marasović - pov

Marasović - Zaštita graditeljskog naslijeđa 1

1. Što podrazumijevamo pod pojmom graditeljskog nasljeđa?- graditeljsko nasljeđe unutar šireg pojma kulturno dobro1) nepokretna kulturna dobra nastala ljudskim radom od prethistorije do danas (sva ostvarenja urbanizma, arhitekture i građevinarstva + ona djela slikarstva i kiparstva koja su organski vezana s povijesnim građevinama)2) pokretna kulturna dobra, sva druga ostvarenja likovne i primjenjene umjetnosti- graditeljsko nasljeđe + prirodno nasljeđe = dio čovjekove okoline- zaštita grad.nasljeđa multidisciplinarna aktivnost

2. Nabroji vrste grad. nasljeđa:- GRADITELJSKE CJELINE- povijesni gradovi ili naselja koji izražavaju cjelinu urbanog ili ruralnog života, koja su važna po svojim urb.-arhit., ambijentalnim, umjetničkim, kulturno-povijesnim, etnološkim osobinama - stari gradovi, koji su u cjelini od povijesnog značenja i vrijednosti - povijesne jezgre, pojedine četvrti i predgrađa, podgrađa - stara seoska ili polugradska naselja, ruralna suburbana područja oko starih gradova, koja imaju povijesne i ambijentalne vrijednosti- POVIJESNE GRAĐEVINE- ili dijelovi građevina ili skupine građevina kad čine jedinstvenu arhitektonsku cjelinu su graditeljsko nasljeđe koje ima arhit., umjetničke, kulturno-povijesne, etnološke, tehničke i dr.vrijednosti - po namjeni se dijele1) kultne građevine (hramovi, crkve, krstionice, samostani grobna arhitektura...)2) vojničke građevine (tvrđave, bastioni, logori...)3) civilne javne zgrade (vijećnice, cisterne,zgrade javne namjene)4) utvrđeni dvorci5) spomenici (arhitektonski ili kiparski)6) privatne stambene građevine i radni prostori (gradske i seoske kuće, palače, dvorci)7) privredno – gospdarske građevine: manufakture, tvornice, silosi, mlinovi)8) infrastruktura (mostovi, ceste, vodovodi, knali, luke)- ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA- posebna vrsta grad. nasljeđa, tretiraju se kao neitraženi arheološki rezervat u kome se pod zemljom ili vodom nalaze ostaci starih gradova i naselja/dijelova i ostaci starih građevina/dijelova- neistražena arheološka nalazišta - područja gdje još traju arh. istraživanja- POSEBNE VRSTE GRAD. NASLJEĐA (podjednako pripadaju i prirodnom i grad. naslj.):1) povijesni i memorijalni parkovi2) prirodno-grad. cjeline značajne po svojim prirodnim i graditeljskim vrijednostima3) prostori vrtne arhitekture, koji osim hortikulturne imaju i kulturno-povijesnu, arhit.-umjetničku i dr. vrijednost

3. Nabroji vrijednosti graditeljskog nasljeđa po osobinama1. povijesna vrijednost – ako su vezani uz određeni događaj ili osobu2. vrijednost starosti – odražava svoje dugo vremensko postojanje3. umjetnička vrijednost – sadrže opće prihvaćene likovne i estetske osobine4. ambijentalna vrijednost – određeni stupanj atraktivnosti ugođaja5. urbanistička vrijednost – cjelina pokazuje sklad organiziranog naseobinskog života6. vrijednosti izvornosti – originalni elementi sagledivi u društvenim i tehničkim znanostima7. vrijednost rijetkosti – u odnosu na kvantitetu pojava, vrsta, oblika i drugih sličnih elemenata8. vrijednost reprezentativnosti – jedinstvenost, tipičnost i reliktnost u svojoj vrsti, pojavi ili genezi9. … cjelovitosti – jedinstvenost funkcije i oblika10. znanstveni značaj – prostor ili objekt znanstvenog interesa11. odgojno obrazovni značaj12. kulturni značaj


13. kultni značaj – kao kulturno dobro u kultnoj funkciji14. privredni značaj – utilitarnost

4. Što obrađuje historiografija grad. nasljeđa?Obrađuje povijest ljudskih akcija upravljenih na očuvanje, obnovu i uređenje nepokretnih kulturnih dobara.

5. Na kojim se izvorima zasniva historiografsko istraživanje?1. povijesna građevina ili cjelina – za doktrinu i tehničku izvedbu2. grafički izvori – ilustriraju stanje prije zahvata, sam zahvat i stanje poslije3. pisani povijesni izvori – pov. dokumenti koji donose podatke o rušenju naselja ili grada4. normativni akti – zakoni, odluke, rezolucije, preporuke5. literatura – od antičkog spisa preko ren traktata do suvremenih teorija_____________________________________________________________________________________

Aktivno očuvanje graditeljskog nasljeđa postiže se primjenom različitih metoda. Te metode su različite u Odnosu na tretman grad. nasljeđa i nisu stvorene isključivo u današnjem vremenu, ali ono što je zajedničko za primjenu svih tih metoda, znanstveni je pristup izboru metode. Pristup se zasniva na postupku istraživanja i valorizacije, putem kojih se odabiru najpogodniji načini suvremenog očuvanja kulturnih dobara.

1. KONZERVACIJA- uključuje i potrebne akcije KONSOLIDACIJE (ODRŽAVANJA), što je nekad vezano i uz zamjenu pojedinih dijelova, ovisno o trajnosti materijala- Venecijanska povelja, 1964.:»Konzervacija spomenika na prvom mjestu zahtijeva njihovo stalno održavanje»- apsolutna konz. lakše je primjenjiva kod neke povijesne građevine, nego kod povijesnog grada ili naselja- konzervacija povijesne građevine primjenjuje se:a) graditeljsko dobro u takvom je stupnju očuvanosti, s takvom prezentacijom svojih kulturno-umjetničkih vrijednosti, da osim eventualnih konsolidacijskih radova, nema potrebe za bilo kakvim intervencijamab) graditeljsko dobro toliko je porušeno da predstavlja arheološki objekt, kod kojeg, osim eventualnih konsolidacijskih i drugih zaštitnih radova, nisu potrebni, niti dozvoljeni nikakvi drugi bitni zahvati- KONSOLIDACIJA - ODRŽAVANJE jedna je od osnovnih preduvjeta konzervacije (njezinu važnost uočio je još J. Ruskin (romantičarski konzervatizam))- često vezano uz izmjenu dijelova (izražajnije kod trošnih materijala, nego kod tajnijih, npr.kamen)- problem određivanja autentičnosti neke povijesne zgrade npr.iz gline ili drveta – česta izmjena dijelova, iako je u potpunosti zadržala prvobitni zgled i funkciju- utvrđeno naselje u sjevernoj Sahari, Afrika, od blata; stalna obnova- japanski sklop hramova Ise Naiku, od lokalnog žutog čempresa, radi se replika svakih 20godina)- podrazumijeva i opskrbu građevine nužno potrebnim tehničkim uređajima (komunalne instalacije, grijanje, kondicioniranje)- niz konsolidacijskih postupaka (učvršćivanje temelja, zidova i krovova...)- uz održavanje vezani su i zaštitni dodaci (privremeni ili trajni)- privremeni: zaštitni krovovi (najčešće kod arheoloških objekata)- trajni: - zaštitni krovovi (Augustov žrtvenik mira u Rimu, Ara pacis, neuspio primjer; kasnoantička vila u Piazza Armerini na Siciliji, novi materijali: na Al-konstrukciji prozirne plastične ploče)- završeci zidova- konzervacija POVIJESNIH GRADOVA ILI CJELINA:- rijetka apsolutna konzervacija, prvenstveno zbog promjene funkcije- konzervacija primjenjiva tek nakon potpunog uređenja tih područja,- potrebno je stalno održavanje, naročito uređenje infrastrukture


- sustavna restauracija gradske cjeline:- Rothenburg ob der Tauber, Njemačka- S. Giminiano, Italija- muzeološka rekonstrukcija grada iz vremena G. Washingtona:- Williamsburg, SAD revitalizacija cjelokupnog starog naselja na otoku u ugostiteljske svrhe:- Sv. Stefan, Crna Gora

2. ADAPTACIJA (građevine) / REVITALIZACIJA (gradske cjeline)- jedna od najefikasnijih metoda suvremene zaštite- osigurava kulturnim dobrima uvjete trajnog očuvanja- ADAPTACIJA- davanje nove namjene građevinama koje su ostale bez funkcije- usporedno s drugim metodama, tj. s konzervacijom zatečenog stanja ili manjim ili većim restauratorskim zahvatom- Venecijanska povelja, 1964.:»Za osiguranje zaštite spomenika uvijek je povoljnije ako oni imaju neku za društvo korisnu namjenu: (...) ali se pri tome ne smije mijenjati unutrašnji raspored ni izgled građevine»- važan odabir primjerene funkcije građevine ili gradske cjeline poštujući, koliko je moguće, prvobitnu namjenu i osnovni društveni kontekst- bez funkcije - arheološki objekti- kao ruševine izgubile su svoju prvobitnu funkciju- nemaju nikakvu funkciju, većinom im nije moguće dati novu funkciju- imaju kulturnu vrijednost – uloga spomenika prošlosti- prvobitna funkcija- najpovoljnija adaptacija- napuštene crkve, stare kuće...- predromanička crkva Sv.Trojice u Splitu (adapt.+restauracija)- vraćanje prvobitne funkcije često je vezano i uz konzervaciju povijesne građevine, kad osim popravaka, konsolidacije i uređenja, nije došlo do bitnih promjena postojećeg izgleda- sklop blagovaonice(triklinija) Dioklecijanove palače – nova funkcija: restoran- ponovno korištenje kanalizacijskog sustava Diokl. Palače- adaptacija za neku drugu namjenu- najčešći slučaj- nova namjena mora odgovarati arhitektonsko-umjetničkim, ambijentalnim, i prostornim karakteristikama same građevine i tehničkim uvjetima koji dozvoljavaju novu upotrebu- zgrade stambene namjene, prvenstveno dvorci, palače i raskošnije stambene kuće, ali i samostanski i crkveni prostori često prenamjenjuju u muzeje- Franco Minissi, «proces muzealizacije»- Franco Albini: Palazzo Bianco, Genova – muzej otvoreni prostor uz apsidu crkve San Lorenzo, Genova – Muzej crkvene umjetnosti- crkve -> koncertne dvorane- Franco Minissi: S. Salvatore, Palermo- negativni primjeri: - crkva Sv. Tome, Zadar – prodavaonica plastične galanterije- crkva Sv. Lovre, Hvar – stambena kuća- REVITALIZACIJA- znatno složeniji proces- ima svoje kulturno-umjetničke i građevinsko-tehničke, ali najviše ekonomske i socio-demografske aspekte- humaniziranje starih gradskih područja i njihovo uklapanje u suvremene tokove unošenjem novih vrijednosti i sadržaja, koji odgovaraju potrebama gradskog stanovništva- stari gradovi i naselja: zadržava se osnovna rezidencijalna funkcija povijesne cjeline, a funkcionalne promjene odnose se na lokacije i karakter središta, na ekonomsku ulogu povijesne cjeline, tj. raspored tercijarnih i drugih sadržaja


- Sv. Stefan, Crna Gora- ruralno naselje nastalo u srednjem vijeku- zadržalo arhitektonske i ambijentalne vrijednosti- 1952.-1960. revitalizirano kao naselje-hotel- eksterijer: zadržane osnovne karakteristike- interijer: temeljito pregrađen u skladu s novom funkcijom- potpuna izmjene funkcije naselja – gubitak elemenata naseobinskog života- Primošten- tipografski i topografski sličan Sv. Stefanu- zadržan osnovni stambeni karakter naselja- promjena funkcije – tek kao pojedinačni slučajevi prilagođavanja današnjoj ulozi naselja (štale, prizemni prostori ->ugostiteljski prostori)

3. REKOMPOZICIJA (ANASTILOZA)- anastiloza (grč.) aná = ponovno + stylos = stup; vraćanje stupova na prvobitno mjesto- porušeni izvorni dijelovi postavljaju se na svoju mjesto i u svoju prvobitnu funkciju (vraća se prvobitni oblik djelomično ili u cjelini)- samostalna metoda - najviše kod arheoloških lokaliteta- češće s drugim metodama adaptacije i restauracije- potpuna anastiloza- nagla razaranja u ratu, potresu...- objekti su srušeni, ali u ruševinam su ostali njihovi dijelovi koji se vraćaju na prvobitno mjesto- djelomična anastiloza- najčešća metoda pri uređenju arheoloških lokaliteta građenih od kamena- grčki hramovi u Paestumu, Agrigentu, Selinuntu, Segesti- suvremena tehnička sredstva (beton, čelik) za vezivanje izvornih elemenata- Atenskom poveljom, 1931. odobrena je primjena anastiloze- Venecijanska povelja, 1964.:»Dopunske elemente treba uvijek raspoznati i svesti ih na minimum(...)»- moguća je i u povijesnim građevinama živih starih građevina, obično u kombinaciji s metodama restauracije i revitalizacije- palača Grisogono-Cipci na Peristilu, Split

4. RESTAURACIJA- metoda kojom se povijesnim građevinama, tj. cjelinama, dodaju dijelovi koji su postojali u izvornom izgledu ili u jednoj od razvojnih faza, a danas nedostaju- ovom metodom obnavljaju se graditeljska dobra djelomično ili u cjelosti u izvornom obliku ili u obliku za koji se, nakon valorizacije, utvrdi da je najprikladniji za zaštitu, suvremenu prezentaciju i korištenje- jedna od najstarijih metoda u povijesti zaštite- najrazvijenija u romantizmu- Atenska povelja, 1931. osporava cjelovite restauracije, ali dozvoljava mogućnost obnove, koja bi vodila računa o različitim povijesnim slojevima- veća primjena restauracije nakon Drugog svj.rata -> isključiva konzervatorska metoda značila bi gubitak nasljeđa- Venecijanska povelja, 1964.: «Ona(restauracija)se mora zaustaviti temo gdje počinje pretpostavka»- zaštitna metoda, cilj očuvanje grad.nasljeđa (kao i konzervaciji)- cilj restauracije: otkrivanje onih vrijednosti, koje ranije nisu dolazile do izražaja i njihovo vraćanje današnjem povijesnom životu građevine- načela restauracije:1) moguća je ugradnja novih elemenata, ali obnovljeni dijelovi ne bi smjeli obimom prelaziti postojeće autentične ostatke ->rekonstrukcija


2) ne može imati za cilj vraćanje prvobitnog izgleda povijesnoj građevini ili cjelini, nego očuvanje autentičnih vrijednosti jednog, višeg ili svih povijesnih slojeva (ovisno o znanstveno-istraživačkom postupku i valorizaciji)3) mora se zasnivati na pozntim elementima (Venecijanska povelja, 1964 «zaustavlja se ondje gdje počinje pretpostavka») dograđivanja iz estetskih ili funkcionalnih razloga -> suvremeni izraz4) novi dijelovi moraju biti obilježeni da bi se mogli razlikovati od autentičnih5) izbjegavati obnovu dekorativnih dijelova, osim ako nije nužno zbog estetskih razloga, korištenja povijesne građevine- podrumske dvorane Dioklecijanove palače, Split- urušeni svodovi, obnova zidova – 1% od ukupnih zidnih površina autentičnih prostora- primjer obnove isključivo prvobitnog sloja, bez obezvređivanja druge povijesne faze- restauracija + revitalizacija (različite kulturne namjene: izložbe, koncerti, predavanja)

5. REKONSTRUKCIJA- obnova postojeće građevine ili cjeline, koja je bila porušena potpuno ili u većem dijelu- potpuniji i radikalniji vid restauracije- nesrazmjerno više novoobnovljenih dijelova nego autentičnih- dvije metode rekonstrukcije: 1) faksimilska obnova2) nova izgradnjausklađena s pov.amb.- FAKSIMILSKA REKONSTRUKCIJA- samo u iznimnim slučajevima- povijesnoj građevini ili cjelini vraća se prvobitni izgled, tj.izgled jedne ili više razvojnih faza, kojeg je građevina/cjelina u potpunosti ili u većem dijelu izgubila naglim ili postepenim rušenjem- vjerna reprodukcija prvobitnog, tj.ranijeg stanja- primjena:1) naglo rušenje uzrokovano ratom, elementarnom nepogodom ili nekim drugim naglim uzrokom, a postoje izrazite kulturne, estetske, političke, kulturne ili dr.potrebe da se obnovi prema prvobitnom ili ranijem izgledu2) kad takva obnova, bez obzira na vrijeme i način rušenja autentičnog graditeljskog dobra, ima istaknuti kulturni, odgojni ili dr.značaj- apsolutna sigurnost u poznavanju prvobitnog/ranijeg izgleda koji se obnavlja- uključuje i obnovu svih detalja («faksimilska»)- najčešća primjena: nakon 2.svj.rata (zgrade i čitava naselja)- šibenska vijećnica- izgrađena u XVI.stoljeću, sasvim srušena tijekom 2.svj.rata- rekonstrukcija bez izvornih zatega na tijemu- Atolova stoa, Atena- faksimilska obnova arheološkog objekta (prema Ven.povelji nije dozvoljeno)- namjera: muzej «in situ»- rekonstrukcija povijesnih cjelina:1) ratom porušene cjeline (povijesno središte Varšave, Poljska)- očuvanje arhit.-ambijentalnih karakteristika- politički razlozi, obrana nacionalnog identiteta2) muzejsko-edukativni razlozi (Williamsburg, SAD)- od konzervacije do faksimilske rekonstrukcije- muzeološka rekonstrukcija obnovljene gradske zone (obnova svih namjena zgrada iz kolonijalnog vremena, uz muzeološku prezentaciju radnih funkcija...)- NOVA IZGRADNJA, USKLAĐENA S POVIJESNIM AMBIJENTOM- češći oblik rekonstrukcije (ambijentalna)- nova izgradnja usklađena s povijesnim ambijentom- razlika između ovog oblika rekonstrukcije i interpolacije:- rekonstrukcijom se, kad je to u programu, obavezno nadomješta porušena zgrada ili cjelina


- interpolacija je svako postavljanje nove građevine u stari ambijent, bez obzira na potrebu zamjene porušenih objekata ili aglomeracija- uvijek nosi obilježja suvremena arhitekture, položajem, volumenom, gabaritom usklađuje se s postojećim ambijentom, a arhitektonskim izrazom ne smije biti u neskladu s cjelinom- primjena:1) urbanistički razlozi (zadržavanje uličnog gabarita, prostorno definiranje trgova...)2) funkcionalni razlozi (održavanje postojeće ili unošenje neke nove funkcije)- pristup povijesnom ambijentu:1) primjena tradicionalnih materijala, oblika ili detalja2) neutralnost – najjednostavnije stapanje s ambijentom3) izrazita obilježja suvremene arhitekture- uglovnica na Peristilu- urbanistički razlozi zaštite izvornog srednjovjekovnog ambijenta- na njezinom prostoru pronađeni značajni ostaci same Dioklecijanove palače- kontradiktorni predjeli obnove – od faksimilske rekonstrukcije i historicističke arhitekture do suvremenih rješenja- Neven Šegvić- materijalom, volumenom, oblikom i kompozicijom povezuje se sa karakterom cjelokupnog ambijenta- prizemlje – staklena stijena radi prezentacije arheoloških nalaza- rekonstrukcija povijesne cjeline novom izgradnjom – obnova Zadra- Bruno Milić

6. INTERPOLACIJE I DOPUNE U POVIJESNIM SREDINAMA- popunjavanje povijesnog grada ili naselja novim objektima ili cjelinama- primjena: postojeći blokovi u kojima se nalaze prazni prostori,- razlozi: - korištenja prostora (privredne i stambene svrhe)- zatvaranje kompozicijske cjeline pojedinog bloka ili veće prostorne jedinice grada ili naselja- ne želi vratiti prethodno stanje, već popuniti današnje praznine (bez obzira na to jesu li one ranije uopće postojale) unošenjem suvremene arhitekture u povijesno tkivo- odnos prema postojećem ambijentu:1) veće ili manje podređivanje (asimilacija)2) suprotstavljanje (kontrapunkt)- Maroević,I., metode interpolacije:1) faksimil, graniči s faksimilskom rekonstrukcijom2) prilagođavanje, što manje isticanje novog u starom3) naglašavanje, radi uspostavljanja ravnopravnijeg odnosa4) kontrast, nadjačati izraz postojeće sredine- danas često i «interpolacija starog u novome»- rijetke autentične povijesne građevine nalaze okružene novim

7. DISLOKACIJA- premještanje povijesnih građevina i cjelina- iznimna metoda, samo u slučaju kad se ni jednom drugom metodom ne može očuvati kulturno dobro na izvornom mjestu- najčešće prilikom izvođenja velikih hidrotehničkih zahvata- područja se pretvaraju u akumulacijska jezera, a kulturna dobra mogu se očuvati jedino dislokacijom na drugi položaj(što bliži izvornom) s izvornim ambijentom iz kojeg se ne smije izdvojiti- Cesare Brandi osporava dislokaciju, smatrajući da je umjetničko djelo sraslo s izvornim ambijentom iz kojeg se ne smije izdvojiti- Aswanska brana, Egipat- premještanje hrama Ramsesa II. u Abu Simbelu- premještanje sklopova hramova s otočića File


- gradić Puertomarin, Španjolska- zbog izgradnje akumulacijskog jezera za hidrocentralu- čitavo povijesno naselja(romaničke crkve, stambene kuće, trgovi, ulice, sve je premješteno na novu lokaciju)

8. REPLIKA I «MUZEJI NA OTVORENOM»- metoda faksimilske rekonstrukcije povijesne zgrade u kojoj se iz muzeoloških, odgojno-obrazovnih ili nekad i zaštitnih razloga kopiraju izvorna graditeljska i umjetnička djela i postavljaju na drugom mjestu- ne može se uvijek smatrati zaštitnom metodom, postaje zaštitna tek kad se originalno djelo radi zaštite nadomiješta kopijom- Michelangelov David u Firenci- mramorna poprsja katedrale u Pisi- «muzeji na otvorenom»- omogućavaju na jednom mjestu sagledavanje povijesno-umjetničkih, tehničkih, kulturnih, ambijentalnih i naročito etnoloških osobina povijesne sredine- prvi osnovao etnolog Arthur Hazelius 1891.u Švedskoj- etno-park, tj.kolekcija izvorne ruralne arhitekture- etno-parkovi uglavnom se temelje na premještenim autentičnim građevinama- otok Kiži na Oneškom jezeru, Rusija- Detmold, Njemačka- Westfalski muzej tehničke kulture u Hagenu

9. NOVA IZGRADNJA S POVIJESNIM REMINISCENCIJAMA- nova izgradnja izvan povijesnih sredina, ali zbog veće ili manje zastupljenosti povijesnih reminiscencija pridonosi očuvanju tradicionalnog karaktera širih povijesnih prostora- ne može se smatrati zaštitnom metodom- često u Sredozemlju- podržavaju se povijesni stilovi u mjerilu, oblicima, organizaciji prostora- marina Port Grimaud, Francuska- historicističko projektiranje- karakter starog sredozemnog naselja u turističke svrhe- često i kod nas na Jadranu, neinventivnost, ilegalna izgradnja- «tradicionalistički manirizam»- osnovno obilježje svih metoda:- respekt prema graditeljskoj baštini i najveća moguća prezentacija njenih autentičnih vrijednosti

_____________________________________________________________________________________

6. Periodizacija pov. pregleda zaštite1. stari vijek – rimsko razdoblje do 5. st.2. srednji vijek – od 5- ˝ 15. st.3. renesansa i barok – ˝ 15- ˝ 18.st.4. klasicističa zaštita – do ˝ 19.st.5. romantistička zaštita – do kraja 19. st.6. biološka zaštita – do ˝ 20. st.7. aktivna zaštita – poslije 2. svj. Rata


RIMSKO RAZDOBLJE

7. Navedi jedan od najstarijih primjera obnove grad. baštinePoduzeta restauracija u 6. st. pr. Kr. Djoserove piramide iz 3. tis. pr. Kr.

8. Koji se hram obnavlja u klasičnoj Grčkoj?Božice Here – zamjena prvobitnih drvenih stupova novom kamenon građom.

9. Kada je Rim bio poplavljen grč. statuama?Nakon pljačke Korinta 146. g. pr. Kr.

10. Što je učinio Emilije Paulus?Osvojio je Makedoniju i dopremio u Rim 200 kola kipova i slika (2. st. pr. Kr.)

11. Tko je osuđivao takve devastacijske postupke?Ciceron (106-43. g. pr. Kr) – u govoru protiv Vera optužije namjesnika Sicilije za uništenje kulturnih spomenika i ističe stav Marcela i njegovu brigu za kult. dobra.

12. Tko je Asinius Pollio?Sakupljač starih umjetnina u doba Oktavijana Augusta (kraj 1. st, pr. Kr.)

13. Što je napisao Pauzanija i kada?“Vodič kroz Heladu” u 2. st. Dokaz zanimanja za pov. građevine u Grčkoj za vrijeme Rimskog Carstva.

14. Što je Naturalis Historia?37 knjiga koje predtavljaju kompilaciju radova antičkih pisaca ; u povijesti europske kulture jedan od prvih enciklopedijskih kompendija, obuhvaća razl. područja (zemljopis, biologija, etnografija, medicina). Zanimljiva poglavlja: obnova Cererinog hrama u Rimu, načini prepoznavanja kopije od originala, problem falsifikata… autor: Plinije Stariji, 1. st.

15. Koji je hram obnovljen u doba Augusta na rimskom forumu?1-2 st. --- Hram Kastora i Poluksa iz republikanskog razdoblja. Restauracija Cezarova foruma izvršena po nalogu cara Trajana (98 – 117.g.)

16. Medinet HabuKod Medinet Habua u Egiptu podignuti su Memnonovi kolosi, tj. gorostasni kipovi faraona Amenofisa III. Oštećeni su 27. g. pr. Kr. To je najpoznatiji restauratorski zahvat u rimsko doba. Car Septimije Sever ih popravlja, lai gube zvučnu atraktivnost za turiste iz Grčke i Italije (zbog pukotina od potresa kipovi su proizvodili šumove).

17. Karakteristike kasne antike:- postupni prijelaz prema kulturi srednjeg vijeka- pojava kršćanstva + velika kriza na svim područjima ljudskog života- novi filozofski pogledi (neoplatonizam, 3. st. )- misticizam, iracionalno, metafizika- raste svijest o kult. nasljeđu jer se više počinje cijeniti duhovno od materijalnog – pozitivni odnos prema starijim umjetninama npr. rekompozicija kiparskih radova iz Hadrijanova vremena u novosagrađenom Konst. Slavoluku (mix 2. i 4. st.)

18. Koji se papa ističe u zaštiti i obnovi katakomba?Papa Damas I. (366-384.g.)


19. Tko je zatvorio sva poganska svetišta u 4. st.?Car Teodozije (347-395.g.)

20. Što je učinio car Majorijan?Majorijan (457-61.g.) je ediktom zaštitio stare građevine i spomenike – prvi pravi konzervatorski akt upućen građanskom prefiksu Emilijanu.

SREDNJI VIJEK (6-15. ST.)21. Uz koga su vezani najstariji sr. popisi o baštini?Istočnogotski kralj Teodorik, dobiva naslov “magister militum” od bizantskog cara Zenona koji želi ukloniti Gote sa svojih granica. Teodotik odlazi u Italiju i pobjeđuje germanskog kralja Odoakara i uspostavlja samostalnu istočnogotsku državu s prijestolnicom u Raveni.

22. Tko su bili Teodorikovi savjetnici?Kasiodor – pisao povijesna djela, zabilježio kraljevu naredbu da se godišnje proizvede 25 000 opeka za popravak zidova te zabranu korištenja starih hramova kao izvora kamene građe Simah – obnova Pompejevog kazališta u Rimu, restauracija Koloseuma (508.g. ) Boetie

23. Što karakterizira Rim u sr. vijeku?Ispreplitanje rušilačkih i restauratorskih težnji.

24. 2 primjera rušilačkih postupaka:Koloseum i Panteon.

25. KoloseumDovršen oko 80. g. Poslije dva potresa (233 i 442.g. ) obnavljan. 508. g. obnavlja ga Simah. U 11. st. su ga porušili Normani.

26. PanteonDovršen 117. g. za cara Hadrijana. 609. g. dobiva novu funkciju kao kršć. crkva. - 663.g. bizantski car Konstans II. odnosi krovnu građu u Carigrad- ˝ 8. st. papa Grgur III. obnovlja krov olovnim pločama i pretvara građevinu ponovno u crkvu- 12. st. dobiva romanički zvonik- utvrda do kraja srednjeg vijeka- 16. st. papa Eugen IV. ponovno crkva- dograđivanje i postava grobova- 17. st. Urban VIII. uzima broncu s kupole i krova atrija za lijevanje 80 topova,a kasnije se odlučuje za obnovu- u baroku Bernini nadograđuje dva zvonika bočna- 1893. g. zvonici se uklanjaju- 1929-34. obnavlja ga A. Terenzio

27. Što je nalaga Corpus iuris civilis?Kodeks cara Justinijana (527-65.g.) a nalagao je carskim vlastima brigu o održavanju carskih palača, između ostalog.

28. Što je Mirabilia urbis Romae?Popis pov. spomenika grada Rima iz 12. st. – prvi popis umj. djela.


29. Kasnoromanička kat. sv. Stjepana u Beču.U 14. st. doživljava radikalne promjene u gotičkom stilu, ali zadržava rom. svetište. To je izraz želja habsb. kuće koja želi pokazati povezanost s dinastijom Babenberg koja je bila nosilac prvobitnog programa izgradnje.

30. Što pokazuje kat. u Wormsu?Pokušaj obnavljanja stilske cjeline. 1429. izgubljen je romanički zvonik koji je 1472. g. obnovljen po uzoru na stari da se sačuva izvorni izgled cjeline.

31. Što je oko 1000. g. hr. kralj Držislav dopustio bugarskom izbjeglici Penču?Dopustio mu je vađenje kamena za izgradnju crkve sv. Mihovila iz solinskog amfiteatra.

32. Obnova romaničkog zvonika sv. Marije u ZD:Datira je 1105. natpisom kralja Kolomana i eptafom opatice Vekenege (1111.g. ), jedan od najistaknutijih primjera rom. arh. u Hrv. Radikalno restauriran od prvog kata naviše, a njegovo rušenje i rekonstrukcija povjereno je ZD majstoru N. Grguru Bilišiću koji je obnovio zvonik potpuno u oblicima rom. originala.

33. Što se zabranjuje u St statutu iz 1312. g. ?Zabrana gradnje bilo koje zgrade prislonjene na gradski ili prigradski bedem.

34. Što je DU statut iz 1272. g. ?Dokument o planskoj izgradnji grada.

35. Što je Juraj Dalmatinac adaptirao u ST?2 postojeće romaničke zgrade – mala Papalićeva palača i palača kraj Zlatnih vrata.

RAZDOBLJE RENESANSE I BAROKA (od sredine 15. do sredine 18. st.)

36. Što je naredio papa Nikola V. ? (1447-55.)Naredio je da se s rimskog Koloseuma odveze preko 2 500 kola natovarene građe da bi se podizali novi objekti.

37. Koju je obnovu taj isti papa pokrenuo?Obnovu starokršć. crkve San Stefano Rotondo, radi B. Rossellino koji reducira crkvu na opseg prstena.

38. Tko je naredio rušenje crkve sv. Marije u Pienzi?Papa Pio II. Piccolomini u 15. st. da bi Rossellino mogao sagraditi novu katedralu.39. Što je isti papa izdao?Bulu kojom proklamira zaštitu antičkih građevina i ruševina.

40. Što je uklonio papa Julije II. (1503-13.)?Uklonio je staru crkvu sv. Petra te je Bramanteu povjerio projekt nove.

41. Tko je bio papa Lav X. ? (1513-21.)Imenovao je Rafaela povjerenikom za rimske starine.

42. Što je izdao papa Pavao III. ?Bulu kojom poziva građane na zaštitu spomenika u 16. st. ?


43. Tko je bio Leon Battista Alberti?Živio 1404-72. i djelovao u vrijeme renesanse. Autor traktata De re aedificatoria libri X – suvremeni arhitekti trebaju proučavati stare građevine i suprostaviti im inovacije kako bi se provjerilo dosižu li njihovu razinu ili ih možda čak nadilaze. Tu se bavi problemima trošnosti građevina i klasificira uzroke – izvedba (manjkavost u radu), prirodni faktori, elementarne nepogode, manjkavost u projektu. Obnavlja Malatestin hram (got. crkva iz 13. st. u Riminiju) i crkvu Santa Maria Novella u Firenzi – respekt prema prvobitnoj arhitekturi, ali i afirmaicja vlastitog stvaralaštva.

44. Što je obnovio A. Palladio? (1508-80.)Sv. zgradu Palazzo della Ragione u Vicenzi.

45. Tko je dao prijedloge za odnovu fasade crkve S. Petronio u Bologni?B. Peruzzi (1481-1556.), Vignola (1507-73.) i Palladio (1508-80.).

46. Koji se dokumenti o zaštiti javljaju u baroku?- 17. st. Švedska – prvi akti i organizacije o zaštiti. Kralj Gustav Adolf II. je 1630. g. osnovao prvi državni konzervatorski zavod sa zadatkom da ispita, opiše i sabere sve stare spomenike.- Kralj Karlo ? (1660-97.) izdaje dva akta za zaštitu spomenika – 1666. g. kraljevsku proklamaciju o pov. spomenicima i starinama (govori o nebrizi prema pov. vrijednostima, traži zaštitu i sankcije protiv prekršitelja ) i eklezijastički akt iz 1686. g. kojim se određuje zaštita crkava.

47. Konzervatorski postupci u DU u 17. st.Dokumenti koji ukazuju na brigu DU vlade za pov. spomenike postoje još od 16. st. Vlada 1556. g. ne prihvaća molbu nadbiskupa Beccadelija za rušenje stare crkvice sv. Spasa pred Dvorom. Franjevci 1609. g. žele premijestiti vrata i preurediti glavni oltar, Senat određuje komisiju od tri člana da ispita slučaj i tek tada odobrava zahvate. Slično se dogodilo kada su dominikanci 1629. g. podnijeli molbu za premiještanje kora. Franjevci 1633. g. grade samostan na Lapadu i podnose molbu Senatu koji im je odobrava, ali im uvjetuje gradnju zabranom bilo kakve promjene na crkvi Gospe od Milosti.

48. Navedi dva građevinska zahvata u ST:- romanički zvonik katedrale dobio je u 16. st. završni gornji kat u renesansnom stilu- proces ispunjena protirona na peristilu Dioklecijanove palače – u 16. st. istočna kapela, a u 17. st. zapadna, kompozicija povezana lukom

49. Tko je Markatnun Dominis?ST nadbiskup od 1602. g. i učenjak. Dao je probiti osmerokutni korpus katedrale radi dogradnje novih oltara i kora.

50. Tko je donio prvu idejnu rekonstrukciju Dioklecijanove palače?Austrijski arhitekt J.B. Fischer von Erlach, 1721. g .

RAZDOBLJE KLASICIZMA (od sredine 18. do sredine 19. st. )

51. Koje je najpoznatije Vitruvijevo djelo?“De architectura libri X” – otkriveno u Montecassinu 1414., a objevljeno u Rimu u prvoj inkunabuli 1480. g. Samo kroz 16. st. knjiga je imala 26 izdanja, a u 18. i 19. st. još 24.

52. Koja dva edikta svjedoče o zabrani nedopuštenih iskapanja i otuđivanja?Edikt kardinala Spinole, 1704. g. i edikt kardinala Albanija.


53. Koja nova arheološka istraživanaj pridonose klasicizmu?Istraživanja Herculanuma, 1711. g. – arhoeloška devastacija, ali 1738. g. pod vodstvom napuljskog kralja Karla Burbonskog pčinju sistrmatska iskopavanja (do 1759. g .) Iskopavanja na rimskom Palatinumu, 1720. g. Iskopavanja u Hadrijanovoj kod Tivolija, 1742. Otkriće Pompeja, 1748. g. Arheološke kampanje na nalazištima južne Italije i Sicilije, istraživanja dorskih hramova Paestunma, Agrigenta i Selinunta.

54. Koja su dva čovjeka najviše doprinijela razvoju arheološke znanosti i povijesti umjetnosti?J.J. Winkelmann i A.R. Mengs (1718-1779.)

55. Lik i djelo WinkelmannaJ.J. Winkelmann (1717-1768.) u rodnom Dresdenu objavljuje studiju “Misli o ponašanju Grka u slikarskim i kiparskim djelima”. Na putu za Grčku dolazi u Rim 1755. g. i u Italiji boravi duže vrijeme. Razvio je teriju ljepote zasnovanu na skladu klasične antičke epohe; klasificirao umjetnost , njena razdoblja i umjetnike i došao do tzv. “kulminacijskih točaka” koje prepoznaje u djelima Fidije, Michelangela, Rafaela, i konstatira o devalviranim razdobljima koja se nalaze između tih vrhova.

56. Na koga se Mengs veivao u svojim djelima?Na Rafaela, jer se najviše oslanjao na antičke uzore od svih slikara visoke renesanse.

57. Tko je kasnije razvio klasicizam u umj. stvaralaštvu?Franc. slikar David i tal. kipar Canova.

58. Tko je bio Francesco Milizia?Teoretičar arhitekture koji je prihvatio Winkelmannove ideje. Koncept “prirodnih modela” nastojao je primijeniti u tumačenju porijekla i civilne arhitekture. Tražio je da se sve što je “lijepo” odražava kao i “korisno” pa i arhitek. ukras treba proizlaziti iz karaktera zgrade i njene funkcije. Njegov racionalizam došao je do izražaja u djelima “Život najslavnijih arhitekata” iz 1768. g. i “Princip arhitekture” iz 1785. g.

59. Koji je još teoretičar pridonio razvizku klasicizma?Giovanni Battsta Piranesi (1720-1778.), napisao “Veličanstvenost arhitektura Rimljana”, 1761. (vrednovanje rimske arh. u odnosu na grčku).

60. Što se obnavlja za pontifikata pape Pija VII. tj. koje su prve dvije obnove u Rimu u 19. st. ?Koloseum – izrada kosog potpornog zida, ujedno i 1. obilježje znanstvenog pristupa jer su potporni elementi izrađeni od opeke da bi se razlikovali od izvornog zida. Konstantinov slavoluk i sistematsko iskopavanje Foruma.

61. Tko je izvodio zahvate na Titovu slavoluku?R. Stern i G. Valadier (najpoznatiji konzervator 19. st.). 1821. g. oslobođen je kasnijih dodataka, a zatim i kompletiran prema izvornom obliku. Novi dijelovi se razlikuju materijalom od izvornih, a izvedeni su bez dekorativnih detalja.

62. Tko je obnovio i uredio slavoluk Septimija Severa?Valadier na isti način kao i Titov slavoluk.

63. Tko i kako obnavlja hram Antonina i Faustine u Rimu?Vačadier radi ambijentalnu restauraciju na osnovu svoga projekta i pretvara ga u baroknu crkvu.

64. U čemu je još prednjačio Valadier nizom svojih projekata u Rimu?U kompletiranju nedovršenih crkvenih objekata u neoklasičnom stilu (S. Pancrazio i Ss. Appostoli).


65. Koji je najzanimljiviji prijedlog za obnovu?Valadier 1823. g. predlaže modifikaciju transepta u S. Paolo furi le mura koja je izgorjela, a zadržavanje samo 5b tijela crkve. Komisija pape Lava XII. Odlučila se za vraćanje na prvobitno stanje, uključujući i obnovu atrija.

66. Što pokazuje dovršenje Milanske katedrale?Pokazuje primjenu “stilske obnove” jedne srv. građevine – najizrazitijeg primjera zapadnoeuropske gotike u Italiji. U 15. st. ostala je nedovršena (gornji dijelovi bočnih strana i zap. pročelje). Pellegrini je 1547. g. projektirao dovršetak gradnje, a projekt nastavlja Richini, dok na kraju Buzzi vraća gotički izgled. 1700. g. javlja se Castellijev projekt i niz razl. varijanti tijekom 18. st. Krajem stoljeća Amati i Zamoia projektirali su konačno rješenje.

67. Prve kompozicije arheoloških spomenika u neokl. stilu (1. anastiloza).Obnavljaju se i djelomično podižu građevine u Pompejim i na Siciliji gdje 1836. g. došlo do djelomičnog preslagivanja hramova Kastora i Poluksa u Agrigentu.

68. Gdje se javljaju prve konsolidacije?Javljaju se upotrebom novih materijala na tzv. kompleksu Portici degli Dei Consenti ispod Capidoglia u Rimu.

69. Tko su predstavnici klasicizma u Rimu?J.J. Winkelmann, A. R. Mengs, F. Milizia, G. B. Piranesi, R. Stern – restaurator i G. Valadier – restaurator.

70. Koje je 2. veliko područje klasicističkih restauracija?Grčka – Atena s Akropolpm. 1829. g. nakon oslobođenja od Turaka zainteresiralo se Engl. društvo ljubitelja starina. Akropola propada nakon mletačkog bombardiranja 1687. g. kada stradava Partenon. Nakon toga stanovništvo gradi na ant. ruševinama.

71. Što je učinio lord Elgin?U razdoblju od 1802-04. odnio je ogromnu količinu izvornih skulptura s Akropole, a danas se čuvaju U BM u Londonu.

72. Tko je izveo prve restauratorske radove u Grčkoj?Ross i Schanbert 1836. g. rekonstruirali su Mali hram Atene Nike povadivši izvorne dijelove iz porušenih turskih utvrda.

73. Kada su izvedeni veći rest. radovi na Akropoli?Krajem 19. st. – iskopavanje Propileja i obnova Erehtejona, a 1930. g. izvedena je djelomična rekompozicija Partenona.

74. Koji se spomenici ruše u Franc. revoluciji?Bastille, Grand Chatelet, grobnice franc. klraljeva u opatiji St. Denis i “Galerija kraljeva “ u NOtre Dameu.

75. Koji su spomenici bili uništeni za vrijeme Napoleona?Uklonjen Chatelet u središtu Pariza, srušena opatija Cluny te kat. u Cambraiju.


76. Tko je bio Robert Adam?Britanac koji je 1757. g. doplovio u Split kako bi temeljito istražio DP jer je bila poznata po svojoj očuvanosti. 1764. g. objavljuje “Ruševine palače cara Dioklecijana u Splitu” – pobudila snažan utjecaj i na razvoj klasicističke arh. u Engl.

77. Tko je izradio crteže za tu knjigu i što oni dokumentiraju?Clerisseau, stanje sredinom 18. st. Registrira tadašnje stanje i ispušta postantičke dijelove koji prema shavaćanju toga doba umanjuju vrijednost ant. ostvarenja.

78. Što je Marmontov plan U ST?Težnja za oslobođenjem od srv. i kasnijih dodataka. Najstarija jezgra Sta se pročišćava za vrijeme franc. obnove u DAlmaciji 1806-13. g. Vraća se prvotni oblik DP. Marmont je hgeneralni guverner ilirskih provincija i ispoljava klasicistički stav naredbom da se snime svi vidljivi ostaci Palače i želi ukloniti kasnije dodatke – kućice uz južno pročelje, iz unutr. PAlače. Purifikatorska osobina klas. razdoblja ostavila je traga u pov. središtu ST rešenjem gradskih bedema iz 17. st. , ali i nakon odlaska Francuza porušen je sklop srv. arh. iz 15. st. na Komunalnom trgu od 3 općinske zgrade s gradskom vijećnicom i Kneževom palaačom, za vrijeme Austrijanaca.

79. Tko je bio Vicko Andrić?Andrić (1793-1866.) studirao je arh na Akademiji San Lucca u Rimu. Canova mu je bio učitelj – klas. odgoj. Prvi konzervator u ST i ZD 1854-64. Sa crtačem D. Marocchiom izradio je projekt obnove ST katedrale i uređenje juž. dijela. Purifikator, ali kontradiktoran – s jedne strane se zalaže za uklanjanje zvonika ali ga snima i popravlja. 1857. iznio ideju o trokatnici na južnom dijelu ali ostalo samo ideja. Uvodi materijalnu osnovu za održavanje kulturnog nasljeđa novom funkcijom.

80. Do kakve revitalizacije dolazi u doba Andrićeve djelatnisti?Uzdužna os (Peristil – Obala) koja je od konca srv sasvim umrtvljena nakon zatvaranja Sjev. vrata, a u 16. st. prekinuta zatvarenjem stubišta na Peristilu prema obali. 1857. g. otvorena su Sjev. vrata, a 1860. uspostavljen spoj Peristil – Obala.

ROMATIZAM U ZAŠTITI (19. stoljeće)

81. Koja 2 pravca/podjele se javljaju u romantizmu u odnosu na postupak prema naslijeđu?Restauratorski pravac u Franc. – Viollet le Duc i Engl. – John Ruskin.

82. Glavne crte restauratorskog romantizma:- potakle su ga devastacije, prestaju razaranja spomenika iz prošlosti, ali nedostaju stručnjaci za zaštitu koji bi imali znanstveni pristup. V. Hugo diže glas u obranu povijesnih vrijednosti (konzervator), 1825. g. objavljuju poziv za zaštitu “Rat rušiteljima”, inzistira na društvenom vlasništvu kult. blaga.

83. Koja se komisija osniva u Franc i kada?1827. g. Komisija za povijesne spomenike sa zadatkom istraživanja i očuvanja kulturne baštine.

84. Tko je prvi generalni inspektor spomenika u Franc. ?Louis Vite, 1837. g. kaže da je 1. princip zaštite ne obnavljati.

85. Tko se slaže s tim stavom?Ministar Falloux, 1849. g. kaže da je “restauracija žalosna potreba”.


86. Tko je bio Prosper Merime?Merime (1803-70.) francuski generalni inspektor spomenika, upozorava na konzervaciju kao primaran zadatak, ali stvara teoretsku osnovu za rest. Akcije stavom: “Kad su izgubljeni tragovi starijeg stanja najpametnije je kopirati analogne elemente istog vremena i područja” = rest. romatizam. U njegovo vrijeme pojavljuje se najveći resturator pov. građevina 19. st. – V. le Duc.

87. Tko je bio Viollet le Duc?Najznačajniji restauroator 19. st. povjesničar graditeljstva teoretičar pisac crtač projektant crkava ranžer interijera i restaurator spomenika. Najznačajnija publikacija :”Rječnik franc. arh. od 11. do 16. st. , objavljen 1854 do 1869.g. u 10 svezaka. Pojam resauracije u rječniku – traži da se prije bilo kojeg zahvata izrade egzaktne analize vremena u kome je nastao neki spomenik i karaktera svakog njegovog pojedinog dijela. Zalaže se za skupljanje izvora, dokumenata i snimaka. Štetne strane restauratorskog pravca – težnja za kopletiranjem nedovršenih spomenika i “jedinstvenost stila”. Obnovio je: dijelove Notre Dame u Parizu, fasadu kat. u Clemont-Ferrandu, zvonik crkve La Madelaine u Vazeleyu, St. Sernin u Toulouseu (uklonjena dogradnja apside), intervencija na pov. Gradu Carcassoneu (jedan od najranijih zahvata na utvrđenim gradovima) i dvorac Pierrefonds (po nalogu Napoleona III.) Njegove teze: poštivanje stilskog jedinstva pri obnavljanju (sagledavanje cjeline), dovršavanje nedovršenih spomenika u započetom stilu; zalaže se za sakupljanje izvora i dokumenata za izradu spomenika.

88. Što predstavlja katedrala u Kolnu?Najpoznatiji primjer romatičarskih restauracija u Njem. podignita je u 13. st. i sukcesivno dograđivana, 1824. i 1842. izgrađuje se nedovršeni dijelovi. Radovima rukovodi Schmidt.

89. Tko je bio Alfredo d’Andeade?Sljedbenik V. le Duca u piemontu i Liguriji. Obavio je zahvate na crkvi S. Donato u Genovi, rekonstrukciju Val d’ aosta i rekonstr. u Parco del Valentino.

90. Što pokazuje kat. u Amalfi?Uklanjanje autentične arhitektura kasnijeg razdoblja u svrhu vraćanja stilskog jedinstva. 1880. i 1894. g. arćhitekti Alvino i dellaCorte su poduzeli radove uklonivši barokno pročelje, a novo su sagradili u “almafitanskom stilu”.

91. Što pokazuje milanski Castel Sforzesco?Obnovu srv. arhitekture i kasnu romantičarsku restauraciju – Luca Beltrami 1893.

92. Kada je odbnovljena crkva Sta Maria in Cosmedin u Rimu?1892-8. uklonjena je SArdijeva barokna fasada iz 1718.g.

93. Kada su uklonjei Berninijevi zvonici s Panteona?1893. g. da bi se vratio izvorni ant. izgled.

94. Zašto se javlja konzervatorski pravac?Kao protest na nekontrolirane akcije, a začetke vidimo kod Hugoa i Vitea. Glavni ideolog bio je Ruskin.

95. Tko je bio John Ruskin?Ruskin (1819-1900.) bio je engl. kritičar umjetnosti, sociolog i pisac. Predstavnik konz. pravca – suprotno restauratorskim teorijama napada praktične zahtjeve. “Stones of Venice” (1851.) i “The Seven Lamps of Architecture” (1849.) Iznosi teze o životu povijesne zgrade koji može biti duži i kraći, ima rođenje, zrelo doba i starost, ali kao i svemu mora doći i kraj. Priznaje samo konzervaciju i konsolidaciju.


96. Iz čega proizlaze razlike le Duc – Ruskin?Različite duhovne formacije, ali i razl uvjeti zaštite kult. dobara u Franc i Engl. Le Duc je prvenstveno arhitekt, konsruktor, a Ruskin kritičar i književnik.

97. Tko je bio W. Morris?Osnivač društva za zaštitu starih građevina (Society for the Protection of Ancient Buildings) 1877. Bavi se stilskim obnovama.

98. Koji se mislioci u Franc. suprostavljaju le Ducu?Montalambert, Dederon, Anatol France. Prihvaćaju borbu protiv restauracija i nastavljaju Hugoove i Viteove ideje.

99. Kada, gdje i tko je osnovao prvo znanstveno dr u Hrv?Društvo za jugoslavensu povjesnicu i starine osn. 1850. g. u ZG pod vodstvom I. Kukuljevića Sakcinskog koji vodi istraživanje, sakupljanje i čuvanje starina i stvari.

100. Kada je osnovano austr. konzervatorsko dr i koji su mu predstavnici u Hrv.?1850. g. a za Hrv i Slavoniju predstavnici su: I.K. Sakcinski, V. Andrić za Dalmaciju i P. Kandler za Istru.

101. Kada i gdje je osnovano “Hrvatsko starinsko društvo”?1887. g. u Kninu zalaganjem fra Luje Marina.

102. Kada i gdje je osnovano dr “Bihać” za istraživanje domaće povijesti?1894. g. u ST zalagenjem F. Bulića.103. Kada je obnavljan Trakošćan?1853-6.g. arhitekti iz Graza.

104. Što je najdrastičniji i najpoznatiji primjer rom. restauracija u Hrv?Obnova ZG kat. Pod izlikom vraćanja stilskog jedinstva povijesnim građevinama F. Schmidt i H. Bolle obnavljaju kat. u izvornom gotičkom ssstilu. 1880. g. zadesio ju je potres. Bolle miče sve negotičko – renesansni zvonik, portal, barokne oltare, na zap. strani nadograđuje neogotičke zvonike.

105. Što još obnavljaju Bolle i Schmidt u sjev. Hrv?Crkvu sv. Marka, crkvu sv. Marije Bistručke i crkvu sv. Frane u Iloku.

106. ST zvonik – tko sve obnavlja i kako?Karakteristična obnova zbog radikalne zamjene izvorne građevine novom gradnjom u istim oblicima i zamjena gornjeg kata IZMIŠLJENOM neoromaničkom nadogradnjom. ZApočet je u 13. st. a krajem 15. st. Nikola Firentinac vrši manju intervenciju u romaničkom stilu, dovršen u 16. st. s renesansnim katom. 1882. A. Perišić podiže skele, a obnovu 1890. g. započinje Hauser obnovom podnožja i 1. kata, a na kraju daje pseudoromanički zadnji kat.

107. Navedi djela A. Hausera u Dalmaciji?Zvonik ST kat, 1880-5.g. obnova unutrašnjosti katedrale, trogirska loža, zvonik sv. Marka na Hvaru, Knežev dvor i Sponza u DU, Sv. Tripun u Kotoru.

108. Koje obilježje nosi obnova stare komunalne lože u ST?Kasnogot. građevina na Narodnom trgu nosi obiljžje romantičarskih pseudostilskih intervencija. 1821. purifikacija klasicizma, a 1830. i 1890. g. romatičarka obnova u pseudostilskoj obnovi prvoga kata.


109. Kako se restauracija romatizma ispoljava u zvoniku ZD kat?Započet je 1480. g. kada je podignuto prizemlje, a 1892. g. po uzoru na zvonik rapske kat. gradnju je potaknuo povjesničar arh. T. G. Jackson.

BIOLOŠKA ZAŠTITA (kraj 19. i prva polovica 20. st. )

110. Općenito Postromanička restauratorska faza polazi od vrednovanja cjelokupnog biološkog rasta povijesnih građevina, obuhvaća sve epohe spomenika. Egzaktna obrada spomenika – ne prihvaća apriorno vrednovanje starijih slojeva niti praksu kompletiranja pov. građevina.

111. Koje se 2 škole javljaju u biološkoj zaštiti?talijanska – C. Boito i G. Giovannoniaustrijska – A. Riegel i M. Dvorak

112. Glavne crte biološke zaštite u ItalijiKrajem 19. do sredine 20. st. u Italiji se preuzima Ruskinov otpor prema nekontroliranim zahvatima obnove, ali ne i njegovo odricanje od bilo kakve potrebe za rest. zahvatom. Predstavnici su Camillo Boito i Gustavo Giovannoni.

113. Tko je bio C. Boito?Boito (1830-1914.) bio je predstavnik tal. restauratorske škole. Djela : “Talijanska srednjevjekovna arhitektura” i “Praktična pitanja likovnih umjetnosti”.- od Ruskina prihvaća oprez, a odbija pomirdbu sa propašću staroga grada- od le Duca prihvaća potrebu rest. zahvata, a ne prihvaća da je obnova neophodna- od restauratora traži znanstveni pristup – uočljivost izvornih dijelova i dodataka, a želi obnovu ograničiti na najnužniju potrebnu mjeru- temeljni pristup vrednovanja je starost i estetska vrijednost – ljepota može pobijediti starost

114. 8 načela C. Boita i kada ih je izložio?1879. i 1883. na kongresima inženjera.1. pri svakoj obnovi potrebno je jasno razgraničenje izeđu autentičnih i obnovljenih dijelova2. razlika se mora iskazati i razl materijalom3. ukoliko su autentični dijelovi uklonjeni iz nekog razloga, potrebno ih je izložiti do same građevine4. ne smiju se obnavljati profilirani i ukrasni dijelovi5. sve obnovljene dijelove potrebno je obilježiti konvencionalnim znakovima i datumom6. na samoj građevini potrebno je postaviti natpise koji objašnjavaju rest. pothvat7. opisi i fotografsk dokumentacija moraju se nalaziti što bliže samoj građevini, odnosno moraju biti objavljeni8. zahtjeva se stalna javnost rada pri restauratorskim zahvatima

115. Tko je bio Giovannoni i koji se pojam vezuje uz njega?Giovannoni (1873-1947.) udario je temelje moderne historiografije graditeljastva i odredio njezin položaj jer je unaprijedio metodologiju istraživanja. 1920. g. u Rimu je osamostalio Visoku arh. školu, a 1913. g. izdaje knjigu “Zaštita umj. djela u Italiji”. Uvodi pojam povijesnih ambijenata, sudionik je konferencije u ateni 1931. g.- “Antologia Nuova” – 1913. g. o nelogičnosti purifikacija- “Stari gradovi i nova izgradnja” – 1931. g. o potrebi čuvanja malih ambijentalnih sredina, a ne samo važnih spomenika- spriječio je mnoge nepotrebne purifikacije pov. Ambijenata


116. Tko je bio Amadeo Maiuri?Jedan od nosioca arheoloških istraživanja i zaštite. Poduzeo je opsežna istraživanja Pompeja, Herculanuma, Cume – zaštitno restauratorski zahvati.

117. Tko konzervira Ostiju?Lučki grad Ostiju konzerviraju arheolog Calza i arhitekt Gismondi.

118. Što pokazuje intervencija u hramu Venere Genetrice?Sve osobine restauratorske škole – izvorni kameni dijelovi spajaju se opekama da bi se razlikovala prvotna i rekonstruirana građa.

119. Kada se obnavlja Marcellov teatar?1931. g.

120. Kako arheolog Bartoli obnavlja rimski Forum?Istaknuo je zgradu Senata, uklonio crkvu sv. Hadrijana, obnovio Vestin hram anastilozom. To je primjer zahvata koji se zasniva na vrednovanju značajnih slojeva pa se zbog toga uklanjaju dodaci.

121. 121. Tko obnavlja Panteon 1929-1934.?Terenzio , i to istim materijalom, ali s različito obrađenom površinom da bio se razlikovala od izvornog zida.

122. Tko obnavlja dorske ramove u Paestumu, Agrigentu i Selinuntu 1928.?Arhitekt Valenti primjenjujući anastilozu.

123. Što istražuju Romanelli i Bertocini?Antičke spomenikeu Leptis Magni, Sabarthi i drugdje u Libiji. Poduzimaju rekompozicijske zahvate.

124. Tko je izvršio rekompoziciju velike Augustove trofejne građevine u Turbiju iznad Monte Carla?Franc. arhitekt Jules Formige 1929-33.

125. Opiši slučaj crkve sv. Sabine na Aventinu u Rimu?Premda su kasnije faze te crkve imale povijesno umjetnički značaj prednost je dana starokrčć. Bazilici pa se pristupilo potpunoj obnovi 1930-36. s rekomponiranom “scholom cantorum”.

126. Zašto je srušena stara četvrt Borghi di Pietro U Rimu?Da bi se uspostavila Via della Concilazione – fašističi pseudoklasicizam.

127. Talijanska povelja zaštiteVrhovno vijeće za starine i umjetnost usvojilo je 1931. g. norme za zaštitu i obnovu spomenika. Pokušava se definirati politika i koncept zaštite spomenika u Italiji.1. primarna je konsolidacija i održavanje spomenika (prevencija)2. obnova prvotnog oblika (tzv. repristinacija) dopustiva ako se zasniva na točnima podacima i ako izvorni elementi prevladavaju3. na arheološkim spomenicima u obzir dolazi samo anastiloza tj. rekompozicija dijelova4. spomenici u upotrebi – nova funkcija ne suviše razl. od stare, svaka nova funkcija donosi promjenu u strukturi zgrade5. štiti sve pov. slijeve – pri odstranjivanju jednog pov. sloja angažirati stručnu javnost6. respekt prema ambijentu – protiv neprimjerenih purifikacija, stilova, boja7. nove dodatke svesti na najmanju moguću mjeru, bez ukrasa


8. novi dijelovi moraju biti jasno naznačeni9. primjena suvremenih then. dostignuća u obnovi10. arheološke spomenike koje je nemoguće obnoviti anastilozom treba čuvati in situ11. radove mora pratiti iscrpna znanstvena i tehnička dokumentacija

128. Tko su predstavnici austrijeske konzervatorske škole?A. Riegl i M. Dvorak.

129. Tko je bio Riegl?Riegl (1858-1905.) bio je jedan od osnivača moderne znanosti o povijesti umjetnosti, od 1894. g. bio je prof na Bečkom sveučilištu. Iznio je teoriju o umjetničkom htijenju. “Die Spatromanische Kunstindustrie” – teorija o umj. htijenju – osnova za vrednovanje svih stilskih epoha, tazličiti dometi u umjetnosti posljedica su različitih htijenja pa su sva razdoblja zato jednako vrijedna i treba ih jednako štititi. “Der Moderne Denkmalkultus” – klasificirao je razl. kriterije i vrijednosti i time stvorio temelje moderne analize umj. naslijeđa. Tom se analizom dolazi do razl. vrijednosti spomenika (vrijednost starosti, povijesna, umjetnička, uporabna vrijednost). Na osnovu tih vrijednosti stvaraj use kriteriji o zaštiti spomenika. Zaslužan je za osnivanje mreže konzervatorskih institucija.

130. Vrijednosti spomenika po Rieglu1. vrijednost starosti – vrijednost izgleda, a ne zbivanja, svaki materijal od kojeg je načinjen spomenik podložan je promjenama; vrijednost nečega što je istrošeno trajajem2. povijesna vrijednost – vrijednost svjedočanstva, spomenik svjedoči o zbivanjima u kojim je sudjelovao3. v. htijenja – posljedica umj. htijenja4. uporabna v. – sadržaj, ono čemu spomenik služi5. umjetnička v. – ono po čemu je spomenik umj. Djelo

131. Max Dvorak – koje teorije prihvaća, a koje odbacuje?Učenik je Wicckoffa i Riegla, od 1905. g. profesor povijesti umjetnosti na Bečkom sveučilištu, predstojnik Instituta i Državnog konzervatorskog ureda. Razvio je Rieglove teorije o vrijednosti zaštite umj. djela. Odbacio je teorije o čistom stilu i opredijlio se isključivo za konzerviranje. Konzervirati, a ne restaurirati. “Katekizam zaštite spomenika”, kljčno djelo iz 1916. g. , a u djeli “Umj. djelo kao odraz duha vremena” postavlja principe biološke zaštite.

132. Atenska poveljaAtenska ovelja, 1931. g. prvi je međunarodni dokument, a u izradi su sudjelovali G. Giovannoni, Leon i Lauterbach (Francuz i Poljak).1. naapuštaje cjelovitih restauracija i prijedlog o konzerviranju i održavanju spomenika2. obnova je dopuštena zbog degradacije i rušenja kult. dobra uz respektiranje svih povijesno umjetničkih ostvarenja3. restauracija se isključuje na arheološkim objektima, osim rekompozicija4. prihvaća se uporaba novih materijala i suvremenih sredstava u zaštiti5. objevljivanje inventara nacionalnih spomenika i stvaranje arhiva o dokumentaciji6. zaštita ambijenta i slike grada

133. Atenska povelja – zaštita ambijenta i slike gradaKonferencija preporuča pri izgradnji građevina poštovanje obilježja i fizionomije grada, naročito u blizini starih spomenika, zbog kojih naročito treba štititi ambijent. Isti respekt se mora iskazati i u pojedinim naročito slikovitim pogledima. Predmet pažnje mogu biti nasadi i biljni ukrasi, prikladan spomenicima i spom. skupinama da bi se sačuvao prvobitni karakter. Ona naročito preporuča zabranu bilo kojih reklama, nedozvoljenih dogradnji telefonskih žica i stupova, bučne i nametljive industrije u blizini umjetničkih i povijesnih spomenika.


134. Kada se osniva “Zemaljsko povjerenstvo za čuvanje umjetničkih historijskih spomenika u Kraljevini Hrv i Slavoniji”?Pod pokroviteljstvom Austrijskog društva u Hrv. 1910. g. sa sjedištem u ZG. Tajnik Gjuro Szabo, predsjednik Tadija Smičiklas. Nakon njega predsjednici bili V. Klaić, J. Brumšmid, V. Hoffiler.

135. Djelovanje G. SzabeSzabo (1875-1943.) bio ej prvi tajnik povjerenstva (1910. g. Austr. društvo): glavni je predstavnik biološke doktrine. Školovao se u Beču, Pragu i Nunbergu, proučava suvremenu teoriju zaštite. Popisuje spomenike kulture, a njegovo konzervatorsko djelovanje je na liniji očuvanja, a ne restauriranja.

136. Viktor kovačićHrv. arhitekt, 1906. g. upozorava javnost na rušenje zapadnog zida Kaptola s Bkačevom kulom i zalaže se za zaštitu čitavog ambijenta. Pobijedio je Bolle,. S podrškom I. Kršnjavog i kulu su srušili. C. Gurlitt,predsjednik žirija za natječaj regulacije Kaptola dodjeljuje Kovačićevom prijedlog prvu nagradu.

137. Kada se znanstveni pristup zaštiti javlja u Dalmaciji?1873. A. Hauser, Benndorf i Niemann izvještavaju o značenju D. palače i potrebi njenog održavanja i popravka. 1903. g. osniva se povjerenstvo za Palaču.

138. kada je osnovano uresno povjerenstvo, odnosno Konzervatorski ured za Dalmaciju?1918. g. na čelu s Bulićem i Karamanom.

139. Don Frane Bulić1. arheolog i konzervator koji je stekao svjetski ugled. Studira klas. filologiju i arheologiju u Beču – arheološka specijalizacija. Direktor je St arheološkog muzeja i ionzervator starina; razvio je starohrv. arheologiju na dalm. primorju.

140. Ljubo KaramanKaraman (1886-1971.) 1. je istaknuti povjesničar umjetnosti ST i Dalmacije. Studira i doktorira u Beču. Prihvaća misli Riegla, Dvoraka, Strzygowskog. Između dva rata na čelu je konz. službe u Dalm., a 1941-50. direktor je Konz. zavoda u ZG. Objevio je450 radova. Iznosi teoretske poglede u duhu biološkog stava. Austrijska škola pod geslom ne restaurirati – ublažuje mogućnost restaurairanja, ali samo uz uvjete:1. naslijeđeno stanje spomenika iz estetskih ili funkcionalnih potreba nas navodi nužno na zahvat2. poznat nam je sigurno izvorni izgled spomenika u cjelini i detalju3. zahvat sa sobom ne donosi štetne posljedice bilo koje naravi

AKTIVNA ZAŠTITA

141. Što daje obilježje poslijeratnom razdoblju u zaštiti naslijeđa u Italiji?Rekonstrukcija porušenih objekatai cjelina.Genova – Palazzo Bianco i Palazzo Rosso iz 16. st.Ancona – kat. sv. CirijakaRim – San Lorenzo fuori le muraNapulj – crkva sv. Klare

142. Za što je primjer obnova SAn Salvatore u Palermu?Vrednovanje prostora za nove funkcije – porušena crkva obnovljena je u gradsku konc. dvoranu. Sačuvani su prvotni oblici dekoracije, a novi dijelovi uspješno označeni bojom; arhitekt F. Minissi


143. Tko je obnavljao tal. mostove?Gazzola – most Castevecchio, Ponte Pietra u VeroniGizdulich – Sta. Trinita u Firenzi

144. Što pokazujr primjer benediktinskog samostana u Montecassinu?Rekonstrukcija na osnovi vrlo skromnih autentičnih ostataka, ali uz potpunu povijesnu i tehničku dokumentaciju prvotnog stanja.

145. Što je bilo sa starim središtem Varšave?Nestalaje čitava pov. jezgra. Poljaci su se odlučili za rekonstrukciju prema izvornim oblicima što je bilo moguće zbog fotografske i arhitektonske dokumentacije.

146. Kada je usvojena ST deklaracija?1971. g.

147. Amsterdamska deklaracija?Usvojena 1975. g. i to je najvažniji sveouhvatni dokument o aktivnoj zaštiti. Doktrina integralne zaštite – zaštitom se moraju obuhvatiti svi objekti kult. značaja, od reprezentativnih do skromnijih, zajedno s okolinom. Takva je zaštita ostvariva samo u okviru urbanističkog i regionalnog planiranja.

148. Zaključci UNESCO-ove konferencije, Nairobi 1976. g.Usvojena je preporuka o zaštiti povijesnih područja i njihovoj suvremenoj ulozi; zaključci slični kao u Amsterdamskoj dekl. Načela zaštite su od europskih preporuka proširena kao opće međunarodna platforma svih zemalja u pogledu zaštite pov. cjelina i njihove uloge u suvremenom životu.

149. Što je Malreauxov zakon?1962. g. Fancuska je tim zakonom stvorila uvjete za provođenje aktivne zaštite grad. naslijeđa. Kroz specifičnu organizaciju financiranja i stvaranja mješovitih udruženja osigurala je sistematsko provođenje revitalizacije. Proglasivši čitav niz zaštićenih pov. cjelina država je odredila permanentni plan zaštite i valorizacije bude li detaljni urb. plan prilagođen zahtjevima grad. naslijeđa. Pariška četbrt Marais jedan je od prvih primjera poslijeratne revitalizacije koja donosi revitalizaciju starih ambijenata.

150. Tko je predložio najpotpuniju urbanističku zaštitu jednog značajnog pov. središta?Giancarlo de CArlo svojim planom zaštite i uređenja rbina.

151. Po čemu je značajno poslijeratno razdoblje?Po organizaciji službe zaaštite u gotovo svim zemljama i po jačem međunarodnom povezivanju te osnutku međunarodnih org. za zaštitu.

152. Što su ICCROM, IIC i ICOMOS?ICCROM – Međunarodni centar za studij zaštite i obnove kult. dobara, 1959.ICOM – Međunarodni savjet za muzeje, 1946.IIC- Međunarodni institut za konzerviranje povijesnih i umjetničkih djelaICOMOS – Mađunarodni savjet za spomenike i mjesta, 1965.

153. Kada je održana konf u Den Haagu?1954. g. na potica UN i UNESCOa: usvojena je Konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanih sukoba.

154. Koasa je UNESCO donio Preporuku iz New Delhi-ja?4. 12. 1956. g. – o međunarodnim principa koje treba primijenjivati pri arheološkim iskopavanjima.


155. Kada i gdje je osnovan ICOMOS?Nastao je kao ideja na 2. kongresu arhitekata i tehničara povijesnih spomenika 1964. g. u Veneciji, a 1965. g. službeno ga osniva UNESCO u Krakowu. Svrha mu je poticanje istraživanja i zaštite pov. objekata i cjelina, propagiranje tih akcija kod šire javnosti, širenje iskustva, naročito u zemljama u razvoju.

156. Venecijanska povelja s istog kongresa 1964. g.Nastavlaj se na znanstveno konzervatorstvo iz prijeratnog razdoblja, ali ga nadopunjuje novim pogledima, proširuje pojam spomenika na urbani i pejzažni ambijent; iznosi zahtjev o posebnoj brizi za sanaciju, korištenje i valorizaciju pov. cjelina. Konzervaciju shvaća kao sustavno održavanje spomenika kulture i ukazuje na iznimnost restauratorskog postupka. Kompletiraje pov. građevina nosit će obilježja našeg vremena. Zaštićuju se sve pov. epohe, a kod arheoloških spomenika dopštena je samo rekompozicija. Sve radove mora pratiti iscrpna dokumentacija.

157. Tko je Cesare Brendi?Zastupa suvremenu znanstvenu doktrinu zaštite kulturnih dobara, iznosi principe restauratorske teorije i ističe nedjeljivost arhitekture od ostalih umj. disciplna. U slučaju nužne rekonstrukcije mora se postići očuvaanje autentičnosti položaja i odbacuje mogućnost dislokacije.

158. Koji je kongres potvrdio načela aktivne zaštite?Međunarodni kongres u Milanu 1957. g.

159. Kada i gdje je održana Međunarodna federacija za urbanizam i stanovanje?Santiago da Compostella 1961. g.

160. Tko organizira 5 sipmozija 1965-68. tg. ?Europski savjet.1. Simpozij A, 1965. g. Barcelona – kriteriji i metode izrade zaštitnog inventara2. Simpozij B, 1965. g., Beč - primjerena namjena pov. građevina koje su danas bez izvorne funkcije – problem revitalizacije3. Simpozij C 1966. g. , Bath – ispitivanje teoretskih i tehničkih problema vezanih uz zahtjev integracije grad. nasljeđa u tokove suvremenog života4. Simpozij D, 1967. g. Den Haag – problematika prostornog planiraja – važnost suradje službe zaštite i urbanističke službe5. Simpozij E, 1968. g. Avignon – realizacija političke zaštite i rehabilitaciji grad. nasljeđa, uključujući pravne i financijske aspekt tog problema

161. Koji su najpoznatiji primjeri dislokacije pov. građevina?Premještanje kompleksa Abu Simbel zbog gradnje Asuanske brane koja je uvjetovala i demontiraje hramova na otočiću File i ponovnu izgradnju na otočiću Agikija u Egiptu.

162. Koja je konf održana u DU 1977. g. ?2. konf jadranskih gradova Jugoslavije i Italije. Pažnja se pridaje postupku zaštite u prostornim planovima i društvenim obvezama za njihovu realizaciju.

163. Nabroji akcije J. Marasovića na D.P.Regulaciaj prostora između obale i Peristila, iskopavanje i djelomična obnova prizemnih dvorana palače, postupno uređene južnog pročelja, uređenje zapuštenih sklopova srv zgrada JI i JZ od Vestibula i JZ od Sjev. vrata, obnova kule, obnova blokova uz SZ kulu, obnova palače Grisogono na Peristilu, početni radovi na obnovi D. blagavaonice.

marasović - pov

Documents