antigona

Jean Anouilh

Preveo: Radovan Ivšić Dramaturški obradio i lektorirao: Božidar Smiljanić Redatelj, scenograf i kostimograf: Božidar Smiljanić Asistent redatelja i inspicijent: Manuel Kaučić

Asistent scenografa i majstor pozornice: Goran ŠaponjaAsistentica kostimografa i voditeljica krojačnice: Desanka StjepanovićMajstor rasvjete: Dario DružetaMajstor tona: Miodrag FlegoMajstor za video i grafičke efekte: Staša Igrutinović

ISTARSKO NARODNO KAZALIŠTE - GRADSKO KAZALIŠTE PULADramski studio

sezona 2008./09.

Antigona

Stranica 2

Sudjeluju

Sara PoljakAntigona

Iva KevraIzmena

Lukas JovanovićHemon

Mirjana SinožićDadilja

Saša StepanovićStražar

Marko BraićPobočnik

Helena VodopijaEuridika

Nikola IvoševićKreont

Božidar SmiljanićGlasnogovornik

Antigona

Stranica 3

Rodio se 23. lipnja 1910 u Bordeauxu. Bio je najsnažniji i n a j z n a č a j n i j i d r a m a t i č a r francuskoga kazališta 20. stoljeća. Sva njegova djela nose intenzivnu osobnu poruku, koja bi se mogla sažeti u jednoj jedinoj rečenici: da b i s e p o n o v n o m o g a o n aći izgubljeni raj nevinoga djetinjstva, da bi se moglo zaboraviti sve ono prljavo i nisko š to ž ivot donosi, val ja lo b i n ikad ne postat i «odrastao».

Služeći se često antičkim motivima, Anouilh progovara o s u v r e m e n o m u d r u š t v u n a n a j p r i h v a t l j i v i j i i s v a ko m u dostupan način. Njegov je dramski opus prilično opsežan, pa se na ovomu mjestu moramo zadovoljiti time da nabrojimo samo neka, najpoznatija njegova djela, kao što su Ples lopova, Poziv u dvorac i Sastanak u Senlisu («ružičasta djela»), pri čemu valja i opet istaknuti da su najzanimljivija i najbliža suvremenoj problematici ona njegova djela u koj ima razmatra sukob pojedinca i njegovih l judskih, moralnih

o b v e z a s a s v a k o d n e v n o m politikom i općeprihvaćenim društvenim normama ponašanja, gdje poseže za poznatim likovima kao š to su Antigona (Antigona), Jeanne d'Arc (Ševa) ili Thérese Tarde (Divljakinja). Uz bogat dramski opus, Anouilh je pisao i filmske scenarije i dijaloge te preveo brojna djela s engleskog. Preminuo je 3. listopada 1987. u Lausanneu (Švicarska).

Jean Marie Lucien Pierre Anouilh

Antigona

Stranica 4

Antigona je za pulsku izvedbu doživjela temeljitu dramaturšku obradu. Temeljeći svoj pristup djelu na činjenici da je tema svesvjetska i svevremenska, djelo je sasvim osuvremenjeno. Nastala tijekom Drugoga svjetskog rata, Anouilhova Antigona ni u kojem pogledu nije djelo koje bi dopuštalo „klasičnu“ opremu. Ona se događa uvijek i svuda. Sukob osobne savjesti i morala s jedne i službene politike s druge strane, dešavaju se od pamtivijeka sve do danas na svim meridijanima i paralelama.

Ne želeći da se po pozornici šeta posve suvišno tijelo Kora, redatelj je odlučio tu ulogu povjeriti razglasu. Vjerojatno bi tako postupio i sam Anouilh da mu je u doba nastanka djela bilo dostupno takvo tehničko pomagalo. Anouilhov Paž, koji stalno prati Kreonta, pretvoren je u Pobočnika. Redatelj smatra da je Paž (dječak) sasvim nepotrebna simbolika koja aludira na moguću Kreontovu spolnu izopačenost, čime se krutost vlasti pretvara u posljedicu određenoga mentalnoga sklopa koji s vlašću ima mnogo manje veze nego što je ima čista, ordinarna bešćutnost i sljepilo na sve što je ljudsko. S tim u svezi nužne su bile i neke manje izmjene u samom tekstu, koje ipak nemaju bitnog utjecaja na samu radnju i

međusobne odnose likova. Prilikom dramaturške obrade redatelj je izvorni tekst skratio s dvosatnog trajanja na svega 80 minuta primjerenijih jednočinki i današnjem tempu života, ne dirajući pritom ni najmanje u nit pripovijedanja. U Anouilhovim djelima prevladavaju mračni tonovi, naglašeni pesimizam i zgađenost nad licemjernim moralom građanskoga društva te

spoznaja o apsurdnosti ljudske egzistencije. Uspio je sažeti naturalizam i realizam u novu formu, koja bi se najtočnije mogla nazvati «teatralizmom». U svojim

«crnim djelima» (Putnik bez prtljage, Euridika, Antigona, Ševa) razvio je osebujno vlastito poimanje odnosa između dobra i zla, osobito se zanimajući za sudbine onih buntovnika koji se, poput Antigone, suprotstavljaju svijetu i njegovu nehumanu poretku te i po cijenu života odbijaju prihvaćanje neljudskih normi. Redatelj pulske izvedbe u potpunosti se trudio ovu Anouilhovu filozofsku misao prenijeti gledatelju.

O predstavi

Ne želeći da se po pozornici šeta posve suvišno tijelo

Kora, redatelj je odlučio tu ulogu povjeriti razglasu.

Vjerojatno bi tako postupio i sam Anouilh da mu je u doba nastanka djela bilo dostupno takvo tehničko

pomagalo.

Antigona

Stranica 5

Sara, reci nam tko je Antigona?Antigonu svi poznaju kao lik iz

Sofoklove tragedije kao djevojku koja je postupila u skladu sa svojim uvjerenjima suprotstavivši se tako svom ujaku Kreontu, ocu njena zaručnika Hemona. Njena su se braća posvađala oko prijestolja grada Tebe i međusobno se ubila. Kreont je zapovijedio da se Eteoklo pokopa, ali ne i Polinik, te je Polinika proglasio izdajicom. Antigona vjeruje da se svi moraju pokopati kako njihove duše kasnije ne bi izgubljeno lutale posvuda. Tako ju tradicija od malena uči. Shvaća da tako izaziva vlastitu smrt, ali ona je netko tko je spreman i umrijeti za svoje ideale, za ono u što vjeruje.

Koji su sličnosti između Antigone i Sare? Bi li Sara postupila slično kao i Antigona?

Sličnosti Antigone i Sare u nekim su stvarima vrlo velike, a negdje uopće nema sličnosti. Antigona ne razmišlja, ona postupa instinktivno, bez straha od posljedica njenih postupaka. Važno je da ona čini ono što misli da je ispravno. Ja često znam biti nepromišljena, ali to je samo kada moram nešto brzo odlučiti. Zapravo, ja ispadnem nepromišljena zato što tada nemam dovoljno vremena za

razmišljanje. Ali kada su u pitanju neke veće stvari, pokušam razmisliti prije nego što djelujem. Pokušam uvidjeti posljedice svog postupka. Ali da mi se dogodi ovako nešto, da je u pitanju neka ovako velika stvar, najvjerojatnije bih postupila kao Antigona. To mi se čini najhrabrijim, dosljednim i najdjelotvornijim.

Je li ti bilo teško spremati se za ovu ulogu?

Bilo je teško, i teško je sada. Ima stvari koje mi je teško shvatiti, i trenutaka kada se nakon izgovorenog teksta upitam zašto bi netko to učinio. Onda raspravljamo svi zajedno i uvijek dođemo do nekog logičnog rješenja. Treba braniti svoj lik, a to nije lako kada sam ne shvaćaš njegove postupke, razmišljanja i riječi. Onda promislim o okolnostima u kojima se nalazi i o odnosima koje ima s drugim likovima, pa postavim sebe u takvu situaciju. Tada je sve lakše.

Što kažeš o svojim kolegama dramcima?

Moji kolege dramci su super kolege. Dok imamo probe i glumimo, uzajamno si puno pomažemo u mnogo stvari. Na primjer, objašnjavamo si kretanje naših likova u prostoru, replike koji oni govore, kao što sam već rekla. nakon probe se kritiziramo i dajemo savjete. A uvijek je tu i druženje, zezanje i sve je mnogo zabavnije. Radili smo već dosta predstava zajedno i mislim da svatko od nas pomalo zna kako drugi funkcioniraju.

Mirjana i Nikola su jedini profesionalni glumci u predstavi. Kako je bilo glumiti s njima?

Bilo je dobro, od oboje sam naučila tako puno novih stvari i čula mnogo novih zanimljivosti koje su mi do tada bile strane. Mirjana i Nikola čine mi se kao jako iskusni glumci, i oni to i jesu. Upravo zbog toga oni mnogo lakše od nas dramaca rade, ali nam puno objašnjavaju stvari koje su potrebne da bi mi shvatili fabulu određene scene. Naravno, tu je i naš profesor Božidar Smiljanić koji je režirao ovu predstavu. On nam u kazalištu inače predaje kulturu govora, i već smo s njime radili prezentacije heksametra i poezije. Rad s njime nije nam novo iskustvo, ali nam je svakako novo iskustvo rad s njime na ovakvom projektu. Zahtjevno je, ali svi uživamo u tome.

Za kraj, što bi poručila svojim vršnjacima koji će doći pogledati predstavu?

Udobno se smjestite, dobro otvorite oči i uši i uočavajte detalje.

Intervju sa Sarom Poljak

Antigona

Stranica 6

“Antigona” u svijetu

Koliko je popularna Anouilhova “Antigona” pokazuje nam i ovih nekoliko fotografija. S lijeva na desno: University of Mary Washington, SAD, u režiji Helen HousleyNortheast Theatre, SAD, u režiji Mary Ethel SchmidtDC Theater Scene, SAD, u režiji Michaela DoveaDramsko kazalište Gavella, Hrvatska, u režiji Koste SpajićaLitta Produzioni, Italija, u režiji Claudija AutellijaAlmost a Bird Theatre Collective, Novi Zeland, u režiji Willema Wassenaara

Antigona

Stranica 7

Na ovoj stranici je nekoliko pitanja koja možete koristiti za diskusiju u razredu.

Usporedi:Antička Grčka: U legendarnoj Tebi, kralj je imao

apsolutnu moć. Vladari su u konstantnoj opasnosti od pokušaja ubojstva i puča.

1940-e: Francusku je okupirala nacistička Njemačka. Postavljena je marionetska vlada. Pokret otpora se formirao kako bi oslobodio zemlju od nacista i njihovih suradnika.

Danas: Francuska je stabilna demokracija.

Antička Grčka: Žene su imale podčinjen položaj u društvu. Imale su svoje zasebne prostorije u kući. Očekivalo se da slušaju naredbe svojih očeva ili muževa. Nisu imale pravo glasa.

1940-e: Iako muškarci čine 90% pokreta otpora, žene im pomažu na što više načina (u borbi, nabavi hrane, u zdravstvu...)

Danas: Puno se učinilo na polju ženskih prava, iako se negdje žene još uvijek bore za svoja osnovna prava.

Nakon odgledane predstave, odgovori na sljedeća pitanja:

1. Kako likovi Izmene, Kreonta i dadilje utječu na Antigonina djela i razmišljanja?

2. Je li se, i kako, mogla izbjeći tragedija?3. Koje su razlike između Sofoklove i Anouilhove

Antigone?

Komentiraj sljedeći tekst kojeg izgovara Glasnogovornik:

“Tragedija je čista. Ona smiruje, pobuđuje pouzdanje. U drami njene iskrice nade dovode do toga da smrt postaje strašna kao nesretni slučaj. U tragediji je čovjek miran. Svi su, zapravo, nevini. To što u njoj ima jedan koji ubija, a drugi koji je ubijen, samo je pitanje podjele uloga. U drami se čovjek koprca, jer se nada da će se izvući. Drama je niska, utilitarna. Tragedija je bezrazložna. Ona je za kraljeve. I, napokon, u njoj čovjek nema više što pokušavati.”

Napiši recenziju predstaveUz pomoć ovih uputa napiši svoju recenziju

predstave “Antigona”. Upamti, u recenziji izražavaš svoje mišljenje uz argumente zašto ti se nešto svidjelo ili zašto ti se nije svidjelo.

Uvod- napiši nekoliko pozadinskih informacija o

autoru i tekstu- opiši predstavu u 5 - 6 rečenica- napiši nekoliko stvari koje su promijenjene u

odnosu na originalni tekst. Što čini predstavu jedinstvenom?

- napiši svoje prve dojmoveRazrada recenzije- opiši elemente predstave i teksta koji su ti se

svidjeli. Nemoj zaboraviti komentirati režiju, scenografiju i glumu.

- komentiraj reakciju publike- opiši ono što misliš da nije funkcioniralo u

predstavi i zašto. - Što bi se trebalo promijeniti?Zaključak- Kome bi preporučio/la predstavu i zašto?- Završi rečenicom koja sumira tvoje mišljenje o

predstavi i o čemu se radi u predstavi.

Zadaci za učenike

NAGRADNA IGRA: Pošaljite nam svoje recenzije na e-

mail adresu: ds@ink.hr do 01. ožujka 2009.g.

Autor najbolje recenzije dobiva kazalištu pretplatu za drugi dio sezone 2008./09.

Antigona

Stranica 8

Na ovoj stranici pronaći ćete nekoliko jednostavnih dramskih tehnika kojima možete kroz igru, s učenicima, analizirati neke elemente predstave.

Uvodne igre i vježbe:1. Tri irska dvoboja: učenici se podijele u parove.

Stanu jedan nasuprot drugome.- prvi dvoboj: skačući s noge na nogu, učenici

moraju stati partneru na nogu (time dobiva bod). Bilo bi dobro kada bi učenici to radili bez obuće ili da budu vrlo pažljivi kako ne bi ozlijedili partnera.

- drugi dvoboj: učenici drže dlanove na svojim koljenima te ih miču s koljena na koljeno, pokušavajući time zbuniti partnera i dotaknuti mu koljeno. Bod dobivaju kada uspiju taknuti koljeno svog partnera.

- treći dvoboj: učenici dlan lijeve ruke stave na dno svojih leđa (meta), dok desna ruka s ispruženim kažiprstom koriste kao mač. Cilj je svakog učenika “mačem” taknuti “metu” svog partnera.

NAPOMENA: pobjednik svakog dvoboja je onaj koji skupi 3 boda

2. Homage Magritteu: Ovom se vježbom trenira kreativnost. Cijeli razred stane u krug. Profesor stavi bilo koji predmet u sredinu kruga (npr. plastičnu bocu ili stolac) i može prvi pokazati primjer. Svojim položajem tijela u odnosu na predmet i upotreba samog predmeta treba od njega “napraviti” neki drugi predmet. Tako boca može postati četkica za zube, daljinski upravljač, štap za pecanje...; stolac može postati televizor, lonac, mobitel... Nakon profesora, svaki učenik bi trebao smisliti što učiniti od predmeta.

3. Borba pijetlova: Ova vježba služi kako bi se izvježbao improvizirani dijalog i argumentiranje. Učenici se ponovno postave u parove. Dogovore se tko će započeti. Onaj koji započinje mora ovog drugog optužiti da je nešto loše učinio (banalan primjer: “Ukrao si mi čokoladu!”). Optužena osoba treba odgovoriti sa “da, ali...” i smisli

argument zašto je to učinio (npr. “da, ali učinio sam to za tvoje dobro”. Zabranjeno je blokirati dijalog negativnim odgovorom. Nakon nekog

vremena partneri unutar para zamijene uloge.

Uloga na ziduZa ovu tehniku potrebna su tri velika papira (npr. hamer). Na svaki se papir markerom nacrta silueta osobe. Svaka od tih silueta je jedan lik. U našem primjeru to mogu biti Antigona, Izmena i Kreont. Učenici u siluete upisuju karakteristike lika. Prije upisivanja svaki učenik može argumentirati zašto misli da pojedini lik ima tu karakteristiku. Tehnika se može raditi u nekoliko skupina. Na kraju se papiri s likovima mogu zalijepiti na zid. Slijedi diskusija.

Zaustavljeni prizorZaustavljeni je prizor (živa slika) tehnika u kojoj sudionici tvore sliku svojim tijelima. Položajem tijela u prostoru pokazuju odnose među likovima.1. zadatak: odnos likova.U ovom primjeru možete učenicima dati zadatak da u grupama naprave sliku kako oni vide odnos između likova u predstavi “Antigona”. Možete se ograničiti samo na važnije likove. Svaku sliku se može diskutirati. Razgovarajte o tome koje su želje svakog lika. Što oni žele postići?2. zadatak: idealna slika.Učenici trebaju slikom prikazati kako bi izgledao idealan odnos između likova. Diskutirajte o tome. Što bi se trebalo dogoditi u priči da dođe do takvog odnosa. Tko treba popustiti? Antigona ili Kreont?

Antigona u razredu

Antigona

Stranica 9

Postepeno oživljavanje slikaKroz ovih nekoliko faza možete oživjeti sliku odnosa likova i idealnu sliku. Dok jedna grupa učenika stoji u slici, ostali učenici promatraju sliku i daju prijedloge. prijedlozi su tu kako bi “glumcima” pomogli kod kasnije improvizacije.1. unutarnji monolog: učenici koji gledaju trebaju

predložiti likovima rečenice koje bi mogli ti likovi, u situaciji u kojoj se nalaze, misliti. Započnite s jednim likom (npr. Antigona). Što ona misli u ovom trenutku? Učenici predlažu više rečenica, no osoba koja igra Antigonu pamti samo onu rečenicu za koju misli da je najupečatljivija. Nastavite isto tako s ostalim likovima u slici. Na kraju profesor dodirom “aktivira” svaki lik da kaže na glas rečenicu koju je upamtio.

2. dijalog: slično kao i sa monologom, ali ovoga puta učenici predlažu što bi likovi u ovoj situaciji rekli (ne mislili). Npr. što bi u toj situaciji Antigona rekla npr. Kreontu ili Izmeni? I ovdje likovi pamte samo jednu rečenicu, a profesor ih “aktivira” dodirom.

3. pokret: svaki “glumac” odabire jedan pokret tijelom (gesta rukom, korak, saginjanje, okret...) za kojeg misli da pripada karakteru lika. Taj pokret se poveže s dijalogom.

ImprovizacijaPrijašnje vježbe su bile potrebne kako bi učenici pobliže shvatili karaktere likova, njihove želje i motivaciju. Sada učenici mogu odigrati scenu “Antigone” koja proizlazi iz slika koje su osmislili. Sve one rečenice iz prijašnjeg zadatka mogu koristiti u svom tekstu. Također mogu koristiti i pokrete koje su osmislili. Neka se sjete i onih karakteristika likova koje su upisali u siluete na zidu. Te improvizirane scene ne moraju biti vezane uz neku konkretnu scenu iz predstave. One bi trebale proizlaziti iz igranja motivacije likova. Ako Antigona želi pokopati brata ona to mora na sve moguće načine pokušati učiniti. I mora ostalim likovima argumentirano objasniti zašto to želi učiniti. Pazite na neke kazališne konvencije poput one da ne okreću leđa publici dok pričaju, da ne govore u isti glas.Ako ste u mogućnosti, možete si pomoći s rekvizitom i kostimima (ili barem elementima kostima).

Ova publikacija koju smo nazvali “Edukativni paket” je eksperimentalni projekt koji je pokrenuo Dramski studio INK kako bi profesorima i učenicima - kazališnim posjetiocima ponudio materijal kojim će, pri povratku u razred, na jedan kreativan, dinamičan način obraditi teme o kojima se govori u našim predstavama. Potrudit ćemo se da u budućim Edukativnim paketima bude još više materijala.

Za sve upite, prijedloge, kritike, slobodno nam se obratite na e-mail adresu ds@ink.hr.

Uredio: Aleksandar BančićDramski studio INK 2009.