http://dijagnostika.mojlekar.net/otorinolaringologija/meniereov-sindrom

Meniereov sindrom

Bitni elementi dijagnoze

- Intermitentni napadi vrtolgavice praeni nauzejom, povraanjem i obilnim znojenjem.- Progresivni, esto unilateralni gubitak sluha nervnog tipa i stalni oseaj zujanja u uima.

Opta razmatranja

Menierov sindrom karakterie se rekurentnim napadima teke vrtoglavice, progresivnim gubitkom sluha i zujanjem u uima (tinnitus). Najee se javlja kod mukaraca izmeu 40. i 60. godine. Etiologija bolesti nije poznata. Jedini patoanatomski nalaz je endolimfatini hvdrops i jae izraena dilatacija kohlearnog duktusa. Meniereov sindrom moe se manifestovati i posle povreda glave i infekcija srednjeg uva ali se u veini sluajeva javlja bez prethodnih oboljenja i povreda CNS i uva.

Kliniki nalazi

Glavni simptom bolesti je teka intermitentna vrtoglavica zbog koje bolesnik ima utisak da pada na tlo. U toku napada ponekad dolazi i do kraeg gubitka svesti. Pojedini bolesnici za vreme napada imaju utisak da se okolni predmeti vrte u krug. Napad je najee praen nauzeom, povraanjem i obilnim znojenjem. Uestanost napada je razliita i varira i kod svakog pojedinog bolesnika. Napad moe trajati od nekoliko minuti do nekoliko sati. Za vreme napada javlja se glavobolja, oteenje sluha nervnog lipa i tinitus, i isti se odravaju i u toku intervala izmeu napada. Gubitak sluha je u 90% sluajeva unilateralan i pokazuje tendenciju progresije. Za vreme napada vrtoglavice moe se primetiti nistagmus. Poremeena funkcija labirinta moe se dokazati Baranyevim testom ili ispitivanjem osetljivosti labirinta ispiranjem uva toplom ili hladnom vodom. Postoji pojaana osetljivost na buku. Audiometrijskim ispitivanjem konstatuje se oteenje sluha nervnog tipa i smanjena sposobnost razlikovanja glasova prilikom govora.

Diferencijalna dijagnoza

Potrebno je diferencirati vertigo kod Meniereove bolesti od vertiga izazvanog tumorima fose posterior. Kod tumora postoje i drugi karakteristini znaci npr. edem papile, poveani pritisak likvora, proteini u JAkvoiru i simptomi oteenja modanog stabla. Takoe ga treba diferencirati od vrtoglavice koja se javlja kod pojedinih sistemskih bolesti, vaskularnih oboljenja modanog stabla i psihoneuroza.

Leenje

Neophodna je psihoterapija poto kod veine bolesnika bolest ima psihiku podlogu. Moe biti od pomoi i dijeta bez soli uz dodatak amonijum hlorida u dozi od 12 grama 4 puta dnevno. Takoe se mogu primeniti i diuretici npr. acetazolamid (Diamox) i hloroithiazid (Diuril). Kod nekih bolesnika postie se poboljanje davanjem nikotinske kiseline u dozi od 50100 mg 2 do 3 puta dnevno intravenski ili 100 mg 56 puta dnevno per os. Kod nekih bolesnika pokazalo se da su antihistaminici efikasni naroito diphenhvdramin (Benadril) i dimenhidrinat (Dramamin) u dozi od 50100 mg 34 puta dnevno. Akutni napad moe se kupirati parenteralnim davanjem Benadrila ili Dramamina ili 0,6 atropin sulfata.

Kod tekih sluajeva koji ne reaguju na medikamentozno leenje neophodno je hirurko leenje koje se sastoji .u destrukciji labirinta ili vestibularnog ivca.

Prognoza

Meniereov sindrom je hronina i rekurentna bolest koja traje godinama. Posle adekvatnog leenja esto dolazi do povlaenja vertiga, meutim gubitak sluha i stalno zujanje u ima perzistiraju. Bolest sporo progredira i ponekad se progresija zaustavlja pre nego to je dolo do potpunog gubitka sluha.

U nekim sluajevima posle prestanka napada vertiga dolazi do potpunog gubi tka sluha.

Hirurke intervencije koje se sastoje u destrukciji obolelog vestibularnog nerva (destrukcija labirinta ili resekcija akustinog ivca) u potpunosti spreavaju napade vertiga

Odgovorni autori:Dr Henry Brainerd, profesor medicineDr Marcus A. Krupp, profesor medicineDr Milton J. Chatton, profesor medicineDr Sheldon Margen, profesor medicine

lanak:Dr Waine W. DeatschDr Sidney Levinhttp://www.orl-gjuric.com/orl/interest/meniereova_bolest.htmlMNIREOVA BOLEST (MB. MNIRE)

DefinicijaIdiopatski poremeaj unutranjeg uha s karakteristinom klinikom slikom recidivirajuih napada vrtoglavice, povraanja, progresivne zamjedbene nagluhosti, uma i punoe u zahvaenom uhu. Na poetku bolesti sluh se izmeu napada normalizira, odnosno nagluhost moe fluktuirati. Napad vrtoglavice traje od pola do nekoliko sati, a nakon toga zaostaje protrahirani osjeaj malaksalosti, munine i slabosti.

Mogua Mnireova bolest: napadi vrtoglavice bez dokumentiranog gubitka sluha ili zamjedbena nagluhost, fluktuirajua ili trajna, sa smetnjama ravnotee, ali bez tipinih napada.

Vjerojatna Mnireova bolest: jedan tipian napad vrtoglavice, barem jednom dokumentiran gubitak sluha, um ili punoa u zahvaenom uhu.

Sigurna Mnireova bolest: dva ili vie tipinih napada vrtoglavice u trajanju od 20 minuta ili dulje, audiometrijski dokumentiran gubitak sluha, um ili punoa u zahvaenom uhu.

Dokazana Mnireova bolest: patohistoloka potvrda kod bolesnika sa sigurnom Mnireovom bolesti.

Epidemiologija Incidencija varira obzirom na dijagnostike potekoe u otkrivanju bolesti i iznosi izmeu 10-150/100.000 stanovnika.

Bolest se najee oituje izmeu 30. i 50. godine ivota. Ne postoji preferencija spola niti rase.

Bolest se rijetko javlja prije 20. godine i nakon 70. godine ivota.

Na poetku bolesti obostrana manifestacija je prisutna u oko 10% bolesnika, dok je u uznapredovalom stadiju mogua i do 50%.

PatologijaMorfoloki supstrat je otok u podruju endolimfatikog dijela labirinta (endolimfatiki hidrops). Priraslice i subepitelijalna fibroza u pars rugosa i pars distalis endolimfatike vree. Rupture i istegnua Reissnerove membrane.

PatogenezaOsniva se na eksperimentalnim istraivanjima na zamoradi kod kojih su ispitivane morfoloke promjene unutranjeg uha nakon razaranja endolimfatinog kanala i vree.Dominantna teorija je hipoteza intoksikacije kalijem:

Opstrukcija nastaje u podruju resorptivnog sustava (disfunkcija endolimfatike vree, fibroza u podruju endolimfatikog kanala).

Progresivno se stvara otok endolimfatikog dijela (scala media).

Hidrops dovodi do puknua Reissnerove membrane ili promjene permeabilnosti membrana.

Kalij prelazi iz endolimfe u perilimfu i dolazi do intoksikacije kohlearnih i labirintarnih senzorikih i neuralnih struktura kalijem. Rezultat je trajna depolarizacija osjetnih stanica i ivanih zavretaka, kao i nepoeljna trajna kontrakcija vanjskih slunih stanica.

To dovodi do vrtoglavice, uma i gubitka sluha.

Cijeljenje endolimfatike membrane ponovno uspostavlja endokohlearni potencijal i funkciju unutranjeg uha.

Recidiviranje ovog procesa dovodi do epizodnih simptoma.

Znaajni problemi unutar ovog modela:

Endolimfatiki hidrops je prisutan kod bolesnika koji boluju od razliitih bolesti i koji ne pokazuju simptome sline onima u Mnireovoj bolesti.

Nije dokazana korelacija izmeu stupnja i progresije hidropsa s poremeajima sluha. Hidrops je prisutan i izmeu napada bolesti i ne moe biti njegovim uzrokom.

Ne postoji znaajna opstrukcija endolimfatikog kanala u bolesnika sa Mnireovom bolesti u usporedbi sa kontrolnom skupinom bolesnika.

U ivotinjskom modelu zamorad nakon opstrukcije endolimfatinog kanala i vree ne pokazuje simptome Mnireove bolesti.

Prisutnost neurovaskularnog konflikta izmeu vestibulokohlearnog ivca i AICA/PICA u pontocerebelarnom kutu i sluhovodu tumai se kao mogui retrokohlearni uzrok nastanka Mnireove bolesti u nekih bolesnika. Na tome se temelji operacija neurovaskularne dekompresije u sklopu vestibularne neurektomije.

Simptomi Recidivirajui napadi vrtoglavice koji traju od pola do nekoliko sati, praeni muninom i povraanjem. Nastupaju iz punog zdravlja, ne daju se provocirati i obino su bez prodroma. Uestalost napada je razliita, od nekoliko napada tjedno do nekoliko godinje. Trajanjem bolesti epizode vrtoglavice postaju rjee. Jaina, smjer i trajanje nistagmusa ovise o intenzitetu i trajanju intoksikacije perilimfatikih prostora kalijem. U poetnoj fazi napada vrtoglavice prisutan je podraajni horizontalnorotatorni nistagmus u smjeru bolesnog uha koji kasnije mijenja smjer prema zdravom uhu kao znak ispada vestibularne funkcije.

U ranoj fazi bolesti fluktuirajua, a kasnije progresivna zamjedbena nagluhost. Nagluhost zahvaa najprije niske frekvencije i audiogram moe pokazivati gubitak u niskim frekvencijama, ravnu krivulju praga ili invertni V oblik (nisko- i visokofrekventna zamjedbena nagluhost). Nagluhost je progresivna, s konanim pragom nagluhosti na 65-75 dB.

um u zahvaenom uhu, najee niskofrekventni. Prisutan i za vrijeme intervala.

Punoa u zahvaenom uhu.

Na poetku bolesti ne moraju svi simptomi biti prisutni. Godinu dana nakon prvih simptoma u 90% bolesnika prisutan je tipian trijas.

Oblici Mnireove bolesti:

Lermoyezov sindrom:

Napadi vrtoglavice i uma u uhu, praeni istovremenim poboljanjem sluha. Izuzetno rijedak.

Tumarkinova otolitika kriza:

Iznenadni gubitak tonusa ekstenzora koji dovodi do padanja bolesnika. Ne postoji vrtoglavica i gubitak svijesti.

Jednostrani tinitus i gubitak sluha.

Pretpostavlja se da je uzrok ruptura u podruju sakulusa.

Kohlearna Mnireova bolest (2-3%):

Fluktuacija sluha, nagluhost u dubokim frekvencijama, punoa i um u uhu bez vestibularnih simptoma.

Monosimptomatski oblik Mnira kojem se u daljnjem tijeku bolesti obino pridruuju vestibularni simptomi.

Vestibularna Mnireova bolest:

Bolesnici koji pate od recidivirajuih epizoda vrtoglavice koje traju satima u odsutstvu nagluhosti.

Upitno je postojanje ovog sidroma obzirom da nema sigurnih patohistolokih i klinikih nalaza.

DijagnostikaMnireova bolest je klinika dijagnoza koja se postavlja na temelju tipinih simptoma i znakova bolesti, te testova koji upuuju na dijagnozu. Ne postoji jedan kliniki test koji jednoznano potvruje dijagnozu.

Audioloka dijagnostika ukljuuje: tonalnu i govornu audiometriju, timpanometriju, kohleostapedijalne reflekse, elektrokohleografiju, otoakustine emisije.

Glicerolski test: upuuje na hidrops ukoliko nakon optereenja glicerolom dolazi do poboljanja praga sluha od najmanje 10-15dB u 3 frekvencije i/ili nestanka tinitusa.

Elektronistagmografija. Vestibularni testovi mogu potvrditi dijagnozu perifernog vestibularnog oteenja. U ranoj fazi bolesti u intervalu mogu pokazivati uredan nalaz.

Magnetska rezonancija sa kontrastom (MR) potrebna je za iskljuivanje tumora u sluhovodu i pontocerebelarnom kutu. CT kod sumnje na proces u temporalnoj kosti.

Stupnjevi bolestiKod sigurne i dokazane Mnireove bolesti utvruju se prema gubitku sluha (prosjeni gubitak u 4 frekvencije: 500Hz-4kHz).

Stupanj Prosjena nagluhost u 4 frekvencije (dB)

1 25 dB

226-40 dB

341-70 dB

4> 70 dB

LijeenjeLijeenje u fazi akutnog napadaOvisno o teini simptoma ambulantno ili bolniko. Mirovanje, antiemetici, antihistaminici, infuzije hidroksietil-kroba.

Simptomatsko lijeenjeProfilaksa ili kauzalno lijeenje nisu poznati. Obzirom na raznolikost faktora koji mogu utjecati na poetak i tijek bolesti preporuuju se ope dijetetske mjere i promjena ivotnih navika. One ukljuuju umjerenost u ivotu i izbjegavanje stresa, nikotina, alkohola, kofeina, te prekomjerne soli u hrani. Normalna fizika aktivnost je poeljna, prekomjerne napore treba izbjegavati. Upotreba lijekova koji suprimiraju vestibularni sustav (npr. diazepam, antiemetici) ograniena je samo na akutnu vrtoglavicu, a njihova kronina upotreba nije preporuljiva. Primjena betahistina trebala bi povoljno utjecati na mikrocirkulaciju unutarnjeg uha, ali za to ne postoje sigurni dokazi.Nespecifian, kratkotrajan pozitivan odgovor zabiljeen je u 60-80% bolesnika nakon bilo koje terapije kao i nakon davanja placeba. Svaki oblik lijeenja koji aspirira na uinkovitost u lijeenju Mnireove bolesti treba u dobro dizajniranim i kontroliranim klinikim pokusima dokazati veu uinkovitost u dugoronom vremenskom periodu. Do sada to vrijedi jedino za vestibularnu neurektomiju s uinkovitou od >95%.

Lokalna primjena lijekova u srednje uhoKoristi se kod bolesnika s uestalim napadima vrtoglavice kod kojih je osnovno simptomatsko lijeenje nedostatno. Poiva na pretpostavci bolje djelotvornosti lijekova ukoliko se oni primjenjuju direktno na membranu okruglog prozoria u srednjem uhu to omoguava postizanje veih koncentracija difuzijom u unutranje uho. Lijek se moe instilirati pomou igle, cjevice u bubnjiu ili mikrokateterom (Silverstein MicroWick system). Uinkovitost lijeenja nije potvrena dvostruko-slijepim i randomiziranim prospektivnim studijama, a kontrola vrtoglavice se navodi u oko 75% sluajeva. Kod bolesnika s ouvanim sluhom koristi se primarno deksametazon, a gentamicin je zbog svoje ototoksinosti rezerviran za bolesnike s ve oslabljenim sluhom.

DeksametazonUobiajena doza je 0,2-0,7 ml (4 mg/ml), a uestalost aplikacije varira od nekoliko puta tjedno do jednom tjedno kroz 3-4 tjedna.

GentamicinProtokoli variraju od centra do cetra. Uobiajena doza je 0,7 ml (40 mg/ml), a putem mikrokatetera 5l/sat (10 mg/ml) gentamicin kroz 10 dana.Neophodne su uestale kontrole sluha i organa za ravnoteu kojima se dokumentira uinkovitost i zavretak terapije.

Kirurko lijeenjeRezervirano je za bolesnike koji usprkos medikamentoznoj terapiji i prilagodbi ivotnih navika trpe este i neugodne napade vrtoglavice koji ih znaajno ograniavaju ili onemoguuju u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Potrebna je u oko 15% bolesnika s Mnireovom bolesti.

Vestibularna neurektomijaIndikacije esta i intenzivna vrtoglavica u vremenskom periodu od barem 6 mjeseci koja ne reagira na simptomatsku i medikamentoznu terapiju kod bolesnika s postojeim ostatcima sluha na zahvaenom uhu.KontraindikacijeKontralateralni vestibularni ispad.TehnikaResekcija treba biti potpuna i ukljuivati sve 3 grane vestibularnog ivca. Pristup:

Kroz srednju lubanjsku jamu. Omoguava sigurnu identifikaciju distalnog segmenta vestibularnog ivca unutar sluhovoda.

Retrosigmoidni. Tehniki i vremenski manje zahtjevan.

KomplikacijeRijetko moe doi do gubitka ostataka sluha, paralize linog ivca, protrahirane nesigurnosti u hodu naroito nou, glavobolje, likvoreje, meningitisa.UinkovitostVrtoglavica potpuno ili gotovo potpuno nestaje u preko 95% bolesnika. Smatra se metodom izbora u lijeenju refraktornih oblika Mnirove bolesti. Nema direktnog utjecaja na sluh i um.

Kirurgija endolimfatike vreeIndikacijeesta i intenzivna vrtoglavica koja ne reagira na simptomatsku i medikamentoznu terapiju kod bolesnika s postojeim ostatcima sluha na zahvaenom uhu.TehnikaPutem kortikalne mastoidektomije prikae se endolimfatika vrea kao duplikatura dure stranje lubanjske jame i dio vestibularnog akvedukta koji ulazi u svoj kotani kanal. Opisane su razliite tehnike dekompresije i drenae endolimfatike vree: jednostavna dekompresija sakusa, endolimfatiki-mastoidni shunt (incizija lateralnog sloja vree i postavljanje silastika) i endolimfatiki-subarahnoidalni shunt. KomplikacijeMogui su gubitak sluha, paraliza linog ivca, likvoreja.UinkovitostDvojbena (50-70%) obzirom da je u klinikim ispitivanjima pokazala jednaku efikasnost kao i tzv. placebo operacija kod koje je uinjena samo mastoidektomija bez prikazivanja endolimfatikog sakusa i duktusa. Razliite tehnike dekompresije ili drenae takoer meusobno ne pokazuju razlike u ishodu.

LabirintektomijaIndikacijeesta i intenzivna vrtoglavica u vremenskom periodu od barem 6 mjeseci koja ne reagira na simptomatsku i medikamentoznu terapiju kod bolesnika sa slabim i neupotrebljivim sluhom.KontraindikacijeKontralateralni vestibularni gubitak ili gluhoa.Tehnika Labirintektomija putem transkortikalne mastoidektomije.

Transkanalna kohleosakulotomija (Schuknecht).

KomplikacijeOperacija dovodi do gluhoe, a mogue su paraliza linog ivca, protrahirana nesigurnost u hodu.UinkovitostUkoliko je membranozni labirint u cjelosti odstranjen operacija dovodi do nestanka tipinih napada Mnireove bolesti.

http://www.abeceda-zdravlja.com/menierova-bolestMENIEROVA BOLEST

Menierova bolest je poremeaj unutranjeg uha koji se s vremenom obino pogorava, a esto onemoguava zadovoljavajue obavljanje posla, dovodi do nezgoda i psiholoke uznemirenosti. Prvi put opisao ju je francuski lijenik Prosper Meniere prije vie od sto godiina. Bolest oznaavaju brojni simptomi, svi povezani s tegobama unutranjeg uha mjesta u organizmugdje su smjeteni osjetni organ: za sluh i ravnoteu.Vie od devedeset i est posto oboljelih od Menierove bolesti ima napadaje vrtoglavice ili omaglice. Ovakva razdoblja omaglice mogu trajati manje od jednog sata ili do dva dana, javljajui se rijetko, primjerice jednom godinje ili esto, primjerice nekoliko puta godinje. Nakon napadaja bolesnik se esto osjea potpuno iscrpljeno i utone u san, a kad se probudi, osjea se dobro.Oboljeli od Menierove bolesti mogu se aliti na razliite tegobe sa sluhom, koje mogu i ne moraju biti praene vrtoglavicom. Primjerice, u osobe moe doi do postupnog gubitak sluha, umova, zujanja ili zvonjave u uima (tinitusa) ili moe imati dojam da isti tonovi u svakom uhu zvue drukije, to je pojava koju nazivamo diplakuzijom.Menierova bolest obino se javlja u osoba starih izmeu 20 i 60 godina, prosjeno u dobi od etrdeset godina. No poremeaj se moe javiti i u etvero- godinjaka i u devedesetogodinjaka. Tegobe obino poinju u jednom uhu i, u mnogih bolesnika, proire se i na drugo uho. Katkad se bolest, iz nepoznatih razloga, povue sama od sebe. Na alost, nitko ne zna koji e bolesnici ozdraviti, a koji nee.

Simptomi:

povremena vrtoglavica, katkad praena muninom, povraanjem, bljedoom i iscrpljenou

tegobe sa sluhom, ukljuujui sve slabiji sluh, tinitus (zvonjenje u uima), osjetljivost na buku te dojam da se ne uju isti zvukovi u oba uha

osjeaj da su ui pune, zaepljene, nekad prije napadaja vrtoglavice

glavobolja

Obratite se lijeniku:

ako sumnjate da imate Menierovu bolest, jer lijenik treba potvrditi dijagnozu.

ako imate napadaje vrtoglavice koji se ponavljaju, imate tekoa u odravanju ravnotee - to moe ukazivati na bolesti unutranjeg uha koje treba lijeiti.

ako sve slabije ujete; postupan gubitak sluha tijekom dueg vremena moe ukazivati na tegobu u bilo kojem dijelu uha (unutranjem, srednjem ili vanjskom) ili u mozgu.

ako iste zvukove u svakom uhu ujete drukije; to moe ukazivati na postojanje jo nekih poremeaja unutranjeg uha, uz Menierovu bolest.

Uzroci:

Napadaje Menierove bolesti mogu pokrenuti tjeskoba, napetost ili prevelik unos soli. lako znanstvenici jo uvijek raspravljaju o uzroku poremeaja, sa sigurnou znaju da ukljuuje prekomjernu koliinu endolimfe, tekuine koja ispunjava unutranje uho ili labirint (gore, desno).Unutranje uho u stvari je par osjetnih organa smjetenih u sljepoonoj kosti, u postraninom dijelu lubanje, jedan dio unutranjeg uha, spiralno oblikovana punica, pretvara zvune valove u elektrine impulse, koje zatim alje u mozak. Drugi dio sastoji se od niza prstenova koje nazivamo polukrunim kanalima. Te kanale ispunjava tekuina koja reagira na promjene poloaja tijela (primjerice lijeganje, ustajanje, naginjanje u stranu). Signali iz ovih kanala, zajedno s informacijama koje pristiu iz oiju i ivanih zavretaka koe, pomau mozgu da razlui je li tijelo uspravno ili pada. Iz nekog razloga kod Meniereve bolesti unutranje uho puni se s previe tekuine, pa zataji osjet za ravnoteu. Katkad tekuina moe prodrijeti i u punicu te utjecati na sluh.Osobe s nepravilno oblikovanim unutarnjim uhom ili sljepoonom kosti, bilo priroeno ili kao posljedica ozljede, izloene su veoj opasnosti od razvijanja Menierove bolesti. Oblik srednjeg uha i razinu tekuine u njemu mogu promijeniti i neke bolesti, ukljuujui infekcije srednjeg uha, sifilis, leukemiju, otosklerozu (okotavanje srednjeg uha) te poremeaje imunolokog sustava.

Lijeenje:

Budui da znanstvenici jo nisu otkrili lijek za Menierovu bolest, lijeenje je usredotoeno na ublaavanje simptoma i psiholokih uinaka poremeaja. Operativno lijeenje rabi se kao posljednja mjera u bolesnika s izrazito tekim oblikom bolesti.

Prevencija:

Najbolji nain spreavanja napadaja Menierove bolesti jest smanjenje stresa u svakodnevnom ivotu. Pokuajte uivati, moda u hobiju ili sportu. Pronaite vrijeme za bavljenje stvarima koje vas vesele: sluajte glazbu, okupajte se u oputajuoj kupki, proitajte asopis, popijte smirujui aj od kamilice (Matricaria recutita) ili odvojite vrijeme da samo sjedite i nita ne radite. Ukoliko stres i tjeskoba i dalje predstavljaju problem, moete potraiti pomo psihologa.

Akupunktura:

Za ublaavanje vrtoglavice posavjetujte se sa strunjakom za akupunkturu o stimulaciji sljedeih toaka uha: neuralna vrata, simpatetika, bubrena, zatiljna, adrenalna te srana toka. Za lijeenje kroninih sluajeva, strunjak za akupunkturu moe obraditi tjelesne toke na bubregu, trostrukom grijau te meridijanima slezene.

Aromaterapija:

Za ublaavanje stresa u kupku dodajte eterino ulje lavande (Lavandula officinalis), geranija i sandalovine ili iskuajte njenu masau eterinim uljem lavande i kamilice (Matricaria recutita).

Rad na tijelu:

Kod kroninih oblika Menierove bolesti posavjetujte se s osteopatom ili kiropraktiarem radi namjetanja glave, eljusti, vrata i donjeg dijela lea zbog ogranienosti pokreta koja bi mogla utjecati na unutranje uho. Kod akutnih sluajeva vrtoglavice refleksolog bi mogao preporuiti masiranje podruja uha. Ovo, kao i druga podruja koja moe biti korisno masirati.

Kinesko ljekovito bilje:

lako neki strunjaci za kinesku medicinu razlikujuvie vrsta vrtoglavica, glavni vienamjenski lijekovi su ksantij (Xanthium sibiricum), cvijet magnolije (Magnolia liliflora), sladi (Glycyrrhiza uralensis), kozja krv (Lonicera japonica) i drugo ljekovito bilje. Posjetite strunjaka za kinesku medicinu kako biste dobili odgovarajui recept, imajui na umu da ste moda alergini na neko kinesko bilje.

Homeopatija:

Oboljeli od Menierove bolesti homeopatski se moe lijeiti na nekoliko naina, a svaki ukljuuje primjenu doze od 12x svakih etiri do est sati. Za ublaavanje vrtoglavice tijekom akutnog napadaja koja se pogorava osjetljivou na kretenje te je praena umovima ili zujanjem u uima, pokuajte primijeniti Bryoniju. Za vrtoglavicu i muninu kod akutnog napadaja, rabite Cocculus. Za vrtoglavicu koja se pogorava u leeem poloaju i pri okretanju i koju prati osjetljivost na svjetlo, primijenite Conium. Ukoliko se ne osjeate bolje nakon dan ili dva ili bolujete od kroninog oblika Menierove bolesti, zatraite savjet iskusnog homeopata.

Psihomatsko lijeenje:

Kod Menierove bolesti pacijenti su zatvoreni u zaaranom krugu napadaja praenih tjeskobom i stresom, koji zatim izazivaju ponovne napadaje. Razni oblici lijeenja masaom i jogom takoer su odlini naini smanjivanja stresa.

Prehrana:

Neki nutricionisti preporuuju prehranu za Menierovu bolest kojom se nastoji poveati unos kalorija, masnoa i bjelanevina, iako nema dokaza da takva prehrana moe izlijeiti bolest. Specijalisti takoer preporuaju dnevni unos sljedeeg: 2000 mg vitamina C, po 50 mg vitamina B1, B2 i B6, 20 mg cinka te ostalih vitamina i minerala. Ako bolujete od Menierove bolesti, trebate izbjegavati sol, koja uzrokuje zadravanje tekuine u tijelu te ograniiti unos tekuine. Neki strunjaci dre da bi smanjenje koliine tekuine u organizmu pomoglo zaustaviti porast tlaka unutranjeg uha, no to nije dokazano. Strunjak za prehranu moe preporuiti prehranu za specine tegobe.

Konvencionalna medicina:

Lijeenje Menierove bolesti esto zapoinje primjenom lijekova kojima se nastoji sniziti tlak i smanjiti koliinu tekuine u unutranjem uhu. Obino se propisuju diuretici (poveavaju izluivanje tekuine mokrenjem) i sedativi (smiruju oboljelog i ublaavaju vrtoglavicu). Meklizin i diazepam, lijekovi su koje se obino propisuje za smanjenje omaglice, dok neki lijenici rabe i antihistaminike, primjerice prometazin i dimenhidrinat za ublaavanje vrto-glavice.Nedavno su lijenici poeli preporuati i skopo- laminske flastere koji se rabe za lijeenje morske bolesti. Ovi e lijekovi pomoi nekim bolesnicima, no znanstvena istraivanja ne podupiru jednoglasno njihovu uporabu jer, na primjer, mnogi mogu izazvati neeljene nuspojave, a ni jedan nee potpuno izlijeiti poremeaj.Neki lijenici propisuju i lijeenje u tlanoj komori za sniavanje tlaka u uhu promjenom vanjskog tlaka. Ukoliko oboljeli ima jake vrtoglavice, lijenik moe propisati lijek aminoglikozid u pokuaju da se onesposobi dio labirinta odgovoran za ravnoteu, a ouva bolesnikov sluh. Ovaj se lijek obino propisuje bolesnicima u kojih je poremeaj zahvatio oba uha.Razvijeni su i brojni operacijski postupci koji imaju slian cilj - namjerno unitavanje labirinta unutranjeg uha radi smanjivanja teke vrtoglavice. Kirurke tehnike ukljuuju vestibularnu neurektomiju u koju spada presijecanje ivaca koji vode u dio unutranjeg uha zaduen za ravnoteu te labirint- ektomiju, odstranjivanje labirinta. Ovi drastini postupci, koji ozbiljno remete ravnoteu i potpuno unitavaju sluni aparat, uglavnom se primjenjuju u bolesnika koji pate od tekih vrtoglavica.Primjenom jedne druge operacije, endolimfatinog operacijskog zahvata, lijenik pokuava sauvati i ravnoteu i sluh isuivanjem unutranjeg uha ili ugraivanjem malih zalistaka ili cjevica (antova) u labirint da bi se smanjilo tlak. Nakon prve godine rezultati su obino dobri, no neki bolesnici kasnije se ale na ponovno pojavljivanje vrtoglavice.

Alternativni naini lijeenja:

Kao i veina konvencionalnih lijekova za Menierovu bolest, alternativni naini lijeenja pokuavaju ublaiti stres i druge simptome.

Lijeenje kod kue:

Tijekom napadaja Menierove bolesti mirno leite i pokuajte se opustiti.

Pokuajte smanjiti unos tekuine i soli. Neki strunjaci vjeruju da sniavanje razine tekuine u tijelu moe pomoi smanjiti tlak izazvan porastom tekuine u unutranjem uhu.

Izbjegavajte kofein, puenje i alkohol jer mogu poveati stres i ometati pravilan odmor.

Pokuajte se nou dobro naspavati.

Izbjegavajte vonju, plivanje, penjanje po Ijestvama i ostale aktivnosti kod kojih bi napadaj vrtoglavice mogao dovesti do ozbiljne ozljede.

Dijagnostiki postupci:

U veini sluajeva, iskusan otorinolaringolog (specijalist za uho, grlo i nos) moe lako odrediti imate li Menierovu bolest pregledom povijesti bolesti i izvoenjem nekih jednostavnih testova u ordinaciji. Ipak, s obzirom na injenicu da vrtoglavicu i slune tegobe mogu izazvati razni poremeaji, potpuno bezopasni ili jako opasni, katkad je prilino teko postaviti tonu dijagnozu.Lijenik moe radi iskljuivanja drugih bolesti provesti detaljne pretrage. Neki od dijagnostikih postupaka koje bi mogao zatraiti su audiometrija, kojom se ispituje slune mehanizme; rendgensko snimanje radi pregleda kosti lubanje ili nekih prijanjih ozljeda; elektrokohleografiju, kod koje se kroz oubnji uvodi sonda radi ispitivanja elektrinih znaajki unutranjeg uha, koje bi mogle ukazati na orirodu slunih tegoba.

http://www.simptomi.rs/index.php/bolesti/15-otorinolaringologija-bolesti-uha-grla-i-nosa/371-zujanje-u-uhu-sum-pistanje-vrtoglavica-sustanje-menijerova-menierova-menijerove-menierove-simptomi-simptomi-medicina-zdravlje-lekar-trudnoca-bolesti-ishrana-dijeta-dijagnoza-uzrok-posledica-lecenje-terapija-beograd-srbija

ta je Menijerova bolest (morbus Menier)?Menijerova bolest, odlukuje se napadima vrtoglavice, uma u uima i nagluvosti, a nastaje zbog poremeaja mikrocirkulacije u unutranjem uhu. Nagluvost je promenljiva, ali vremenom se produbljuje.Unutranje uho se sastoji iz dela koji se zove labirint i koji u toku ove bolesti otie. Labirint je deo unutranjeg uha u kom se nalaze organi sluha i ravnotee.Uzroci Menijerove bolesti mogu biti poveanje pritiska tenosti koja se nalazi u unutranjem uhu i zbog baloniranja jednog dela unutranjeg uha koji se zova Rajsnerova membrana. Nakupljanje tenosti nastaje zbog prekomernog stvaranja, ili nedovoljne resorpcije endolimfe - tenosti koja cirkulie u labirintu uha.Smatra se da ova bolest nastaje kao nespecifian odgovor labirintnog tkiva na razliite bolesti i poremeaje u organizmu, kao to su poremeaj odredjenih delova nervnog sistema, uzroci psihike prirode, alergije unutranjeg uha, esto na alergene hrane, a vrlo retko na inhalacione alergene, poremeaj sastava elektrolita i metabolizma vode zbog poremeaja metabolizma u raznim bolestima, ateroskleroza, smetnje oticanja endolimfe.Koji su simptomi i znaci Menijerove bolesti?Bolest poinje naglo, bez oiglednog uzroka, vrtoglavicom, umom i nagluvou na jednoj strani.Postoje znaci poremeaja ravnotee: bolesnik pada na bolesnu stranu (ataksija), predmeti se okreu prema bolesnoj strani (vrtoglavica), titranje onih jabuica (nistagmus) na zdravu stranu, munina i povraanje, bledilo, znojenje i znaci oteenja sluha: um i nagluvost.Simptomi traju obino do dva sata, a nakon toga um slabi, ili nestaje, nagluvost takoe, prestaje povraanje i vrtoglavica, a moe ostati laka nesigurnost u hodu, uz zanoenje na bolesnu stranu.Ako se bolest ne lei, a esto i pored leenja, nakon odreenog perioda od nekoliko dana do nekoliko meseci sledi novi napad slian prethodnom. Ponekad moe biti i nekoliko napada dnevno.Bolest moe i sama prestati, ali esto ostaje nagluvost koja se moe otkriti dijagnostikim testovima (audiogram).U prvim napadima moe se javiti samo um, a tek kasnije nastaje vrtoglavica. Bolesnik se esto tek tada javlja doktoru. Bolesnik se javlja doktoru pre zbog poremeaja ravnotee, nego zbog poremeaja sluha.Bolest je ea u mladjem uzrastu. Nakon 45. godine je manje karakteristina, napadi nisu sasvim tipini, a smetnje postoje i izmeu napada.Bolest se redovno javlja samo na jednoj strani, a nakon nekoliko godina kod etvrtine bolesnika postaje obostrana.Nije uvek poznato zato se u poetku bolest javlja na jednoj strani, ali se smatra da je odreena bolest, ili poremeaj (npr. povreda, upala, poremeaj cirkulacije) ini da dodje do preosetljivosti.Kako se postavlja dijagnoza Menijerove bolesti?U pojavi bolesti je tipino prisustvo vrtoglavice, uma i nagluvosti koji se javlja u periodinim napadima.U testovima hodanja po pravoj liniji zatvorenih oiju, ispruenih ruku, bolesnik pada na bolesnu stranu. U testu ispruenih ruku, ruke skreu na bolesnu stranu.Nagluvost nije izraena i nikad ne postoji potpuna gluvoa. Nema drugih neurolokih ispada. Otoskopski nalaz je uredan. Smetnje su manje kad bolesnik lei i to na zdravoj strani, ako ima otvorene oi i ako je u mraku, u tiini.Kad se simptomi delimino smire, moe se dopuniti ispitivanje. Akumetrijski test (ispitivanje sluha zvunim viljukama) pokazuje da gubitak sluha postoji za niske frekvencije, a visoke mogu biti normalne.Audiometrijski (ispitivanje sluha pomou aparata, audiometra) pokazuje gubitak sluha u niskim frekvencijama koji najee iznosi izmeu 30 i 60 dB (decibela), a u visokim frekvencijama sluh je u poetku uredan.Kontrolni audiogrami pokazuju popravljanje sluha nakon smirivanja smetnji, a naroito nakon leenja.

Istraivanje sistema za ravnoteu pokazuju treperenje onih jabuica (nistagmus) na zdravu stranu i lako smanjenje osetljivosti na bolesnoj strani (periferno oteenje).Kako se lei Menijerova bolest?Kad je utvren uzrok bolesti, lei se osnovna bolest. Ako uzrok nije pronaen, ispituje se koji lekovi bolesniku najvie pomau.Lekovi koji se primjenjuju kod Menijerove bolesti su: diuretici (lekovi koji pospeuju izmokravanje), vazodilatatori (ire krvne sudove), antialergijski lekovi, regulatori autonomnog nervnog sistema, antiedematozni lekovi (protiv otoka), polivitaminska terapija, naroito vitaminom B, hormonski lekovi, antivertiginozni lekovi (protiv vrtoglavice)...Prvih dvadeset dana treba davati velike doze lekova, a zatim se smanjuju doze lekova. to due traje bolest, vie je obostranih oteenja, pa je potrebno bolest rano otkriti i odmah poeti sa terapijom.Potrebno je pridravati se i nekih optih mera: smanjenje unosa soli, prekid puenja i smanjenje unosa kafe, regulisanje telesne teine, etnje, plivanje, izbegavanje stresa i fizikog optereenja.Ukoliko ni jedna od ovih mera leenja ne pomae, moe se pristupiti hirurkom leenju.http://www.stetoskop.info/Menierova-bolest-Morbus-Meniere-865-c30-sickness.htmMenierova bolest (Morbus Meniere)

Meniereova bolest, morbus Meniere (MM) ili hidrops labirinta je bolest unutranjeg uva i karakterie se napadima vrtoglavice, umom u uima i oslabljenim sluhom, a nastaje zbog poremeaja mikrocirkulacije u labirintu uva. Nagluvost je promenjiva, ali s vremenom napreduje.

Uzrok nastanka

MM nastaje kao posledica poremeaja produkcije ili resorpcije endolimfe u unutranjem uvu, usled ega nastaje hidrops (nagomilavanje tenosti) membranskog labirinta. Smatra se da ova bolest nastaje kao nespecifian odgovor labirintnog tkiva na razliite bolesti i poremeaje u organizmu:

poremeaj autonomnog nervnog sistema

psihogeni uzroci, premor, psihike traume

alergije unutranjeg uva (esto na alergene hrane), prekomerna upotreba kafe I nikotina

poremeaj sastava elektrolita i metabolizma vode

ateroskleroza i druge promene krvnih sudova

hormonski poremeaji

Klinika slika

Bolest poinje naglo, sa napadima vrtoglavice, praena gaenjem ili povraanjem, jednostranim oteenjem sluha i umom u uvu. Bolesnik ima utisak da se vrti sam oko sebe, a nekada da se predmeti okreu oko njega. Napad vrtoglavice traje pola do nekoliko sati ili nekoliko dana. Ponekad napadi mogu da se jave i dva puta u toku dana. Svaki napad teti periferne strukture uva pa je nagluvost sve izraenija, a osetljivost organa za ravnoteu sve slabija.

Dijagnoza

Postavlja se na osnovu anamneze, karakteristinog klinike slike, neurolokog pregleda i audiolokog ispitivanja. Audiogram pokazuje oteenje sluha u poetku u niskim frekvencijama, a kasnije i u visokim.

Leenje

Za vreme napada i prvih dana preporuuje se leanje, zatim neslana dijeta. Za saniranje akutnog napada vrtoglavica daju se antivertiginozna sredstva, vazodilatatori, antihistaminici, diuretici i blokada simatikusa. U mirnom periodu se utvruje uzrok i daju se lekovi prema vrsti oboljenja i tako se smanuje hidrops. Zabranjuje se upotreba duvana i alkohola. Ukoliko konzervativno leenje ne uspe, u izvesnim sluajevima preporuuje se hirurka terapija.

http://www.b92.net/zdravlje/vesti.php?nav_id=655883Vrtoglavice: Simptomi i leenjeMENIEROVA BOLEST Kako prepoznati Menierovu bolest i koji su okidai za njen nastanak? - Menierova bolest je bolest unutranjeg uva koja se manifestuje nakupljanjem prevelike koliine tenosti u unutranjem uvu. Uzrok jo nije poznat. Menierovu bolest prate vrtoglavice koje traju nekoliko sati, i to godinama, zatim zujanje u uvu i postepeni pad sluha na obolelom uvu. Pacijenti imaju periode oporavka i periode kada su napadi vrtoglavica aktivni. Potrebno je vreme da ovu bolest dijagnostikujemo. Kakva terapija se primenjuje kod obolelih? - Terapija je dijeta sa ukidanjem soli, ponekad diuretici. Lek za Menierovu bolest je betahistin ili dibetahistin. Danas se uspeno primenjuje ubacivanje gentamicina u uvo. Postoji i aparat "meniet" koji se ugradi u uvo, ali jo nije registrovan na naem tritu.

| Izvor: novosti.rs, Suzana Bijeli Svaki petnaesti pacijent koji se javi kod lekara opte prakse dolazi zbog vrtoglavice ili nekog poremeaja ravnotee, a vrtoglavice su najee posledica oboljenja unutranjeg uva.Onaj iji hod nikada nije bio toliko nestabilan da mu se inilo da e svakog trena pasti, ko nije bio primoran da zbog toga prigrli stub ili banderu kao najvei oslonac, onaj ko barem jednom u ivotu nije bio toliko nesiguran na sopstvenim nogama i primoran da se na svakom brisanom prostoru zakopa u mestu kada nema zgrade o iji bi se zid pridrao, onaj ko nikada nije imao oseaj da mu asfalt pri svakom koraku izmie toliko da mu je pri kretanju neophodna pomo druge osobe... taj moe samo da pretpostavi, ali ne moe da zna ta je vrtoglavica.

O emu je zapravo re znaju samo oni koji su imali nesreu da im se barem nakratko ceo svet u glavi zavrti, ali i strunjaci za vrtoglavice, meu kojima je i dr Galina Jokovi, specijalista ORL iz Centra za sluh i poremeaje ravnotee.

Koja vrsta vrtoglavice i nestabilnosti pri hodu je bezazlena, a koja se moe smatrati veoma opasnom?

- Kada imamo pacijenta sa vrtoglavicom i neravnoteom, najvanije je prvo ustanoviti da li se radi o pravoj vrtoglavici ili neem drugom. Prave vrtoglavice manifestuju se oseajem okretanja, nejasnom slikom pred oima, esto su praene muninom, povraanjem, zujanjem u uima, a mogu da budu praene i oseajem oslabljenog sluha. Uvek izazivaju strah kod pacijenta: strah od pada, gubitka svesti, nemogunosti kontrole i od neke teke bolesti.

Ovakve vrtoglavice su najee posledica oboljenja unutranjeg uva, ali mogu da ukazuju i na neke cerebrovaskularne bolesti, bolesti malog mozga. Ako ovo stanje traje nekoliko sekundi (a ponavlja se esto) ili nekoliko sati pa i dana, potrebno je javiti se lekaru. S druge strane, oseaj nestabilnosti ili zanoenje pri hodu razlikuje se od pravih vrtoglavica. Savet je da svaku vrtoglavicu i nestabilnost treba shvatiti ozbiljno i obratiti se lekaru.

Ako uzmemo u obzir njihove uzroke nastanka, koliko vrsta vrtoglavica postoji?

- Govorimo o vrtoglavicama koje su uzrokovane poremeajem vestibularnog sistema i nespecifinim vertiginoznim simptomima, a uzroci nastanka su brojni. Vrtoglavice uzrokovane poremeajem vestibularnog sistema su: najee benigni paroksizmalni poloajni vertigo, akutno unilateralno oteenje perifernog ula za ravnoteu ili neuronitis vestibularnog ivca, Menierova bolest, kao i sva stanja koja mogu da zahvate uvo i otete labirint u unutranjem uvu gde se nalazi periferno vestibularno ulo za ravnoteu, a tu spadaju: infekcije, tumori, povrede, uroene anomalije, autoimuna oboljenja unutranjeg uva... Nespecifini vertiginozni simptomi koje pacijenti opisuju kao nestabilnost, mraenje, svetlucanje pred oima... mogu da budu uzrokovani bolestima oka, hipoglikemijom, padom arterijskog pritiska ili hipertenzijom, bolestima centralnog nervnog sistema, anemijom, deficitom B12 vitamina, migrenama, aritmijama, multisenzornim oboljenjima kao to je dijabetes melitus, starenjem i raznim drugim uzrocima (intoksikacije alkoholom, lekovima).

Ponekad i lekovi koji se uzimaju radi leenja nekih drugih bolesti kao neeljeni efekat imaju oseaj vrtoglavice. Najee se, ipak, radi o napadima anksioznosti, fobijama, paninim napadima.

ta su poloajne vrtoglavice? ta savetujete osobama koje ih imaju, odnosno kako se lee?

- Najee vrtovlavice su poloajne vrtoglavice ili benigni paroksizmalni poloajni vertigo. Uzrokovane su malim kristalima u unutranjem uvu ili otolitima, koji nadrae senzorni sistem vestibularnog ula za ravnoteu kretanjem. Pri promeni poloaja glave, najee u krevetu, u toku sna, pri saginjanju ili podizanju glave, nastaju kratkotrajne vrtoglavice praene muninom, a nekad i povraanjem. U momentima izmeu napada pacijenti su nestabilni. Najee prou spontano, ali postoji mogunost da ih nekim poloajem glave ponovo isprovociramo. Upravo na taj nain ih dijagnostikujemo. A lee se odreenim manevrima kojima nastojimo da otolite vratimo na njihovo mesto. Kao to im samo ima kae, benigne su dobroudne, paroksizmalne - povremene, a poloajne - uzrokovane promenom poloaja. esto u anamnezi ovih pacijenata stoji podatak da su nekad u ivotu imali povredu glave.

Kako izgleda repozicioni manevar i predstavlja li on opasnost za pacijenta?

- Repozicioni manevar je bezopasan. To je manevar u kome lekar glavu pacijenta dovodi u odreene poloaje. Cilj je da se prvo dijagnostikim slinim manevrom dokae da se radi o poloajnoj vrtoglavici, a zatim okretanjem glave na specifian nain pokua uklanjanje otolita ili kristalia iz polukrunih kanala. On se ne radi kod pacijenata koji su teko pokretni, imaju probleme sa vratnom kimom ili velika suenja krvnih sudova vrata.

Kako nastaju vrtoglavice koje su posledica virusne upale nerva?

- Vrtoglavice za koje smatramo da su posledica virusne upale vestibularnog ivca najee nastaju u sezoni virusnih infekcija. Najee se u kratkom periodu javi veliki broj pacijenata sa slinim tegobama, to ukazuje na njihov infektivni uzrok, virus. Ove vrtoglavice sa jakim oseajem poinju iznenada. Pacijenti ne mogu da stoje niti da hodaju, imaju muninu, povraaju, a svaki pokret glave pogorava stanje. Traju nekoliko dana intenzivno, a zatim se stanje postepeno poboljava. Nekada mogu da budu praene i naglim oteenjem sluha na uvu koje je zahvaeno.

Zato je, kada je re o ovim vrtoglavicama, kljuna re strpljenje? Posle koliko vremena iezavaju i da li ostavljaju trajne posledice?

- Ove vrtoglavice se u akutnoj fazi lee lekovima koji smiruju povraanje i muninu. Prethodno je vano iskljuiti uzroke kao to su modani udar ili krvarenje u centralnom nervnom sistemu. Mogu da se daju glikokortiokoidi i lekovi na bazi betahistina koji ubrzavaju oporavak. Ali, najvanije je da se pacijentima preporui to vie kretanja. Strpljenje je vano jer poinju mehanizmi oporavka u mozgu, koji aktiviraju druge sisteme koji uestvuju u odravanju ravnotee i na taj nain kompenzuju gubitak funkcije ivca. Za ovaj proces je potrebno vreme i to vie kretanja i etnje. Ne preporuuje se uzimanje sedativa.

U sluaju ove vrste vrtoglavice, preporuuju se vebe. O kojim vebama je re i po kom principu mogu da ublae ili uklone neugodne simptome?

- Ovaj proces oporavka kod zdravih ljudi traje oko mesec dana do dva meseca. Problem je kod starijih pacijenata kod kojih ve postoji i fizioloko starenje vestibularnog ula i koji boluju od drugih oboljenja ili se oteano kreu. Tada se preporuuju vebe za vestibularnu rehabilitaciju. Re je o programu jednostavnih vebi kojima postepeno aktiviramo procese centralne kompenzacije, a ukljuuju vebe za oi, vrat, kretanje.

Postoje li neke starosne grupe ljudi ili pripadnici nekih profesija koji su skloniji da doive vrtoglavicu?

- Ljudi koji su stariji, pri emu boluju i od drugih multisenzornih oboljenja, imaju ee problem sa vrtoglavicom i poremeajem ravnotee. Ne postoje profesije ili starosne grupe koje su ee pogoene ovim problemom. Ali, ljudi koji obavljaju poslove na graevini, visini, poslove u kojima mogu da ugroze svoj ili tui ivot, a imaju oteenja ula za ravnoteu ili probleme sa vrtoglavicama, ne bi smeli da rade takve poslove.

Na koje se naine ispituje centar za ravnoteu?

- Za ravnoteu nije odgovoran samo jedan centar. Da bi se odravala ravnotea, mora dobro da funkcionie obostrano ulo za ravnoteu u uvu (vestibularni sistem: labirint, ivac, jedra), vid, duboki i povrni senzibilitet, mali mozak i veliki mozak. To znai da je pristup pacijentima sa poremeajem ravnotee multidisciplinaran i da u leenju treba da uestvuje otorinolaringolog, neurolog, oftalmolog, nekad neurohirurg, internista... Svako prema svojoj specijalnosti sprovodi niz testova koji su potrebni da bi dokazali ili iskljuili neko oboljenje i doli do konanog odgovora i odgovarajue terapije.

ta kae zvanina statistika koliko graana Srbije ima nestabilan hod, koliko nas se susrelo sa nekim od oblika vrtoglavice?

- Naalost, takve podatke jo nemamo, ali po nekim statistikama, svaki petnaesti pacijent koji se javi kod lekara opte prakse dolazi zbog vrtoglavice ili nekog poremeaja ravnotee.

http://www.novosti.rs/vesti/zivot_+.304.html:403479-Vrtoglavice---sta-su-uzroci-i-kako-se-lece

Svaki petnaesti pacijent koji se javi kod lekara opte prakse dolazi zbog vrtoglavice ili nekog poremeaja ravnotee

Vrtoglavice su najee posledica oboljenja unutranjeg uva

http://www.novosti.rs/vesti/zivot_+.304.html:403479-Vrtoglavice---sta-su-uzroci-i-kako-se-leceSrodne vesti

Da li ste pod stresom?

SAD: Implant protiv gojaznosti Uenje drugog jezika koristi mozgu Optimizam za zdravije srce Tableta topi viak telesne teineOnaj iji hod nikada nije bio toliko nestabilan da mu se inilo da e svakog trena pasti, ko nije bio primoran da zbog toga prigrli stub ili banderu kao najvei oslonac, onaj ko barem jednom u ivotu nije bio toliko nesiguran na sopstvenim nogama i primoran da se na svakom brisanom prostoru zakopa u mestu kada nema zgrade o iji bi se zid pridrao, onaj ko nikada nije imao oseaj da mu asfalt pri svakom koraku izmie toliko da mu je pri kretanju neophodna pomo druge osobe... taj moe samo da pretpostavi, ali ne moe da zna ta je vrtoglavica.

O emu je zapravo re znaju samo oni koji su imali nesreu da im se barem nakratko ceo svet u glavi zavrti, ali i strunjaci za vrtoglavice, meu kojima je i naa sagovornica dr Galina Jokovi, specijalista ORL iz Centra za sluh i poremeaje ravnotee.

Koja vrsta vrtoglavice i nestabilnosti pri hodu je bezazlena, a koja se moe smatrati veoma opasnom?- Kada imamo pacijenta sa vrtoglavicom i neravnoteom, najvanije je prvo ustanoviti da li se radi o pravoj vrtoglavici ili neem drugom. Prave vrtoglavice manifestuju se oseajem okretanja, nejasnom slikom pred oima, esto su praene muninom, povraanjem, zujanjem u uima, a mogu da budu praene i oseajem oslabljenog sluha. Uvek izazivaju strah kod pacijenta: strah od pada, gubitka svesti, nemogunosti kontrole i od neke teke bolesti.

MENIEROVA BOLEST Kako prepoznati Menierovu bolest i koji su okidai za njen nastanak? - Menierova bolest je bolest unutranjeg uva koja se manifestuje nakupljanjem prevelike koliine tenosti u unutranjem uvu. Uzrok jo nije poznat. Menierovu bolest prate vrtoglavice koje traju nekoliko sati, i to godinama, zatim zujanje u uvu i postepeni pad sluha na obolelom uvu. Pacijenti imaju periode oporavka i periode kada su napadi vrtoglavica aktivni. Potrebno je vreme da ovu bolest dijagnostikujemo. Kakva terapija se primenjuje kod obolelih? - Terapija je dijeta sa ukidanjem soli, ponekad diuretici. Lek za Menierovu bolest je betahistin ili dibetahistin. Danas se uspeno primenjuje ubacivanje gentamicina u uvo. Postoji i aparat "meniet" koji se ugradi u uvo, ali jo nije registrovan na naem tritu.

Ovakve vrtoglavice su najee posledica oboljenja unutranjeg uva, ali mogu da ukazuju i na neke cerebrovaskularne bolesti, bolesti malog mozga. Ako ovo stanje traje nekoliko sekundi (a ponavlja se esto) ili nekoliko sati pa i dana, potrebno je javiti se lekaru. S druge strane, oseaj nestabilnosti ili zanoenje pri hodu razlikuje se od pravih vrtoglavica. Savet je da svaku vrtoglavicu i nestabilnost treba shvatiti ozbiljno i obratiti se lekaru.

Ako uzmemo u obzir njihove uzroke nastanka, koliko vrsta vrtoglavica postoji?- Govorimo o vrtoglavicama koje su uzrokovane poremeajem vestibularnog sistema i nespecifinim vertiginoznim simptomima, a uzroci nastanka su brojni. Vrtoglavice uzrokovane poremeajem vestibularnog sistema su: najee benigni paroksizmalni poloajni vertigo, akutno unilateralno oteenje perifernog ula za ravnoteu ili neuronitis vestibularnog ivca, Menierova bolest, kao i sva stanja koja mogu da zahvate uvo i otete labirint u unutranjem uvu gde se nalazi periferno vestibularno ulo za ravnoteu, a tu spadaju: infekcije, tumori, povrede, uroene anomalije, autoimuna oboljenja unutranjeg uva... Nespecifini vertiginozni simptomi koje pacijenti opisuju kao nestabilnost, mraenje, svetlucanje pred oima... mogu da budu uzrokovani bolestima oka, hipoglikemijom, padom arterijskog pritiska ili hipertenzijom, bolestima centralnog nervnog sistema, anemijom, deficitom B12 vitamina, migrenama, aritmijama, multisenzornim oboljenjima kao to je dijabetes melitus, starenjem i raznim drugim uzrocima (intoksikacije alkoholom, lekovima).

Ponekad i lekovi koji se uzimaju radi leenja nekih drugih bolesti kao neeljeni efekat imaju oseaj vrtoglavice. Najee se, ipak, radi o napadima anksioznosti, fobijama, paninim napadima.

ta su poloajne vrtoglavice? ta savetujete osobama koje ih imaju, odnosno kako se lee? - Najee vrtovlavice su poloajne vrtoglavice ili benigni paroksizmalni poloajni vertigo. Uzrokovane su malim kristalima u unutranjem uvu ili otolitima, koji nadrae senzorni sistem vestibularnog ula za ravnoteu kretanjem. Pri promeni poloaja glave, najee u krevetu, u toku sna, pri saginjanju ili podizanju glave, nastaju kratkotrajne vrtoglavice praene muninom, a nekad i povraanjem. U momentima izmeu napada pacijenti su nestabilni. Najee prou spontano, ali postoji mogunost da ih nekim poloajem glave ponovo isprovociramo. Upravo na taj nain ih dijagnostikujemo. A lee se odreenim manevrima kojima nastojimo da otolite vratimo na njihovo mesto. Kao to im samo ima kae, benigne su dobroudne, paroksizmalne - povremene, a poloajne - uzrokovane promenom poloaja. esto u anamnezi ovih pacijenata stoji podatak da su nekad u ivotu imali povredu glave.

Kako izgleda repozicioni manevar i predstavlja li on opasnost za pacijenta?- Repozicioni manevar je bezopasan. To je manevar u kome lekar glavu pacijenta dovodi u odreene poloaje. Cilj je da se prvo dijagnostikim slinim manevrom dokae da se radi o poloajnoj vrtoglavici, a zatim okretanjem glave na specifian nain pokua uklanjanje otolita ili kristalia iz polukrunih kanala. On se ne radi kod pacijenata koji su teko pokretni, imaju probleme sa vratnom kimom ili velika suenja krvnih sudova vrata.

Kako nastaju vrtoglavice koje su posledica virusne upale nerva?- Vrtoglavice za koje smatramo da su posledica virusne upale vestibularnog ivca najee nastaju u sezoni virusnih infekcija. Najee se u kratkom periodu javi veliki broj pacijenata sa slinim tegobama, to ukazuje na njihov infektivni uzrok, virus. Ove vrtoglavice sa jakim oseajem poinju iznenada. Pacijenti ne mogu da stoje niti da hodaju, imaju muninu, povraaju, a svaki pokret glave pogorava stanje. Traju nekoliko dana intenzivno, a zatim se stanje postepeno poboljava. Nekada mogu da budu praene i naglim oteenjem sluha na uvu koje je zahvaeno.

Zato je, kada je re o ovim vrtoglavicama, kljuna re strpljenje? Posle koliko vremena iezavaju i da li ostavljaju trajne posledice? - Ove vrtoglavice se u akutnoj fazi lee lekovima koji smiruju povraanje i muninu. Prethodno je vano iskljuiti uzroke kao to su modani udar ili krvarenje u centralnom nervnom sistemu. Mogu da se daju glikokortiokoidi i lekovi na bazi betahistina koji ubrzavaju oporavak. Ali, najvanije je da se pacijentima preporui to vie kretanja. Strpljenje je vano jer poinju mehanizmi oporavka u mozgu, koji aktiviraju druge sisteme koji uestvuju u odravanju ravnotee i na taj nain kompenzuju gubitak funkcije ivca. Za ovaj proces je potrebno vreme i to vie kretanja i etnje. Ne preporuuje se uzimanje sedativa.

U sluaju ove vrste vrtoglavice, preporuuju se vebe. O kojim vebama je re i po kom principu mogu da ublae ili uklone neugodne simptome?- Ovaj proces oporavka kod zdravih ljudi traje oko mesec dana do dva meseca. Problem je kod starijih pacijenata kod kojih ve postoji i fizioloko starenje vestibularnog ula i koji boluju od drugih oboljenja ili se oteano kreu. Tada se preporuuju vebe za vestibularnu rehabilitaciju. Re je o programu jednostavnih vebi kojima postepeno aktiviramo procese centralne kompenzacije, a ukljuuju vebe za oi, vrat, kretanje.

Postoje li neke starosne grupe ljudi ili pripadnici nekih profesija koji su skloniji da doive vrtoglavicu?- Ljudi koji su stariji, pri emu boluju i od drugih multisenzornih oboljenja, imaju ee problem sa vrtoglavicom i poremeajem ravnotee. Ne postoje profesije ili starosne grupe koje su ee pogoene ovim problemom. Ali, ljudi koji obavljaju poslove na graevini, visini, poslove u kojima mogu da ugroze svoj ili tui ivot, a imaju oteenja ula za ravnoteu ili probleme sa vrtoglavicama, ne bi smeli da rade takve poslove.

Na koje se naine ispituje centar za ravnoteu?- Za ravnoteu nije odgovoran samo jedan centar. Da bi se odravala ravnotea, mora dobro da funkcionie obostrano ulo za ravnoteu u uvu (vestibularni sistem: labirint, ivac, jedra), vid, duboki i povrni senzibilitet, mali mozak i veliki mozak. To znai da je pristup pacijentima sa poremeajem ravnotee multidisciplinaran i da u leenju treba da uestvuje otorinolaringolog, neurolog, oftalmolog, nekad neurohirurg, internista... Svako prema svojoj specijalnosti sprovodi niz testova koji su potrebni da bi dokazali ili iskljuili neko oboljenje i doli do konanog odgovora i odgovarajue terapije.

ta kae zvanina statistika koliko graana Srbije ima nestabilan hod, koliko nas se susrelo sa nekim od oblika vrtoglavice?- Naalost, takve podatke jo nemamo, ali po nekim statistikama, svaki petnaesti pacijent koji se javi kod lekara opte prakse dolazi zbog vrtoglavice ili nekog poremeaja ravnotee.

http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/12887/Vrtoglavica.htmlVrtoglavica

Objavljeno 24.09.2007.

Ognjen Oegi, dr. med. Vrtoglavica je neugodan poremeaj, ali ju je u velikom broju sluaja mogue lijeiti. Nemojte ekati s javljanjem svojem lijeniku obiteljske medicine.

More Sharing Services Share on facebook Share on twitter http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/12887/Vrtoglavica.html/print

HYPERLINK "javascript:void(0)" \o "poalji link..." javascript:void(0) Definicija

Anatomija i fiziologija

Vrste

Vrtoglavica centralnog podrijetla

Vrtoglavica perifernog podrijetla

Dijagnosticiranje uzroka vrtoglavice

Lijeenje

Zakljuak

Definicija

Vrtoglavica je u stvarnosti samo simptom koji upuuje na poremeaj funkcioniranja centra za ravnoteu.

Vrtoglavica (lat. vertigo) je subjektivni osjeaj da se ovjek sam okree (subjektni vertigo) ili da se predmeti vrte oko njega (objektni vertigo). Vrtoglavica je u stvarnosti samo simptom koji upuuje na poremeaj funkcioniranja centra za ravnoteu. Moe biti praena teturanjem ili ruenjem zahvaene osobe, kao i pojavom nevoljnih trzaja oiju (nistagmusom). esto dolazi u sklopu kinetoza (bolesti kretanja).

Anatomija i fiziologija

Da bismo razumjeli mehanizam nastanka vrtoglavice, potrebno je upoznati se s osnovama anatomije specijaliziranog organa u srednjem uhu zaslunog za odravanje ravnotee - vestibularnog sustava (sustav predvorja).

Da bismo razumjeli mehanizam nastanka vrtoglavice, potrebno je upoznati se s osnovama anatomije specijaliziranog organa u srednjem uhu zaslunog za odravanje ravnotee - vestibularnog sustava (sustav predvorja). Vestibularni sustav je uz punicu dio vee cjeline, labirinta, te se stoga brojni poremeaji sustava za ravnoteu mogu, ako zahvate punicu, oitovati i kao poremeaji sluha (najee u vidu uma).

Cijeli labirint je ispunjen tekuinom, endolimfom. Kao najvanije strukture u vestibularnom sustavu nalazimo tri polukruna kanalia, te male "vreice" - sakulus i utrikulus. Polukruni kanalii su okomito postavljeni jedan na drugi kako bi osjetne stanice u njima mogle zamijetiti kretanje endolimfe u sve tri dimenzije. Sakulus i utrikulus isto tako pomou endolimfe detektiraju promjene brzine - ubrzavanje i usporavanje - takoer u svim dimenzijama.

Vrste

Postoje dva glavna tipa vrtoglavice, ovisno o nainu njezinog nastanka. Iako se oituju na slian nain, terapija je bitno drukija. U praksi je 90% vrtoglavica perifernog, vestibularnog podrijetla.

Vrtoglavica centralnog podrijetla

Centralni uzroci vrtoglavice potjeu iz pojedinih dijelova mozga koji su osjetljivi na razne metabolike poremeaje uzrokovane otrovanjem raznim tvarima, kao to su alkohol, sedativi i razni drugi otrovi te hipoksijom, odnosno slabom opskrbom kisikom.

Centralni uzroci vrtoglavice potjeu iz mozga. ivci koji dovode impulse iz centra za ravnoteu srednjeg uha zavravaju u jezgrama modanog debla. Osim modanog debla, za ravnoteu je zaduen i mali mozak, ija je funkcija da regulira primljene signale. Navedeni dijelovi mozga su iznimno osjetljivi na razne metabolike poremeaje, koji mogu biti uzrokovani otrovanjem raznim tvarima, kao to su alkohol, sedativi i razni drugi otrovi te hipoksijom, odnosno slabom opskrbom kisikom.

Osim metabolikih uzroka, vrtoglavicu centralnog podrijetla mogu prouzrokovati i bazilarna migrena (ea u mlaih osoba), multipla skleroza, tumori stranje lubanjske jame, te modani udar, infekcije mozga, modana trauma i jo brojni uzroci. Kao posebno znaajan uzrok moemo navesti tumor statoakustikusa, ivca koji iz labirinta prenosi signale do mozga. Tumor esto pokazuje simptome tek kada naraste do velikih dimenzija, to loe utjee na prognozu bolesti.

Zbog aterosklerotino suenih krvnih ila u vratu, u uvjetima slabijeg protoka krvi, esto se dogaa da mozak privremeno ostane bez kisika, to se moe oitovati vrtoglavicom. Slina pojava se ponekad dogaa i u zdravih ljudi nakon naglog ustajanja.Vrtoglavica perifernog podrijetla

Kod vrtoglavice perifernog podrijetla uzrok bolesti nalazimo u unutarnjem uhu, a ovdje se mogu oitovati i poremeaji sluha.

Za razliku od vrtoglavice centralnog podrijetla, kod ovog oblika uzrok bolesti nalazimo u unutarnjem uhu. Za razliku od vrtoglavica centralnog podrijetla, ovdje se mogu oitovati i poremeaji sluha. Jedan od najeih uzroka je kupulolitijaza, taloenje kristala kalcijevog karbonata u labirintu, a oituje se pojavom vrtoglavice pri odreenim kretnjama glave (kao to je npr. zabacivanje, nagli okret glave u jednu stranu...). Kupulolitijaza je benigno (dobroudno) stanje koje u velikoj veini sluajeva prolazi samo od sebe, a zbog specifine slike bolesti poremeaj nazivamo i benigna poloajna vrtoglavica. Meu ee uzroke ubrajamo i upale vestibularnog ivca - osim virusom, mogu biti uzrokovane i otrovanjem i bolestima krvnih ila. Bolest se oituje naglo, vrtoglavicom, gubitkom ravnotee i povraanjem.

Ako se upala ivca i ne smiri, nakon nekog vremena simptomi prestaju zbog centralne vestibularne kompenzacije, to znai da e na mozak "iskljuiti" bolestan labirint iz funkcije.

Mniereova bolest nastaje zbog poveanog stvaranja endolimfe, to poveava tlak u labirintu. Bolest nastaje "iz punog zdravlja", a bolesnik se ali na slabljenje sluha, vrtoglavicu, um i punou u uhu. Napadaj traje do nekoliko sati, a zatim se stanje bolesnika normalizira, no poveanjem broja napadaja uslijedi i trajno oteenje sluha.

Osim ovih uzroka, vrtoglavica perifernog podrijetla moe nastati i kao posljedica upale labirinta (labirintitisa), ozljede unutarnjeg uha, irenja upalnog procesa iz srednjeg uha (otitis media) kao i iz mozga (encephalitis).Dijagnosticiranje uzroka vrtoglavice

Osim pretraga krvi, kojima moemo otkrili razne anemije, poremeaje zgruavanja krvi, infekcije, poremeaje koncentracije elektrolita, koristimo se i vizualizacijskim, "imaging", tehnikama.

Kako bismo otkrili uzrok vrtoglavice, poseemo za raznim pretragama koje nam otkrivaju pravu sliku poremeaja. Osim pretraga krvi, kojima moemo otkrili razne anemije, poremeaje zgruavanja krvi, infekcije, poremeaje koncentracije elektrolita, koristimo se i vizualizacijskim, "imaging", tehnikama.

Kompjutorizirana tomografija (CT) i magnetna rezonancija (MR) mozga mogu nam prikazati tumor mozga, izljev krvi u mozak i ispod modanih ovojnica, oteklinu mozga zbog upale, kao i razne promjene na unutarnjem uhu (tumori, prijelomi kao posljedica traume...).

Ponekad e biti potrebno napraviti i elektroencefalografiju (EEG) radi iskljuenja epilepsije kao uzroka pojave simptoma. U sluaju sumnje na aterosklerotski promijenjene arterije (visok krvni tlak, puenje, visoke masnoe i kolesterol u krvi) potrebno je napraviti ultrazvuk arterija vrata. Osim tih opih metoda, koristimo se i specijaliziranijim pretragama, kao to su specifini testovi za otkrivanje nistagmusa kao vjerojatnog znaka perifernog oteenja (rotacijski pokusi, poloajni pokusi, kaloriki pokus).

Lijeenje

U sluaju da je vrtoglavica uzrokovana aterosklerozom ila na vratu (vertebralnih arterija), potrebno je regulirati krvni tlak, prekinuti puenje i uspostaviti zadovoljavajuu razinu eera i masnoa u krvi.

Lijeenje vrtoglavice svodi se na lijeenje njenog uzroka. U sluaju upale uzrokovane bakterijama (otitis media, encefalitis) koristimo antibiotike. Pacijentima oboljelim od benigne poloajne vrtoglavice dajemo antiemetik (lijek koji spreava povraanje) meklizin. Mogu pomoi i sedativi iz benzodiazepinske skupine (klonazepam) ili antihistaminici (prometazin), no uz te lijekove se javljaju nuspojave kao to su pospanost, poremeaji koordinacije pokreta, tremor (drhtanje ruku) i nesanica.

Pojavu benigne paroksizmalne vrtoglavice moemo umanjiti raznim vjebama, kao to su Epleyjev i Semontov manevar - kojima pomou promjene poloaja tijela umanjimo pojavu simptoma - te Brandt-Daroffove vjebe, kojima izazivamo vrtoglavicu postavljajui glavu u najnepovoljniji poloaj i na taj nain tjeramo tijelo da se to prije privikne na vrtoglavicu kako bi je nauilo ignorirati.

Mnirreovu bolest lijeimo lijekovima koji smanjuju koliinu endolimfe u labirintu. Tu se mogu nai diuretici (lijekovi koji potiu mokrenje), vazodilatatori (lijekovi koji ire krvne ile), polivitaminski pripravci te lijekovi koji djeluju hipotonino, tj. navlae na sebe vodu iz labirinta. Uz medikamente, bitno je ograniiti unos soli te prekinuti konzumaciju crne kave i jakog aja. U tekim sluajevima poseemo i za kirurkim zahvatima.

Vestibularna rehabilitacijska terapija vaan je oblik lijeenja kod dugotrajnih poremeaja. Omoguuje pacijentu da raznim vjebama naui nadvladati simptome vrtoglavice. Da bi ova metoda imala uspjeha, bitno je da je pacijent voljan suraivati i da je u psihofizikoj mogunosti izvesti zadane vjebe.

Migrenu lijeimo analgeticima i lijekovima namijenjenima za lijeenje migrene, a tumore kemoterapijom, radioterapijom te kirurkim odstranjivanjem. U sluaju da je vrtoglavica uzrokovana aterosklerozom ila na vratu (vertebralnih arterija), potrebno je regulirati krvni tlak, prekinuti puenje i uspostaviti zadovoljavajuu razinu eera i masnoa u krvi.

Zakljuak

Vrtoglavica je neugodan poremeaj, ali ju je u velikom broju sluaja mogue lijeiti. Nemojte ekati s javljanjem svojem lijeniku obiteljske medicine kako biste ulovili glavni poremeaj koji vrtoglavicu uzrokuje to je ranije mogue, ime se redovito postiu najbolji rezultati lijeenja.