1

Metodologija znanstvenoistraživačkog rada

Metodologija Metodologija znanstvenoistraznanstvenoistražživaivaččkog radakog rada

Prof.Prof.drdr..scsc. . ČČedomiredomir DundoviDundoviććDocDoc..drdr..scsc. . InesInes KolanoviKolanovićć

Ak. god. 2012./2013.

SADRŽAJ• Teorija znanosti• Istraživanje i znanstveno istraživanje• Znanstvena i stručna djela• Metodologija znanstvenog istraživanja• Tehnologija znanstvenog istraživanja• Oblikovanje i obrada znanstvenog i stručnog djela

CILJ• Znati uočiti znanstveni problem• Pravilno koristiti i ocijeniti literaturu• Pravilno organizirati znanstvenoistraživački rad

2

AKTIVNOSTI

SEMINARSKI RAD = 2. KOLOKVIJ

1. KOLOKVIJ

• Termin kolokvija biti će definiran i objavljen najmanje 1 tjedan prije održavanja

2. KOLOKVIJ

• Seminarski rad će se vrednovati i uzeti u obzir kao 2. kolokvij

3

LITERATURA

• Zelenika, Ratko: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Pisana djela na stručnim i sveučilišnim studijima, knjiga peta, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2011.

• Zelenika, Ratko: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Znanost – poluga održive egzistencije čovječanstva, knjiga treća, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2011.

• Žugaj, Miroslav; Dumičić, Ksenija; Dušak, Vesna: Temelji znanstvenoistraživačkog rada, Metodologija i metodika, Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, 2006.

• Materijali s predavanja

1. TEORIJA ZNANOSTI

Znanost je oblik ljudske aktivnosti pomoću koje čovječanstvo stječe sve veće i točnije znanjeznanje i razumijevanje prirode, njene prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, kao i sve veću sposobnost da se prilagodi svojoj okolini i da ju mijenja, a isto tako da mijenja svoje vlastite karakteristike. [Freedmann]

Definicije znanosti

4

• Enciklopedija Leksikografskog zavoda (1968.): znanost je sistematizirana i argumentirana suma znanja u određenom povijesnom razdoblju o objektivnoj stvarnosti do koje se došlo primjenom određenih objektivnih metoda istraživanja.

• UNESCO (1974.): djelatnost pri kojoj čovječanstvo, djelujući pojedinačno, u malim ili velikim organiziranim skupinama, poduzima svjesne i organizirane aktivnosti, kako bi objektivnim proučavanjem određenih pojava otkrilo i ovladalo uzročno-posljedičnim lancima, te na svoju dobrobit sebi omogućilo uporabu i razumijevanje procesa i pojava koje se zbivaju u prirodi i društvu.

• Znanost je zajedničko, koherentno, organizirano i sistematizirano znanje ljudskog roda. (B. Težak)

• Znanost je organizirano znanje. (Spencer)

• Znanost je snaga. (Francis Bacon)

• Cilj znanosti je proširiti i produbiti poznavanje prirode, društva, te mijenjati uvjete rada i života

• ZNANOST je proces

Definicije znanosti

5

Svim definicijama je zajedničko...

• Skup znanja o predmetu znanstvenog istraživanja• Povijesni trenutak• Objektivna stvarnost• Svjesna primjena znanstvenih metoda• Dijagnosticiranje prirodnih i društvenih pojava u prošlosti i

sadašnjosti• Projiciranje, prognoziranje i predviđanje prirodnih i

društvenih pojava u budućnosti• Proširivanje i produbljivanje spoznaja o prirodnim i

društvenim fenomenima iz prošlosti i sadašnjosti

Povijesni razvoj i važnost znanosti

Najstarije znanstvene discipline:

- astronomija- matematika- fizika- biologija i medicina- povijest- politika- ekonomija- pravo

6

Razvoj znanosti kroz povijest

• Znanost se razvila iz filozofije (grč. “filosofia”znači ljubav prema mudrosti)

• Od 15. do 18. stoljeća razvijaju se najprije prirodne znanosti, a zatim društvene znanosti

• Konačan razvoj znanost je doživjela u 19. stoljeću

17. stoljeće- doba prve znanstvene revolucije- uvođenje eksperimentalnog pristupa kao

istraživačke metode- pojava znanstvenih časopisa (1667)

18. stoljeće- utjecaj razvoja znanosti na industriju- jača javna podrška znanstvenim istraživanjima

7

2. polovica 19. stoljeća- doba druge znanstvene revolucije- veliki broj novih otkrića- rezultati istraživanja koja se odvijaju na

sveučilištu imaju status javnog znanja

20. stoljeće- napredak fizike, kemije, tehnologije- interdisciplinarnost- skraćivanje vremena od otkrića do primjene- razvoj informatike

• Znanost ima sljedeće značajke:

a) društveni karakter znanostib) jedinstvo znanstvene teorije i praksec) kreativnost (stvaralaštvo) u znanostid) znanstveno istraživanje i primjena znanstvene

metode e) internacionalnost znanosti

Značajke znanosti i njezina razvoja

8

• Značajke razvoja znanosti jesu:

jedinstvenost svjestan kolektivizam rada znanstvenika zakon ubrzanog razvoja znanosti sličnost u fazama razvoja znanosti dinamički karakter znanosti diferencijacija i integracija znanosti

Znanost i znanstveni rad kao djelatnost

• Znanost služi zadovoljenju određenih čovjekovih potreba i to:

a) u praktičnom životub) u njegovoj težnji za spoznajom, neovisno od

praktične koristic) u njegovim potrebama za estetskim doživljajima

9

Značajke znanstvene djelatnosti:

• objektivnost• pouzdanost • preciznost • analitičko-sintetički postupak• sustavnost• racionalnost

Znanstvena vs. neznanstvena (stručna) djelatnost?

Znanstveni vs. stručni rad • Različite

stvaralačke aktivnosti

može biti kreativan i

originalan, ali nije opće primjenjiv

otkrivanje novih zakona

ili metoda

pojedinačna i rutinska primjena

postojećeg znanja

izvorni doprinos

uopćavanju znanja

konkretizacijageneralizacija

Stručni radZnanstveni rad

10

Klasifikacija znanosti

• Wilhelm von Humboldt (1767.-1835.): humanističke i prirodne znanosti

• B.M. Kedrov: prirodne, društvene i filozofija• Danas: po predmetu, po metodama, po svrsi ili cilju

= razvrstavanje, raščlanjivanje, sustavna podjela predmeta…

- Utemeljena je na osnovnim pravilima opće teorije sustava,na logičkim pravilima, na zn. utemeljenim zakonitostima

Klasifikacija znanosti

• Sustavno, argumentirano, logično …raščlanjivanje… znanja i znanstvenih činjenica, načela, pravila … na logične segmente: znanstvena područja, znanstvena polja, znanstvene grane, znanstvene ogranke … predmete i to na osnovi određenih načela o njihovim interakcijskim vezama.

• UNESCO + OECD• 6 znanstvenih područja

11

Značenje klasifikacije znanosti važno je za:

• organizaciju i strukturu zn. ustanova • planiranje zn. rada• koordinaciju i kooperaciju znanstvenika• knjižnice• nastavni rad• stvaranje enciklopedija, zbornika…

Klasifikacija znanosti u RH

• Prva je donijeta 1979. godine – primjenjivala se u postupcima stjecanja magisterija i doktorata znanosti

• Druga je donijeta 1989. godine • Treća je privremeno donesena 1994. godine• Četvrta je nastala u razdoblju od 1997. do 2000.

godine• Peta je donese 2005. godine•• ŠŠesta je donijeta 2008.esta je donijeta 2008.

12

• Nacionalno vijeće za znanost donijelo je Pravilnik o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama

• Znanstvena područja su:

• PRIRODNE ZNANOSTI (6 polja i 38 zn. grana) • TEHNIČKE ZNANOSTI (16 polja i 66 zn. grana) • BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO (6 polja i 56 zn.

grana)• BIOTEHNIČKE ZNANOSTI (6 polja i 41 zn.

grana)• DRUŠTVENE ZNANOSTI (14 polja i 92 zn. rane) • HUMANISTIČKE ZNANOSTI (10 polja i 83 zn.

grane)• INTERDISCIPLINARNO PODRUČJE ZNANOSTI

Struktura područja tehničkih znanosti (2008):

• 16 znanstvenih polja i 66 znanstvenih grana Brodogradnja- (grane: konstrukcija plovnih objekata,

hidromehanika plovnih objekata, osnivanje plovnih objekata te tehnologija gradnje i održavanje plovnih objekata

Elektrotehnika – (grane: elektroenergetika, elektrostrojarstvo, elektronika, telekomunikacije i informatika, radiokomunikacije, automatizacija i robotika)

Strojarstvo – (grane: opće strojarstvo, procesno energetsko strojarstvo, proizvodno strojarstvo i brodsko strojarstvo)

Tehnologija prometa i transport – (grane: cestovni i željeznički promet, pomorski i riječni promet, poštansko-telekomunikacijski promet, zračni promet te inteligentni transportni sustavi i logistika

13

Klasifikacija znanstvenog rada

Prema UNESCO-u (specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za znanost, kulturu i umjetnost postoje tri vrste istraživačkog rada:

FUNDAMENTALNO ISTRAŽIVANJOPRIMIJENJENO ISTRAŽIVANJERAZVOJNO ISTRAŽIVANJE

Klasifikacija u knjižničarstvu• UDK (univerzalna decimalna klasifikacija)

0 Općenito. Znanost i znanje. Organizacija. Informacija. Dokumentacija. Knjižničarstvo. Institucije. Publikacije

1 Filozofija. Psihologija2 Religija. Teologija3 Društvene znanosti. Statistika. Politika. Ekonomija. Trgovina.

Pravo. Vlada. Vojni poslovi. Socijalna skrb. Osiguranje. Obrazovanje. Folklor

4 (Slobodna skupina)5 Matematika. Prirodne znanosti6 Primijenjene znanosti. Medicina. Tehnologija7 Umjetnost. Rekreacija. Zabava. Sport8 Jezik. Lingvistika. Književnost9 Geografija. Biografije. Povijest

14

Razvoj znanosti, visokih škola i sveučilišta

Hrvatski znanstvenici:Herman Dalmatin (12. st.), Ivan Stojković (15. st.),

Matija Vlačić (16. st.), Franjo Petrić (16. st.), Faust Vrančić (16. st.), Marin Getaldić (16./17. st.), Pavao Ritter Vitezović (17./18. st.), Ruđer Bošković (18. st.), Franjo Rački (19. st.), VatroslavJagić (19./20.st.), Dragutin GorjanovićKranbereger (19./20. st.), Nikola Tesla (19./20. st.), Andrija Mohorovičić (19./20. st.), LavoslavRužička (19./20. st.), Vladimir Prelog (20.st.)…

ZNANSTVENE INSTITUCIJE

Znanstvene institucije su:• akademije znanosti, • sveučilišta i veleučilišta (iznimno)• samostalni znanstvenoistraživački instituti

i javni instituti• znanstvenoistraživački instituti u većim

organizacijama u gospodarstvu i izvan njega

15

Akademije

• Prva filozofska škola• Ime su dobile prema gaju posvećenome heroju

Akademu u blizini Atene kojeg je kupio Platon i na mjestu pogibije osnovao filozofsku školu, Akademiju

• Akademije okupljaju znanstvenike, književnike, umjetnike (najviše nacionalne znanstvene ustanove)

• U Hrvatskoj se akademije javljaju u 16. st. (Zadar)

HAZU

• HAZU – najviša znanstvena i umjetnička ustanova• Utemeljitelj je J.J.Strossmayer- osnovana 1866. godine- Potiče i organizira znanstvenu djelatnost- Zalaže se za primjenu zn. rezultata istraživanja- Razvija umjetničku i kulturnu djelatnost- Brine o hrvatskoj kulturnoj baštini

16

HAZU

• Članovi HAZU jesu: redoviti članovi, počasni članovi, dopisni članovi i članovi suradnici.

• Samo redoviti članovi prema postojećem Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (članak 10), imaju pravo na naslov “akademik”.

Razvoj visokih škola i sveučilišta u Europi započinje u 12. i 13. stoljeću.

• Bologna – 1088. godine pravna škola koja se razvila u gimnaziju, a kasnije u sveučilište

• Padova – 1220. osnovano sveučilište• Pariz – 1220. godine• Napulj – 1224. godine

Sveučilišta i veleučilišta

17

• Najstarije hrvatsko sveučilište je zadarsko (Stadium generale 1396. godine)

• Najveće priznanje je postiglo 1553. godine kada je odlukom Općeg zbora Reda postalo povlašteno europsko sveučilište kao ono u Bologni, Parizu s pravom podjele akademskih naslova.

• Sveučilište u Zagrebu osnovano je 1669. godine

• Moderno zagrebačko sveučilište datira iz 1874. godine – glavni pokretač bio je đakovački biskup J. J. Strossmayer

• U svijetu ima danas oko 6.000 sveučilišta – u prosjeku jedno na milijun stanovnika

• Hrvatska ima 6 sveučilišta (Zg, Ri, St, Os, Du, Zd)

18

Samostalni znanstvenoistraživački instituti

• Sačinjavaju ih više istraživačkih grupa odnosno timova i podgrupa

• Prema Zakonu o zn. djelatnosti i visokom obrazovanju instituti su samostalni ili u sastavu sveučilišta

• Najveća ustanova Institut “Ruđer Bošković”, višepodručno je usmjeren (prirodoslovlje, biomedicina, biotehnologija, tehničke znanosti)

Znanstvenoistraživački instituti u većim organizacijama u gospodarstvu i izvan njega

• U Hrvatskoj moraju imati priznati znanstvenoistraživački status – moraju ispunjavati osnovne standarde (prostor, znanstvenike, opremu, laboratorije, zn. knjižnice i dr.)

• U Hrvatskoj ima 13 gospodarskih instituta u funkciji gospodarstva

19

Osobine suvremene znanosti

• Porast ulaganja u znanost

• Porast broja istraživača

• Brzo multipliciranje znanstvenih informacija (posljednjih desetak godina dobiveno je 50% informacija kojima danas raspolaže znanost)

• Smanjenje vremena od pronalaska do primjene

• Timski rad (interdisciplinarnost)

• HAZU – Deklaracija o znanju (2002)

• Hrvatska temeljena na znanju i primjeni znanja (2004)

• Obrazovanje za tehnološki ovisno društvo znanja (2007)

• Inovativnost, istraživačko sveučilište i poduzeće zasnovano na znanju (2008)

20

Istraživanje i razvoj u RH

• Ulaganje u istraživanje i razvoj

nacionalno istraživačko tržište

europski i globalniistraživački prostor

konkurencija mobilnost istraživačkaizvrsnost

Istraživanje i razvoj u RH

Problemi poslovnog sektora: Nedovoljno izdvajanje za istraživanje i razvoj Nejasna uloga industrijske politike u strategijama

gospodarskog razvoja Slaba povezanost znanstvenog sektora i poduzeća Struktura izvora financiranja istraživanja i razvoja Niska stopa ulaganja u visoko obrazovanje Slaba povezanost tehnologije i znanosti

21

Izdvajanja za istraživanje i razvoj u RH

• Udio državnih proračunskih sredstava za istraživanje i razvoj u BDP-u u 2009. godini iznosio je 0.69%

od toga za visoko obrazovanje 62,5%

u području tehničkih znanosti 36.7%u području prirodnih znanosti 19.4%u području humanističkih znanosti 12.7%biomedicina i zdravstvo 11,8%

Statistička izvješća 1446/2011.

Grafikon 1. Bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj kao udio u BDP-u

Izvor: Eurostat, 2011.

22

• Na poslovima istraživanja i razvoja u RH ima ukupno 16072 zaposlene osobe (2009. godine)

• 2009. godine objavljena su 12082 istraživačka rada (19.2% u tehničkom zn. području, 18% u biomedicini i zdravstvu, 17.9% u društvenom zn. području)

• U inozemnim publikacijama objavljeno je 34.3% istraživačkih radova

Statistička izvješća 1446/2011.

Ulaganja u informatičku infrastrukturu hrvatskih visokih učilišta

• Sustav ISVU

• Temelji za korištenje pametne iksice

• Sustav MOZVAG – omogućio je nacionalnu akreditaciju studijskih programa

23

Studenti – korisnici usluge u visokom obrazovanju

• Bolonjski proces – efikasnije studiranje i brže ispunjavanje studijskih obveza kvaliteta?!

3015625573209691956618190Ukupno

2009.2008.2007.2006.2005.

Tabela 1. Broj studenata koji su diplomirali na hrvatskim visokim učilištima

Izvor: Državni zavod za statistiku, 2010.

Mobilnost studenata

• Omogućena je uvođenjem dvije razine studija i korištenjem ECTS bodova

• Istraživanje Eurostudent 2% hrvatskih studenata u međunarodnoj

horizontalnoj mobilnosti U vertikalnoj mobilnosti (nakon završetka studija

u RH) 2005. godine studiralo je 10000 hrvatskih građana u svijetu (7% ukupnog tadašnjeg broja studenata)

Više od 95% stranih studenata koji studiraju u RH dolaze iz država bivše SFRJ

24

Lat. Sciencia, eng. Science, njem. DieWissenschaft, tal. Scienza....

• ZNANSTVENI RAD – upotrebljavanje metoda, znanja, spoznaja i zaključaka jedne ili više teorijskih znanosti s ciljem formiranja vlastitih teorijskih rješenja

• NAUKA – ako su formirana rješenja usmjerena prema praktičnoj primjeni

• NAUK – “naučavanje” ili “doktrina”, odnosno skup mišljenja škole, crkve, stranke...

• Tehnika je primjena metode proizvodnje.• Tehnika je u širem smislu način kako da se nešto

učini. U užem smislu skup svih sredstava za ad i svih radnih procesa kojima se čovjek služi u proizvodnji.

• Tehnika je ukupnost postupaka i metoda primijenjenih u nekoj grani proizvodnje.

Definicije tehnike i tehnologije

25

• Tehnologija je sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i društva. (J. Beckmann)

• Tehnologija je znanost o načinima prerade sirovina u gotove produkte.

• Tehnologija je sistematična primjena znanstvenog i drugog organiziranog znanja s praktičnim ciljevima.

Definicije tehnike i tehnologije

Značajke pisanih djela u sustavu visokog obrazovanja

ZnaZnaččajke pisanih djela u sustavu ajke pisanih djela u sustavu visokog obrazovanjavisokog obrazovanja

26

Pojam, obilježja i važnost djela u sustavu visokoga obrazovanja

• Visoko obrazovanje – visoka učilišta: sveučilišta, fakulteti umjetničke akademije i sveučilišni odjeli te veleučilišta i visoke škole

• Studenti pišu različite vrste stručnih djela• Na poslijediplomskim doktorskim studijima –

prijava, pisanje i obrana doktorske disertacije kao izvorna i originalna znanstvena djela

• Znanstveni projekti, znanstveni programi, znanstvene studije

• Stručna pisana djela u sustavu visokog obrazovanja jesu proizvodi studenata, njihova eksplicitnoga, implicitnoga, …, multidisciplinarnoga znanja, saznanja, vještina…, u kojima se opisuju, elaboriraju, predstavljaju… poznati rezultatirazvojnih i aplikativnih istraživanja, utemeljeni na zn. metodama, u obliku podataka, informacija, činjenica, mišljenja, stavova,…, o objektivnoj stvarnosti prirodnih i društvenih pojava i fenomena o prošlosti sadašnjosti i budućnosti… s ciljem stjecanja novih znanja, novih spoznaja …sposobnosti i vještina u istraživanju, koncipiranju i pisanju stručnih djela. (Zelenika, R.: Pisana djela na stručnim i sveučilišnim studijima, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2011., str. 18.)

27

Obilježja pisanih djela čiji su autori studenti:

• … opisuju se, elaboriraju, predstavljaju… poznate spoznaje, poznate činjenice, poznate teorije …, ali prema pravilima suvremenih metodologija i tehnologija zn. istraživanja

• … rezultati istraživanja koje studenti predstavljaju u svojim djelima moraju biti točni, objektivni, logični, provjerljivi… općenito prihvaćeni od kompetentnih intelektualaca grane, polja i područja znanosti

Obilježja pisanih djela čiji su autori studenti:

28

• Svi rezultati istraživanja moraju biti utemeljeni na znanstvenim metodama

• U kreiranju, istraživanju, koncipiranju, pisanju …svojih djela studenti moraju poznavati sve posebnosti svake vrste pisanih djela jer svako njihovo djelo ima svoju misiju, svoje bitne elemente, svoju prezentaciju itd.

Obilježja pisanih djela čiji su autori studenti:

Koja je misija i važnost djela koje pišu studenti tijekom studija

• Nemaju teorijsku i praktičnu primjenu kao znanstvena, znanstvenostručna i stručna pisana djela

• Misija i važnost?!

29

• Pisanjem pristupnih, seminarskih, završnih, diplomskih, specijalističkih … djela tijekom studiranja studenti produbljuju, proširuju … svoja znanja, saznanja, vještine … struke koju su odabrali (npr. tehnologije prometa, ekonomije, filozofije…)

• Osim obrazovanja i osposobljavanja u struci, obrazuju se i osposobljavaju za znanstveno istraživanje (zn. pismeni eksperti)

• Pisati kvalitetna stručna djela tijekom studiranja mogu samo oni studenti koji nauče primjenjivati temeljna pravila suvremene metodologije zn. istraživanja

• Svaki student treba primjenjivati pravilasuvremene tehnologije zn. istraživanja, iako je realnost drukčija

• Studenti stječu iskustva i vještine u kreiranju i dizajniranju različitih vrsta stručnih djela

• Studenti stječu iskustva i vještine u formuliranju rezultata istraživanja u funkciji rješavanja problema istraživanja, ostvarivanje projektnog zadatka, dokazivanja postavljene hipoteze i slično

30

Klasifikacija djela u sustavu visokog obrazovanja

• Ne postoji službena klasifikacija djela u sustavima visokog obrazovanja

Studentska djela na stručnim studijima

Studentska djela na sveučilišnim studijima

St. djela na preddiplomskim studijima

St. djela na diplomskim studijima

St. djela na poslijediplomskim studijima

• Programi• Referati• Pristupni radovi• Seminarski radovi• Završni radovi

Studenti rješavaju aktualne gospodarske i društvene probleme,… te predlažu nova rješenja

Djela na stručnome studiju

31

Djela na sveučilišnome studiju

Prema pravilima Bolonjskog procesa:

• Djela na prijediplomskom sv. studiju• Djela na diplomskome sv. studiju • Djela na poslijediplomskom specijalističkom sv.

studiju • Djela na poslijediplomskom znanstvenom

magistarkom studiju• Djela na poslijediplomskom doktorskom studiju

Djela na diplomskom sv. studiju• Studenti moraju zadovoljiti višu razinu

stvaralačkih kompetencija

- Posjedovati izvrsna znanja struke odnosno određene tematike- Moraju poznavati najvažnija pravila iz suvremene

metodologije znanstvenoga istraživanja- Moraju poznavati najvažnija pravila iz tehnologije

znanstvenih istraživanja-Studenti moraju nuditi nove ili barem inovirane modele,

rješenja, aktivnosti… kojim bi mogli riješiti, unaprijediti, optimalizirati… aktualni gospodarski i društveni problem

32

Pojam djela na diplomskome sveučilišnom studiju

• djela više razine zahtjevnih znanstvenih, istraživačkih, metodoloških, tehnoloških, intelektualnih i inih referencija koje pišu studenti pod vodstvom mentora tijekom studiranja sukladno nastavnim programima

• Studenti opisuju, elaboriraju uglavnom poznate činjenice, modele, zakone, ali NA KREATIVAN I INOVATIVAN NAČIN

• Studenti rješavaju određene teorijske i/ili praktične aktualne probleme i zadatke DOKAZUJUĆI ODREĐENE HIPOTEZE

• U kreiranju, koncipiranju, pisanju studenti moraju dosljedno i pravilno primjenjivati temeljna pravila metodologija i tehnologija znanstvenog istraživanja

• Stručna djela studenata moraju sadržavati u odgovarajućim odnosima rezultate istraživanja za “stolom” i “na terenu” u skladu s konkretnim zadatkom i postavljenom hipotezom

Osnovna obilježja djela na diplomskome sveučilišnom studiju

33

Seminarski rad na diplomskome sveučilišnom studiju

Svrha i ciljevi Obrazovna, intelektualna i znanstvena platforma

za nastavak studiranja, osposobljavanja, znanstvenog opismenjavanja

Samostalni ili individualni radoviili

Timski radovi – ekspertni timovi studenata od kojih se jedan imenuje kao voditelj tima

Bitni elementi i dijelovi seminarskog rada

1. NASLOV

2. NASLOVNICA (KORICE)

3. PODNASLOVNICA (PODKORICA)

4. KAZALO (SADRŽAJ)

34

Dijelovi sadržaja1. predgovor2. sažetak3. summary (ili sažetak na jednom od svjetskih jezika)4. uvod (sa svim elementima)5. povijesno-teorijski dio6. analitičko-eksperimentalni dio7. perspektivni dio8. zaključak9. literatura10. popis ilustracija11. popis priloga12. kazalo kratica

Dokumentacijska osnova rukopisa seminarskog rada

1. pravila dizajniranja i inkorporiranja ilustracija (tablica, grafikona, shema, zemljovida…)

2. pravila citiranja tuđih znanja, teorija… (europski sustav citiranja u uglatoj zagradi, europski sustav citiranja u podnožju teksta, američki sustav citiranja u maloj zagradi)

Temelj znanstvene pismenosti studenata

ETIČKA MISIJA

35

Dizajniranje teksta seminarskog rada

Osobnost, znanje, pismenost, organiziranost, ambicioznost, stručne i intelektualne kompetencije

Obrana i predstavljanje seminarskog rada

• Pravila i procedura obrane ili predstavljanja razlikuje se…

TRI MODELA OBRANE SEMINARSKOG RADA:1. Samostalni rad student brani pred profesorom2. Samostalni rad student brani pred profesorom i

studentima3. Timski seminarski rad tim predstavlja pred profesorom i

studentima (usmeno i pomoću slajdova)

Ciljano, jasno, jezgrovito, argumentirano

36

Bitni elementi predstavljanja seminarskog rada

1. naslov i objekt istraživanja2. temeljni problem istraživanja3. zadatak istraživanja4. radna hipoteza i pomoćne hipoteze5. predstavljanje rezultata istraživanja, analiza,

ocjena6. predlaganje boljih rješenja, novih mjera, aktivnosti7. zaključak kao sinteza rezultata istraživanja

DIPLOMSKI RAD NA DIPLOMSKOME SVEUČILIŠNOM STUDIJU

Pojam, obilježja i važnost diplomskoga rada

37

Pojam… jesu stručna pisana djela zahtjevnijih metodoloških,

znanstvenih, istraživačkih, stručnih i drugih referencija koje kreiraju i izrađuju studenti na kraju diplomskih studija pod voditeljstvom mentora… u kojima opisuju, elaboriraju, obrazlažu… poznate, inovirane, nove rezultate istraživanja, utemeljen na pravilima, načelima, procedurama… znanstvenih metoda, u obliku podataka, činjenica, stavova… o objektivnoj stvarnosti prirodnih i društvenih pojava i fenomena o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, s ciljem homogeniziranja kvalitetestečenoga znanja, saznanja, vještina… , dokazivanja odgovarajućih intelektualnih kompetencija te stvaranja intelektualnih pretpostavki za obavljanje veoma složenih i visokosofisticiranih zadataka i poslova, ali istodobno i za nastavljanje obrazovanja, osposobljavanja i znanstvenoga usavršavanja.

Obilježja

1. Na osnovi stečenih znanja, saznanja, vještina…studenti u njima opisuju , obrazlažu, elaboriraju…pretežito poznate činjenice , rješenja…modele, ali ih mogu i inovirati, aktualizirati…

2. U njima studenti rješavaju aktualne teorijske, teorijsko-praktične i praktične probleme…

3. Rezultati istraživanja moraju biti utemeljene na pravilima suvremenih metodologija i tehnologija zn. istraživanja

38

4. U njima studenti moraju determinirati problem istraživanja i predmet istraživanja

5. U njima studenti moraju postavljati i dokazivati radne hipoteze i pomoćne hipoteze

6. U njima studenti moraju korektno koristiti tuđa znanja, tuđe činjenice, tuđe modele, tuđe zakone … i pravilno upotrebljavati sustave citiranja

7. Diplomski radovi moraju imati ove dijelove: predgovor, sažetke, kazalo, uvod, povijesno-teorijski, analitičko-eksperimentalni dio, perspektivni dio, zaključak, literatura…

8. U takvim radovima studenti moraju uspostaviti logičnu koherentnost između pojedinih dijelova

9. U predstavljanja rezultata istraživanja studenti moraju koristiti više od 30 aktualnih bibliografskih jedinica

10. Studenti moraju uspostaviti logične odnose između rezultata istraživanja “za stolom” i “na terenu”

Diplomski radovi na diplomskim sveučilišnim studijima imaju iznimno važnu odgojnu, obrazovnu

i znanstvenu misiju.

39

Važnost

… predstavljaju obrazovnu i znanstvenu platformuza implementaciju stečenih znanja, vještina, kompetencija… u kreiranju, operacionaliziranju, upravljanju, kontroliranju… procesa proizvodnjematerijalnih i nematerijalnih dobara…te stvaranju intelektualnih pretpostavki za akademsku karijeru. Zbog toga studenti moraju posebnu pozornost posvetiti koncipiranju, pisanju, dizajniranju…svojih diplomskih radova.

Bitni elementi i dijelovi diplomskog rada

1. NASLOV

2. NASLOVNICA (KORICE)

3. PODNASLOVNICA (PODKORICA)

4. KAZALO (SADRŽAJ)

40

Dijelovi sadržaja1. predgovor2. sažetak3. summary (ili sažetak na jednom od svjetskih jezika)4. uvod (sa svim elementima)5. povijesno-teorijski dio6. analitičko-eksperimentalni dio7. perspektivni dio8. zaključak9. literatura10. popis ilustracija11. popis primjera12. popis priloga13. kazalo kratica

Dokumentacijska osnova rukopisa diplomskoga rada

1. pravila dizajniranja i inkorporiranja ilustracija (tablica, grafikona, shema, zemljovida…)

2. pravila citiranja tuđih znanja, teorija… (europski sustav citiranja u uglatoj zagradi, europski sustav citiranja u podnožju teksta, američki sustav citiranja u maloj zagradi)

Temelj znanstvene pismenosti studenata

ETIČKA MISIJA PLAGIRANJE JE KAZNENO DJELO

41

Pisanje seminarskog radaPisanje seminarskog rada

Priprema za pisanje rada

izabrati temu u skladu s materijom nastavnih kolegija i vlastitim interesom prikupiti materijale (literaturu) na temelju materijala dobiti ideje za pisanje rada izraditi plan rada i radni sadržaj sastaviti popis materijala napisati prvu radnu verziju rada odmah pri pisanju prve verzije, rasporediti i unositi bilješke (fusnote) po završetku, pregledati i ispraviti pogreške u tekstu konačnu verziju nadopuniti dodacima, popisima

ilustracija…

42

Izbor teme

• Temu rada najčešće predlaže mentor• Temu mogu izabrati i studenti u okviru određenih

tematskih područja• Naslov rada mora biti jasno definiran (niti preusko niti

preširoko)

Nije dozvoljeno koristiti se tuđim radovima (seminarskim, završnim, diplomskim…) i prepisivati ih!!!

Prikupljanje ideja

• Studenti trebaju koristiti različitu znanstvenu i stručnu literaturu

• treba koristiti barem pet različitih izvora (od toga najmanje 1 knjigu, 2 članka iz časopisa ili zbornika radova)

• Kvaliteta rada je veća ukoliko se koristi više različitih izvora literature

• U tekstu treba označiti cjelokupne podatke o izvoru (navoditi citirane dijelove teksta)

43

Prikupljanje literature

• knjige, enciklopedije, znanstvene i stručne časopise, zbornike radova, dnevni tisak, www

• statistički podaci koji se koriste ne bi smjeli biti stariji od 2 godine

Pisanje teksta seminarskog rada

• pisanje teksta započinje onda kada je student pregledao prikupljenu literaturu

• važan korak predstavlja strukturiranje sadržaja na temelju literature

• u prvoj fazi treba postaviti problem, predmet, svrhu i cilj istraživanja, metode te hipotezu istraživanja

• vrlo često je najbolje rad početi pisati od glavnog dijela, a uvod i zaključak ostaviti za sljedeću fazu

• Po završetku pisanja seminarskog rada pažnju treba posvetiti uklanjanju pogrešaka u pisanju, treba revidirati jezik i stil, ukloniti ponavljanja i

nepotrebne dijelove teksta

44

Preporuča se korištenje sljedećih parametara:• Vrsta papira: standardni A4 papir• Margine: 2,5 cm sa svake strane• Prored: 1,5 u glavnom djelu teksta i u bilješkama• Vrsta slova: Times New Roman• Veličina slova: 12 u naslovima i glavnom tekstu te 10 u

bilješkama• Tekst je potrebno obostrano poravnati (alignment:

justify)• Stranice u radu treba numerirati:

- najbolje u donjem desnom uglu, u istom tipu i veličina slova- numeracija se ne stavlja na naslovnu i

unutarnju stranicu niti na stranicu sa sadržajem (prva stranica koja se numerira je uvod)

Naslovna stranica seminarskog radaSveučilište u Rijeci

Pomorski fakultet u Rijeci

Ime PrezimeNaslov

Seminarski rad

Rijeka, 2012.

45

Unutarnja stranica seminarskog radaSveučilište u Rijeci

Pomorski fakultet u Rijeci

NaslovSeminarski rad

Kolegij:Mentor:Student:

Rijeka, prosinac 2012.

Kompozicija rada

• Seminarski rad nije dovoljno strukturirati na uvod, glavni dio i zaključak, već je potrebno glavni dio razlomiti na više smislenih cjelina - poglavlja i podpoglavlja

• Broj poglavlja i podpoglavlja ovisi o temi i pristupu radu

• Treba izbjegavati prekratka ili previše dugačka poglavlja

46

1. UVOD

2. POVIJESNO-TEORIJSKI DIO

3. ANALITIČKO-EKSPERIMENTALNI DIO

4. PERSPEKTIVNI DIO, DIO VIZIJE, BUDUĆA NOVAI BOLJA RJEŠENJA, MODELI, AKTIVNOSTI

5. ZAKLJUČAK

LITERATURAPOPIS TABLICAPOPIS GRAFIKONAPOPIS ILUSTRACIJA

• prvi dio rada u kojemu student kratkim pregledom općih obilježja uvodi u problematiku koju istražuje u radu.

1. Uvod1.1. Problem i predmet istraživanja1.2. Znanstvena hipoteza1.3. Svrha i ciljevi istraživanja1.4. Znanstvene metode1.5. Struktura rada

Uvod ima opseg od 5 % do 10 % opsega seminarskog rada.

UVOD

47

ZAKLJUČAK

• U zaključku student svojim riječima iznosi najvažnije rezultate provedenog istraživanja

• Zaključak ne smije sadržavati pojmove, relacije ili rezultate koji nisu posljedica stvarno provedenog konkretnog istraživanja

• Zaključak ima opseg od 5 % do 10 % opsega seminarskog rada.

• Poglavlja se označavaju na sljedeći način: najviša cjelina ima arapski broj (1,2,3,4, itd.), a podpoglavljaunutar poglavlja brojevima odvojenim točkom (unutar poglavlja 2. numeriraju se poglavlja 2.1., 2.2., 2.3., a unutar podpoglavlja još manja podpoglavlja 2.3.1., 2.3.2.,…)

• Poglavlja niti podpoglavlja se ne mogu dijeliti na manje od dva dijela (npr. 2.1. ako se dijeli onda je to najmanje na 2.1.1. i 2.1.2.)

48

POPIS LITERATURE

• piše se na stranici iza zaključka• obavezno je popisati cjelokupnu korištenu literaturu

odnosno izvore• Literatura se piše na isti način kao i bilješke, ali se

ne piše broj stranice• literatura se strukturira na sljedeći način:

1. Knjige2. Članci, studije3. Propisi i zakoni4. Internet izvori

• literatura se piše prema abecedi prezimena autora

Tablice, grafikoni, crteži i slike

• Neophodan dio rada

• Jasno, slikovito, pregledno predstavljaju pojedine dijelove rada

• U tekstu se neposredno prije umetanja treba pozvati na konkretan broj slike, tablice, grafikona

• Nakon slike, tablice, grafikona slijedi pojašnjenje odnosno zaključak

49

Primjeri

Tabela 1. Troškovi prekrcaja kontejnera u luci Rijeka (EUR) (font 10)

Izvor: www.portauthority.hr (22.10.2012.) (font 10)

Slika 1. Elementi procesa planiranja

Izvor: Dundović, Č., Kesić, B.: Tehnologija i organizacija luka, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001., str. 92.

50

Slika 2. Načelna struktura sustava videonadzora prometa

Izvor: Višnjić,V., Budimir, D., Grgurević, I.: Primjena videonadzorau regulaciji prometa u gradovima, Suvremeni promet, Vol.32, No.5-6, Zagreb, 2012., str. 433.

• Citiranje prvenstveno služi tome da se čitatelj upozna s izvorima kojima se autor djela služio pri pisanju rada te da se omogući pronalaženje citiranog mjesta

• Citiranje omogućuju čitatelju da lako pronađe drugu srodnu literaturu za svoje daljnje istraživanje

• Citiranje omogućava autoru da ispravno oblikuje vlastite misli i nastavi tamo gdje su drugi u svome istraživanju stali

Oznake izvora podataka (citiranje)

51

Oznake izvora podataka (citiranje)

• Bilješke ili “fusnote” pišu se na sljedeći način:

1.) “fusnote” bilješke na donjem rubu stranice, označavaju se brojevima od 1 nadalje

2.) “endnote” – bilješke na posebnoj stranici, označavaju se brojevima od 1 nadalje

Bilješke ili “fusnote” se koriste kao dokumentacija:

Za svako cjelovito navođenje tuđih riječi u tekstu (citiranje)

U slučaju kada se duži tekst sažima i oblikuje vlastitim riječima, pri čemu se mora navesti izvor iz kojega potječe

Upućuju na druge radove u kojima se neki sadržaj rada detaljnije obrađuje

Raspravlja o sporednim činjenicama koje bi mogle biti važne čitatelju

Upućuje na suprotna mišljenja od onih iznesenih u tekstu

52

• Bilješke se navode slično kao i literatura, jedino je potrebno još na kraju navoda dodati broj stranice na kojoj se citat ili navedena činjenica nalaze

• Bilješke se pišu veličinom slova 10.• Bilješke trebaju koristiti isti tip slova kao i u glavom

tekstu

Necitirani dijelovi tuđih radova smatraju se plagijatom tj. nezakonitim prisvajanjem proizvoda

tuđeg znanstvenoga i stručnog rada!!!

Primjeri pisanja “fusnota”

1 Zelenika, R.: Metodologija znanstvenoistraživačkog rada, Pisana djela na stručnim i sveučilišnim studijima, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2011. str.222.

Članak2 Kolanović, I., Zenzerović, Z.: Metodološki pristup utvrđivanju kvalitete lučke usluge, Pomorstvo, Vol…No. …, 2007., str…

Knjiga

53

Ako se navod (citat) nekoga djela u radu pojavljuje više puta, nije potrebno ponovno pisati sve podatke, već se citira na sljedeći način:

3 Zelenika, R.: op.cit., str. 234.

Ako se koristi navod koji je citiran u prethodnoj bilješci (neposredno prije bilješke koja se sada navodi), piše se“ibid.” i stranica s koje je citat preuzet

4 Ibid., str. 236.

Izvori s interneta

• Članci: autor, naslov članka, Internet adresa, datum kada je članak čitan s interneta

• neki drugi izvori (npr. organizacija, ustanova…): navodi se internet stranica koja je korištena

6 http://www.mmppi.hr (22.10.2012.)

54

Opseg rada

• Varira ovisno o temi

• Postoje okvirne granice ispod/iznad kojih nije primjereno pisanje seminarskog rada

• Ovisno o temi i načinu pisanja optimalan opseg rada je 15 do 20 stranica

• U opseg rada se računa samo glavni dio rada (bez sadržaja, popisa literature, popisa tablica, grafikona…

dodataka i slično)

Ocjenjivanje

• Rok za predaju seminarskog rada u print obliku je 15.12.2012. godine

• Zakašnjeli seminarski radovi umanjuju se za 10 bodova

• Seminarski rad nosi max. 40 bodova

• Studenti koji ne predaju rad pravovremeno, moraju to učiniti najmanje 7 dana prije izlaska na ispit

55

Obrana i predstavljanje seminarskog rada

• Timski seminarski rad tim predstavlja pred mentorom i studentima

• Elementi koje tim treba predstaviti su sljedeći:1. naslov i objekt istraživanja2. temeljni problem istraživanja3. radna hipoteza i pomoćne hipoteze4. analiza teorijskog dijela5. analiza analitičko-eksperimentalnog dijela6. predstavljanje rezultata istraživanja7. predlaganje rješenja, novih mjera, aktivnosti8. zaključak kao sinteza rezultata istraživanja

Obrana i predstavljanje seminarskog rada

• seminarski rad tim predstavlja usmeno i pomoću slajdova

• svaki tim će predstavljanje seminarskog rada održati prema unaprijed definiranom rasporedu koji će biti objavljen na web stranici

• predstavljanje seminarskog rada treba trajati između 20-25 minuta

• Zakašnjela predstavljanja odnosno ne pridržavanje termina umanjuje ukupan broj bodova (40) za 10 bodova

56

Literatura:

• Zelenika, R.: Pisana djela na stručnim i sveučilišnim studijima, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, knjiga peta, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2011.