponente te-kućeg računa: usluge, primarni dohodak i sekundarni dohodak zabilježile salda od 0,9%, 0,9% i -1,3% BDP-a, respektivno.

Po zemljama, u godišnjem periodu zaključno sa četvr-tim kvartalom 2018. godine43, najveći suficit na teku-ćem računu imala je Malta, 11,2% BDP-a, potom Ho-landija, 10,8%, Irska, 9,1% i Njemačka, 7,3%. Najnega-tivniji saldo zabilježio je Kipar, -7%, odnosno Grčka, -2,9% BDP-a. Ostale zemlje na jugu eurozone: Italija, Portugal i Španija imale su salda tekućih računa od 2,5%, -0,6% i 0,9% BDP-a, respektivno.

Prognoze analitičara ECB-a iz juna 2019. ukazuju da će rast u 2019. iznositi 1,2%, dok će u 2020. i 2021. godini iznositi po 1,4%. Očekuje se da će stopa nezaposlenosti opadati tokom prognostičkog horizonta, tako da će u 2021. biti na nivou od 7,3%. HIPC će biti u okviru ECB-ovog cilja od ispod, ali blizu 2%, i bez deflacionih pritisaka. Konačno, sve će biti praćeno i blagim poboljšanjem stanja državnih finansi-ja, pa se očekuje da će u 2021. budžetski deficit iznositi 0,9% BDP-a, a javni dug opasti na 80,6% BDP-a. Međutim, treba reći da su po pitanju privrednog rasta u periodu 2020-2021. junske prognoze nešto manje pozitivne u odnosu na martovske prognoze.

Prema prognozama MMF-a iz aprila ove godine stope rasta eurozone za 2019. i 2020. godinu će iznositi 1,3% i 1,5%, ili 0,6 p. p. i 0,2 p. p. niže u odnosu na oktobarske prognoze, respektivno. Junske prognoze Svjetske banke za pomenute godine su bile relativno slične i iznosile su 1,2% i 1,4%, respektivno.

42 Sezonski prilagođeni podaci.43 Posljednji raspoloži podatak.

98

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG I kvartal 2019

Tabela 8.3

Makroekonomske prognoze za eurozonu za period 2018-2021, %

2018. 2019. 2020. 2021.

realni BDP 1,8 1,2 1,4 1,4

privatna potrošnja 1,3 1,4 1,4 1,3

državna potrošnja 1,1 1,4 1,4 1,4

bruto investicije u osnovna sredstva 3,3 2,7 2,0 2,0

izvoz 3,2 2,2 2,9 3,2

uvoz 3,2 2,7 3,2 3,4

zaposlenost 1,5 1,0 0,6 0,6

stopa nezaposlenosti, % radne snage 8,2 7,7 7,5 7,3

HIPC 1,8 1,3 1,4 1,6

HIPC, isključujući energiju 1,3 1,2 1,5 1,7

HIPC, isključujući energiju i hranu 1,0 1,1 1,4 1,6

HIPC, isključujući energiju, hranu i promjene u indirektnim porezima 1,0 1,1 1,4 1,6

jedinični troškovi rada 1,9 1,8 1,6 1,7

zarada po zaposlenom 2,2 2,1 2,5 2,5

produktivnost rada 0,3 0,2 0,8 0,9

saldo državnog budžeta, % BDP-a -0,5 -0,9 -0,9 -0,9

strukturni saldo državnog budžeta, % BDP-a -0,6 -0,9 -1,1 -1,2

javni dug, % BDP-a 85,1 83,7 82,1 80,6

saldo tekućeg računa, % BDP-a 2,9 2,4 2,4 2,4

Izvor: ECB, jun 2019. godine

Ekonomija SAD je u prvom kvartalu 2019. godine porasla 3,1%44 u odnosu na prethodni kvartal, što je bilo više od tržišnih očekivanja (245%). Gledano u odnosu na prvi kvartal 2018. godine, stopa rasta je iznosila 3,2%. Ekonomija je u 2018. porasla 2,9%.

U aprilskom izvještaju o izgledima svjetske ekonomije, MMF je za ovu godinu smanjio prognozu rasta za ekonomiju SAD za 0,2 p. p. na 2,3%, ali je povećao prognozu za narednu godinu za 0,1 p.p. na 1,9%. Ipak, to su i dalje visoke stope rasta imajući u vidu prognozirane stope rasta ostalih vodećih razvijenih ekonomija. Očekivanja FED-a46 su da će BDP u 2019. i 2020. godini rasti po stopama od 2,1% i 1,9% redom.

Rast bruto investicija u osnovna sredstva od 6% je imao najveći doprinos ubrzanju ekonomije u prvom kvartalu o. g. Pad trgovinskog deficita u prvom kvartalu je takođe imao značajan uticaj na rast ekono-mije. Izvoz je porastao 5,4%, dok je uvoz pao 1,9%. Javna potrošnja je u prvom kvartalu porasla 2,8%. Lična potrošnja je u prvom kvartalu o. g. ostvarila osjetno nižu stopu rasta od 0,9%. U prethodnom kvartalu je porasla 2,5%.

44 Stopa izražena na godišnjem nivou, treća procjena.45 Rojtersova anketa.46 Projekcije članova Komiteta za operacije na otvorenom tržištu, mart 2019.

99

Međunarodna ekonom

ija

Kvartalna stopa rasta i doprinosi komponenti BDP-a u SAD, %, 2015 – Q1 2019.

Grafik 8.3

Izvor: Nacionalni biro za ekonomske analize (BEA)

Godišnja stopa rasta industrijske proizvodnje se posljednja dva kvartala smanjivala, pa je tako na kraju trećeg kvartala 2018. iznosila 5,4%, a na kraju prvog kvartala o. g. 2,2%. Pad mjeseč-ne stope industrijske proizvodnje je bio izražen u januaru i februaru o. g. Godišnja stopa rasta pre-rađivačke industrije je takođe pala i u martu o. g. je iznosila 0,7%. Indeks menadžera nabavke ima opadajući trend, koji je počeo još u drugoj polovi-ni prethodne godine.

Stopa nezaposlenosti je na kraju prvog kvartala o. g. pala u odnosu na kraj prethodnog kvartala sa 3,9% na 3,8%, da bi se u aprilu i maju dodatno spustila na 3,6%, čime je stopa nezaposlenosti na najnižem nivou u gotovo pet decenija. Tokom pr-vog kvartala kreirano je 521 hiljada novih radnih mjesta u privatnom sektoru, što su lošiji rezultat nego tokom prethodne godine. Zarade nastavlja-ju da bilježe stabilan rast.

Godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom cije-na izdataka za ličnu potrošnju (ILP)47, je u martu o. g. iznosila 1,5%. Ista stopa inflacije bez cijena hrane i energenata je u martu takođe bila 1,5%. Godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom po-trošačkih cijena, je na kraju marta iznosila 1,9%.

Budžetski deficit je u prva tri mjeseca 2019. godi-ne iznosio 372 mlrd. dolara, pri čemu u prvih šest mjeseci fiskalne 2019. godine48 budžetski deficit iznosio 691 mlrd. dolara. Poređenja radi u fiskal-noj 2018. godini deficit je iznosio 779 mlrd. do-lara ili 113 mlrd. dolara više nego u 2017. godini. MMF-ova prognoza49 budžetskog deficita SAD za 2019. iznosi 4,6% BDP-a.

Ekonomija Japana je u prvom kvartalu o. g. po-rasla 0,6% u odnosu na prethodni kvartal, daleko premašujući tržišna očekivanja od 0%. U pore-đenju sa istim kvartalom prethodne godine, ja-panska ekonomija je porasla 0,9%, što predstavlja

47 Izdaci za ličnu potrošnju (Personal Consumption Expenditures), lančani indeks cijena, koji FED koristi za ocjenu infla-tornih kretanja.

48 Koja je počinje 01. oktobra 2018. 49 Konsultacije po članu IV Statuta MMF-a, jul 2018. i Fiskalni monitor, april 2019.

Godišnja stopa IPC, ILP i bazična inflacija prema ILP, %, 2013 – Q1 2019.

Grafik 8.4

izvor: FRED, Banka federalnih rezervi iz Sent Luisa

100

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG I kvartal 2019

nastavak tendencije pozitivnih godišnjih stopa rasta kvartalnog BDP-a još od prvog kvartala 2015. godine.

MMF je u aprilskim prognozama smanjio stopu rasta japanske ekonomije za 2019. godinu za 0,1 p. p. na 1,0%. Prognoza za 2020. godinu je osta-la nepromijenjena i iznosi 0,5%. Svjetska banka, prema posljednim prognozama50, očekuje rast od 0,8% za 2019. odnosno 0,7% za 2020. godinu. Pre-ma Banci Japana, stopa rasta BDP-a bi za fiskalnu 2019. godinu51 trebala da se kreće u rasponu od 0,7% do 1%. 52

Najveći doprinos rastu (0,4 p.p.) u prvom kvarta-lu je došao od neto izvoza. Uvoz je ostvario naj-veći pad još od prvog kvartala 2009. godine od 4,6%. S druge strane, pad izvoza je bio manji i iznosio je 2,4%.

Privatna tražnja je u prvom kvartalu o. g. ostva-rila znatno manju stopu rasta (0,1%) u odnosu na prethodni kvartal (0,9%). Lična potrošnja je na kvartalnom nivou smanjena za 0,1% u poređenju sa rastom od 0,3% iz prethodnog kvartala. Zara-de su tokom sva tri mjeseca prvog kvartala imale

negativnu stopu rasta. Trgovina na malo je nastavila da raste u prvom kvartalu, premda osjetno nižim stopama nego tokom prethodne godine. Indeks potrošačke aktivnosti53 je bio na istom nivou kao u prethodnom kvaralu. Indeks potrošačkog povjerenja bilježi silazni trend od početka 2018. godine, što je nastavljeno i u prvom kvartalu 2019. godine.

Vladina potrošnja je porasla za 1,2%, nakon pada od 1,5% u prethodnom kvartalu. Bruto investicije u osnovna sredstva su bile veće 0,3%, dok su u prethodnom kvartalu porasle 2,7%.

Industrijska proizvodnja, kao ključni indikator ekonomske aktivnosti u Japanu, zabilježila je ogroman pad od 2,5% u prvom kvartalu o. g., što predstavlja najveći kvartalni pad u posljednjih pet godina. In-deks menadžera nabavke u prerađivačkoj industriji je bio na najnižem nivou za posljednje tri godine. Indeks „poslovnog sentimenta“ Banke Japana, TANKAN, za velike prerađivačke kompanije je u prvom kvartalu bio niži nego u prethodnom kvartalu, a njegova vrijednost se smanjivala od kraja 2017. godi-ne. TANKAN za mala preduzeća izvan prerađivačke industrije je takođe pao u prvom kvartalu nakon skoro trogodišnjeg rasta.

Stopa nezaposlenosti je u martu iznosila 2,5%, što je blago veća nezaposlenost nego na kraju pret-hodnog kvartala (2,4%). Generalno, stopa nezaposlenosti u prethodnoj godini i proteklom dijelu ove

50 Jun 2019. 51 Koja se završava 31. marta 2020.52 Japan Macro Advisers53 Consumption Activity Index, objavljuje ga Banka Japana.

Kvartalna stopa rasta BDP-a, %, 2015 – Q1 2019.

Grafik 8.5

izvor: Vlada Japana, Ministarstvo ekonomije, trgovine i industrije, JMA52

101

Međunarodna ekonom

ija

godine bilježi vrijednosti koje su posljednji put zabilježene 1992. godine. Stopa nezaposlenosti mlađih od 25 godina je na kraju prvog kvartala iznosila 3,6%, što je rast u odnosu na kraj prethodnog kvartala (3,3%).

Godišnja stopa inflacije je nakon snažnijeg rasta u drugom i trećem kvartalu 2018. imala tendenciju pada u posljednja dva kvartala, što je posedbno bilo izraženo u januaru i februaru o .g kada je iznosila 0,2%. Stopa bazične inflacije54 je tokom sva tri mjeseca prvog kvartala bila osjetno viša nego godišnja stopa inflacije, tako da je na kraju kvartala iznosila 0,8%.

8.3. Zemlje u usponu

Ekonomija Kine je u prvom kvartalu 2019. ostvarila rast od 1,4% u odnosu na prethodni kvartal, a 6,4% u poređenju sa istim periodom prethodne godine. MMF je u aprilskim prognozama povećao sto-pu rasta kineske ekonomije za 2019. godinu za 0,1 p. p. na 6,3%, ali za 2020. očekuje nižu stopu rasta, od 6,1%. Svjetska banka prema posljednim prognozama55 očekuje rast od 6,2% za 2019. odnosno 6,1% za 2020. godinu.

Industrijska proizvodnja je u prvom kvartalu porasla 6,5%. U januaru i februaru o. g., industrijska proizvodnja je zabilježila stope rasta od po 5,6%, da bi u martu, u očekivanju novih vladinih stimu-lativnih mjera, proizvodnja skočila 8,5%, što je najveća stopa rasta u posljednjih 4 i po godine. To se posebno reflektovalo u prerađivačkoj industriji koja je u martu o. g. porasla 9% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Indeks menadžera nabavke (PMI)56 u prerađivačkoj industriji je u martu preskočio 50 poena. Nove porudžbine namijenjene izvozu su u drugoj polovini 2018. godine zabilježile veliko smanjene, upućujući na trgovinske nesuglasice sa SAD, ali su u prvom kvartalu o. g. blago porasle.

Trgovina na malo u Kini bilježi pad stope rasta duži vremenski period, a stopa rasta u prvom kvartalu je iznosila 8,3% u odnosu na isti period prethodne godine, što je i dalje visoka stopa rasta. Indeks po-trošačkog povjerenja je zabilježio snažan rast posljednja dva kvartala.

Indeks potrošačkih cijena je u martu porastao 2,3% na godišnjem nivou, ali je stopa bila dosta niža u januaru (1,7%) i februaru (1,5%). Stopa bazične inflacija je u martu iznosila 1,8%. Stopa nezaposlenosti je u prvom kvartalu o. g. pala na 3,67% sa 3,8% u prethodnom.

Budžetska potrošnja je za prva tri mjesece o. g. povećana 15%, dok su se prihodi povećali 6,2% u od-nosu na isti period prethodne godine. Prema posljednjim prognozama, MMF očekuje fiskalni deficit od 6,1% BDP-a u 2019. (prethodna prognoza 4,4%), a 5,5%. za 2020. Budžetski deficit je u 2018. iznosio 4,8% BDP-a.

Posljednjih pet godina, zaduženost kineske države je rasla. Na primjer, u 2012. je iznosila 34,3% BDP-a, a u 2018. godini 50,5% BDP-a. Prognoze MMF-a ukazuju na to da će zaduženost kineske države ići uzlaznom putanjom sljedećih pet godina, pa za 2019. godinu očekuje dug od 55,4% BDP-a (53,9% pret-hodna prognoza), odnosno 59,5% za 2020. godinu.

54 U slučaju Japana - indeks potrošačkih cijena korigovan za uticaj cijena svježe hrane.55 Jun 2019. 56 Indeks menadžera nabavke Caixin/Markit u prerađivačkoj industriji.

102

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG I kvartal 2019

Berzanski indeks CSI 300 je u prvom kvartalu imao snažan rast od 28,6% i tako „nadoknadio“ veći dio izgubljene vrijednosti iz prethodne godine, kada je bio u gotovo stalnom padu.

Ekonomija Rusije je u prvom kvartalu 2019. godine porasla 0,5% u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Realna stopa rasta BDP-a za 2018. godinu je iznosila 2,3%. Prognozirana stopa rasta BDP-a, prema MMF-u, za 2019. godinu iznosi 1,6%, prema Svjetskoj banci 1,2% i prema OECD-u 1,4%. Cen-tralna banka očekuje da rast ekonomije za ovu godinu bude u rasponu od 1-1,5%.

Investicije u osnovna sredstva, u poređenju sa istim periodom prethodne godine, su u prvom kvartalu 2019. porasle 0,5%, zabilježivši tako rast u posljednjih deset kvartala. Izvoz je u prvom kvartalu po-rastao 0,3% u odnosu na isti period prethodne godine, dok se uvoz smanjio 3%. Trgovinski suficit je ostvario ogroman rast u prošloj godini. U prvom kvartalu o. g. je bio 4,7% veći nego u istom kvartalu prethodne godine.

Industrijska proizvodnja je u prvom kvartalu 2019. porasla 2,1% u odnosu na isti period 2018. godine. Prerađivačka industrija je u prva tri mjeseca ove godišnje ostvarila stope od -1%, 4,6% i 0,3%. Indeks menadžera nabavke (PMI) za prerađivačku industriju je na kraju prvog kvartala bio na najvišem nivou za posljednje dvije godine.

Trgovina na malo je nastavila pozitivno kretanje, pa je u prvom kvartalu njen rast iznosio 1,9% u od-nosu na isti period prethodne godine. Indeks potrošačkog povjerenja je bio blago veći (sa -17 na -16). Pad stope rasta realnih zarada je bio karakterističan za cijelu 2018. godinu, što se nastavilo u januaru i februaru ove godine (1,1% i 0%, redom). Godišnja stopa rasta realnih zarada je u martu o. g. iznosila 2,3%. Stopa nezaposlenosti je na kraju marta iznosila 4,7%.

Rastući trend godišnje stope inflacije iz druge polovine 2018. nastavljen je u prvom kvartalu o. g., a stopa je na kraju marta iznosila 5,3%, što je iznad nivoa od 4% koliko iznosi ciljana stopa inflacije. Centralna banka Rusije je zadržala referentnu kamatnu stopu na nivou od 7,5%, koja je na tom nivou od septembra prošle godine.

Federalni budžet je u 2018. godini, nakon više uzastopnih godina sa ostvarenim deficitom, zabilježio suficit od 2,7% BDP-a, odražavajući više cijene nafte i pažljivu budžetsku potrošnju u skladu sa novim fiskalnim pravilom. U prvom kvartalu o. g. suficit je iznosio 5,5% BDP-a.

Turska ekonomija je porasla u prvom kvartalu o. g. 1,3% u odnosu na prethodni kvartal, što je prvi pozitivni kvartalni rast poslije tri uzastopna negativna kvartala. Ekonomska aktivnost je u odnosu na isti kvartal prethodne godine manja 2,6%. Stopa rasta BDP-a za 2018. je iznosila 2,6%.

Za 2019. godinu, MMF očekuje da će ekonomija Turske ostvariti pad od 2,5%, a da će oporavak biti u 2020. godini za koju je prognozirana stopa rasta 2,5%. Svjetska banka očekuje pad ekonomske aktiv-nosti u 2019. od -1%, uz oporavak u 2020. godini od 3%.

Potrošnja domaćinstava je u prvom kvartalu smanjena 4,7% u poređenju sa istim kvartalom pret-hodne godine. Bruto investicije u osnovna sredstva su pale za 13% u odnosu na isti period prethodne godine. Javna potrošnja je porasla 7,2%. Izvoz roba i usluga je u istom periodu porastao 9,5%, dok je uvoz pao 28,8%.

Godišnja stopa rasta industrijske proizvodnje je posljednjih sedam mjeseci negativna, a u martu je iznosila -2%. Slično je i sa prerađivačkom industrijom, koja je u martu pala 2,4% u odnosu na isti pe-

103

Međunarodna ekonom

ija

riod prethodne godine. Indeks menadžera nabavke je u prvom kvartalu 2018. imao oštar pad i od tog perioda je ispod 50 poena. U prvom kvartalu o. g. je zabilježen skok od 3 poena na 47,2 poena. Prihod od turizma je u prvom kvartalu bio veći za 4,6%, dok je broj turista porastao 8,5% u odnosu na prvi kvartal prošle godine.

Godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, je prošle godine dostigla izrazito visok nivo u oktobru iznosivši 25,2%. Stopa bazične inflacije je u oktobru 2018. bila 24,3%. Od oktobra 2018, obije stope imaju opadajući trend. Na kraju marta ove godine godišnja stopa je iznosila 19,7%. Pad ba-zične inflacije je “opipljiviji”, pa je ista na kraju marta iznosila 17,5%. Turska lira je u prvom kvartalu 2019. deprecirala 5,3%. U avgustu 2018. je bila na najnižem nivou od početka višegodišnje deprecijacije izgubivši oko 45% vrijednosti u odnosu na dolar od početka 2018. godine.

Agencija Mudiz je, nakon dva smanjenja kreditnog rejtinga Turske u 2018. godini (sa Ba1 na Ba3), u junu 2019. dodatno smanjila kreditni rejting na B1 uz negativan izgled. Ekvivalentan kreditni rejting je agencija Standard end Purs dodijelila Turskoj još u avgustu 2018. godine.

8.4. Zemlje okruženja

Ekonomija Srbije, u prvom kvartalu 2019. godine ostvarila je realni godišnji rast od 2,5%. U sektoru građevinarstva ostvaren je značajan realni rast od 12,3%, dok je u sektoru informisanja i komunikacija ostvaren rast od 4,9%. Posmatrano prema komponentama BDP-a po potrošnoj metodi, realan godišnji rast zabilježen je kod svih agregata, pri čemu su izdaci za finalnu potrošnju domaćinstava ostvarili rast od 3,2%, izdaci za finalnu potrošnju države 2,5%, dok je izvoz roba i usluga ostvario rast od 9,3%.

Na kraju trećeg kvartala 2019. godine, godišnja stopa inflacije je iznosila 2,8%, i privremeno se pri-bližila centralnoj vrijednosti ciljanog raspona Narodne banke Srbije od 3±1,5%. Stopa nezaposlenosti u prvom kvartalu 2019. iznosila je 12,1%. Učešće javnog duga u BDP-u je smanjeno i na kraju prvog kvartala 2019. godine iznosilo je 50,9%. Kreditna agencija, Standard end Purs je krajem 2018. godine popravila izglede za povećanje kreditnog rejtinga Srbije sa “stabilnih” na “pozitivne”i zadržala kredit-ni rejting Srbije na nivou BB.

Hrvatska, prema preliminarnimim podacima, u prvom kvartalu 2019. godine, ostvarila je realni go-dišnji rast od 3,9%, što je i najviša stopa rasta od 2016. Rast u prvom kvartalu vođen je pozitivnim do-prinosima domaće tražnje od 6,1 p. p., finalne potrošnje od 3,3 p.p., kao i investicija u fiksni kapital od 2,4 p.p.. Na kraju prvog kvartala 2019. godišnja stopa inflacije je iznosila 0,9%. Stopa nezaposlenosti je opadala tokom prvog kvartala 2019, i na kraju kvartala je iznosila 9,5%. Učešće javnog duga u BDP-u je smanjeno sa 77,8% BDP-a na kraju 2017. na 74,6% BDP-a na kraju 2018. godine.

Sjeverna Makedonija, prema procjeni državnog Zavoda za statistiku, ostvarila je rast od 4,1%, u pr-vom kvartalu 2019. godine. Prema procjeni MMF-a, u 2019. godini očekuje se rast od 3,0%. Godišnja stopa inflacije na kraju prvog kvartala 2019. iznosila je 1,4%. Nezaposlenost je zabilježila opadajući trend tokom 2018. i prvog kvartala 2019, ista je na kraju prvog kvartala 2019. iznosila 17,8%. Javni dug je na kraju 2018. godine iznosio 39,5% BDP-a57.

57 MMF, april 2019.

104

Centralna banka Crne Gore Makroekonomski izvještaj CBCG I kvartal 2019

Tabela 8.4

Javne finansije i salda tekućeg računa u privredama regiona, % BDP-a

ZemljaSaldo budžeta Bruto javni dug Saldo tekućeg računa

2018. 2019. 2020. 2018. 2019. 2020. 2018. 2019. 2020.

Albanija -1,5 -1,5 -1,4 67,3 65,2 63,3 -6,8 -6,7 -6,8

Crna Gora -3,7 -2,6 1,8 70,8 68,4 64,5 -17,2 -16,5 -14,6

Hrvatska 0,2 0,1 0,5 74,6 70,9 67,6 2,9 2,6 1,9

Sjeverna Makedonija -1,8 -3,0 -2,5 40,5 43,2 44,0 -0,3 -1,3 -2,0

Slovenija 0,7 0,7 0,9 70,1 65,9 61,7 7,3 6,7 6,1

Srbija 0,6 -0,5 -0,5 54,6 50,9 48,0 -5,2 -6,3 -6,0

EU -0,6 -1,0 -1,0 81,5 80,2 78,8 2,2 2,0 1,9

Eurozona -0,5 -0,9 -0,9 87,3 85,8 84,3 3,6 3,3 3,2

izvor: Evropska komisija – Spring 2019 European Economic Forecast

8.5. Kamatne stope centralnih banaka i kretanje deviznih kurseva

Upravni savjet ECB je na sjednicama tokom prvog kvartala 2019. zadržao visinu referentnih kamatnih stopa58. Navedeno je da Savjet očekuje da će stope ostati na postojećem nivou najmanje do kraja ljeta 2019. godine, odnosno dok god bude neophodno da se srednjeročno obezbijedi kontinuirani i održivi nivo inflacije od “ispod, ali blizu 2%”. Na junskoj sjednici Savjet je naveo da očekuje da će stope ostati na postojećem nivou najmanje do kraja prve polovine 2020. godine. U martu je projekcija ECB-a oko rasta ekonomije eurozone bitno snižena na 1,1% sa 1,7% od prije tri mjeseca. Najavljena je treća serija kvartalnih „ciljanih dugoročnih operacija refinansiranja“ (TLTRO III), koja će trajati u periodu sep-

58 Prekonoćni depoziti -0,4%, glavne operacije refinansiranja 0,0% i prekonoćni krediti 0,25%.

Godišnje stope rasta BDP-a zemalja regiona, %, 2015–Q1 2019

IPC odabranih zemalja regiona, godišnja stopa, %, 2015– Q1 2019

Grafik 8.6 Grafik 8.7

Izvor: Nacionalni statistički zavodi Izvor: Nacionalni statistički zavodi

105

Međunarodna ekonom

ija

tembar 2019-mart 2021, sa dospijećem od dvije godine. Aplikanti (banke) će od Eurosistema moći da pozajme iznose u visini do 30% od stanja njihovih kredita na kraju februara 2019. godine.

Federalni komitet za operacije na otvorenom tržištu je u proteklom periodu 2019. zadržao referentnu kamatnu stopu na nivou od 2,25-2,5%. Navedeno je da će, u svijetlu globalnih ekonomskih i finansij-skih dešavanja kao i smanjenih inflatornih pritisaka, Komitet dalje korake oko promjene referentne kamatne stope prilagoditi odgovarajućim tržišnim ishodima, kako bi obezbijedio održivi rast ekono-mije, snažno tržište rada i inflaciju blizu 2%.

Komitet za monetarnu politiku Banke Engle-ske nije mijenjao referentnu kamatnu stopu od 0,75%, koju je postavio početkom avgusta 2018.

Šestomjesečni LIBOR na američki dolar je na kra-ju marta pao u odnosu na kraj decembar 2018. za 7,5% i iznosio je 2,7%. Tromjesečni EURIBOR je tokom prvog kvartala blago smanjen i iznosio je -0,311%. EONIA je uglavnom bilježila manje os-cilacije i na kraju septembra je iznosila -0,356%.

Euro je tokom prvog kvartala 2019. nominal-no deprecirao u odnosu na dolar (2,7%), funtu (4,3%), franak (0,8%) i jen (1,2%). Na kraju mar-ta, euro se trgovao za 1,12 dolara, u poređenju sa kursem sa kraja decembra od 1,147 dolara za euro. Tokom prvog kvartala, euro se trgovao u opsegu od 1,119 do 1,154 dolara za euro.

Referentne kamatne stope centralnih banaka, %, 2017 – Q1 2019.

Grafik 8.8

Izvor: Blumberg

Euro prema drugim valutama, 2018 – Q1 2019. 01. 01. 2018 = 100 (rast/pad označava

jačanje/slabljenje eura)

Referentne tržišne kamatne stope, %, 2017 – Q1 2019.

Grafik 8.10Grafik 8.9

Izvor: Blumberg, kalkulacije CBCGIzvor: Blumberg