meĐunarodna ekonomija

1

MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Predavanje 10: Devizni tečaj i devizno tržište I

Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić

2

Pregled predavanja:

Devizno tržišteDevizni tečajFormiranje deviznog tečajaPromptni i terminski tečajHedgingDevizna arbitražaDevizne špekulacije

Devizno tržište

Na domaćem tržištu transakcije se plaćaju u domaćoj valuti

U međunarodnoj trgovini transakcije se plaćaju u različitim valutama

Svaka transakcija sastoji se od kupnje (prodaje) robe ili usluge i kupnje (prodaje) strane valute kojom će se uvoz platiti

Trguje se ne samo robama i uslugama već i devizama

3

Devizno tržište

Mjesto gdje se trguje stranim valutama Sastoji se od mreže komercijalnih banaka koje trguju

devizama, a nalaze se u različitim zemljama i gradovimaNajveća devizna tržišta nalaze se u New Yorku, Londonu,

Frankfurtu - tamo gdje su locirane najveće banke i najveća financijska tržišta

Za neku valutu (npr. USD) devizno tržište sastoji se od svih banaka u kojima se dolar prodaje i kupuje neovisno o tome gdje se nalaze

Karakteristike deviznog tržišta: ono je globalno; velika informiranost; vrlo velik opseg transakcija

5

FOREX (ForeignExchangeMarket)

Globalno (svjetsko) tržište devizama Sudionici u razmjeni su centralne banke, devizni špekulatori,

multinacionalne korporacije, države i druge financijske institucije

6


Dnevni volumen trgovine preko $3.98 biliona (2010.)

Dnevni volumen trgovine na Forexu (prosjek)

mlrd. $

7


0%5%

10%15%20%25%30%35%

Udio devizne trgovine na Forex-u (2007.)

Izvor: BIS; obrada autora

Vrste transakcija na deviznom tržištu

1. Transakcije između komercijalnih banaka i njihovih komitenata

2. Devizne transakcije između komercijalnih banaka u zemlji (tzv. međubankarsko devizno tržište)

3. Transakcije komercijalnih banaka sa svojim filijalama u inozemstvu ili korespondentnim bankama

4. Devizne transakcije među središnjim bankama

Funkcije deviznog tržišta

Mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja devizaTransfer kupovne moći (fin.sredstava iz jedne zemlje

i valute u drugu)Kreditna funkcija (npr. uvoznik plaća nakon 90 dana)

Ponuda i potražnja deviza

Ponuda deviza funkcija je izvoza roba i usluga, stranih investicija u zemlji i primljenih zajmova i transfera iz inozemstva (odgovara potražnim stavkama iz bilance plaćanja)

Potražnja za devizama funkcija je uvoza robe i usluga iz inozemstva, investicija u inozemstvu i zajmova i transfera danih inozemstvu; odgovara dugovnim stavkama u BP

Faktori koji utječu na devizni tečaj:- nacionalni dohodak, ukusi potrošača, kamatne stope;

cijene u zemlji i inozemstvu

Kratki i dugi rok

Važnost pojedinih odrednica se mijenja ovisno o vremenskom razdoblju kojeg promatramo

U kratkom roku su kritični realna kamatna stopa i (nagle) promjene u očekivanjima

U dugom roku su važniji inflacija, profitabilnost investicija, realni dohodak, produktivnost

12

Definicija deviznog tečaja

Cijena jedne jedinice stranog novca izražena u jedinicama domaćeg novca odnosno koliko

jedinica domaćeg novca treba dati za 1 jedinicu stranog novca.

13

Notiranje tečaja

Tečaj se može notirati:

direktno (jedinica domaćeg novca po jedinici stranog novca)

indirektno (jedinica stranog novca po jedinici domaćeg novca)

14

Notiranje tečaja

Direktno notiranje - jedinica domaćeg novca po jedinici stranog novca

R = (HRK/€) = HRK 7,39 (tečaj eura)

Indirektno notiranje - jedinica stranog novca po jedinici domaćeg novca (V.Britanija)

1/R = (€ /HRK) = € 0,1353 (tečaj eura)

15

Primjeri označavanja valuta

17

Sustavi deviznih tečajeva

Vezani (fiksni) za

Fluktuirajući

Zlato Pojedinu valutu (USD, JAP, EUR)Skup valuta (SDR)

SamostalnoGrupno (EMS)Puzanje prema indikatorima

18

Terminologija pojmova

Fluktuirajući (fleksibilni) tečaj:Nominalna deprecijacija

Nominalna aprecijacija

Realna deprecijacija

Realna aprecijacija

Fiksni tečaj:

Devalvacija

Revalvacija

19

ISTOFluktuirajući tečaj

Cijena strane valute u

kunama raste

(strana valutaaprecira)

Cijena strane valute u

kunama pada

(strana valutadeprecira)

Cijena kuneu stranoj

valuti raste

(kuna aprecira)

Cijena kuneu stranoj

valuti pada

(kuna deprecira)

Terminologija pojmova aprecijacija i deprecijacija

Tečajna lista HNB-a

izvor: HNB

21

Razlikovanje pojmova bid i offer

BID rate (kupovni tečaj) - onaj po kojem banka želi kupiti jednu jedinicu neke valute

OFFER rate (prodajni tečaj) - onaj po kojem banka želi prodati jednu jedinicu valute

Razlika između ta dva tečaja je SPREAD (zarada banke)

EUR 1 7,445299 7,467702 7,490105

SPREAD= OFFER-BID=7,490105-7,445299=0,044806

BID OFFER

22

Tečajna politika HNB-a

Upravljano plivajući tečajni sustavTečaj se određuje na deviznom tržištu djelovanjem

ponude i potražnjeSredišnja banka intervenira na deviznom tržištu

23

izvor: HNB

Nominalni dnevni tečaj kune prema euru, američkom dolaru i švicarskom franku

24

Indeks nominalnog i realnog efektivnog tečaja kune

Formiranje deviznog tečaja

Funkcija ponude i potražnje neke devize je ceteris paribus funkcija njegove cijene (deviznog tečaja)

Potražnja za devizama opadajuća je funkcija njihove cijene i izvodi se iz debitnih stavaka u bilanci plaćanja

Ponuda deviza rastuća je funkcija deviznog tečaja, cijene deviza i izvodi se iz kreditnih stavaka u bilanci plaćanja

U uvjetima potpuno slobodnog režima tečaj se određuje na tržištu

26

Formiranje deviznog tečajaS

Kun

ska

cije

na d

olar

a (H

RK

/$)

6

3

Dolaraprecira

Dolardeprecira

$Q

$

HRKR

D

1QQ

1S

27

SK

unsk

a ci

jena

dol

ara

(HR

K/$

)

9

6

Dolaraprecira

Dolardeprecira

$Q

$

HRKR

1D

D

1QQ

Administrativno određivanje tečaja

Q

T

D

S

T1

T

T2

Q1 Q Q2

E

A B

C

T= ravnotežni tečaj

T1= administrativno određeni tečaj

Q1-Q2 - višak potražnje za devizama

0

Zemlje u razvoju često vode politiku precijenjenog tečaja nacionalne valute tako što devizni tečaj fiksiraju na razini nižoj od ravnotežne

Pri tome je preraspodjela na štetu izvoznika, a u korist uvoznika

Uz danu ponudu i potražnju ravnotežni tečaj je u TPretpostavimo da država fiksira tečaj na razini T1 – nastaje

višak potražnje nad ponudom devizaAdministrativno određena cijena na razini nižoj od

ravnotežne ima za posljedicu razvoj nelegalnog (crnog tržišta)


Cijena na crnom tržištu je veća i od administrativno određene i ravnotežne cijene, a pri tečaju T2 se može prodati 0Q1 količina deviza

Isplati se kupovati devize po tečaju T1 i prodavati po tečaju T2

Ukupna dobit svih sudionika u raspodjeli deviza je T1T2CA.Kako bi spriječila razvoj crnog tržišta država uz fiksiranje

tečaja u T1 donosi odluku da se potražnja za devizama racionira kako bi se eliminirao višak potražnje nad ponudom. To se nastoji postići deviznim režimima

Država određuje prava na kupnju deviza po tečaju T1 tako da suma ukupnih prava na kupnju bude T1A odnosno 0Q1


31

Promptni i terminski tečaj

Promptni tečaj (SPOT) - tečaj koji se izvršava u roku od dva do tri dana

Terminski tečaj (FORWARD) – tečaj koji se dogovara sada za izvršenje određenog dana u budućnosti (1, 3 ili 6 mjeseci)

0,2$€/$ S

40,0€90$/€ F

spot tečaj eura

terminski (forward) tečaj dolara

32

Promptni i terminski tečaj

Oba tečaja se određuju na tržištu djelovanjem ponude i potražnje

Terminski tečaj se određuje djelovanjem ponude i potražnje u terminskim transakcijama (funkcija su pokrivanja rizika i špekulativnih transakcija)

Promptni tečaj može, ali i ne mora biti jednak terminskom tečaju

Ako je terminski tečaj veći od promptnog tečaja deviza ima terminsku premiju

Ako je terminski tečaj manji od spot tečaja deviza ima terminski diskont

33

Pokrivanje tečajnog rizika (hedging)

Hedging (njem. Hedge) je poslovno-financijska strategija izbjegavanja ili umanjenja nastupa rizika, tj. gubitka, kod jedne operacije, poduzimanjem druge operacije

Pokrivanje tečajnog rizika (hedging) se odvija na promptnom i terminskom tržištu

Pokrivanje tečajnog rizika postoji kada tečajevi fluktuiraju te se poslovni subjekti žele zaštititi od promjene tečaja

Vrste deviznog rizika:Računovodstveni rizikTransakcijski rizikRizik profitabilnosti

34

Pretpostavimo da je spot tečaj eura $2,00 dok je tromjesečni terminski tečaj $2,02.

a) Kako će se američki uvoznik osigurati od deviznog rizika (aprecijacije eura) ako treba platiti €10.000 za 3 mjeseca? (trenutno je nelikvidan)

b) Što će se dogoditi ako ne hedgira te spot tečaj eura za 3 mjeseca poraste na $2,22? Padne na $1,95?

Hedging (primjer)

35

a) Američki uvoznik može hedgirati tako da kupi €10.000 na terminskom tržištu po $2,02. On svjesno gubi $0,02 po 1 € (ukupno $200). Nakon 3 mjeseca plaća $20.200 te dobiva €10.000 za plaćanje uvoza.

b) Ako ne hedgira te ako je spot tečaj S90=$2,22, mora platiti $22.200 ili $2.000 više nego da je hedgirao. S druge strane, ako spot padne na S90=$1,95, morat će platiti samo $19.500 za 3 mjeseca te će zaraditi $700 više nego da je hedgirao.

36

Devizna špekulacija

Devizna špekulacija - namjerno nepokrivanje deviznog rizika na deviznom tržištu (promptnom i terminskom) kako bi se zaradilo na promjeni tečaja

Mogu se obavljati i na promptnom i na terminskom tržištuVažno je da špekulant ima dobra predviđanjaŠpekulacije na terminskom tržištu mogu biti:

- stabilizirajuće

- destabilizirajuće

Značaj deviznih špekulacija

Devizne špekulacije imaju korisnu društvenu ulogu Utječu na smanjenje segmentacije tržišta i na povećanje

efikasnosti alokacije oskudnih resursa Uz ispravno predviđanje budućih tečajeva smanjuje se

razlika između promptnog i terminskog tečaja

Stabilizirajuće špekulacije

Stabilizirajuće špekulacije: smanjuju fluktuacije određene valute.

Špekulanti djeluju stabilizirajuće na deviznom tržištu na način da:

Poduzimaju dugu poziciju (kupnja na terminskom tržištu) povećavajući buduću potražnju za valutom za koju se smatra da će deprecirati

Poduzimaju kratku poziciju (prodaja na terminskom tržištu) povećavajući terminsku ponudu valuta za koju se smatra da će aprecirati

I u jednom i u drugom slučaju špekulanti idu protiv tendencija tržišta

Destabilizirajuće špekulacije

Destabilizirajuće špekulacije: povećavaju fluktuacije određene valute.

Špekulanti djeluju destabilizirajuće na deviznom tržištu na način da:

Poduzimaju dugu poziciju (kupnja na terminskom tržištu) povećavajući potražnju za valutom za koju se smatra da će aprecirati

Poduzimaju kratku poziciju (prodaja na terminskom tržištu) povećavajući terminsku ponudu valute za koju se smatra da će deprecirati

I u jednom i u drugom slučaju špekulanti idu u smjeru tendencija tržišta

Najgori oblik destabilizirajućih špekulacija je bijeg kapitala zbog straha od deprecijacije ili devalvacije određene valute

Kratkoročna kretanja kapitala uvjetovana očekivanjima deprecijacije ili devalvacije neke valute zovu se vrući novac (eng. hot money).

Destabilizirajuće špekulacije

41

Devizna špekulacija (primjer)

Pretpostavimo da je terminski tečaj za 3 mjeseca $/€=2,0. Špekulator očekuje da će spot tečaj za 3 mjeseca biti $/€=2,05.

a) Kako će špekulirati ako posjeduje $200.000 te koliku zaradu će ostvariti ako mu se predviđanja ostvare?

b) b) Ako mu se predviđanja ne ostvare te spot tečaj za 3 mjeseca padne na $/€=1,98 koliko će izgubiti?

42

a) Špekulant će poduzeti dugu poziciju na terminskom tržištu te će kupiti €100.000. Nakon 3 mjeseca će prodati na spot tržištu eure za dolare te će zaraditi ($205.000-$200.000) $5.000.

b) Ako spot tečaj eura padne izgubiti će $2.000.

43

Devizna arbitraža

Devizna arbitraža je istovremeno kupovanje i prodavanje iste devize na različitim deviznim tržištima i uz različite cijene (tečaj)

Razlog za arbitražu: izravnanje dugovanja ili potraživanja (arbitraža za izravnanje) ili investiranje radi zarade na razlici između tečajeva nekih deviza na različitim deviznim tržištima (arbitraža za diferenciju)

44

Devizna arbitraža (primjer)

New York Frankfurt Tokio

BID OFFER

$/€= 2,0 2,05

BID OFFER

$/€= 2,06 2,10

BID OFFER

$/€= 2,04 2,09

1. U ulozi ste arbitražera, posjedujete dolare. Arbitrirajte u sljedećem slučaju! Pretpostavka je da nema transakcijskih troškova.

45

Kupit ćemo u New Yorku eure po 2,05, te ćemo prodati u Tokyu eure za dolare po 2,06. Na taj način zaradit ćemo 1 cent po prodanom euru.

meĐunarodna ekonomija

Documents