male tajne vrhunske komunikacije kompletan kurs inoptimunmcom

ONLINE TRENING MALE TAJNE VRHUNSKE KOMUNIKACIJE

LEKCIJA 1: KOMUNIKACIJA - ŠTO JE TO?

Većina ljudi je rođena sa fizičkom sposobnošću govora. Većina ljudi govori, ali vrlo malo njih zaista i komunicira. Mnogi će za sebe reći da su vrlo komunikativne osobe, možda i vi to mislite za sebe. Ali, da li je to stvarno tako? Da biste odredili da li ste komunikativni i da li zaista znate komunicirati, prvo ćemo definirati što komunikacija nije:

1. nabacivanje gomilom riječi i informacija

Mnogi ljudi misle da ako puno pričaju, ako stalno nadglasavaju druge, ako uvijek imaju nešto za reći, ako stalno vode glavnu riječ da su komunikativni.

Sve to, uglavnom, nema veze sa komunikacijom.

2. dok sugovornik govori, vi promišljate o tome što ćete reći i kada ćete mu upasti u riječ

Problem većine ljudi je u tome što uopće ne slušaju druge. Umjesto da slušaju oni promišljaju o drugim stvarima i samo se pretvaraju da to čine. Usmjereni su samo na sebe i potrebu da nešto kažu.

3. optuživati sugovornika bez da saslušate njegove argumente

Kada optužujete bez da pokušate razumjeti i saslušati argumente sugovornika, vi ne komunicirate. Optuživanje nije komunikacija. Naravno, mnogi ljudi griješe, čine nerazumljive, glupe i nepoštene stvari.

Ali i u takvim situacijama, pokušajte razumjeti i saslušati razloge. Većina ljudi čini „gluposti“, ne zato što su zli već zato što nemaju znanja. Uzmite to u obzir i umjesto da optužujete, pokušajte razumjeti.

4. ne dopustiti sugovorniku da ima pravo na svoj stav

Većina ljudi ima stav „ja moram biti u pravu“. Namećući svoje mišljenje, svoj stav i svoje prohtjeve ulaze u segment „nasilne komunikacije“. „Nasilna komunikacija“ nije komunikacija.

Princip „ja moram biti u pravu“ i nasilno postizanje toga uvijek stvara kontraefekt jer drugi ljudi ne vole kada im se nasilno ugrozi pravo slobode izbora, koje je duboko inkodirano u ljudsku svijest.

5. ne pokazivati sugovorniku da ste ga razumjeli

Zbog usredotočenosti na sebe, ljudi ne pokazuju da su razumjeli sugovornika zato što ga, zapravo, i nisu razumjeli.

Nikada nemojte završavati razgovor bez da ste razumjeli, odnosno, bez da ste potvrdili razumijevanje onoga što vam je sugovornik želio

poručiti.

TJEDNI “LIFE PLUG – IN“

Ovaj tjedan pokušajte napraviti ovaj „plug in“ u svom životu kako biste napravili kvalitetan korak prema kvalitetnoj komunikaciji u životu.

Čitajući i promišljajući gore navedeno pokušajte osvijestiti da li u nekoj od tih stvari i vi griješite.

Uzmite malo vremena i ispišite gdje vi radite grešku. Od trenutka kada ste to ispisali pokušajte u svakodnevnoj komunikaciji to ne činiti te usmjerite pozornost na to kako se vi osjećate te kako drugi ljudi reagiraju na vas . Ispišite sve to na papir. Nakon ovih sedam dana napravite kratku evaluaciju toga što se je dogodilo i biti ćete fascinirani time kako ljudi sasvim drugačije komuniciraju sa vama i kako su vam rezultati koje komunikacijom postižete puno bolji od uobičajenih.

Također u ovih sedam dana vježbajte i ovo:

Donesite odluku da tijekom ovog vremena u vašoj komunikaciji sa drugim ljudima nećete prvi započeti pričati o sebi, svojim interesima i onome što želite postići u komunikaciji već ćete se usredotočiti na sugovornika i dati mu potpunu pozornost. Tek kada vaš sugovornik pokaže interes za vas onda počnite pričati o sebi, svojim interesima i onome što želite postići u komunikaciji. Jednom riječju obrnite proces komunikacije.

Pokušajte ovih tjedan dana voditi dnevnik o tome što se je promijenilo u vašoj komunikaciji zahvaljujući gore navedenom.

Efekti koji će uslijediti biti će interesantni, naravno nemojte očekivati spektakularne promjene jer se one događaju samo u hollywoodskim filmovima, usmjerite pozornost na male pomake koji će se zasigurno dogoditi. U životu ne vrijedi taktika velikih koraka, već taktika malih koraka. – „step by step“. Mala promjene, malo po malo, dovode do velikih promjena. Ako u životu očekujete spektakularne stvari onda imate veliki problem. Naravno, u životu se događaju spektakularni pomaci, ali oni su uvijek rezultat mnogobrojnih malih pomaka koje vrlo često nismo, zbog naše nesvjesnosti, u stanju primijetiti. Da biste to spoznali potrebno je konstantno trenirati, učiti i baviti se bitnim stvarima umjesto nebitnim. Promislite o ovome i vježbajte.

Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav!

P.S. Bili bismo zahvalni za vaše sugestije te feedback ovog treninga koji možete uputiti na mail [email protected]


LEKCIJA 2: ŠTO SE DOGAĐA U KOMUNIKACIJI?

Kada komunicirate s nekim, što vi, zapravo, radite? Jednom riječju (koju mnogi ne vole upotrijebiti) vi utječete na drugu osobu ili na grupu ljudi.

Naš život zahtijeva ekspanziju, ona je inkodirana u ljudsku prirodu. Dok se god ekspandiramo mi rastemo. Osnovni preduvjet za ekspanziju je znanje. Čovjek, ako ne posjeduje znanje, ne može se ekspandirati.

Svako od nas želi da nas drugi ljudi prihvate, da prihvate naš savjet, našu ciljnu strukturu, naš proizvod ili uslugu. Također, želimo da nam drugi ljudi uzvrate, da nam se nasmiju, da se slože s nama.

Takvo što nije moguće ako ne utječemo na druge ljude.

Iako mnogi ljudi ne vole riječ utjecaj, smatrajući je kao nešto loše i manipulativno, postavite si pitanje, u kojim životnim trenucima kada komunicrate sa drugom osobom vi ne utječete?

Promislite malo, ima li takvih situacija?

Što mislite, kako biste odgajali svoje dijete, kako biste unaprjeđivali vaš emotivni odnos, kako biste razvijali svoj posao i karijeru, kako biste mogli pomoći dragim ljudima, ako ne utječete.

Čak i u općenitim svakodnevnim situacijama utječemo na druge ljude. Npr. ulazite u vašu omiljenu pekarnicu, naručujete pecivo….ako malo bolje

pogledate sebe, uočit ćete želju da vam se prodavačica nasmiješi ili da vam dade baš ono pecivo koje vam se čini najslasnije. Da biste to ostvarili vi ćete morati utjecati na nju… vjerojatno nekom neverbalnom gestom, koje u datom trenutku niste niti svjesni.

Ako ste možda učitelj, profesor, ili predavač, kako ćete prenijeti znanje ako ne utječete na ljude koji vas slušaju.

Nikada neću zaboraviti jedno moje javno predavanje kada sam predavao o komunikacijskom utjecaju... Kada je došlo vrijeme za komentare i pitanja auditorija, ustao je jedan gospodin te se je okrenuo publici i rekao : „Ja smatram da čovjek ne bi smio utjecati na druge ljude, to je opasno i nemoralno …..“

Publika ga je saslušala vrlo pozorno i onda se dvoranom prolomio smijeh, gospodin je ljutito napustio dvoranu.

Zašto je publika tako reagirala? Zato što je on govoreći o tome kako ne bi trebalo utjecati, zapravo pokušao utjecati na publiku i navesti je da prihvati njegovo mišljenje.

Život je nezamisliv bez toga da utječemo na druge ljude, a uostalom drugi ljudi, mediji, tvrtke, institucije konstantno utječu na nas.

Stoga već kada ne možemo izbjeći utjecanje pokušajmo naučiti kako utjecati na kvalitetan, učinkovit i etički ispravan način.


Možda ćete se zapitati zašto se u „plug in“ sugerira osvješćivanje određenih mentalnih obrazaca i uočavanje pojedinih situacija. Razlog tome je što svaka promjena započinje u umu. Um ima svoj način gledanja na pojedine stvari. Kada stvari sagledate drugačije onda stvarate mogućnost da promijenite svoje akcije i kompletnu percepciju.

Tako i u ovom tjednu (bez brige, doći ćemo i do akcije) promijenite način razmišljanja i sagledavanja svakodnevnih komunikacijskih procesa.

Osvijestite, kada i kako vi pokušavate utjecati na druge ljude, čak i u, naoko, banalnim situacijama (npr u prometu, shoppingu itd.).

Zapitajte se uvijek što želim postići i promatrajte inkodirani poriv da utječete.

Također, usmjerite pozornost na druge ljude i promotrite njihovo ponašanje prema vama ili drugima kako biste primijetili njihovu potrebu da utječu i način na koji to čine.

Provedite ovaj tjedan, do sljedećeg treninga u opservaciji gore navedenog te pokušajte voditi bilješke. Samo ova vježba promatranja će u bitnoj mjeri utjecati na vašu percepciju i dati vam uvid u svijet koji je itekako stvaran i nadasve interesantan.




LEKCIJA 3: KAKO OSTVARITI JASNOĆU U KOMUNIKACIJI?

Komunikacija je neophodna. Bez nje nema života. S obzirom na tako veliku važnost

komunikacije, postavlja se pitanje: kolika je kvaliteta vaše sposobnosti komuniciranja?

Komunikacija ima svoje zakonitosti koje joj daju jasnoću. Da bi komunikacija imala

smisla, ona treba biti jasna i potpuna. Sposobnost vođenja jasne ili nejasne

komunikacije označava razinu njene kvalitete. Pa, kolika je vaša razina jasnoće u

komunikaciji?

Da biste to odredili, prvo je potrebno znati što sve čini jasnu komunikaciju:

1. namjera

bitan dio svakog komunikacijskog procesa. Ona je temelj svake komunikacije. Namjera određuje cilj koji se želi ostvariti kroz konverzaciju. Jedino se uz postojanje namjere može ostvariti ono što se želi dobiti od komunikacije. Ona je nit vodilja.

2. tema razgovora

držati se teme razgovora je iznimno bitno. Ona drži komunikaciju usmjerenom u određenom smjeru. Svako skretanje s tog smjera stvara poteškoće u komunikacijskom procesu, jer se obično otvori više tema odjednom, pa razgovor može trajati satima. Stoga, imati na umu isključivo temu razgovora je bitno jer udaljava sve dodatne probleme u komunikaciji.

3. suradnja

ona u komunikacija obilježava win-win igru. To je igra u kojoj obje strane dobivaju ono što žele. Suradnja u komunikaciji obilježava pošten način komuniciranja u kojem se gleda dobrobit obje strane. Moguće je ostvariti želje i prohtjeve obje strane, samo je potrebno biti spreman surađivati i dogovoriti se kroz komunikaciju.

4. meta komunikacija

znači komunicirati o načinu komunikacije. Ponekad stvari u određenim segmentima života ne idu onako kako su zamišljene. Tada je poželjno obratiti pozornost na kvalitetu same komunikacije s drugim ljudima i o njoj porazgovarati. Povremeno je potrebno uočiti način na koji se odvija komunikacija i, bez obzira što postoje određeni problemi koje kroz razgovor treba riješiti, prvo se

usredotočiti na sam oblik komunikacije. Na taj način rješavaju se mogući budući konflikti.

5. jednakost strana

u komunikaciji je poželjno ne umanjivati ili uvećavati vlastitu vrijednost te ne umanjivati ili uvećavati tuđu vrijednost. Poželjno je izbjeći stav: „bolji/a sam od tebe“ ili „loš/ija sam od tebe“. Jednakost se iskazuje zainteresiranošću za mišljenje drugih, njihove želje, potrebe i sve ostalo na što svaka osoba ima pravo i što je potrebno poštivati.


Gore je predstavljeno prvih pet zakonitosti koje obilježavaju jasnu komunikaciju.

Iščitavajući gore navedene podatke možete na vrlo jednostavan način uočiti gdje je

vaš problem u komunikaciji. Možda u određenim segmentima više griješite nego u

nekim drugim, ali svejedno pokušajte sagledati cjelokupnu sliku.

Ovaj tjedan promatrajte sebe u svakom komunikacijskom procesu u kojeg stupite

imajući na umu navedenih pet zakonitosti. Posebnu pozornost obratite na to s kojom

namjerom stupate u komunikacijski proces. Ponekad namjere ne budu baš na mjestu

pa ih je iz tog razloga potrebno osvijestiti i promijeniti. Pogotovo, s posebnom

pažnjom, promatrajte u kojim situacijama nemate čiste namjere te pogledajte da li

se radi o istoj vrsti situacija. No, nemojte zanemariti niti ostale zakonitosti. Pristupite

im na isti način kao i promatranju namjere. Ako će vam bit jednostavnije, možete

svaku svoju spoznaju zapisati. To vam može donijeti samo još bolji pogled na

situaciju i dodatne uvide, što nije na odmet.

Postavljajte si pitanja tijekom komunikacijskih procesa kako bi vam bilo lakše

zadržati fokus na malom eksperimentu kojeg provodite. Primjerice:

Da li se držim teme razgovora ili skrećem s nje?

Da li želim zadovoljiti samo svoj interes ili težim suradnji u komunikaciji?

Da li podcjenjujem i potiskujem ono što želim dobiti kroz komunikaciju?

Da li se podcjenjujem u odnosu na ljude s kojima stupam u komunikaciju?

Da li pokušavam zadržati superiornu poziciju dok komuniciram s drugima?

Na taj način pokrenuti ćete lavinu odgovora koji će ići vama u prilog. Prakticiranjem

ovih zakonitosti u svakom komunikacijskom procesu ostvariti ćete nevjerojatne

rezultate. Bitno je samo da uočite razliku između prethodnog i sadašnjeg načina

komuniciranja, pa zato obratite pozornost na to kako biste mogli evaluirati vaš

napredak.


P.S. Bili bismo zahvalni za vaše sugestije te feedback ovog treninga koji možete

uputiti na mail [email protected]


LEKCIJA 4: KAKO OSTVARITI JASNOĆU U KOMUNIKACIJI? 2 DIO

Prošli tjedan je bilo riječi o prvih pet zakonitosti ostvarivanja jasnoće u komunikaciji. Ovaj tjedan nastavljamo dalje s idućih pet zakonitosti koje ćete moći uključiti u svoj svakodnevni život.

No, prije nego što dobijete svoj ovotjedni zadatak, reći ćemo nekoliko riječi o idućih pet zakonitosti jasne komunikacije, kako biste mogli iz testirati svoju kvalitetu komuniciranja:

1. izbjegavanje „napada“ na logičan način – ponekad drugi ljudi žele nametnuti svoje mišljenje i svoje želje drugima. To obično čine na način da iskazuju superiornost ili da na bilo koji način napadnu drugu stranu. Jednostavan način za izbjegavanje napada daje sama logika u kombinaciji s komunikacijom. Ključ upotrebe logike u komunikacijskom procesu znači pokazati drugoj osobi da njena izjava ne stoji bez da ju se povrijedi ili napadne.

Primjerice:

Osoba B: „Zašto ne provedemo nikada vrijeme zajedno doma?“

Osoba A: „Obećajem da hoćemo jedna dan, ali danas bih radije išao/la u kino.“

2. klarifikacija – s obzirom da je komunikacija dvosmjerna, uvijek je poželjno imati na umu što druga osoba želi. Definirati ono što se želi, te tražiti isto to od druge osobe, daje jednu sasvim novu dimenziju u komunikaciji. Ponekad se bez točne klarifikacije ne može znati što druga osoba očekuje da se treba učiniti. Klarifikacija u komunikaciji je točna definicija vlastitih želja i potreba upućena drugoj osobi.

3. pitanja o emocijama – raspitivanje o emocijama vezanim uz temu razgovora daje novu dimenziju prepoznavanja važnosti te teme za drugu osobu. Emocije su odraz onoga koliko se ono o čemu se priča uistinu jako želi. Na taj način dobiva se uvid u jačinu želje suprotne strane te mogućnost rješavanja nedoumica na zajednički i konstruktivan način.

Primjerice:

Osoba A: „Idemo danas u kino?“

Osoba B: „Činiš mi se jako zainteresirana za tu ideju. Zašto?“

4. definiranje – ljudi su različiti, pa su samim time i različite njihove definicije pojmova i rečenica koje upućuju drugima. Da bi se izbjegli nesporazumi, potrebno je zatražiti pojašnjenje onoga što je druga osoba rekla, na vrlo jednostavan način: „Što si pod tim što si rekao/la mislio/la?“.

5. mudra konfrontacija – ponekad je potrebno suprotstaviti se nekome iz razloga što nešto kod druge osobe ne odgovora nekom standardu i pragu tolerancije. U ovom segmentu i uspješnosti njegovog izvršavanja leži razina ljubavi prema sebi i prema drugima.

Mudro se konfrontirati znači mudro iskoristiti svoju ljutnju i frustraciju imajući na umu i drugu stranu, te njezine želje i potrebe. To znači naučiti upravljati sa svojim impulzivnim reakcijama u trenucima kad je to najpotrebnije. Na taj način može se postići adekvatan kompromis koji ide u prilog objema stranama.

TJEDNI “LIFE PLUG-IN”

Ako ste ostvarili dobre i zadovoljavajuće rezultate vježbajući uz prethodnih pet zakonitosti jasne komunikacije, tada zasigurno imate dovoljno motivacije za nastaviti dalje s primjenom ovih korisnih savjeta. A ako i niste, nikada nije kasno priključiti se i unijeti neke nove i kvalitetne promjene u svoj način komuniciranja.

Ovaj tjedan idemo malo dublje. Posebnu pozornost obratite na situacije u kojima se osjećate verbalno napadnuto te na način na koji pritom reagirate. Pokušajte se držati svojih želja i potreba te ne posustajati ako vas netko žele pridobiti pod okrilje svojih želja i potreba. Pritom budite konstruktivni te nastojite ne povrijediti drugu osobu. Imajte uvijek na umu da i druga osoba ima svoje potrebe i želje koje je potrebno poštivati. Budite mudri komunikatori koji cijene svog „suparnika“. Ako vam ne uspije od prve nemojte se obeshrabriti. Drugi put će zasigurno biti bolje. Potrebna je samo vježba.

Potom usmjeravajte pažnju na vaše i tuđe definicije onoga što govorite. Pokušajte najbolje moguće definirati ono što iznosite u komunikacijskom procesu te budite što jasniji i specifičniji u tome. Isto tako s pitanjima pokušajte dobiti to isto od drugih. Ne ostavljate nikakve rupe i nedovršenosti u komunikacijskom procesu, jer jasnoća je iznimno bitna.

Isto tako pokušajte istražiti u pojedinim situacijama, pogotovo onima gdje može nastati mali nesporazum, emocije drugih ljudi te otkriti važnost nečega nekome. Budite znatiželjni. Možete dobiti mnoštvo informacija, a i osoba će vas cijeniti zbog vaše zainteresiranosti.

Vježbajte, imajte sve ovo na umu i rezultati sigurno neće izostati.




LEKCIJA 5: KAKO KORISTITI KREATIVNOST U KOMUNIKACIJI?

Komunikacija pruža širok spektar mogućnosti. No, rijetko kad koristimo sve njezine blagodati. Svakome od nas se barem jednom dogodilo da nismo nešto iskomunicirali samo zato što nismo znali način na koji nešto reći, a da ne bude nepoželjnih posljedica.

Umjesto da se osjećamo frustrirano zbog takvih situacija, bolji izbor je upotreba vlastite kreativnosti u komunikaciji. Kreativnost u komunikaciji znači upotrebljavati širok spektar ideja, riječi i načina ophođenja s ljudima na vlastitu i tuđu dobrobit.

Ponekad kad se ljudi nađu u nezgodnoj situaciji ne vide da je odgovornost na njima te smetnu s uma svoje kreativne mogućnosti rješenja. Je li vam se ikada to dogodilo?

Kad smo ljuti, frustrirani, nervozni, tjeskobni, pod pritiskom ili bilo što drugo, tada naš mozak funkcionira na nižoj kreativnoj razini te nemamo previše opcija oko načina na koji ćemo reagirati. U takvim situacijama najčešće reagiramo s onim što nam je prvo na umu.

Nezgodne situacije se mogu dogoditi u svakom trenutku. Primjerice, nalazite se u prometnoj gužvi ili u gužvi u javnom prijevozu. U jednom trenutku netko vam oduzme prednost ili vam svom težinom stane na nogu. Što učiniti? Umjesto da u tom slučaju od reagirate s onim što vam prvo padne na pamet (što obično nije najugodnija opcija niti za nas niti za drugu osobu) i što stvarno mislite, kvalitetnija opcija je mahnuti rukom iz automobila drugoj osobi kao znak da je sve ok ili reći: „U redu je“. Ovo je samo jedan od najjednostavnijih primjera.

Svima nam se dogodilo da smo imali određenu situaciju u životu koju je bilo potrebno raščistiti kroz komunikaciju, ali smo izbjegavali razgovor o toj temi, jer nismo bili sigurni kako će se komunikacija odvijati te koji će biti njen ishod.

Zamislite samo koliko bi vam život bio jednostavniji kad biste upotrijebili svoju kreativnost kad vam je to najpotrebnije? Ne radi se o nekom teškom naporu. To su samo male i jednostavne korekcije.

Svatko u svom životu funkcionira u određenom broju segmenata. Da bismo se osjećali zadovoljno s njima, potrebno je održavati kvalitetnu razinu komunikacije u svakom od njih. Razmislite, da li u određenim segmentima iskušavate nezadovoljstvo? Zbog čega?

Vjerojatno uzrok leži u nekim ne iz komuniciranim stvarima koje se ne usuđujemo započeti, jer ne znamo kako, što stvara osjećaj bespomoćnosti. Čovjeku su dani nevjerojatni darovi koji se zovu misli i jezik s kojim se sporazumijeva. Potrebno ih je samo znati iskoristiti.

Nemoguće je postići zadovoljstvo ako nismo u stanju konstruktivno komunicirati. Konstruktivna komunikacija leži u upotrebi vlastite kreativnosti. Ne postoji niti jedna stvar na ovome svijetu koja se ne može od komunicirati. Potrebno je samo odabrati pravi set riječi i način na koji ćemo ih prenijeti drugoj osobi.

Upotreba kreativne komunikacije može nas riješiti brojnih nepotrebnih briga. Teško je reći kako bi to točno trebalo izgledati, jer je svatko od nas drugačiji, ali s malo fokusa i truda svatko može pronaći prave riječi i prave načine.


U ovom tjednu pogledajte malo svoj život. Posebnu pozornost obratite na proučavanje onih segmenata života gdje izbjegavate komunikaciju oko određenih stvari. Nakon toga ispišite na papir koje su to stvari. Odaberite onu koja vam je najvažnija. Sjednite i razmislite o načinu na koji biste mogli izvesti tu komunikaciju. Dok ovo činite, cijelo vrijeme imajte na umu svoju i tuđu dobrobit. Proradite u glavi sve što želite reći te izbor riječi koji želite koristiti. Dopustite si maksimalnu kreativnost. Budite sigurni da ste obuhvatili sve što je bitno. Ako će vam biti lakše, zapišite sve na papir.

Nakon toga krenite u akciju. Pratite tijek razgovora te ono što se u njemu događa. Držite se vašem plana kojeg ste razradili u glavi. Kad razgovor završi, procijenite koliko ste bili uspješni u svojoj namjeri. Ako još uvijek ne osjećate da ste riješili situaciju, ponovite sve još jedanput. Sami ocijenite kad je pravo vrijeme za to.

Nakon što ste riješili jednu situaciju, krenite na drugu po redu po važnosti s vašeg popisa. Kako rješavate nedovršene komunikacijske procese, promatrajte kako se kvaliteta vašeg života mijenja. Biti ćete iznenađeni. Želimo vam puno uspjeha.




LEKCIJA 6: KAKO REĆI “NE”?

Svatko ima svoje granice. Međutim, postavlja se pitanje - u kojoj mjeri su vaše granice funkcionalne u realnosti, a koliko su one samo ideje?

Svi mi imamo potrebu i želju za bavljenjem sa svim onim malim i velikim stvarima koje nas vesele. Za njih je potrebno pronaći vrijeme i odvojiti nešto svoje energije. Ali ono najbitnije što je potrebno usvojiti je naučiti reći „ne“.

Koliko ste u stanju reći „ne“ kad vam je to uistinu potrebno?

Ispunjenost u životu daje bliskost s vlastitim prioritetima i strastima. Za takvo nešto, ponekad je potrebno znati odbiti određene ponude. Većina nas je naviknuta gledati na riječ „ne“ iz negativnog kuta. Što bi se dogodilo kad biste promijenili percepciju riječi „ne“?

Svakome od nas je potrebno više vremena za posao, vlastitu kreativnost, prijatelje ili za nas same, ali ponekad si to ne dajemo. Obično problem leži u tome što ne želimo nikoga povrijediti ili nismo u stanju izraziti svoje istinske želje i potrebe. U tom slučaju potrebno je osnažiti granice između nas i drugih. Jače granice dovode do češćeg imanja vremena za sebe.

Činjenica je da veća bliskost s nekim otežava postavljanje snažne granice, ali to ne znači da ju nemoguće postaviti.

Razmislite gdje imate jake granice, a na kojima još treba poraditi? Odgovor na to leži u činjenici koliko se slobodnima osjećamo u izražavanju sebe te koliko prostora i vremena u životu imamo za to.

Kad znamo gdje su nam granice slabe, tek tada možemo na njima poraditi kroz komunikaciju s drugima. Kod postavljanja granica, najbolje je imati neutralan ton. Nismo dužni opravdavati se ili ispričavati se drugima. Postavljanje granica daje najbolje efekte ako se čini na čvrst i direktan način. Kod postavljanja granica moguće je naići na otpor. U tom slučaju

najbolje rješenje je ponoviti svoj zahtjev.

Pojam granice se odnosi na širok spektar situacija. Primjerice – poteškoće kod traženja onog što želimo, osjećaj obveze, osobno doživljavanje stvari, poteškoće kod stajanja uz sebe, istresanje drugih na nama i slično. Gdje ste vi slabi? Dobro postavljane granice daju nam mogućnost da izaberemo ono što želimo i ono što ne želimo od život. Što vi birate?


Ovaj tjedan ćemo se baviti postavljanjem osobnih granica. Za početak ćete istražiti snagu vlastitih granicu. Uzmite svaki segment života i proučite gdje imate slabe, a gdje jake granice tj. gdje vam je teže, a gdje lakše reći ne. Usredotočite se više na one segmente gdje ste slabi, jer tamo je potrebno unijeti promjenu. Definirajte koje nove granice želite postaviti te postepeno počnite mijenjati situacije. Idite onim tempom koji vam odgovara. Bitno je da ste svjesni gdje ste slabi. Neke stvari bi se samim time mogle promijeniti same od sebe, jer ćete uvidjeti koliko vam takvo nešto nije potrebno u životu.

Lakše će vam biti ako počnete s manjim stvarima te na njima počnete vježbati svoju novu sposobnost - reći „ne“. Recimo, vi izaberite mjesto nalaska s prijateljem te odbijte prijateljev prijedlog ako vam se ne sviđa. Najvažnije je da čujete sebe da govorite „ne“ te da to donosi uspjeh. Postepeno, kad se osjetite spremni, možete povećavati izazov zadataka koje si zadajete.

Isto tako probajte izvježbati postavljanje granica neutralnim odgovorima u određenim situacijama. Primjerice, ako ljuta osoba viče na vas, poželjno joj je reći neutralnim tonom (jako je bitno da je ton neutralan): „Molim te smiri se. Ne želim razgovarati u ovom tonu. Ako ovako nastaviš, napustiti ću prostoriju.“. Ili ako je osoba prekritična i neukusna prema vama, recite joj neutralnim tonom: „Komentari koje daješ su neprilični. Molim te prestani.“. Bitno je da zadržite smirenost i uljudnost te da stojite uz sebe.

Na kraju uočite postignute promjene. Ustrajte na ovim vježbama sve dok ne budete u potpunosti zadovoljni rezultatima njihove primjene.




LEKCIJA 7: KAKO IZREĆI SVOJE OSJEĆAJE

Biti u stanju od komunicirati svoje emocije je izazov svakome od nas. Kad se nađemo u takvim situacijama, jedina emocija koju imamo je strah od ishoda komunikacijskog procesa. Je li vam to zvuči poznato?

Kad je u pitanju izražavanje emocija u komunikaciji, upravo je strah najodgovorniji čimbenik zbog kojeg ih se ne usuđujemo izraziti. S obzirom da do potrebe za izražavanjem emocija u komunikaciji najčešće dolazi kad je potrebno pričati o osjetljivijim temama, zbog toga niti ne čudi što se strah

gotovo uvijek pojavi.

Iskazivanje vlastitih emocija u komunikaciji daje komunikacijskom procesu dubinu, zato što verbalnim iskazivanjem emocija pokazujemo drugima pravu istinu. Za komunikacijski proces, biti iskren je jako bitan čimbenik.

Verbalno izraziti svoje emocije znači izraziti cjelokupnu istinu vezanu za nas, drugu osobu i temu razgovora. Kad izražavanja emocija vezanih za drugu osobu, potrebno je uložiti malo više pažnje. Postoji mali trik koji se koristi kad želimo izraziti nešto nepoželjno, a što je vezano za drugu osobu. Na početku razgovora poželjno je iznijeti pozitivne stvari vezane uz drugu osobu, a koje se odnose na temu o kojoj želimo razgovarati. Na taj način ćemo umanjiti i naš strah i strah druge osobe te će se druga osoba osjećati puno sigurnije.

Zamislite kako bi tada razgovor izgledao? Ne mislite li da bi na taj način razgovor tekao na sasvim drugačiji način?

Pokazivanjem drugoj osobi da nam je stalo do nje, prije nego što uopće počnemo komunicirati o željenoj temi, učiniti će ju prijemljivijom za našu poruku te se ona neće imati potrebu ni zbog čega braniti. Na taj način dobivamo puno otvorenije ozračje za komunikaciju, umanjujemo svoj i tuđi

strah od ishoda razgovora te se usredotočavamo na cjelokupnu sliku odnosa, a ne na njen mali dio.

Kolike ste puta skrenuli temu sa sebe i onoga što osjećate usmjerivši komunikaciju prema nečem drugom i nebitnom u tom trenutku?

Pravilo kod iskazivanja emocija je u tome da ostanemo subjektivni, dakle da kažemo samo ono što mi osjećamo bez da idemo u prosuđivanje i osuđivanje emocija i ponašanja drugih. Subjektivnost, uklanjanje poopćavanja usmjerenog na druge

(riječi ili rečenica koje počinju s “uvijek” i “nikada” ) te objašnjavanje konkretnih situacija u kojima se osjećamo tako kako se osjećamo je ono čega se dobro pridržavati ako želimo ostvariti određeni cilj u komunikaciji vezanoj uz naše emocije.

Umjesto da okrivljujemo i napadamo druge, puno konstruktivnija solucija je objasniti im naše osjećaje. Na taj način aktiviramo tuđe suosjećanje i razumijevanje za situaciju u kojoj se nalazimo te možemo postići puno bolje rezultate.

Pa, kako to učiniti?

TJEDNI “LIFE PLUG-IN” Ovaj tjedan vježbajte biti iskreni prema sebi i drugima u najmanjim situacijama tako što ćete im reći ono što osjećate. Iskazivanje emocija otvara prostor za puno otvoreniju i bliskiju komunikaciju zato što ne ostavlja mjesta za nedoumice. Pritom imajte na umu da izražavate isključivo svoje emocije, da uklonite poopćavanja te da date konkretne primjere. Promatrajte kako se nakon toga osjećate te kako druge osobe reagiraju na takav pristup.

Ako želite ići malo dalje, pokušajte osvijestiti koje emocije biste htjeli verbalno podijeliti s drugima i s kim. Uzmite list papira i na njega ispišite sve emocije koje vas muče, a koje su vezane uz neki osobu. Izdvojite onu emociju koja vas najviše tišti, što je vjerojatno ona koja je vezana uz osobu s kojom ste najbliskiji. Prije nego što krenete u realizaciju samog razgovora, najprije se pripremite.

Kako? Tako što ćete definirati sami sebi, po mogućnosti i na papir, ono što mislite reći drugoj osobi. Prisjetite se da počnete s iskazivanjem vrlina vezanih za drugu osobu, a koje se odnose na temu razgovora. Imajte na umu da će to ohrabriti i vas i drugu osobu. Primjerice: “Znam da me voliš i da ti je stalo do mene te da se trudiš uložiti maksimalno truda u naš odnos, koliko ti to obveze i vrijeme dopuštaju i zbog toga sam jako sretna, ali ima nešto o čemu bih htjela s tobom razgovarati.”.

Nakon toga formulirajte oblik daljnjeg iskaza. Primjerice, ako se osjećate tužno zbog toga što vama draga i bliska osoba nekada provodi s vama premalo vremena, recite joj: “Kad pogledam unatrag mjesec dana, osjećam se pomalo zanemareno. To je obično povezano s trenucima kad bih htio/htjela provesti više vremena s tobom, a to se ne dogodi. Zbog toga se osjećam pomalo tužno i ljuto.”. Druga strana će se za sigurno složiti s vama te ćete moći naći zajedničko rješenje, koje ide u korist objema stranama. Bitno je samo da do kraja razgovora zadržite pozornost na onome što vi osjećate, bez da okrivljavate i osuđujete drugu osobu.

Promotrite učinke ovakvog oblika komunikacije. Osvijestite kako na ovaj način druga strana čuje što joj želite reći te kako je spremna na suradnju. Isto tako primijetite kako se kvaliteta vaših odnosa mijenja.

Neka vam verbalno iskazivanje emocija postane navika. Nakon što vidite prve rezultate vjerojatno i hoće. Želim vam puno uspjeha.




LEKCIJA 8: KAKO KVALITETNO SLUŠATI

Riječ slušati znači učiniti svjesni napor kako bi čuli ono što nam se govori. Mnogi od nas smatraju da znaju slušati. No, da li je doista tako? Bit slušanja je u tome da zaista čujemo što nam se želi reći.

Prije svega da bismo uopće mogli odgovoriti na ovo pitanje, bitno je znati što predstavlja kvalitetno i efektivno slušanje u komunikacijskom procesu.

Za njega je potrebna namjera tj. potrebno je u komunikacijskoj razmjeni imati određenu svrhu. Najvažnija svrha kojoj možemo stremiti jest ta da

uspostavimo kontakt s drugom osobom.

Što mislite kako bi život izgledao da se ne povezujemo s drugim ljudima, da se ne trudimo saznati nešto o njihovom životu? Činjenica je da upravo kroz slušanje dolazi do tog povezivanja u kojem razmjenjujemo svoj svijet sa svijetom drugih.

Kad istinski slušamo druge, tada razumijemo ono što nam se govori. Mnogi od nas umjesto da pokušamo razumjeti što nam se govori, promišljamo o tome i usklađujemo rečeno s našim pogledom na svijet.

Zar ne mislite da je puno bolja opcija od promišljanja razumjeti drugu osobu? Komunikacija bi trebala biti usmjerena na znatiželju za upoznavanjem drugih, a ne na nadmetanje između mišljenja, vjerovanja, stavova i sličnog.

Većina komunikacijskih procesa bazira se na nesvjesnoj tendenciji da se borimo, prepiremo ili pokušavamo promijeniti tuđi pogled na svijet, umjesto da ga samo prihvatimo i razumijemo. Zvuči jednostavno, ali je mnogima to problem.

Najveću smetnju slušanju predstavlja naš unutarnji monolog i razmišljanje o svemu onome što trebamo uraditi toga dana. Vjerojatno su vam poznate ovakve situacije. Slušanje iziskuje potpunu pozornost na onome što se govori. Što manje smetnji imamo, to ćemo imati veću i bolju koncentraciju na sugovorniku, a to je upravo ono što želimo, zar ne?

No, ponekad nam smetnju u komunikacijskom slušanju predstavljaju misli, emocije i stanja koja druga osoba svojim riječima budi u nama. Činjenica je da se takve stvari događaju i da će se događati, ali to nije razlog da prestanemo slušati. Puno bolja opcija je uspostaviti kontrolu nad svojim reakcijama, jer ionako sve to što nam se događa nema uzrok u drugoj osobi već u nama.

Razumno je za uočiti da kvalitetno slušanje izgrađuje naš život. O kojem god segmentu života da se radi, putem njega stupamo u odnos sa svime. Ono nas povezuje sa svim čemu stremimo.

Slušanje je izvor našeg uspjeha u životu. Putem njega iskazujemo svoj interes i znatiželju za svijetom oko nas.

Koliko vaša znatiželja želi čuti novih saznanja?


S obzirom da ste uočili značajnost kvalitetnog slušanja za vaš život, ovaj tjedan ćemo se pozabaviti tom tematikom. U sljedećim konverzacijama, dakle u onima u koje ćete ulaziti ovaj tjedan, obratite pozornost na sebe. Pogledajte i osvijestite kvalitetu svog slušanja. Osvijestite na čemu vam je fokus dok vam druga osoba govori, što vam najviše odvlači pozornost i da li ste uopće zainteresirani za drugu osobu.

Budući da znatiželja igra najveću ulogu u kvaliteti i zainteresiranosti za slušanje, dobro je da preispitate svoju. Sa svakom osobom možete uspostaviti komunikaciju, bitno je samo pogoditi temu razgovora i pravi set pitanja. Ako imate problema sa znatiželjom probajte osvijestiti teme koje bi vas u komunikaciji mogle zanimati, pa se usredotočite na njih. Tražite od osobe da vam priča o onim segmentima sebe i svog života koji vas zanimaju. Nerealno je za očekivati da vas zanimaju baš sve teme, a na ovaj način možete postići jako dobre komunikacijske rezultate.

Nakon što osvijestite gdje vam je fokus i što vas sve sprječava od toga da postanete kvalitetan slušač, potrudite se svaki put, kad osvijestite da ne slušate, vratiti fokus na ono što vam se govori. Nevjerojatno je koliko druge osobe osjećaju kad ih se ne sluša, pa samim time vjerojatno ćete uvidjeti neke kvalitetne pomake kad isti shvate da ih sada slušate. Isto tako osvijestite kako se vi osjećate nakon što ste stvarno slušali nekoga, te procijenite sadašnju kvalitetu susreta i konverzacije naspram one kakva je bila. Na taj način ćete dobiti uvid u vlastite rezultate.

Ako vas nešto ometa tijekom komunikacije, posegnite za najjednostavnijim rješenjima – prvo se riješite smetnji, pa nastavite komunikaciju. Recite primjerice osobi iskreno da momentalno iz xy razloga ne možete imati potpunu pozornost na njoj te da ćete komunicirati neki drugi put ili stišajte glazbu ako vas ona ometa. Svaka smetnja ima svoje rješenje. Nađite ga i nastavite dalje pozorno slušati. Rezultati koje ćete dobiti biti će fenomenalni.


LEKCIJA 9: PERCIPIRATE LI SVE U KOMUNIKACIJI OSOBNO?

Jeste li ikada razmišljali otkud potječe velik broj vaših uzrujavanja? Odgovor je vrlo jednostavan – iz činjenice da u komunikaciji primamo sve previše osobno. To je središte većine nelagoda koje osjećamo.

Mnogi od nas misle da se svijet vrti isključivo oko nas. Zbog toga se i događaju brojna nepotrebna uzrujavanja. Najčešći uzrok komuniciranja, nazovimo to, iz pozicije vakuuma je percepcija svega što se događa na način da smo mi u centru tih događanja. Takva komunikacija tada postaje neefektivna jer joj se ne možemo u potpunosti upustiti u nju.

Jeste li ikada promatrali sebe kako reagirate na ono što vam se govori?

Primjerice neka osoba se najbolje izražava kad priča poprilično glasno, što nama može zvučati kao da se dere na nas. To je jedan od tipičnih primjera krive percepcije onoga što se događa u interakciji između nas i druge osobe.

Svaki put kad protumačimo nečiju reakciju kao da je upućena nama, možemo biti sigurni da smo stvari shvatili previše osobno.

Svaki put kad se osjetimo povrijeđeno zbog tuđih riječi ili ponašanja, shvatili smo sve preosobno.

Shvaćanje stvari preosobno dovodi do neefektivne komunikacije. Zašto? Zato što zbog krivo protumačenih reakcija drugih počinjemo reagirati na neprikladan način što zatvara tijek u komunikacijskom kanalu. Sigurno vam se dogodilo da ste usred neke komunikacije, iz određenog razloga povezanog s drugom osobom, odjednom postali ljuti, frustrirani ili bilo što

drugo. Upravo o tome se ovdje radi.

No, shvaćanje stvari preosobno ne blokira samo komunikaciju, već i odnose s ljudima u kojima je komunikacija zablokirana.

Činjenica je u tome da druga osoba nema ništa s našim uzrujavanjem, već naša percepcija. Stvari u većini slučajeva nije poželjno percipirati osobno jer one to niti nisu. Načini ponašanja drugih u komunikaciji su nešto što isti prakticiraju već dugi niz godina. Gledajući iz tog kuta možemo zaključiti da oni samo ponavljaju svoje već odavno naučene obrasce komunikacije u interakciji i komunikaciji s nama.

Sada kad ovo znamo stvari izgledaju drugačije, zar ne?

U komunikaciji s ljudima zbog kojih doživljavamo stvari previše osobno imamo izbor – hoćemo li dopustiti da njihovo ponašanje utječe na nas ili ćemo se od toga odvojiti s obzirom da mi nismo uzrok tom ponašanju?

Prava efektivnost u komunikaciji rezultat je realnog gledanja na život. Dakle, percipiranja života upravo onakvog kakav je. Tek tada možemo realno procijeniti što se oko nas događa, bez da sve doživljavamo osobno. Isto tako, tek tada možemo realno procijeniti i prihvatiti reakcije nama dragih osoba te odmaknuti se od onih koje nam ne odgovaraju. Bitno je

samo da ne shvaćamo stvari previše osobno.

Kad postanemo imuni na ono što nam drugi govore, a što nas je do sad izbacivalo iz takta, više nećemo iskušavati nepotrebna uzrujavanja.

Cijeli svijet nije fokusiran na nas i ne vrti se oko nas pa, kako si možemo pomoći da to i shvatimo?


Ovaj tjedan pozabavite se s promatranjem situacija u kojima ste najosjetljiviji tj. s onim situacijama gdje stavljate sebe u centar zbivanja onoga što se događa. Mali trikovi vam mogu pomoći da promijenite stav u takvim situacijama. Bitno je samo promijeniti način gledanja na stvari.

Kad idući put shvatite nešto preosobno, prisjetite se da ti ljudi za koje smatrate da su vas povrijedili trebaju vremena da bi smislili neku uvredu te da to za sigurno nisu radili. Nitko neće odvojiti dio svog vremena da bi osmislimo uvredu za vas i to po mogućnosti najgoru moguću. Zvuči smiješno, ali tako je. Nema razloga da mislite da vas netko namjerno pokušava povrijediti. Imajte na umu da je osoba možda imala loš ili da se ne osjeća dobro ili je pod stresom ili bilo što drugo. U svakom slučaju fokus te osobe nije sigurno neprestano na vama.

Druga opcija koju imate jest ta da u situacijama kad se osjetite povrijeđeno porazgovarate o tome s drugom osobom. Usmjerite se konkretno na upravo one stvari koje su vas povrijedile te se raspitajte o njima. Pitajte sve što vas zanima. Na taj način ćete dobiti odgovore o tome kako funkcionira ta osoba. Isto tako vrlo vjerojatno ćete se uvjeriti da vas ta osoba nije htjela povrijediti niti da su njene riječi i ponašanje imale veze s vama.

Što više budete razumjeli način ekspresije drugih, to ćete se osjećati manje povrijeđeno. Ovo su dva prijedloga kako to možete postići. Ako se sjetite nekih svojih, samo naprijed. Isprobajte ih.

Postavljajte si pitanja tijekom komunikacijskih procesa kako bi vam bilo lakše zadržati fokus na malom eksperimentu kojeg provodite. Primjerice:

Držim li se teme razgovora ili skrećem s nje?

Želim li zadovoljiti samo svoj interes ili težim suradnji u komunikaciji?

Podcjenjujem li i potiskujem ono što želim dobiti kroz komunikaciju?

Podcjenjujem li se u odnosu na ljude s kojima stupam u komunikaciju?

Pokušavam li zadržati superiornu poziciju dok komuniciram s drugima?

Na taj način pokrenuti ćete lavinu odgovora koji će ići vama u prilog. Prakticiranjem ovih zakonitosti u svakom komunikacijskom procesu ostvariti ćete nevjerojatne rezultate. Bitno je samo da uočite razliku između prethodnog i sadašnjeg načina komuniciranja, pa zato obratite pozornost na to kako biste mogli evaluirati vaš napredak.




LEKCIJA 10: KAKO RASPRAVITI KONFLIKT

Kvalitetni odnosi baziraju se na otvorenoj i iskrenoj komunikaciji. Ako u odnosima iskrsne neki konflikt, znači da je o nečemu potrebno diskutirati. Neriješeni konflikti mogu biti uzrok brojnih poteškoća s kojima se susrećemo u odnosima. Da li vam zvuči poznato? Pa, kako pristupiti konfliktu kad do njega dođe? Kad smo upoznati sa zakonitostima konstruktivne rasprave, tada nam ona postaje jednostavna i lako savladiva. Bez obzira o koliko osjetljivoj temi da se radi, s upotrebom zakonitosti rasprava može teći vrlo uspješno.

Pravila rasprave su nadasve jednostavna. Tajna je u tome da do konstruktivne rasprave dolazi kad su uloge u komunikaciji ravnomjerno i kvalitetno raspoređene. Što mislite kako bi to trebalo izgledati? Da bismo postigli željeni rezultat, jedna strana u komunikacijskog procesu uvijek treba pričati dok ju druga treba pozorno slušati.

Ključ je u tome da osoba koja priča iskazuje informacije u 1. licu jednine te da se usmjeri na pričanje o onome što osjeća u odnosu na konflikt. Nije nam cilj da povrijedimo niti okrivljavamo nekoga, što nam omogućava upravo izražavanje u 1. licu. Iz tog razloga je dobro imati na umu dobrobit druge osobe te izgovarati i birati riječi s razumijevanjem. Ključ osobe koja sluša je u tome da uspije zadržati pozornost na onome što joj se govori te da, ako ima potrebu za tim, isključivo iz pozicije empatije odgovori sugovorniku u određenim trenucima. Na taj način pokazujemo razumijevanje za suprotnu stranu.

Također je vrlo poželjno, prije nego što uopće počnemo govoriti o temi razgovora, započeti razgovor na specifičan način. Kako? Tako da se usmjerimo na buđenje pozitivnih emocija u sugovorniku, na način da uputimo nekoliko pozitivnih rečenica suprotnoj strani u kojima ćemo izreći nekoliko stvari koje cijenimo kod te osobe. Poželjno je da su te stvari vezane uz temu razgovora.

Uloge se s vremenom mijenjaju, tako da svaka strana dobije priliku da iskaže što ima za reći te da sasluša što joj druga strana ima za reći.

Zamislite, kako bi vam komunikacija tada izgledala? Rasprava traje do onog trenutka dokle i mi i druga strana nismo sigurni da smo rekli sve što smo htjeli reći tj. dok ne iskažemo sve svoje misli, emocije i činjenice koje smo imali na umu iskazati.

Ovakva vrsta komunikacije teče sporije nego što smo naviknuti, ali bit je upravo u tome. Kad ne usiječemo naglo u raspravu, tada imamo vremena usporiti i dobro razmisliti što točno imamo za reći te kako ćemo se postaviti na ono što je nama rečeno.

Vrlo je jednostavno, zar ne? Često si stavljamo nepotreban teret u život, a moguće ga se je na tako lagan način ne samo riješiti, već i spriječiti. Zamislite samo koliko bi vam život bio lakši kad biste primijenili sam ovih par zakonitosti? Evo nekoliko savjeta kako to i postići.

TJEDNI “LIFE PLUG-IN” Ovaj tjedan prije poduzimanja bilo koje akcije prvo osvijestite koje obrasce ponašanja imate u komunikaciji dok s nekim nešto raspravljate. Vrlo je bitno najprije osvijestiti kako se ponašate u komunikacijskoj procesu, kako biste uopće znali gdje se trebate korigirati. Da biste si olakšali prisjećanje kako postupate u takvim trenucima, prizovite si u sjećanje nego veću i ozbiljniju raspravu. Uskoro će vam puno toga biti jasnije. Vjerojatno ponavljate iste obrasce ponašanja i u manjim i u većim raspravama. Zbog toga je najbolje usredotočiti se na veću kako biste osvijestili što više stvari.

Nakon što ste svjesni svojih slabosti u komunikacijskim raspravama, možete se početi polako korigirati. Budite svjesni svake situacije, koliko god ona bila velika, u kojoj je potrebno nešto raspraviti te počnite primjenjivati zakonitosti uzajamne komunikacije i razmjene uloga u istoj. Dakle, počnite polako uvoditi u život naviku da iskažete drugoj strani u potpunosti sve što osjećate, a što je vezano za konflikt te da, isto tako, slušate drugu stranu dok ona to čini. Ako će vam biti jednostavnije, najprije počnite s manjim konfliktima, kako biste uvidjeli rezultate i dobili dodatnu motivaciju za daljnje rezultate u većim pothvatima.

Ako druga strana ne funkcionira na taj način tj. ako ne poznaje zakonitosti, navedite ju na to. Kako? Tako što ćete prvi izgovoriti što osjećate te ćete ju nakon toga zamoliti da vam ona ispriča ono što osjeća u odnosu na konflikt koji se između vas događa. Ako se počne braniti nakon što vi izgovorite sve što ste željeli ili ako vas počne okrivljavati prilikom izražavanja svojih emocija, opustite ju s riječima punim razumijevanja npr. „Nema potrebe da se osjećaš ugroženo te da se braniš.

Ovo sve sam rekao/la zato što te volim i stalo mi je do tebe te želim da poboljšamo situaciju koja nam je stala na put. Bilo bi mi draže da mi izneseš svoje mišljenje oko onoga što sam rekao/la te da razumiješ da ovo činim za dobrobit oboje, a ne da bih tebe povrijedio/la.“ Ili „Razumijem da ti je teško, ali vjeruj mi da je i meni. Zato te molim pričaj mi o onome što osjećaš, jer je to puno bitnije i to nam jedino može pomoći da riješimo ovu situaciju.“

Probajte! Nemate što izgubiti. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav!



LEKCIJA 11: OSNOVE NEVERBALNE KOMUNIKACIJE

Znanstveno je dokazano da ljudske geste pokazuju prave namjere. Međutim, većina od nas ne zna čitati jezik tijela te prepoznati koje neverbalne signale šalje drugima. Usvajanjem ovog znanja, možemo prepoznati svoje i tuđe emocije i stavove. Zvuči zanimljivo, zar ne? Sposobnost isčitavanja stavova i emocija putem neverbalne komunikacije koristili si ljudi prije nego što su se počeli koristiti jezičnim sporazumijevanjem. Iako neverbalna komunikacija predstavlja najveći udio u komunikaciji, mnogi od nas još uvijek vjeruju da nije tako. Jezik tijela služi pregovaranju između stavova u interakciji. Zbog toga ga možemo smatrati i zamjenom za verbalnu poruku. Puno puta u životu ne moramo izustiti niti riječ da bi druga osoba razumjela što joj želimo reći. Zamislite koliko biste samo informacija dobili o sebi i drugim osobama kad bi pratili njihov većinski govor-govor putem tijela? Neverbalna komunikacija se navodi biološkim pravilima koja kontroliraju naše akcije, reakcije i geste. Iz tog razloga, često puta i mi i ljudi oko nas govorimo jedno, a zapravo tijelom pokazujemo nešto sasvim drugo. Za one koji znaju čitati jezik tijela, naše riječi u ovom slučaju nemaju preveliku važnost. Neverbalnom komunikacijom reflektiramo svoje unutarnje stanje prema van. Svaka gesta odražava emociju koju u određenom trenutku neverbalno iskazujemo. Neverbalna komunikacija uvijek odražava našu pravu namjeru. Najveći broj informacija između nas i druge osobe prenosi se putem neverbalne komunikacije. Promatrajući neverbalnu komunikaciju možemo odijeliti stvarnost od fikcije te procijeniti koliko su ljudi iskreni u onome što govore. Neverbalna komunikacija se sastoji od nekih osnovnih elemenata, a to su: kontakt očima, ekspresija lica, geste, poze i tjelesna orijentacija, blizina i vokalni elementi. S obzirom da je značaj neverbalne komunikacije toliko bitan, kako povećati vještinu njezinog uočavanja i isčitavanja?


Ovaj tjedan ćemo se baviti neverbalnom komunikacijom. Da biste uopće mogli prepoznati što vam netko tijelom govori, prvo je potrebno naučiti obraćati pozornost na elemente koje uključuje neverbalna komunikacija. Za početak počnite osvještavati sve signale koje vam šalje tijelo neke osobe. Obratite pozornost na sve, od kontakta očima do tjelesnih kretnji i glasa. Pokušajte sami dokučiti, na temelju onoga što vidite, što vam tijelo druge osobe poručuje. Samim stavljanjem fokusa na neverbalnu komunikaciju druge osobe, probuditi ćemo svoju prirodnu sposobnost isčitavanja onog što nam ona uistinu želi reći.

Najlakše ćemo otkriti da nešto nije u redu, ako se riječi druge osobe ne poklapaju s kretnjama njenog tijela. Prevelika odstupanja riječi i tijela jasno ukazuju da nešto u onome što nam netko govori nije u ravnoteži. Dokazano je da se ljudi u razgovoru oslanjaju isključivo na neverbalnu komunikaciju, što znači da zanemaruju što im se govori, već nakon što prvi put otkriju da se riječi ne poklapaju s kretnjama tijela druge osobe.

Ako niste sigurni što vam druga osoba neverbalno poručuje, nemojte se ustručavati to istražiti. Postavljajte pitanja. Dobra ideja je ponoviti svoju interpretaciju onoga što ste čuli i tražiti za ponovno pojašnjenje. Na taj način dobivate drugu priliku za usklađivanjem onoga što vam se govori i što vam se pokazuje tijelom.

Kod promatranja neverbalnih znakova, bitno je uzimati u obzir grupu signala. Naime, jedan neverbalni znak ne mora značiti ništa. No, ako ga prati još nekoliko znakova za koje smatrate da imaju isto značenje, tada već možete nešto zaključiti. Ako bazirate svoje mišljenje na samo jednom neverbalnom znaku, vrlo je vjerojatno da ćete donijeti krivi zaključak oko onog što vam druga osoba želi reći.

Isto tako pripazite na kontekst i situaciju u kojoj se komunikacija događa. Neke situacije nalažu puno formalnije ponašanje od ostalih, što se može vrlo lako krivo protumačiti. Iz tog razloga je bitno da jezik tijela drugih osoba uskladite s okružjem u kojem se komunikacija odvija.

Promatrajući druge i njihov govor tijela možete jako puno osvijestiti i o svom govoru tijela. Korigiranjem vlastitog govora tijela, možete dobiti zanimljive rezultate. Ako ga naučite koristiti na način da se on slaže s onim što govorite, postići ćete puno veću efektivnost i snagu vlastitih riječi.

Ako si želite olakšati prepoznavanje neverbalnih signala, u knjižnicama i na Internetu postoje jako zanimljivi i poučni izvori koji vam mogu u tome pomoći. Pa ako želite, samo naprijed.

Za potpuno prepoznavanje neverbalne komunikacije potrebno je puno vježbe. Što učestalije budete koristili ovu vježbu tj. što učestalije budete usmjeravali svoj fokus prema govoru tijela drugih ljudi, tim ćete prije postići bolje rezultate.

Sretno!




LEKCIJA 12: KAKO KOMUNICIRATI BEZ LAGANJA

Svrha komunikacije s više poštovanja leži u komunikaciji bez laži. Svatko od nas s vremena na vrijeme koristi male i velike laži. No, da li se prilikom izgovaranja određene laži pitate kako će ona utjecati na osobu kojoj ju izgovarate?

Stanje s kojim se osobe koje lažu najčešće susreću je stres. Pa, s obzirom na ovu činjenicu, zašto odabiremo lagati? Iako postoje brojni načini putem kojih možemo izbjeći nepoštenu komunikaciju, postoji i velik broj razloga da to ne učinimo. Ispod korištenja laži u komunikaciji krije se uvijek neka želja koju s laži želimo ostvariti.

Primjerice, to može biti želja za izbjegavanjem konflikta, tuđe ljutnje ili povrede, stjecanje osjećaja vlastite vrijednosti, potreba da nam se drugi dive, stjecanje moći, izbjegavanje suočavanja s istinom, potiskivanje problema i slično.

Sve ove želje zvuče u neku ruku dobro, ali u središtu njih je isključivo briga za vlastitu korist i dobrobit, a ne i za tuđu. U tome je najveći problem. Laganje je izbor koji činimo jer nam nedostaje adekvatnih vještina s kojima bi takvo ponašanje zamijenili.

Ako imamo naviku laganja, prvo što je poželjno promijeniti je naš stav u komunikaciji i postav u glavi. Laganje je vrlo često obrazac opstanka kojeg stvaramo kao djeca pa, kao odrasli ga i dalje nosimo sa sobom ma da nam više nije potreban.

Laganje može biti produkt brze odluke koja je donesena bez detaljnog promišljanja. S obzirom da je laganje obrazac kojeg prakticiramo dugi niz godina, da bismo ga promijenili potrebno je uvesti disciplinu. Kako to učiniti?

TJEDNI “LIFE PLUG-IN” Ovaj tjedan ćemo se pozabaviti nepoštenom komunikacijom ili laganjem. Prije svega, zapitajte lažete li i u kojoj mjeri to činite? Pritom obratite pozornost na sve oblike laganja koje koristite, od prešućivanja nekih stvari do velikih laži. Isto tako, prisjetite se nekog događaja iz prošlosti kad ste nekome lagali i kad je to vaše ponašanje imalo nepoželjan efekt. Pritom posebnu pozornost obratite na posljedice koje je donijelo vaše ponašanje.

Nakon toga zapitajte se: što vas potiče na laganje? Koji strah se krije iza vaših laži? Što vas to točno sprječava da govorite istinu? Zašto smatrate da laganje daje bolji ishod od istine? Postavljajući si ova pitanja dobiti ćete uvid kad i zašto lažete. Jednom kad otkrijete svoju motivaciju za laganje, puno ćete ju lakše prepoznati kad se ponovno pojavi.

Idući put kad prepoznate da vam dolazi poriv za laganjem, napravite pauzu. U toj pauzi promislite još jednom o onome što želite reći ili se fizički udaljite, primjerice otiđite na WC. Zapitajte se: što se realno najgore može dogoditi ako kažete istinu? Na taj način dobivate mogućnost za mudrijim izborom.

Blokiranje potrebe za laganjem traži kontinuiranu vježbu. Puno je lakše oduprijeti se porivu za laganjem ako ste smireni, nego ako ste pod stresom, ljuti ili u gužvi. Stoga, nađite neki način putem kojeg se možete svakodnevno opustiti.

Činjenica je da ljudi s kojima komunicirate mogu postati negativno raspoloženi ako im neprestano lažete. Ako uvidite što radite drugima, dobiti ćete puno veću motivaciju da to i promijenite. Stoga promatrajte druge ljude i njihovu reakciju dok im lažete. Oni su samo ogledalo vašeg nastupa iz kojeg možete puno zaključiti.

Organiziranost je još jedna kvaliteta koja vam kod promjene obrasca laganja može pomoći. Ako znate svoj tjedni raspored susreta s ljudima otprilike unaprijed, tada ćete se moći adekvatno pripremiti za susret s određenim osobama, pa nećete imati potrebu za laganjem.

Ponekad lažemo zato da se ne moramo ispričavati. Idući put kad pogriješite, priznajte to umjesto da lažete. Isprika na najbrži i najlakši način popravlja nastalu štetu, dok ju laž samo pogoršava. Sposobnost ispričavanja je oznaka snage karaktera, pa zašto ju ne biste razvili?

Napravite si viziju sebe u budućnosti tako da u tu viziju bude uklopljena komponenta koja zamjenjuje vaš obrazac laganja. Ako imate viziju sebe kojoj stremite, tada imate jaku motivaciju za činjenjem adekvatnim akcija i ponašanja.

Laganje je moguće nadvladati. Potrebno je samo malo discipline i upornosti, a ovi savjeti vam u tome mogu pomoći.

Probajte! Nemate što izgubiti. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav!



LEKCIJA 13: KAKO KONSTRUKTIVNO IZNIJETI SVOJE

MIŠLJENJE

Koliko vam se puta u životu dogodilo da ste rekli sugovorniku “samo sam iskren/a”?

Činjenica je da je u redu i poželjno biti iskren no, pitanje je na koji način izražavamo istinu. Ako poruku koju želimo prenijeti stavimo u krivi okvir, možemo napraviti totalnu zbrku u komunikaciji.

Zamislite ovu situaciju. Osoba s kojom ste jako bliski pita vas za mišljenje u svezi njenog projekta koji joj je iznimno važan. Vama se taj projekt ne sviđa previše te imate određeno, ne toliko dobro, mišljenje o njemu i bez i malo zadrške počinjete iznositi to svoje mišljenje. Što mislite kako će osoba reagirati? Vjerojatno će biti u čudu te će je te informacije pogoditi.

Međutim, nije stvar u tome da mijenjamo svoj iskaz te da lažemo i prešućujemo ono što stvarno mislimo već je stvar u tome da iznesemo svoje mišljenje na adekvatan način tj. onaj koji neće drugu osobu povrijediti. Ipak nam nije u interesu da se druga osoba uvrijedi ili naljuti na nas, zar ne?

Neadekvatno oblikovanje poruke može ostaviti iznimno loš dojam na sugovornika. S obzirom da u komunikaciji zna doći do krive interpretacije poruke, iako mi ne mislimo ništa loše, ovo je jedna od situacija kad se to događa. Sugovornik u ovom slučaju može misliti da smo okrutni te neće više htjeti razgovarati s nama, a mi smo zapravo samo htjeli biti iskreni.

Da bismo znali adekvatno prenijeti poruku, poželjno je naučiti komunikacijske vještine koje nam omogućavaju da poruku prenesemo diplomatski i s osjećajem osjetljivosti za drugu stranu.

Što mislite koliko bi vam vrijednost u očima drugih ljudi porasla, kad biste im počeli s više osjetljivosti iznositi svoje mišljenje?

Vjerojatno jako puno. Nitko se ne voli osjećati napadnuto, kritizirano ili na bilo koji način loše. Nedostatak znanja o komunikaciji može u drugima stvoriti upravo te osjećaje. Međutim, ako naučimo adekvatno iznositi svoje mišljenje, drugi ljudi će nas ponovno potražiti kad im bude potreban savjet. Zašto? Zato što konstruktivno iznosimo svoje mišljenje.

Postizanje autentičnosti i kvalitete u izražavanju vlastitog mišljenja proizlazi iz malih tajni komunikacijskih vještina. Evo koje su to.


Ovaj tjedan ćemo se fokusirati na stjecanje znanja vezanog uz iznošenje vlastitog mišljenja. Prvo i osnovno pravilo prije nego što iznesete vlastito mišljenje vezano je uz prikupljanje informacija. Dakle, idući put kad se nađete u situaciji da morate iznijeti svoje mišljenje, prvo prikupite dovoljno informacija o temi u svezi koje ga iznosite. Kako? Jednostavno. Umjesto da izravno kažete ono što mislite, prvo postavljajte pitanja sve dok ne budete sigurni da ste dobili dovoljno informacija za oblikovanje vlastitog mišljenja. Skakanje u donošenje zaključaka bez da poznajete cijelu priču neće vam dati željeni ishod.

Druga strana će vam uvijek sa zadovoljstvom iznijeti dodatne informacije koje tražite, samo ih trebate zatražiti.

Idući korak kojeg je poželjno napraviti je da usvojite naviku provjeravanja svake pretpostavke koju imate. Svatko od nas ih radi i one su glavna stvar zbog koje čujemo i razumijemo nešto što nam je rečeno na sasvim krivi način. U većini slučajeva se ono što mislite da vam drugi govore, uvelike razlikuje od onoga što vam stvarno govore. Iz tog razloga svaki put kad imate neku pretpostavku, provjerite njezinu istinitost istog trenutka. Ako budete odugovlačili, uvući ćete u razgovor nesporazume i nepoželjne emocije. Jednostavno pitajte ili tražite pojašnjenje vezano uz pretpostavku koju imate. Kako? Jednostavno – „ Imam pretpostavku xy ( umjesto xy ubacite definiciju pretpostavke koju imate ), da li sam u pravu?“.

Mnoge konverzacije ne vode nigdje jer se baziraju na obostranom uvjeravanju u točnost vlastitog mišljenja. Činjenica je da vaša istina nije jedina istina i da možda uopće niste u pravu. Umjesto toga pokušajte se staviti u poziciju druge osobe i podijelite svoje stajalište vezano uz zašto se zalažete za to što se zalažete. Na taj način izbjegavate kritiziranje mišljena druge strane te iznosite svoje stajalište bez da opovrgavate tuđe. Isto tako dopustite drugoj strani da vam iznese nešto više o svom prijedlogu. Dozvolite si da saslušate što vam druga strana ima za reći i ona će saslušati vas.

Uistinu nije teško savladati vještinu kvalitetnog iznošenja vlastitog mišljenja. Potrebne je samo unijeti male korekcije u dosadašnji način komunikacije i stvar će izgledati u potpunosti drugačije.




LEKCIJA 14: KAKO KONSTRUKTIVNO PREGOVARATI

Što mislite kako izgleda konstruktivno pregovaranje? Prije svega da bismo odgovorili na ovo pitanje potrebno je zapitati se slijedeće:

Je li vam se ikada dogodilo da se morate postaviti agresivno kako biste postigli ono što želite ili imate premalo utjecaja na druge pa teško ostvarujete svoje potrebe? Ako je vaš odgovor na ovo pitanje potvrdan, tada sigurno niste u potpunosti vješti u vještini konstruktivnog pregovaranja.

Pregovor sam po sebi predstavlja oprezno istraživanje naše i tuđe pozicije s ciljem pronalaženja međusobno prihvatljivog kompromisa

koji daje i nama i drugima što više onoga što nam je potrebno.

Konstruktivno pregovaranje traži pronalaženje kompromisa koji ide u zajedničku korist. Što to znači? To znači da se obje strane na neki način osjećaju pobjednicima nakon što je pregovor završio. Vještina konstruktivnog pregovaranja pomaže u situacijama u kojima se naši interesi ne slažu s interesima drugih.

Da bismo to postigli, tijekom pregovaranja je poželjno izbjegavati preveliko upletanje emocija u cijelu priču. Emocije su osnovna stvar koja umanjuje racionalnu bazu pregovaranja i stavlja ga na manipulativnu osnovu.

S druge strane emocije su važan subjekt rasprave, jer i naše i tuđe potrebe trebaju biti zadovoljene. U slučaju da ne raspravimo o emocijama tamo gdje je to potrebno, tada dogovor postignut u pregovoru postaje nezadovoljavajući i privremen. Iz tog razloga, bitno je imati kvalitetan stav. Što smo više odvojeni od svojim emocija, to ćemo dobiti bolje rezultate. Kako to postići? Tako da pričamo o njima kao da nisu naše. Na taj način stvaramo odmak.

Koliko vam se puta dogodilo da ste u određenom pregovoru gledali samo svoju korist ili da druga strana nije mislila na vašu?

Da bi uopće moglo doći do konstruktivnog pregovaranja, potrebno je pripremiti se za njega. Svaki odnos za koji želimo da potraje traži pripremu prije samog pregovora. U protivnom možemo samo narušiti ravnotežu dobrostojećeg odnosa. Loša priprema dovodi do upotrebe trikova i manipulacije što umanjuje povjerenje. Iz tog razloga poštenje i otvorenost su uvijek najbolje rješenje.

Kvalitetna priprema ojačava našu poziciju u pregovaranju te umanjuje mogućnost neprikladnog ponašanja u istom. Što je veći nesporazum, to je potrebno učiniti veću pripremu.

Što mislite o čemu je potrebno promisliti prije pregovaranja? S obzirom da je dobra priprema jako bitan dio uspješnog pregovaranja, idemo vidjeti kako ju adekvatno odraditi.


Za početak si odredite neki pregovor ili raspravu koju trebate odraditi. Kad ste to odredili, krenite redom slijedeći korake koji se nalaze ispod. Da bi se neki pregovor mogao nazvati uspješnim, prije svega trebate odrediti cilj tog pregovora. Iznimno je bitno definirati što želite dobiti od pregovora u kojeg ulazite te što drugi žele dobiti od pregovora. Dakle, prva stvar koju trebate učiniti prilikom pripreme za pregovor jest određivanje cilja pregovora.

Ponekad kroz pregovaranje ne možete postići adekvatan dogovor. Što tada? U tom slučaju je potrebno razmisliti o alternativama koje vam stoje na raspolaganju te o njihovim kvalitetama. Osim o svojim alternativama poželjno je razmisliti i o alternativama druge osobe. Na taj način znatno smanjujete mogućnost dodatnih nesporazuma, te štedite vrijeme i energiju, jer vrlo brzo možete ponuditi drugo rješenje.

No, što ako uopće ne možete postići bilo kakav dogovor? Ovu stavku je također potrebno imati na umu prilikom pripreme za uspješno pregovaranje. U ovom slučaju iznimno je bitno da se zapitate koliko bi utjecala na vaš život činjenica da niste ostvarili nikakav dogovor u pregovaranju s nekom osobom? Na ovo pitanje je bitno odgovoriti kako bismo dobili uvid da li nas neuspjeh u postizanju dogovora odvaja od nekih mogućnosti u budućnosti i kojih točno.

Što se tiče samog pregovaranja, i mi i druga strana smo često puni očekivanja vezanih uz ishod pregovora. Ako se zapitamo koji ishod i mi i drugi očekujemo od samog pregovora, možemo imati na umu koje stvari su bitne u samom pregovaranju, a koje nam mogu otežati pregovaranje zbog negativnosti namjere koje se u njima kriju.

Isto tako, u pripremi je bitno odvagnuti dobrobiti i posljedice uspjeha ili neuspjeha samog pregovora, kako naših tako i tuđih. Osim toga poželjno je razmisliti i o mogućim rješenjima imajući na umu sve odgovore koje smo dobili kroz odgovaranje na gore navedene stavke. Na taj način dobivamo uvid u moguće kompromise koje će biti poželjno ostvariti.

Ako se dobro pripremite i budite spremni na sve mogućnosti i okolnosti ( u koje ste dobili uvid pripremajući se) bez faktora iznenađenja, vaši pregovori će sigurno dobiti jednu sasvim novu dimenziju.




LEKCIJA 15: KAKO OSTAVITI DOBAR PRVI DOJAM

Da li ste se ikada pitali kakav prvi dojam ostavljate na ljude? S obzirom da on jako utječe na formiranje početnog mišljenja druge osobe o nama, dobro je znati određene trikove koji nam pri tome mogu pomoći.

Činjenica je da je potrebno samo nekoliko sekundi prije nego li druga osoba stekne dojam o nama. U tom kratkom vremenu, druga strana bazira svoj dojam na temelju našeg govora tijela, naših manira, načina na koji smo odjeveni i svega ostalog što općenito obilježava našu pojavu.

Prvi dojam je nemoguće promijeniti. Iz tog razloga, bilo da se radi o našem poslovnom ili društvenom životu, poželjno je znati kreirati

dobru prvu impresiju.

Točnost je vrlina koju ljudi iznimno cijene. Prvi korak prema stvaranju dobrog prvog dojma je dolazak točno u dogovoreno vrijeme. Ne postoje dobre isprike za kašnjenje. To su uvijek samo opravdanja s kojima, ili bez kojih, prikupljamo negativne bodove u očima drugih ljudi.

Dobar dojam nastaje iz prirodnosti i opuštenosti. Što smo više svoji i što smo opušteniji, to ćemo ostaviti bolji prvi dojam. Ako smo ukočeni i napeti, blokirati ćemo uspostavljanje komunikacijskog kanala s drugom osobom.

Idući segment koji obilježava dobar prvi dojam je odgovarajuće predstavljanje sebe drugoj osobi. Istina je da prvi dojam osoba dobiva preko načina na koji smo odjeveni, ali to ne znači da ako se odjenemo po posljednjoj modi da ćemo ostaviti jači dojam. Uredna i prikladna odjevenost idu u prilog dobrom dojmu, ali puno je bitniji način na koji ćemo prezentirati sebe.

Da li koristite prave riječi i govorite prave stvari prilikom prvog susreta s nekom osobom? Odgovor na ovo pitanje određuje kvalitetu dojma kojeg ćete ostaviti na drugu osobu svojim prezentiranjem sebe. Najbitnije je uskladiti svoju pojavnost sa situacijom i sadržajem susreta.

Da li usklađujete svoju individualnost s kontekstom u kojem se nalazite?

Bitna činjenica za zapamtiti glasi – uvijek uskladite svoj styling sa situacijom u kojoj ćete se naći te dodajte svoje osobnosti u ono što odijevate. Što to znači? To znači da ako idete na poslovnu večeru, da se obučete u skladu s poslovnim dress codom, ali da taj dress code uskladite sa svojim individualnim izrazom poslovne žene ili muškarca.

Najbolje rješenje za dobar prvi dojam je osmjeh. Ne postoji ništa toliko dobro za stvaranje dobrog prvog dojma, kao što je osmjeh. Topao i samopouzdan osmjeh može učiniti situaciju u kojoj se nalazite puno ugodnijom i opuštenijom.

Kod prvog dojma, bitno je pokazati pozitivan stav. Naši se stavovi vide u svemu što radimo. Iz tog razloga, poželjno je zadržati pozitivan stav i tijekom komunikacije u kojoj osjećamo nervozu.

Dobri maniri i uljudnost te ponašanje ispunjeno pažnjom uvelike pomaže u stvaranju prvog dojma. Ako želimo ostaviti najbolji mogući prvi dojam, poželjno se ponašati najbolje što znamo i umijemo.

Do sad smo puno toga rekli o činjenicama koje doprinose stvaranju dobrog prvog dojma. No, idemo vidjeti kako sve to pretočiti u praksu.


S obzirom da je prvi dojam nemoguće promijeniti, najbolje rješenje koje imamo na raspolaganju je dati najbolje od sebe kad se nalazimo u takvim situacijama. S malo priprema i poticajnih činjenica, svaki prvi komunikacijski susret možete učiniti odličnim.

Svaku pripremu za prvi susret s nekim dobro je započeti s onim što ćete odjenuti. Uvijek se zapitajte: što je prikladno odjenuti za xy sastanak ili susret? Bilo da se radi o ljubavnim, društvenim ili poslovnim sastancima, svaki od njih ima svoje kodove oblačenja koje je poželjno slijediti ako želimo postići optimalne rezultate. Iz tog razloga dobro je znati norme koje podržava susret kojem ćemo prisustvovati.

Isto tako zapitajte se: što osoba s kojom se nalazim preferira u odijevanju? Primjerice, ako se nalazite s direktorom nekog poduzeća, neće biti prikladno pojaviti se u casual izdanju. Puno bolje rješenje u ovom slučaju je uskladiti svoj stil sa stilom osobe s kojom se nalazite.

Pobrinite se da budete što uredniji. Uredna frizura, čista i ispeglana odjeća, prikladna našminkanost ( u skladu s događajem kojem prisustvujete ), obrijanost neke su od poželjnih stvari koje je dobro slijediti.

Gore navedene činjenice, osim što nam pomažu da ostavimo dobar prvi dojam, pomažu nam i da se osjećamo smireno i samopouzdano, jer se prilagođavajući svoje odijevanje osjećamo kao dio grupe.

Konverzacija se bazira na verbalnoj razmjeni. U tome vam može pomoći priprema pitanja koje ćete postaviti osobi s kojom se prvi put nalazite. Isto tako možete prije samog sastanka doznati nešto o osobi s kojom se nalazite, primjerice koji su njeni interesi. Na taj način možete pronaći nešto što imate zajedničko s tom osobom, što može biti izvrstan način za početak konverzacije.

Uz već navedene stavke o dobrom ponašanju, potrebno je napomenuti još nešto. Danas je vrlo popularna navika koju je poželjno prakticirati tijekom prvog susreta s nekim, a to je isključivanje mobilnog telefona ili barem njegovog zvuka i vibracije. Na taj način uključujemo 100% svoje pozornosti u razgovor s osobom koju prvi put susrećemo te isključujemo mogućnost prekidanja razgovora u bilo kojem trenutku.

Nakon što ste se pripremili, kao što je već napomenuto, budite točni. Ako mislite da biste mogli zakasniti, tempirajte svoj dolazak tako da dođete nekoliko minuta prije dogovorenog. Uvijek uzmite u obzir i gužve u prometu ili mogućnost da ćete možda morati tražiti mjesto sastanka. U svakom slučaju, puno je bolje da se pojavite na dogovorenom mjestu nešto prije nego da kasnite.

Od samog početka imajte osmjeh na licu. Pripazite da to nije usiljen i isforsiran osmjeh, već da se radi o prirodnom i opuštenom osmjehu koji odražava zadovoljstvo. Isto tako pripazite da ne pretjerate s osmjehom. Oni koji preforsiraju ovu lijepu neverbalnu naviku, izgledaju neiskreno i pomalo odbojno. Iz tog razloga, adekvatno dozirajte svoj osmjeh.

Kad dođe do stvaranja prvog dojma, neverbalna komunikacija govori daleko više, nego inače, od riječi. Iz tog razloga poželjno je da koristite svoj govor tijela na način koji izražava sigurnost i samopouzdanje. Kako? Stojte ili sjedite uspravno, budite nasmiješeni, koristite kontakt očima i imajte snažan stisak ruke, ali ne i presnažan.

Svatko je barem malo nervozan prije susreta s nepoznatom osobom. Ako unaprijed osvijestite svoje nervozne navike, puno ćete ih lakše kontrolirati tijekom samog susreta. To mogu biti znojni dlanovi, nervozni smijeh, klimanje ili lupkanje nogom i slično. Imate li i vi imate svoje nervozne navike i koje su to? Osvijestite ih.




LEKCIJA 16: PRAVILA KVALITETNE KOMUNIKACIJE

Komunikacija je proces koji se odvija u dva smjera. Ako ne poštujemo ovu činjenicu tada ne znamo komunicirati niti ne komuniciramo. Isto tako, tada nećemo imati kvalitetu u odnosima koju bismo željeli imati. Zašto? Zato što je kvalitetna komunikacija osnova svakog odnosa.

Svatko od nas želi imati dobre i kvalitetne odnose, zar ne? Za to je potrebno preuzeti odgovornost imajući na umu da sami doprinosimo pozitivnom ili negativnom načinu komunikacije s drugima.

Nekvalitetno komuniciranje odvaja nas od naših voljenih. Isto tako, ono je uzrok mnogih poteškoća, od dosade do prekida odnosa nakon dugotrajne frustracije i očajanja.

Da li ste se ikada pitali zbog čega vam se takve stvari događaju? Ovo je osnovni razlog.

Mnogi od nas smatraju da kvalitetno komunicirati znači iznijeti svoje mišljenje. Nažalost, ono je nešto puno više od toga. Kvalitetna komunikacija proizlazi iz

otvaranja drugoj osobi, kako bi ona mogla osjetiti da nam je uistinu stalo

nje. Kvalitetna komunikacija znači da smo prisutni za nekog u potpunosti.

Da li vam se događa da što god kažete smatrate da drugi to u potpunosti razumiju? Ponekad je tako, no ponekad i nije. Tu činjenicu je dobro imati na umu. Svatko od nas percipira svijet na drugačiji način, što može biti osnovni razlog da nas druga osoba ne razumije.

Iskrenost i jasnoća su vrlo cijenjene karakteristike kvalitetnog komunikatora. Ljudi vole čuti istinu i zbog toga je iskreni pristup najpoštenije rješenje koje možemo odabrati. Da li se pridržavate toga? Istina koliko god bila teška može se iznijeti na vrlo bezbolan način i to je dobro imati na umu, jer nam nije cilj povrijediti nekoga.

Bilo koji drugi pristup osim istine je opasan, iz razloga što ne donosi nikome dobrobit. Šutnja ili djelomično slaganje ma da mislimo

različito samo će pogoršati situaciju između nas i druge osobe.

Zamislite kvalitetu vaših odnosa kad biste u potpunosti bili iskreni i prema sebi i prema drugoj osobi? Zrak bi između vas i drugih bio puno čišći i lakši, a to znači jako puno.

Što mislite koja komunikacijska vještina će vam pomoći u boljem razumijevanju drugih i onoga što im upućujete te u vašoj percepciji osoba s kojima komunicirate? Ništa drugo nego slušanje. S obzirom da je očito da u komunikaciji vrlo lako može doći do nesporazuma, slušanje je rješenje za to.

Ako se naučimo slušati cijelim svojim bićem, postati ćemo

otvoreni za sve ono što nam se želi reći. Tada ćemo biti u

stanju izbjeći bilo kakve nesporazume.

Također, kvalitetna komunikacija je rezultat velike slike. O bilo kojoj vrsti odnosa da se radi, ako imamo veliku sliku na umu, umjesto sitnih stvari o kojima trenutno komuniciramo, biti ćemo puno objektivniji. Jeste li svjesni što nam objektivnost donosi? Ona nam daje realan uvid u ono što se događa, bilo dobro ili loše. Kad smo objektivni, tada svaku situaciju sagledamo kao mogućnost za rast. A to daje komunikaciji pravu i istinsku kvalitetu.

Zar ne bi to bilo odlično?


Ovaj tjedan ćemo se baviti kvalitetom komunikacije. O bilo kojem odnosu da se radi, kvalitetna komunikacija je i više nego poželjna. Stoga, promotrite malo komunikaciju u svojim odnosima. Krenite od onih odnosa koji su vam najvažniji. Obično u njima leže svi obrasci ponašanja koje ponavljate i u svim ostalim komunikacijskim procesima.

Proučite da li vam se komunikacija odvija u dva smjera ili samo vi ili druga osoba neprestano vodite glavnu riječ? Nemoguće je da jedna strana nema što za reći. Ljudi su različiti, pa stoga svatko ima svoje mišljenje koje želi iskazati. Isto tako razmislite koje su posljedice jednosmjerne komunikacije. To bi vas moglo motivirati da dopustite drugoj strani da govori ili da sami nešto kažete.

Da li ste sigurni da ste uvijek jasni u onome što govorite? Da li vas drugi razumiju? Nećete znati ako ne pitate. U buduće nakon što iznesete svoje mišljenje, ideje ili bilo što drugo, uvedite u naviku da pitate drugu osobu vrlo jednostavno pitanje: „Da li me razumiješ?“. Ovo pitanje bi trebalo biti poticajno i motivirajuće drugima, jer bi se mogli početi osvrtati na razne dijelove onoga što govorimo, tražeći pojašnjenje.

Isto tako, istražite koliko ste iskreni u komunikaciji. Da li se trudite iznijeti istinu drugoj strani ili ju štedite da ju ne biste povrijedili ili nešto slično? Pokušajte se korigirati ako je potrebno. Budite što iskreniji prema drugima. Ako vam se to čini preteško, počnite s manjim stvarima tj. malim istinama. Neki imaju problem s iznošenjem istine, ali to nije ništa strašno. Postoje brojni razlozi zbog čega je tome tako. Dobra motivacija za uvođenje navike govorenja istine glasi: što ste iskreniji prema drugima, to će oni imati više povjerenja u vas. Upravo u tome je čar iskrenosti.

Ovaj tjedan potrudite se poboljšati i svoju kvalitetu slušanja. Motivacija za to može vam biti velika slika vama dragog i bitnog odnosa. Ako želite unijeti kvalitetu u njega i dati mu dubinu, tada je slušanje neophodna vještina da bi se ljudi u našoj blizini osjetili prihvaćeno i nama važno.

Ovo nisu neki teški zadaci. Jedino što je potrebno je puno vježbati. Ovaj tjedan može vam biti dobar početak za postavljanje temelja svega što je ovdje zadano, a kvaliteta i veći rezultati će uslijediti nakon što se temelji počnu širiti i razvijati što više budete prakticirali zadano.

Sretno!




LEKCIJA 17: POBOLJŠAJTE SVOJU KOMUNIKACIJU GLASOM

Komunikacija je vještina koja nam je potrebna u svakom segmentu života. Naša postignuća u životu rezultat su načina na koji ju koristimo. Što smo bolji u komunikaciji, to nam je i produktivnost veća.

Da li ste zadovoljni svojim komunikacijskim sposobnostima? A, da li ih želite poboljšati? Bilo kako bilo, savjeti koji slijede mogu vam za sigurno pomoći. Poboljšanje verbalne efektivnosti svakome dobro dođe.

Pa, što nas to može učiniti boljim govornicima?

Glas je glavno oruđe s kojim se koristimo u komunikaciji. Iz tog razloga, s kvalitetnom upotrebom glasa možemo postići željene efekte. Primjerice, ako želimo ostaviti dojam autoriteta, visoki piskutavi glas ili onaj koji uspavljuje, neće djelovati na očekivani način. Slažete li se?

Puno efektivniji učinak dobiti ćemo ako izvježbamo za jednu oktavu nižu frekvenciju svog glasa od one kojom inače pričamo. Ako još

dodano malo energije i dinamike svojim riječima, rezultati neće izostati.

Glas nam daje razne mogućnosti. Vrlo dobar dojam ostavlja dinamičan glas. Što to znači? To znači da dok govorimo unosimo dinamiku u intonaciji u govor, umjesto da pričamo monotono. Tada glas postaje puno zanimljiviji sugovorniku pa mu je lakše zadržati fokus.

Koje još korekcije možete unijeti vezano uz svoj glas?

Da bi u komunikaciji ostavili dojam stabilne i sigurne osobe, dobro je da tijekom pričanja ne ubrzavamo. Poželjno je naći neku ravnotežu između prebrzog i presporog pričanja, jer niti jedno ne daje željene rezultate.

Ako govorimo prebrzo, drugi nas ne mogu pratiti te nas doživljavaju kao nesigurne osobe. A ako govorimo presporo, tada će drugi vrlo lako gubiti fokus s onoga što govorimo ili će se truditi završavati

rečenice umjesto nas.

Ostalo što nas može poboljšati u komunikaciji su jasnoća, upotreba glasnoće te korištenje pravih riječi. Što to znači?

Jasnoća se odnosi na jasno izražavanje onoga što imamo na umu bez zamuckivanja i gubljenja u vlastitim mislima. Glasnoća glasa je povezana s usklađivanjem iste s postavom u kojem se odvija komunikacija, pa u skladu s njom podešavamo jačinu glasa dok govorimo. Pa tako, u intimnijem okružju koristimo mekši i tiši glas, dok u širem okružju govorimo glasnije.

Kompetentnost svakoga od nas mjeri se putem riječi koje koristimo. Iz tog razloga, ako nismo sigurni što neka riječ znači ili kako se točno izgovara, bolje da ju ni ne koristimo.

Korištenje svega navedenog što nam glas pruža neće dati željene rezultate ako ne koristimo kontakt očima. Što mislite zašto?

Zato što ostavljamo jači dojam, te se sugovorniku činimo samopouzdaniji i kompetentniji ako ga gledamo ravno u oči dok pričamo s njim. U protivnom nas smatra nekompetentnima.

Da bismo još više naglasili ono što prenosimo u komunikaciji, uz glas i kontakt očima, dobro je naučiti govoriti cijelim tijelom. Za opseg gesta je karakteristično da se mijenja ovisno o veličini grupe kojoj govorimo. Što je veća grupa, poželjno je da i geste postaju veće.

Ključno je da se ono što želimo reći poklapa s našim glasom, riječima i neverbalnom komunikacijom točnije gestama koje pokazujemo. Na taj način, bilo koja poruka koju šaljemo dobiva još više na snazi.

Pa, kako to sve implementirati u svoj život? Vrlo jednostavno, vidjet ćete.


S obzirom da smo u ovotjednom treningu puno govorili o glasu, upravo od njega ćemo i početi. Da biste izvježbali adekvatan glas, poželjno je vježbati. Najbolji način vježbe je činiti to dok ste sami ili dok ste u društvu bliskih vam ljudi. Ako ste izabrali vježbati dok ste sami, možete to činiti na dva načina - pjevanjem ili pričanjem na glas.

Dok budete pjevali ili dok budete pričali na glas, poželjno je da spustite razinu svog glasa na nešto niži nivo, te iz te pozicije pjevajte ili pričajte sami sebi. Nije uopće bitno što govorite, već da govorite s promijenjenom kvalitetom glasa. Ako ste izabrali to činiti u društvu, činite istu stvar. Dok govorite, obratite pozornost na to da pričate s promijenjenom kvalitetom glasa. Cijelo vrijeme imajte fokus na tome da ga održavate nižim nego što je inače bio. Nakon određenog vremena razina vašeg glasa će postati niža.

Bilo je riječi o monotoniji i dinamici glasa. Što se toga tiče, od pomoći vam mogu biti speakeri na TV-u. Osvrnite se na njihov način govora. Primijetiti ćete mnoge promjene vezane uz njihov glas. Najbolji primjer su speakeri koji prenose sportske utakmice. Svojim nastupom ostavljaju jako dobar dojam na ljude koji ih slušaju te privlače njihovu pozornost. Iz tog razloga probajte ih promatrati dok govore te usvojite ono što vam od njihovog načina govora najviše odgovara. Najbitnije je da ulovite smisao dinamike u govoru kako biste shvatili koliko je ona zapravo bitna.

S obzirom da ljudi cijene bogati vokabular, bilo bi dobro uvesti, ako želite, naviku učenja novih riječi. To ne traži od vas previše vremena. Dovoljno je samo svakodnevno, ili kako vam već odgovara, otvoriti rječnik stranih riječi te naučiti jednu riječ iz njega. Radi boljeg pamćenja, dobro je tu riječ pokušati upotrijebiti u kontekstu nekog razgovora toga dana.

Što se tiče kontakta očima, postoje tehnike koje vam mogu olakšati stvar, ako vam to predstavlja problem. Prva tehnika je da na početku gledate u jedno sugovornikovo oko, pa s vremenom premjestite fokus i na drugo. Druga tehnika koja vam može pomoći kod kontakta očima jest ta da zamislite slovo „T“ položeno između sugovornikovih obrva i nosa, te da se fokusirate na to područje nevidljivog slova. Probajte. Može vam samo koristiti.




LEKCIJA 18: UPUTITE KONSTRUKTIVNU KRITIKU

Biti majstor konstruktivne kritike je umjetnost. Iako nam se davanje kritike čini jednostavno, ipak moramo priznati da se više susrećemo s kritiziranjem nego s iznošenjem konstruktivnog feedbacka. Nije li tako?

Konstruktivna kritika ne uključuje negodovanje, negativnosti, okrivljavanje, napadanje i optuživanje. Sve navedeno su elementi kritiziranja.

Najbolji način pružanja konstruktivne kritike ovisi o prirodi odnosa i situaciji u kojoj se nađemo. S obzirom da je kvalitetan feedback esencijalan za stvaranje jakih i kvalitetnih odnosa, idemo saznati nešto više o njemu.

Kod pružanja konstruktivne kritike, bitno je imati na umu važnost odnosa, bez obzira o kojem odnosu da se radi. Najvažniji prioritet kod pružanja kritike nije sama kritika već zadržavanje pozitivnog

odnosa ispunjenog poštovanjem nakon što smo razgovor završili.

Kad želimo iznijeti nekome svoju kritiku, u većini slučajeva u samom startu smatramo da smo mi u pravu. Slažete li se? Iz tog razloga dobro je proučiti sve pretpostavke i činjenice, kako ne bismo u cijelom razgovoru tendirali uvjeravanju druge strane u ispravnost našeg mišljenja. Ako se postavimo na način da smo mi u pravu, to će djelovati poprilično demotivirajuće na drugu stranu.

Što mislite što će povoljno djelovati na nas prije samog iznošenja kritike?

Pa, prije svega iznošenje kritike iz pozicije opuštenosti i mira. Ako iznosimo kritiku iz pozicije stresa ili bilo koje nepoželjne emocije, nećemo postići željeni efekt. Iz tog razloga nekoliko minuta opuštanja i dubokog disanja mogu učiniti čuda prije razgovora koji nam slijedi.

Osim opuštanja, prije iznošenja kritike dobro je provjeriti svoje namjere. Namjera je izuzetno bitan čimbenik svake konstruktivne

kritike. Pomoću nje određujemo što točno želimo ukazati sugovorniku. Preispitivanjem namjere zapravo uviđamo da li je ono što želimo reći važno ili je naš osobni problem. U slučaju da je naš osobni problem, tada kritici nema mjesta u cijeloj priči.

Kod iznošenja kritike također je bitno iznijeti svoje očekivanja, jer upravo zbog njih smo i pokrenuli cijelu priču. Poželjno je da druga strana ima točne upute što se od nje očekuje ili što želimo da se promijeni i, ako je potrebno, u kojem vremenskom roku.

S obzirom da naša kritika može biti bazirana na nejasnim očekivanjima ili nedostatku jasnoće, rješenje za to je postavljanje pitanja. Što više pitanja postavimo oko nejasnoća koje imamo, to ćemo imati jasniju sliku cijele priče. Ako ne postavljamo pitanja, osoba će imati dojam kao da smo samo mi u pravu, jer ćemo samo mi govoriti. Postavljanjem pitanja dobivamo informacije o tome kako druga strana razumije i gleda na svoju ulogu, što će nam omogućiti

da damo što bolju kritiku.

Za davanje kritike je iznimno bitno da to činimo s poštovanjem. Puno kvalitetniji efekt ćemo dobiti ako se informacije razmjenjuju dvosmjerno, nego ako samo mi govorimo i to na kritizirajući način. Postavljanje pitanja i slušanje idu u prilog dvosmjernoj komunikaciji.

Iznošenje konstruktivne kritike uključuje sagledanje i pozitivnih i negativnih strana. Iz tog razloga, uočavanje pozitivnih strana osobe i onoga što kod nje cijenimo je poželjno napomenuti prije samog iznošenja kritike.

Naveli smo puno činjenica koje je poželjno uklopiti u jednu cjelinu da bismo ih mogli savladati. Pa, kako ćemo to učiniti?


Za početak u ovom tjednu osvrnite se malo na segmente svog života. Osvijestite u kojim segmentima najčešće iznosite kritiku.

Isto tako osvijestite način na koji ju iznosite. Zapitajte se da li težite tome da ste vi uvijek u pravu, bez da uzimate u obzir mišljenje druge strane? Ako je odgovor potvrdan, potrudite se to promijeniti. Dobro rješenje se nalazi u tome da prije iznošenja kritike preispitate svoje pretpostavke, očekivanja i način na koji druga strana pristupa situaciji.

Da biste stavili razgovor u adekvatnu perspektivu, prije njega se opustite te dišite sporo i duboko. Pritom cijelo vrijeme imajte na umu važnost odnosa i osobe kojoj ćete uputiti kritiku, kako ne biste propustili smisao i skrenuli sa željenog puta. Ovi koraci učiniti će pozitivan pomak u komunikaciji te će vas postaviti u adekvatnu percepciju. A ako budete u adekvatnoj percepciji biti ćete puno vještiji u onome što govorite.

Naučite se preispitivati svoje namjere. Ako se one pokažu adekvatnima, tada ih iskažite drugoj strani. Primjerice, ako želite dobivati više informacija od svog zaposlenika o onome što se događa u poslu, jasno mu izjavite: „Moja namjera ovoga što ću ti reći je ta da želim ostvariti bolju i otvoreniju radnu atmosferu“. Na taj način, osoba u samo startu zna čemu služi razgovor koji vodimo s njom, te će biti puno otvorenija za suradnju.

Na isti način iskažite drugoj strani što očekujete od nje. S obzirom da zna vašu namjeru, dobro je da zna i vaša očekivanja. Na taj način utvrđujemo pravila i dogovore koje sklapamo tijekom razgovora. Primjerice: „Do četvrtka ujutro očekujem da xy posao bude gotov te da budem obaviješten/na kako je sve prošlo“. Očekivanja se ne moraju odnositi isključivo na poslovni segment. kritiku možemo dati na bilo kojem segmentu života, pa u skladu s tim se i definicija očekivanja mijenja. Što smo jasniji u onome što tražimo i očekujemo, to ćemo prije vidjeti rezultate.

Saslušajte druge i dajte im priliku da iznesu svoje mišljenje. Nemojte brzati sa zaključcima. Postavljajte im pitanja. Uvijek se dogodi da na barem jedno odgovoreno pitanje dobijemo novi uvid, koji može biti dobar razlog za promjenu ili nadogradnju našeg feedbacka tj. kritike koja slijedi, jer nam može promijeniti percepciju cijele situacije. Zbog toga uvijek pitajte. Što više informacija imamo, to ćemo moći uputiti bolji feedback.




LEKCIJA 19: POSTANITE MAGNET U KOMUNIKACIJI

Što mislite koji profil ljudi predstavlja magnet u komunikaciji? Odgovor je vrlo jednostavan. Oni ljudi s kojima je jednostavno uspostaviti komunikaciju.

Ako se ljudi osjećaju ugodno u našem društvu te ako bez problema komuniciraju tj. ako komunikacija teče sama od sebe, tada možemo biti sigurni da smo pravi komunikacijski magnet.

Činjenica je da ne možemo u svačijem društvu briljirati u svojim komunikacijskim vještinama. U društvu nekih ljudi naše komunikacijske sposobnosti dolaze puno više do izražaja, nego u društvu drugih ljudi. Zašto je tome tako?

Osnovni razlog je taj što su komunikacijski magneti, nazovimo ih tako, umjetnici. Oni svojim sposobnostima u komunikaciji puno toga nude, motiviraju te ohrabrljuju komunikaciju, što nužno dovodi do

poboljšanja u odnosima i u poslu. Oni će učiniti sve da se ljudi s kojima dolaze u kontakt osjećaju ugodno.

Pristupačnost i otvorenost ljudi koji predstavljaju komunikacijske magnete očituje se kroz više stvari. Prije svega oni su odlični u vještini slušanja, uvijek uspostavljaju kontakt očima te su uvijek nasmiješeni.

Svima nam je dobro poznata dobrobit humora. Vješti i magnetični komunikatori koriste tu vještinu kako bi osvježili komunikaciju kojoj prisustvuju. O kojoj god temi da se razgovara, malo humora nikada ne škodi i oni to znaju.

Slijedeća osobina vrsnih komunikatora je upoznatost s tekućim događanjima osoba s kojima su u kontaktu. Osim toga, oni imaju u pripremi širok spektar tema o kojima s drugima mogu razgovarati.

Jeste li se ikada našli u situaciji gdje niste mogli doći do riječi ili niste imali potrebu ništa reći? Ljudi koji su kao magneti u komunikaciji znaju tome stati na kraj. Oni ohrabrljuju svoje sugovornike da sudjeluju u komunikaciji na način da uvijek traže njihovo mišljenje ili bilo što što imaju za reći. Traženje mišljenja drugih njima je vrlo bitan dio komunikacije. Na taj način obje strane jednako participiraju u konverzaciji, pa niti ne čudi što mnogi vole s njima stupiti u kontakt.

Najlakši način pomoću kojeg prilaze ovom problemu glasi – kažu što imaju za reći, tako da sami započnu neku temu ili samo odgovaraju na postavljeno pitanje, te nastavljaju komunikaciju tako da postave sugovorniku pitanje koje ih zanima. Njihova namjera nikada nije monopoliziranje komunikacije.

Način na koji komuniciraju prepun je zanimljivih priča, entuzijazma i poigravanja s mogućnostima glasa. Isto tako, uvijek su u prijateljskom raspoloženju te vrlo rado prihvaćaju nove osobe u komunikacijski krug. Jedna zanimljiva pojedinost je ta da često koriste ime sugovornika tijekom razgovora. Što mislite kako bi vam komunikacija izgledala kad biste komunicirali na ovakav način?

Svi mi činimo sve gore navedeno, ali sa svjesnošću ih možemo naučiti činiti češće i više odjednom. Pa idemo napraviti nešto po tom pitanju.


Kako učiniti situaciju takvom da se drugi osjećaju ugodno dok komuniciraju s vama? Osnovno što možete savladati na samom početku je uspostavljanje kontakta očima te osmijeh. Svaki put kad se nađete u nekoj konverzaciji ovaj tjedan, gledajte sugovornika u oči i smiješite se. Ove dvije stvari su jako bitne jer sugovorniku daju do znanja da vam je do njega stalo (osmjeh) te da vam je zanimljiv (kontakt očima).

Budite humoristični. Humor nikada nikome nije naškodio. U idućim konverzacijama, nađite trenutke u kojima je prikladno ubaciti malo humora na prikladan način. Nemojte pretjerati u načinu izražavanja već ga prilagodite situaciji u kojoj se nalazite.

Isto tako pripazite da ne vodite glavnu riječ u komunikaciji. Dopustite i drugima da kažu što imaju za reći. I ne samo to. Naučite ohrabrljivati druge u iznošenju informacija, iskažite svoju zainteresiranost za njih i ono što vam imaju za reći te slušajte cijelim svojim bićem to što vam govore kako biste mogli prikladno odgovoriti. Potrudite se zainteresirati za percepciju i pozadinu osobe s kojom ste u kontaktu. Ljudi to vole.

U svakoj idućoj konverzaciji postavite se prijateljski prema osobi. Pričajte o temama za koje smatrate da su vam zajedničke te činite to entuzijastično i dinamično tako što ćete iskoristiti varijacije svog glasa i gesta.

Budite kreativni u potpunosti i dajte sve od sebe. Rezultati za sigurno neće izostati.




LEKCIJA 20: POBOLJŠAJTE OSOBNI KOMUNIKACIJSKI STIL

Svatko od nas komunicira na sebi svojstven način. Da bismo uopće mogli govoriti o poboljšavanju osobnog komunikacijskog stila, prvo je potrebno osvijestiti vlastiti.

Imate li svijest o tome kako komunicirate?

Ovo je osnovno pitanje koje se svatko od nas treba zapitati. Sigurno se pitate na što je pritom potrebno obratiti pažnju. U naš osobni komunikacijski stil ulazi neverbalna komunikacija kojom se koristimo, riječi koje koristimo te kojom intonacijom pričamo. Upravo se na te stavke poželjno usredotočiti ako imamo namjeru promijeniti nešto u svezi svog komunikacijskog stila.

Da bi se mogla otkriti kvaliteta vlastitog komunikacijskog stila, potrebno je učiniti usporedbu s nekim. U okruženju svakog od nas nalazi se minimalno jedna osoba koju smatramo vrsnim komunikatorom. Ako usporedimo svoje komunikacijske sposobnosti s komunikacijskim sposobnostima te osobe, vrlo lako možemo uočiti gdje su potrebne korekcije.

Usporedba s nekim koga smatramo komunikacijskim ekspertom može nam dati puno informacija o našem stilu komunikacije. Isto tako, na taj način dobivamo jasne informacije oko toga što je potrebno promijeniti te s čim to što mijenjamo možemo zamijeniti.

Najlakši način poboljšavanja vlastitog komunikacijskog stila je modeliranje osobe koja je u tome već dobra. Jedino što mi tada trebamo učiniti jest prilagoditi se novom stilu komunikacije.

Postoji jedna zabluda koja nas može odvratiti od samog pokušaja promjene komunikacijskog stila, a to je činjenica da smo prestari za takvu vrstu promjene ili da je to nemoguće učiniti. Promjena komunikacijskog stila je, kao i bilo koja druga promjena, moguća i to

bez obzira na godine prakticiranja dosadašnjeg načina komunikacije.

Jedino što nas u ovoj vrsti promjene može spriječiti je zaglavljenost u dosadašnjem načinu ponašanja.

Osim usvajanja novog načina komunikacije, znanje o tome kako staviti sugovornika u ugodnu i opuštenu poziciju tijekom razgovora je iznimno bitno. Kako to možemo

postići? Tako da kopiramo poze, pokrete i verbalni stil druge osobe. Vrlo jednostavno, zar ne?

Iduća stvar koja nam može pomoći u poboljšavanju komunikacijskoj stila je prilagodba načina komunikacije situaciji u kojoj se nalazimo. Komunikacija koju imamo s prijateljima ne bi trebala biti jednaka onoj koju imamo u poslovnom segmentu. Opseg informacija koje iznosimo, vrsta istih, način izražavanja, vrsta riječi koje koristimo i slično, sve su to elementi koju variraju u komunikaciji od segmenta do segmenta.

Postoji još jedna stvar na koju je poželjno obratiti pažnju. Radi se o stavu koju ne kritizira tuđi način komunikacije zbog toga što se razlikuje od našeg. Svatko od nas komunicira na svoj način i tu činjenicu treba prihvatiti. U krajnjoj liniji, upravo nam ona daje raznolikost i bogatstvo u komunikacijskoj procesu.

Pa, kako u praksi poboljšati svoj komunikacijski stil?


Dakle, kao što je već rečeno, prije nego što krenete u promjenu vlastitog komunikacijskog stila, zapitajte se: koja je moja kvaliteta komuniciranja? Da biste dobili što bolji odgovor na ovo pitanje, promatrajte malo sebe dok se nalazite u procesu komunikacije te počnite uočavati što više elemenata vlastite komunikacije. Isto tako promatrajte kako drugi komuniciraju te što vam se od toga sviđa, a što ne. Svako od nas je individualan pa prema tome i svatko od nas ima svojstven način komunikacije koji nam odgovara i izražava našu individualnost. Zatim, ako je moguće, pronađite jednu osobu u svojoj okolini koju smatrate vrsnim komunikatorom.

Nakon što ste pronašli osobu koja će vam biti model na temelju kojeg ćete izgraditi vlastiti komunikacijski stil, zapitajte se i proučite:

Kako komunicira ta osoba?

Na koji način se izražava?

Kakvu neverbalnu komunikaciju koristi?

Kojom intonacijom govori?

Kako se postavlja prema sugovorniku/sugovornicima?

Što si više pitanja postavite, to ćete dobiti više informacija o tome što je poželjno da prihvatite kao vlastiti komunikacijski stil. Sve ono što vam se čini prihvatljivim možete usvojiti kao vlastito i napraviti od toga vlastiti izričaj.

Isto tako obratite pažnju na stvaranje ugodnosti i opuštenosti kod druge osobe. Kopiranje jedne ili dvije stvari koje su sastavni dio neverbalne komunikacije, pokreta ili verbalnog stila vašeg sugovornika učiniti će komunikacijski kanal između vas i sugovornika puno jačim. Primjerice, ako sugovornik govori glasno, iako vi nemate naviku tako pričati, učinite to isto – dakle pričajte glasno.

I na kraju, proučite i osvijestite svoj način komunikacije na raznim segmentima života. Dakle, proučite kako komunicirate doma, s prijateljima, na poslu, s partnerom te učinite korekcije ako je potrebno prema istim kriterijima koji su gore navedeni.




LEKCIJA 21: PORUŽITE KVALITETAN FEEDBACK

Feedback je način davanja drugim ljudima do znanja koliko su efektivni u onome što pokušavaju ostvariti ili kako utječu na nas.

Feedback je ponekad iznimno bitan čimbenik u komunikaciji. Kad ga se daje na ispravan način i s pravom namjerom, on otvara put prema poboljšanju osobnih ostvarenja. Ponekad mi, kao i drugi ljudi, želimo znati što drugi misle o našem poduhvatu. Iz tog razloga, feedback je potrebno znati izložiti pažljivo. Kvalitetno davanje feedbacka je vještina koja treba vježbati.

Učinci feedbacka mogu biti dvojaki. Ako ga dajemo s ispravnom namjerom, on je uvijek oruđe koje motivira. Međutim, ako ga koristimo u negativnom smislu, on može u potpunosti osobu obeshrabriti. Negativan feedback je najlakše dati. Ma da on ostavlja najveće posljedice, mnogi ga uporno koriste. Nitko ne voli biti kritiziran. U krajnjoj liniji, kritikom drugih nećemo ništa riješiti. Ljudi se vole osjećati kompetentno. Kako pružiti efektivan feedback? Ako pružamo feedback, prvo čega moramo biti svjesni je namjera s kojom iskazujemo feedback. Kod iskazivanja feedbacka, poželjno je uzeti u obzir i svoje i tuđe potrebe. Feedback bi trebao služiti kao pomoć drugima, a ne kao povreda. Sjetite se samo koliko je puta vama trebala podrška drugih u obliku feedbacka i koliko vam je značilo kad bi feedback bio konstruktivan.

Temelj svakog feedbacka treba biti usredotočen na problem, a ne na osobu. Konstruktivan feedback se uvijek referira na ono što je osoba učinila, a ne na ono što određena osoba predstavlja zadirući pritom u njezinu osobnost. Konstruktivan feedback bazira se na specifičnim činjenicama, a ne na generalizacijama. On je uvijek jednostavan te sadrži primjere ponašanja koja prouzrokuju problem. Na taj način, osoba kojoj

pružamo feedback ima konkretne primjere te zna što točno treba promijeniti. Jako je bitno da informacije koje iznosimo budu točne i istinite. Ton glasa, mimika lica i izbor riječi su ključni kod pružanja feedbacka. Pravilnim odabirom ove tri stvari, druga strana dobiva dojam da nam je do nje uistinu stalo te

da ju nemamo namjeru povrijediti. Usklađivanje tona glasa i neverbalne komunikacije čini naše riječi vjerodostojnijima. Davanje feedbacka treba biti u prvom licu. Kad nam nešto kod druge osobe ne odgovara, tada je iznimno bitno da iznosimo činjenice u svezi toga u prvom licu. Radi se o našem feedbacku, a ne o feedbacku nekog drugog.

Nakon što iznesemo feedback, bitno je provjeriti da li je osoba razumjela što smo joj htjeli reći te da li prihvaća ono što je čula. Isto tako bitno je da druga osoba zna što se točno od nje očekuje te da može nešto učiniti u svezi te promjene. Da bismo s feedbackom postigli željeni efekt, bitno ga je pružiti u pravo vrijeme. Odličan feedback iznesen u krivo vrijeme učiniti će više štete nego koristi.

U kvalitetnom feedbacku uvijek treba biti uključeno dijeljenje informacija. Ako svoj feedback baziramo isključivo na vlastitim riječima, drugoj strani uskraćujemo slobodu izbora i govora. Kako sad gledate na davanje feedbacka? Vjerojatno mnogi od vas koriste većinu gore navedenih činjenica, ali idemo vidjeti kako u potpunosti savladati ovu neophodnu vještinu.


Kao što je očito iz prethodnog teksta, ovaj tjedan ćemo se pozabaviti davanjem feedbacka. Prije nego što krenemo u sam proces ovladavanja istim, prvo što se trebate zapitati je: s kojoj namjerom dajete feedback? Većina ljudi pruža feedback kako bi ispraznili svoj negativni naboj na drugoj osobi ili kako bi zadovoljili neku svoju potrebu. Zapitajte se koji su vaši razlozi davanja feedbacka?

Idući put kad se nađete u situaciji u kojoj nekome trebate pružiti feedback, prvo razmislite prije nego što išta kažete. Često puta ljudi znaju biti impulzivni, kritički nastrojeni i bez poštovanja u onome što drugima govore. Potrudite se isključiti sve rečenice koje uključuju neku od ovih stavki. One neće drugima biti od koristi.

Ako unaprijed znate da ćete nekome pružati feedback i ako znate u svezi čega ćete ga pružati, pripremite se. Jasno definirajte sami sebi što vam točno smeta u ponašanju druge osobe i nađite konkretne primjere za to. Pritom budite konkretni i specifični te bazirajte vlastite rečenice u prvom licu. Dok to radite, neprestano imajte na umu da vam nije u cilju povrijediti drugu osobu, već joj pomoći.

Isto tako razmislite i o neverbalnoj komunikaciji koja će biti u skladu s onim što ćete reći. Što bolje uskladite svoj govor tijela s vlastitim riječima, to će vas druga strana bolje razumjeti te će lakše primiti vašu poruku.

Kad ste spremni, tempirajte pravo vrijeme za iznošenje feedbacka. Gledajte da je to trenutak u kojem se i vi i druga strana osjećate odmorno i opušteno te imajte na umu činjenicu koliko vam vremena treba za razgovor.

Nakon što iznesete svoje mišljenje, dopustite drugoj strani da i ona kaže što ima za reći. Ne držite monopol u komunikaciji. Komunikacija je proces koji se odvija u dva smjera. Pritom pitajte drugu osobu da li vas je razumjela, te ako nije da vam kaže što joj nije jasno.

Konstruktivan feedback je potrebno konstantno prakticirati, ali budite sigurni da ćete s ovakvim načinom komunikacije, ako budete uporni, dobiti jako dobre rezultate.




LEKCIJA 22: KAKO PRISTUPITI KONFLIKTU

Konflikt dovodi ljude u situaciju u kojoj više nema ravnoteže i komfora. Činjenica je da ljudi traže odobravanje i osmijeh, a ne kritiku i konfrontaciju. Zbog toga niti ne čudi zašto konflikt nije na popisu najpoželjnijih stvari. Bilo kako bilo, konflikt može biti vrlo motivirajući faktor rasta i transformacije.

Konflikti su neizbježan životni faktor. Isto tako, bez konflikta nema rasta. Oni su neophodni za rast. Mnogi konflikt vrlo često izbjegavaju. Osnovni razlog toga je strah od istog jer se ne znaju nositi s njim.

No, što mislite da dobivate ne rješavajući konflikte? Nerješavanje konflikta dovodi do unošenja „virusa“ u područje života u kojem se ne usuđujete započeti rješavanje istog. Neriješen konflikt je pravi

otrov za svaki segment života u kojem se nalazi.

Da bi se konflikt mogao kvalitetno i konstruktivno riješiti, potrebno je poznavati načine na koje se ljudi nose s konfliktom. Na taj se način dobiva adekvatno oruđe za upravljanje cjelokupnom situacijom.

Postoje određeni čimbenici koji utječu na način putem kojeg će se osoba s kojom smo u konfliktu nositi s istim. Ti čimbenici su: važnost teme o kojoj se raspravlja, emocionalno stanje u kojem se osoba nalazi i željeni ishod situacije.

Pa, idemo vidjeti koji načini postavljanja u konfliktu postoje.

Jedan od opće poznatih načina postavljanja u konfliktu je izbjegavanje istog. Na ovaj način osoba daje do znanja da nema nikakve veze sa konfliktom te da ne želi zadovoljiti svoje potrebe niti da želi pomoći drugima da zadovolje svoje.

Drugi način postavljanja u konfliktu je udovoljavanje. Na ovaj način pojedinac čini što god je potrebno kako bi pomogao drugoj strani, s kojom je u konfliktu, da dobije sve što joj treba na uštrb

njegovih/njezinih potreba. Ovo je još jedan jako dobar način izbjegavanja konflikta.

Treći način postavljanja u konfliktu je natjecateljsko postavljanje. Na ovaj način osoba tendira tome da je ona uvijek u pravu te time pokazuje da želi riješiti konflikt na svoj način. S obzirom na ovu činjenicu, osoba nema interes pomoći drugoj strani da zadovolji svoje potrebe te se postavlja obrambeno prema stajalištu za kojeg se zalažu. Ovakav tip osoba ima prednost nad onima koji udovoljavaju drugima.

Četvrti način postavljanja u konfliktu je stvaranje kompromisa. U ovom slučaju osobu želi da su i ona i druga strana budu zadovoljne, ili ne, s konačnim ishodom. Do korištenja ovog načina najčešće dolazi kad se jedna strana zalaže za jedno stajalište oko nečega, a druga za drugo. Tada obje strane odustaju od svog stajališta i traže treće rješenje.

Peti način postavljanja u konfliktu je surađivanje. Na ovaj način osoba tendira tome da su potrebe svih zadovoljene. Osoba gleda timski na konflikt kojeg treba riješiti te je kreativna i usmjerena prema rješenju sukoba.

No, što mislite koji je cilj konstruktivnog rješavanja konflikta?

Konstruktivno rješavanje konflikta duboko je povezano s osobnom voljom za kooperacijom s drugom stranom kako bi joj se pomoglo da dobije što želi te osobna ustrajnost usmjerena na zadovoljavanje vlastitih htijenja.

Kako to postići?


Koju strategiju nastupa u konfliktu vi najčešće koristite? Ovo je jednako bitno pitanje kao i pitanje: koju strategiju koristi osoba s kojom ste u konfliktu? Gore u tekstu imate jasno navedene primjere. U skladu s njima potrudite se prepoznati strategiju s kojom se netko u konfliktu koristi (kao i vi sami). Na taj način ćete moći lakše i brže preokrenuti cjelokupnu situaciju na obostranu korist ishoda.

Ako spoznate da se strategija vas ili druge osobe ne slaže s ishodom kojeg želite postići, te da sabotira rješenje konflikta, vrlo lako moći ćete navesti i usmjeriti komunikaciju na ishod kojem i vi i druga strana težite. Kako? Tako da na glas iskažete cilj vaše zajedničke rasprave te zatražite da nastavite komunikaciju u tom smjeru. Recite kako želite da i vaši interesi i interesi druge strane budu zadovoljeni.

Isto tako, postoji mogućnost da ćete ponekad otkriti da vaša ili tuđa strategija nije usmjerena na sabotažu konflikta, već da se, primjerice, natječete da biste se zauzeli za ideje u koje snažno vjerujete i koje su uistinu realne. Činjenica je da gore navedeni načini postavljanja u sukobu ne moraju nužno biti u negativnom kontekstu.

Isto tako, tijekom rješavanja konflikta poželjno je obratiti pozornost na ton glasa, neverbalnu komunikaciju te na riječi koje izgovarate. S obzirom da je konflikt poprilično emotivno nabijena situacija, poželjno je da o svakoj riječi dobro razmislite prije nego što ju izgovorite te da budete sigurni da je druga strana razumjela vaše riječi upravo na način na koji ste htjeli da ih razumije.

Tijekom rasprave konflikta izbjegavajte agresivnost. Umjesto toga budite suosjećajni i ljubazni. Na taj način ćete si znatno olakšati i onako tešku situaciju. Nema razloga da ponižavate drugu osobu na bilo koji način. Ako poštujete drugu osobu, ona će poštovati i vas.

Činjenica je da svatko želi imati pravo, jer vjeruje u svoju istinu kakva god ona bila. Dopustite to drugima. Kako? Dajte im vremena da iskažu što misle. Na taj način i oni će vama dopustiti da iskažete svoje mišljenje te ćete uz to moći iskazati svoj stav prema onome što ste čuli. Uvijek saslušajte drugu stranu i ona će saslušati vas.

Budite kratki, jasni i konkretni u činjenicama koje iznosite. Ako pričate više od 5 minuta bez prestanka, postoji velika mogućnost da držite konce razgovora te da se ponavljajte. Stoga obratite pozornost na količinu vremena u kojem držite glavnu riječ u komunikaciji.

Ako razgovor skrene sa željenog smjera, uvijek vratite fokus natrag. Iznimno je bitno da rješavate konflikt u trenutku kad i vi i druga strana imate dovoljno slobodnog vremena te kad ste odmorni. U suprotnom nećete postići željeni učinak. Razgovor će teći pod stresom i napetošću, što može samo dodatno pojačati sukob.

Na kraju razgovora budite sigurni da ste i vi i druga strana rekli sve što ste trebali reći te da su i vaše i tuđe potrebe zadovoljene. U krajnjoj liniji, to je i cilj konstruktivnog rješavanja konflikta.




LEKCIJA 23: KAKO IZBJEĆI OGOVARANJE

Ogovaranje je nažalost u dosta slučajeva sastavni dio razgovora. Neki će reći da je ono bezopasna zabava, iako ponekad nije tako. Ogovaranje je poprilično zavodljivo i lako se u njega upustiti. No, jeste li se ikada zapitali zašto ogovarate druge?

Postoji nekoliko osnovnih razloga zbog kojih ljudi ogovaraju, a to su: osjećamo se moćnijima i popularnijima, to je način da privučemo pažnju i budemo u centru iste, omogućava nam da se osjećamo kao dio grupe, putem njega olakšavamo svoju frustraciju.

Jednom riječju, ljudi ogovaraju zato što se osjećaju bespomoćno u trenutnoj situaciji za koju smatraju da je nemaju pod kontrolom. Ponekad se koristi i kao način za jačanje samopouzdanja, iako ono

daje sasvim suprotan efekt. Ako smo skloni ogovaranju, poželjno je postaviti samo jedno pitanje i znati ćemo zašto to činimo: „Gdje se u životu osjećamo bespomoćno?“. Općenito ljudi ogovaraju oko onoga što oni nemaju pod kontrolom u svom životu.

Ogovaranje je ponekad iznimno destruktivan čin. Da bismo uvidjeli zašto, dovoljno je pogledati što se događa tijekom ogovaranja. Prije svega gubi se kredibilitet kod ljudi, pogotovo ako oni ne žele biti uključeno u trač, te ljudi gube povjerenje u nas. Ljudi će se zapitati da li ogovaramo i njih dok nismo s njima.

S druge strane postoji mogućnost da osoba kojoj smo prenijeli trač, proslijedi trač osobi koju smo ogovarali. Tada neminovno nastupa konflikt i mi ćemo se osjećati loše zbog tog. Je li vam se ikada to dogodilo? Vjerojatno je.

S vremenom možemo postati i paranoični oko toga što drugi govore o nama, te ćemo kreirati konflikte bez razloga. Isto tako dogoditi će nam se da gubimo hrpu energije na to da li će netko doznati naš trač

i slično, što je u potpunosti nepotrebno. Osim toga, vrlo često se događa da ako mi nekoga ogovaramo da će prije ili kasnije netko ogovarati nas.

Ogovaranje u malim i bezopasnim količinama je u redu, tipa kad pričamo o nekome tko nije prisutan kako se ta osoba osjeća i što se događa u njenom životu bez da unosimo neumjesne komentare.

No, bez obzira o kakvom obliku ogovaranja da se radilo, postoji toliko tema o kojima se može pričati da se o ogovaranju ne mora niti razmišljati. Primjerice, umjesto ogovaranja možemo pričati o zajedničkim interesima s drugom osobom (neki sport, posao, fakultet i sl.), o načinu na koji provodimo vrijeme, o kuhanju, o tome što ćemo raditi za vikend, o promjenama koje nam se događaju u životu i sl. a možemo cijelo vrijeme dok smo u komunikaciji s nekim istu

okrenuti na šalu i zabavu.

Ako s nekim nemamo o čemu pričati osim ogovaranja, pitanje je što uopće radimo s tom osobom i zašto ustrajemo u svom obrascu ogovaranja?!

Ogovaranje nije neizlječiva navika. Evo kako je se, ako to želite, možete riješiti.


Ovaj tjedan promotrite svoju naviku ogovaranja. Pogledajte do koje mjere ona ide. Zadržavate li se na bezopasnom ogovaranju ili se često upuštate u sočne velike tračeve, bilo da ih sami pokrećete ili se povodite za temom koju netko drugi pokreće? Odgovore ćete naći ako pogledate unatrag i prisjetite se događaja u kojima ste bili prisutni činu ogovaranja.

Kad nađete neki adekvatan primjer ogovaranja ili kad se nađete u situaciji u kojoj ogovarate, zapitajte se: „Zašto ogovaram?“. Uzrok tome može biti zato što se tada osjećate prihvaćeno, moćno, inteligentno, da se dokažete drugima i slično. Također uzrok može biti u tome da neki dio vašeg života ne funkcionira onako kako vi to želite, pa svoju frustraciju iskazujete pričajući neprilično o drugima. Kako biste promijenili uzrok zbog kojeg ogovarate, zapitajte se: „Koje pozitivne pomake na xy segmentu svog života mogu napraviti kako bi se osjećao/la zadovoljnije i izgubila motiv za ogovaranjem?“. Primjerice, ako se želite osjećati prihvaćeno, nađite način kako da se osjećate prihvaćeno bez da tračate. Kad imamo kontrolu nad svojim životom, tada nemamo potrebu govoriti protiv drugih.

Svaki put kad se ulovite da imate poriv za ogovaranjem, postavite si ovo pitanje: „Želim li da osoba koju ogovaram sazna za to?“. Ako ne želite, vrlo brzo ćete izgubiti poriv za ogovaranjem, a što se više budete suzdržavali to ćete imati manju potrebu za istim.

Kad se nađete u komunikaciji u kojoj se odvija ogovaranje, ako ne želite sudjelovati u njemu, prvo što trebate napraviti je promijeniti temu. Neka to bude neka pozitivna tema. Primjerice, netko ogovara vašeg najboljeg prijatelja tako što govori negativno o nekim njegovim karakteristikama. Umjesto da se priključite toj priči vi recite neutralnim tonom: „To je njegova stvar.

Nego, daj mi pričaj malo o onom tvom putovanju prije mjesec dana/kako ti je na novom poslu/što još ima novog u tvom životu... ili počnite pričati o nekoj temi vezanoj uz vas i vaš život.

Osim promjene teme, možete osobu koja ogovara i omesti tako da joj prebacite fokus na nešto drugo. Npr. „Gle otvorio se novi kafić. Idemo tamo na kavu?“ ili „Vidi stigla je nova kolekcija odjeće u dućanima. Idemo vidjeti što ima novo?“ ili „Čuj, moram na toalet. Hoćeš da ti usput uzmem kavu?“ i slično. Bitno je da osobi pomaknete fokus.

Također možete i samo šutjeti. Drugi put kad se nađete u blizini nekoga tko ogovara, samo pustite da osoba kaže sve što ima za reći, a vi samo šutite. Ubrzo će shvatiti da niste zainteresirani za razgovor o toj temi te će prestati. Isto tako možete osobi koja ogovara reći npr.: „Čuj, idemo o tome razgovarati kad xy osoba bude prisutna“ ili „Ne želim sad o tome razmišljati i pričati sve dok vrijeme ne pokaže što je istina“.

Što manje budete ogovarali, to će vaše samopouzdanje više rasti i drugi će imati više poštovanja prema vama.




LEKCIJA 24: KAKO ZADRŽATI PRISEBNOST U SUKOBU

Što mislite koji su najčešći razlozi gubitka prisebnosti u sukobu? Pa prije svega ljutnja, a zatim osjećaj da nas drugi ne čuju i ne poštuju.

Činjenica je da je ponekad doista teško zadržati prisebnost kad nas netko verbalno napada ili bar mi to tako doživljavamo. Postoje dva načina na koja pritom reagiramo. Prvi od njih je da se počnemo ponašati kao i osoba koja nas napada, a drugi je da se povučemo.

No, bilo koji od ova dva pristupa izbacuje nas iz ravnoteže.

Koji pristup vi koristite u takvim situacijama?

Bez obzira koju od gore navedenih tehnika koristimo, svrha njihovog postojanja je samoobrana. Međutim, takvi načini samoobrane nisu produktivni. Oni čine upravo suprotno. Na napad uzvraćamo napadom i samo pojačavamo naboj u sukobu i pogoršavamo situaciju.

Ako odaberemo tehniku vikanja, agresivnosti i nasilne neverbalne komunikacije, na taj način se pokušavamo obraniti od napada tako da iskazujemo svoju „moć“. Međusobno nadvladavanje u moći neće nas nigdje dovesti. Jedino svrha takvog ponašanja je pokušati biti u pravu.

Ako odaberemo tehniku povlačenja, na taj način pokazujemo drugoj strani da se podčinjavamo njenoj volji te da je u potpunosti u pravu, iako vjerojatno tako ne mislimo. Upravo zato što ne iskazujemo svoje mišljenje, druga strana se osjeća zanemareno jer joj ne uzvraćamo u komunikaciji.

Bilo da izaberemo ofenzivan ili defenzivan pristup, s nijednim od njih nećemo doći u situaciju u kojoj možemo izraziti svoje mišljenje i

stavove na prikladan način.

U konfliktnim situacijama nitko ne voli osjećati da nije u pravu. Sa svojom obranom, na direktan ili indirektan način upućujemo upravo takav dojam – da druga strana

nije u pravu. Kad postoji konflikt, druga strana općenito želi da ju se sasluša, a ne prosuđuje.

Što mislite kako se postaviti u takvim situacijama? Činjenica je da ne želimo biti izloženi napadu druge osobe, ali je isto tako činjenica da želimo riješiti nastali konflikt. Evo kako.


Za početak, ovaj tjedan ćete se pozabaviti svojim pristupom i ponašanjem koje koristite kas se nađete u sukobu. Da biste mogli napraviti promjenu na ovom segmentu, prvo je potrebno znati kako se ponašate u takvim situacijama. Dakle, nađite neku situaciju iz prošlosti u kojoj ste bili u nekom većem sukobu. Kad ste pronašli situaciju, prisjetite se svog ponašanja u njoj. Probajte prizvati u sjećanje i najmanje detalje vašeg ponašanja.

Nakon što osvijestite svoje ponašanje, evo prijedloga kako bi ono uistinu trebalo izgledati. Budući da većina nas eksplodira kad se nađe u sukobu, puno bolja opcija od te je ostati miran/na. Kako? Nakon svake rečenice koju drugu strana žustro uputi prema vama, napravite pauzu prije nego što išta kažete. Na taj način stvarate distancu od moguće eksplozivne i nepromišljene reakcije. Ostanite tako nekoliko trenutaka i duboko dišite te uspostavite kontakt očima s drugom osobom. Na ovaj način dobivate i vrijeme da razmislite o onome što ćete reći te dajete drugoj osobi do znanja da ste ju čuli. Idući put kad se nađete u sukobu isprobajte ovaj pristup i biti ćete iznenađeni rezultatima.

Kad se nađete u idućem sukobu, izbjegavajte upotrebu rečenica koje u sebi sadrže emociju. Primjerice, umjesto da kažete „vidim da si ljut/a“, recite „jasno mi je da postoji problem o kojem treba raspraviti“ ili nešto slično. Želja vam je da smirite sukob, a ne da ga pojačate. Iz tog razloga izbjegavajte spominjanje emocija.

Isto tako, fokusirajte se mentalno na pozitivne strane osobe te s njima započnite svoj odgovor. Primjerice, recite drugoj osobi kako je iskrena ili bilo što drugo što u tom trenutku cijenite kod nje. Na taj način razmekšavate grubu konstrukciju razgovora. Nakon toga direktno tražite od nje da iskažete svoje mišljenje. Kako? Jednostavno: „Mogu li ja sad iznijeti svoj stav?“.

Kad god mislite da druga strana ne govori istinu ili govori besmislene stvari, nećete postići ništa ako joj na to i ukazujete. Umjesto toga, postavljajte pitanja i istražite da li ste u pravu. Pritom je poželjno da ostanete svjesni svoje eksplozivne ili povučene strane i da s njom upravljate te da ste istovremeno svjesni njihove dobre strane i

važnosti u vašem životu. Najjači sukobi uvijek nastaju s osobama s kojima smo najbliži, jer s ostalima se nemamo oko čega tako snažno sukobiti.

Ako upravljamo sukobom i držimo svoju eksplozivnu ili povučenu stranu pod kontrolom, biti ćemo puno strpljiviji i velikodušniji.

Kad je osoba do kraja rekla što ima za reći, pitajte ju da li ima još što za nadodati. Nakon toga usredotočite se na traženje rješenja, postavljajući pitanja tipa: što može ovu situaciju učiniti boljom na obostranu korist? Tražite od druge osobe da predloži rješenje na situaciju koja joj stvara probleme. Ako osoba želi nastaviti raspravljati, što se zna dogoditi, dajte joj do znanja da ste ju čuli i budite uporni u postavljanju pitanja koja traže rješenje.

Prisustvovanje sukobu može biti vrlo naporno. No, ako ga ne hranite i postavite se prema njemu kao zrela osoba, puno ćete ga lakše i brže prebroditi. Sretno!




LEKCIJA 25: KAKO UČINITI INTERAKCIJE BOLJIMA

Jeste li ste znali da čovjek puno brže reagira na, primjerice, kad mu netko stane na nogu nego kad mu netko da kompliment? Zašto je tome tako?

Zato što smo mi bića koja su pod utjecajem instinktivnih reakcija te zato što je najjači nagon kojeg imamo onaj za preživljavanjem. Taj nagon služi da nas zaštiti od bilo koje opasnosti, kakva god ona bila.

Sva ljutnja koju u tim trenucima izražavamo, posljedica je prošlih iskustava u kojima se smo se osjećali ugroženo i u opasnosti. No, ako od reagiramo negativno u situacijama u kojima se osjećamo ugroženo, vrlo je vjerojatno da će nam druga strana uzvratit istom mjerom.

Zašto uopće o svemu ovome govorimo? Zato što taj naš nagon za preživljavanjem ponekad utječe na susrete s drugim ljudima.

Dovoljno je da kažemo jednu riječ krivom intonacijom i u drugoj osobi će proraditi njen nagon za preživljavanjem što ponekad može uništiti cijelu komunikaciju.

Činjenica je da je veća vjerojatnost da će komunikacija otići u krivom smjeru zbog jedne krive akcije nego što će postati boljom zbog jedne pozitivne.

Što mislite kako se potrebno postaviti da bi komunikacija išla željenim tijekom?

S obzirom da ne možemo protiv svog nagona za preživljavanjem, ipak možemo neke stvari učiniti. Prijedlog je da u komunikaciji s drugim osobama stvorimo samima sebi dojam „sigurnosti“. Kako? Tako da se krećemo i pričamo sporije, te da nam je glas dublji i da pričamo manje. To znači da u početku izbjegavamo glasno i brzo pričanje te brze i česte pokrete.

Druga stvar koja nam može pomoći u tome da se osjećamo „sigurnije“ jest da oponašamo ponašanje druge osobe. Djeca to rade instinktivno. To je prirodan instinkt prilagođavanja tuđem ponašanju s kojim se svi mi rađamo, ali s vremenom izgubimo kontakt s tim instinktom.

Osim što je poželjno samom sebi stvoriti atmosferu sigurnosti, poželjno je usvojiti i primijeniti još neke stvari. Evo koje su to.


Dakle, osim što je poželjno da si stvorite zonu sigurnosti u razgovoru, poželjno je naučiti koristiti se još nekim malim trikovima uspješnije komunikacije. Pa, kako učiniti dnevne interakcije boljima? Svaki put kad se nađete u nekoj interakciji, ako želite da vas druga osoba uistinu čuje i zapamti ono što ste rekli budite specifični u onome što govorite. Karakterizirajte informacije koje iznosite specifičnim detaljima, kao što su priče ili kontrastna mišljenja. Što ste detaljni i specifičniji u razgovoru, to će vas osoba bolje razumjeti i čuti. Konkretni detalji su lakši za pamćenje od generalizacija s kojima se većina u komunikaciji služi. Iz tog razloga pokušajte izbjegavati generalizacije u razgovoru i budite što specifičniji.

Ovaj tjedan počnite s učenjem uočavanja tuđe pozitivne strane. Ako se osobe u vašem društvu osjećaju ugodno, u takvim trenucima one cijene zbog toga neke vaše kvalitete. Na isti način reagirate i vi. Zato su trenuci opuštenosti i sreće osobe s kojom smo u interakciji najbolji trenuci za davanje sugestija i iznošenje zahtjeva koji će unijeti promjenu u vaš odnos s tom osobom. Čekajte pravi trenutak. Iznošenje zahtjeva ili prijedloga u krivom trenutku može rezultirati odbijanjem bez ikakve opravdane osnove.

Motivirajuće na interakciju djeluje kretanje. Kretanje aktivira emocije i čini iskustva puno upečatljivijima. Kretanje privlači pažnju i uzrokuje u drugima da lakše pamte ono što se u interakciji događa s puno više emocija. Svaka interakcija će dobiti novu kvalitetu ako u nju unesete kretanje. Iz tog razloga ovotjedne interakcije povežite s nekom vrstom kretanja. Primjerice, šetnja ili odlazak na ručak ili večeru. Promatrajte što se događa s tijekom interakcije za vrijeme do prakticirate ovaj trik. Sigurno će biti ugodno i vama i drugoj osobi.

Isto tako pripazite kako ste obučeni. Izbjegavajte nositi odjeću s puno detalja, pogotovo na gornjem dijelu tijela. Ako ste odjeveni u previše upečatljivu odjeću, pozornost druge osobe će biti na njoj a ne na vama i onome što pričate.

Već je napomenuto da pripazite na vlastitu neverbalnu komunikaciju. Ako vam je glas niži i sporije govorite, te ako su vam rečenice kraće i rijetko koristite geste, suprotna strana će vas puno brže prihvatiti ma da neće biti svjesna zašto. Uz to uskladite svoje tijelo s tijelom druge osobe. Uskladite svoj glas te količinu i način tjelesnih pokreta s drugom stranom, ali najprije se postavite u „sigurnu zonu“ kako je navedeno gore u tekstu.



LEKCIJA 26: KAKO POSTIĆI KOMUNIKACIJU S MANJE STRESA

Čovjek je biće koji stupa u kontakt s drugim ljudima putem komunikacije. Pritom postoji izbor na koji način će se ta komunikacija odvijati – komuniciranje s velikom količinom stresa ili izabiranje nekog drugačijeg oblika komunikacije.

Što mislite zašto je komunikacije s manje stresa bitna?

Pa evo zašto. Zamislite da počinje još jedan novi dan. Vi ste isplanirali svoje vrijeme i jasno ste definirali što ćete u koje doba dana raditi. Negdje poslije ručka nađete se u određenoj raspravi. Rasprava postane sve kompliciranija te vi postanete sve više izloženi stresu. Budući da se rasprava zakomplicirala, oduzela vam je puno više vremena i energije nego što ste planirali i mislili da će vam oduzeti.

Što se zapravo događa u ovakvim i sličnim situacijama? Prije svega, budući da se gubi više vremena nego što je potrebno za raspravu, vjerojatno se skreće s teme rasprave te se ne dotiče mogućeg rješenja. Osim toga, stresne komunikacije poprilično iscrpljuju. S obzirom na to, gotovo je nemoguće ostati u adekvatnom raspoloženju za iduće planove u danu te ostati dosljedan istima.

Jesu li vam poznate ovakve situacije?

Znati komunicirati s manje stresa je iznimno bitno kako za vrijeme kojim raspolažemo tako i za našu dragocjenu energiju.

Činjenica je da se vrlo lako može planuti kad je netko neuljudan i agresivan. To je najčešća razlog zbog kojeg se unosi stres u komunikaciju – neadekvatno reagiranje na nečije neadekvatno ponašanje. Na taj način se komunikacijski proces samo sve više komplicira te rješenje postaje sve manje vidljivo.

Osnovno pravilo uspješne komunikacije s minimalno stresa leži u kontroliranju vlastitih emocionalnih reakcija. U protivnom, efektivno

komuniciranje je uvijek ograničeno i podložno utjecaju drugih ljudi. Ako jedna strana plane, ne mora i druga. U tome je ključ. Time komunikacija postaje puno ugodnije mjesto koje ne narušava osobni mir.

Bitno je znati kako se postaviti na način koji će imati optimalne učinke za obje strane, umjesto pogoršavanja komunikacije i uvođenja sve više stresa u istu.

Pa, kako učiniti komunikacijski proces puno ugodnijim, mirnijim i opuštenijim mjestom?


Svatko se susreće sa stresnim komunikacijama. Prije nego što krenete u konkretne akcije po pitanju ove tematike, razmislite koje su vaše najčešće reakcije kad netko prema vama reagira burno? Na taj način ćete osvijestiti svoje mehanizme ponašanja u stresnim komunikacijama, pa ćete ih u budućnosti moći lakše kontrolirati. Zašto? Jer ćete biti u mogućnosti na vrijeme ih prepoznati.

Isto tako, ovaj tjedan obratite pozornost kad se i vi nađete u određenoj stresnoj situaciji. Kako ćete se postaviti? Evo prijedloga. U stresnim komunikacijama u većini slučajeva gledano negativnu stranu onoga što se događa. Promijenite strategiju. Usmjerite pozornost na pozitivnu stranu stresne komunikacije. Svaka osobu iza svog ponašanja ima određenu namjeru u kojoj možete pronaći pozitivne konotacije. Pronađite tu namjeru, i njezine pozitivne konotacije, iza ponašanja osobe koja vas verbalno napada. Ne morate čak niti biti u pravu oko toga za što smatrate da je pozitivna namjera. Najbitnije je da se usmjerite na ono pozitivno u cijeloj priči. Zašto je traženje namjere u komunikaciji toliko bitno? Zato što vam daje dublji uvid u reakciju druge osobe pa možete biti puno suosjećajniji prema njoj i cijeloj situaciji.

Činjenica je da stresna komunikacija nužno povlači burne reakcije i puno impulzivnosti. Idući put kad druga strana bude u komunikacijskom procesu burno od reagirala prema vama, nemojte uzvratiti istom mjerom. Na taj način samo još više rasplamsavate vatru. U tome vam može pomoći gore navedeno traženje pozitivne namjere u cijeloj priči. Puno ćete više profitirati ako ostanete sabrani i mirni. Da biste u ovome uspjeli potrebno je biti jako odlučan i držati se svoje odluke. Svatko od nas je u stanju upravljati svojim emotivnim stanjima. Stresne komunikacije su izvrsno mjesto gdje tu vještinu upravljanja možete vježbati.

Ponekad nas cjelokupna stresna situacija previše uvuče. Zbog toga nemamo dovoljno odmaka od svega te ne možemo adekvatno reagirati. Postoji jednostavno rješenje za to – izdvojiti se u vlastitoj glavi od situacije koja se događa. Zamislite i vizualizirajte u svojoj glavi, na koji god način vam odgovara, kako promatrate situaciju u kojoj se momentalno nalazite. Distanciranost od stresne komunikacije dati će vam novu dimenziju funkcioniranja u istoj. Probajte!



LEKCIJA 27: KAKO ZAPOČETI KOMUNIKACIJU

Svima nam se barem jedanput dogodilo da nismo znali kako započeti komunikaciju. U tom trenutku to nam se činilo kao najteža stvar na svijetu. Međutim, ako upotrijebimo određene strategije i naučimo se adekvatno postaviti, više nikada nećemo imati problema s ovakvim situacijama.

Započeti komunikaciju bez i malo napora je od ključne važnosti za održavanje postojećih odnosa i ostavljanja dobrog dojma u sklapanju novih. Kad znamo započeti komunikaciju, ostavljamo dojam samopouzdane i inteligentne osobe.

Adekvatno započinjanje razgovora traži od nas ništa više od savladavanja nekoliko jednostavnih vještina. Zamislite da se nađete u nekoj za vas jako bitnoj komunikacijskoj situaciji. Zbog stresa od

iste, u tom trenutku umjesto da se pokažete u pravom svijetlu, vi u potpunosti zakažete i niste u mogućnosti izustiti niti jednu adekvatnu rečenicu. To baš ne bi bilo zgodno, zar ne?

Život nas konstantno stavlja u nove i drugačije situacije koje od nas traže upotrebu naše inteligencije, znanja i vještina. S obzirom da bez komunikacije ne bismo bili u mogućnosti stupiti u kontakt s drugim ljudima, dobre komunikacijske vještine su jedna od danas najtraženijih vještina.

Da bismo mogli započeti razgovor i to na adekvatan način, poželjno je da imamo na umu glavne elemente koji nam pritom mogu pomoći. To su: interes za drugu osobu, pričanje o temama koje nas zanimaju, vještina slušanja, osmijeh, kontakt očima te pamćenje detalja.

Da bismo znali koliko smo bili uspješni u započinjanju komunikacijskog procesa, u tome će nam pomoći osvrt na cjelokupni

susret. Elementi koji nam govore koliko smo u tome bili uspješni su: osobe s kojima smo stupili u kontakt tijekom komunikacije naginjale su se prema nama, vrijeme u komunikaciji je brzo prolazilo, imali smo osjećaj da niti mi niti druga strana ne želi završiti komunikaciju, ljudi su bili iznenađeni koliko brzo su ušli u duboku komunikaciju s nama te žele ponoviti susret.

Budući da svaki razgovor i stupanje u komunikacijski proces traži određeni početak, idemo vidjeti kako započeti komunikaciju na adekvatan način.


Koji je vaš način započinjanja komunikacije?

Slijedi niz prijedloga koji vam mogu pomoći da se poboljšate u svom osobnom stilu pristupa u komunikaciji.

Izvrstan način započinjanja komunikacije je u pripremi tema. S obzirom da svaki put znate s kim ćete se vidjeti, mentalno pripremite teme o kojima bi bilo zgodno razgovarati. Takve teme služe kao motivator za daljnji tijek komunikacije te probijaju led. Budite u toku s aktualnim temama. One vam mogu pomoći u definiciji vaših tema.

Da biste započeli komunikaciju, to nije dovoljno da bi ona bila dobra i uspješna. Da bi pobudili interes i zanimljivost u komunikaciji, jako je poželjno da ste zainteresirani za drugu stranu. Povežite temu s kojom ćete započeti razgovor s osobom s kojom se nalazite. Primjerice, nalazite se s osobom koja se bavi golfom i u njemu nadasve uživa. Izvrstan način da započnete komunikaciju s osobom je da počnete pričati o nekoj temi vezanoj uz golf.

Međutim, bitno je da tema s kojom započinjete razgovor zanima i vas te da sa zainteresiranošću pričate o njoj, a ne tek toliko da pričate. Često puta razmišljanje o započinjanju razgovora stavlja nas u neugodnu poziciju. Umjesto da razmišljamo o nelagodi koju osjećamo prije razgovora, puno bolja opcija je razmisliti o temama o kojima bi rado željeli porazgovarati s nekim. Priprema tema uvelike olakšava svaki početak komunikacije.

Nakon što ste probili led s nekom temom, budite sigurni da uistinu slušate drugu osobu. Ljudi vole pričati o sebi, pa ako ih ne slušate dok to čine nećete postići baš predobar efekt. Ravnoteža je neophodan faktor dobre komunikacije. Iz tog razloga, krećite se između pričanja i slušanja druge osobe dajući adekvatne komentare na ono što osoba govori. Na taj način ćete održati dobru frekvenciju već započete komunikacije. Započinjanje komunikacije uvelike se zasniva na jakom interesu za drugu osobu.

Ponekad se čini teško gledati ljude s kojima razgovaramo u oči te im se nasmiješiti kad ih vidimo. Kontakt očima i osmijeh su kvalitete koje obilježavaju naše samopouzdanje. Što ih češće koristimo, to ćemo ostavljati dojam samopouzdanije osobe, a upravo je samopouzdanje neophodan faktor u započinjanju komunikacije.

Pamtite male detalje povezane s drugim osobama. Na taj način također pokazujete svoj interes za njih. Ako ste zainteresirani i djelujete iz pozicije samopouzdanja, ljudi će biti otvoreniji i puno spremniji za započinjanje komunikacije s vama.

Započinjanje komunikacije uistinu nije toliko teško. S gore navedenim tehnikama biti ćete u mogućnosti započeti komunikaciju bilo kad i bilo gdje.




LEKCIJA 28: KAKO ZAPOČETI KOMUNIKACIJU AKO NEMA

ZAJEDNIČKIH TEMA

Postoje brojne situacije u životu koje od nas traže uspostavljanje komunikacije.

Općenito u svakoj od njih želimo postići određenu kvalitetu, bez obzira s kim

komuniciramo. Bilo da se radi o poslovnom partneru/ici , o nekom od naših prijatelja

ili o nekom tko nam ne odgovara previše kao osoba, ponekad jednostavno ne znamo

o čemu da s njima razgovaramo a u određenom trenutku je to potrebno.

Svaki put kad ne znamo o čemu bismo s nekim pričali, to nas stavlja u nepovoljnu

poziciju koja nam stvara nelagodu. Zvuči li vam poznato?

Osnovna stvar koju je u takvim situacijama poželjno napraviti je

opustiti se. Nazovimo ih „mali razgovori“ koje ponekad vodimo s

određenim ljudima nisu od životne važnosti, zar ne? Iz tog razloga

najjednostavnije rješenje je započeti pričati o onome što nam je

momentalno u glavi. Međutim, pritom treba pripaziti da ne pričamo o

previše čudnim temama, osim ako se ne nalazimo u situaciji

prikladnoj takvim temama, te da ne napadamo sugovornika. Postoji

toliko stvari o kojima se može razgovarati.

Ako imamo ispred sebe teškog sugovornika ili osobu koja nam ne odgovara previše, i

za to postoji jednostavno rješenje. Naime, svaka osoba ima i svoje kvalitete. Ako

znamo osobu, znamo i koje su njene kvalitete. Tada imamo na raspolaganju jako

puno smjernica koje mogu pokrenuti razgovor. Primjerice, ako osoba s kojom

razgovaramo obožava peći kolače ili jako voli životinje, najbolje rješenje je da

počnemo komunikaciju na neku od tih ili sličnih tema. Još ako i nas same zanima

tematika o kojoj pričamo – odlično!

Međutim, ako osobu ne znamo, tada imamo na raspolaganju cijeli

spektar tema. Bitno je samo dopustiti da teme poteku iz nas. Teško

da ćemo u tome pogriješiti. Ako smo opušteni i dopuštamo

razgovoru da se razvija svojim tokom, uvijek će se stvoriti povoljne

prilike za razgovor i u razgovoru.

Odlična tema za započinjanje razgovora s nepoznatom osobom je, primjerice,

pričanje o aktualnim događanjima u svijetu. To od nas traži malo angažiranosti oko

praćenja svjetskih tekovina, ali to ne iziskuje puno vremena. Petnaest minuta

dnevno može biti sasvim dovoljno za upoznavanje sa svjetskim događanjima bilo da

ih primamo putem Interneta, časopisa ili nekog drugog medija. Isto tako, ove teme

mogu biti osnova započinjanja razgovore s osobama koje već znamo.

Da bismo znali koliko smo uspješni u odabiru teme za razgovor,

dovoljno je da pratimo sugovornikovu ekspresiju. Ako sugovornik

daje znakove bilo kojeg oblika bijega, kao što je gledanje na sat,

tada smo krenuli u krivom smjeru.

Ponekad je vrlo dobro osvježiti komunikaciju sa zanimljivim

upadicama. Sigurno se slažete? To možemo postići tako da u

razgovor povremeno ubacimo neke zanimljive i smiješne činjenice ili

po koju šalu. Pritom, osim što osvježavamo komunikaciju stvaramo i prostor za nove

teme.

No, idemo malo konkretizirati započinjanje razgovora kad nam nedostaje tema za

isti.


Ovaj tjedan ćemo se pozabaviti koracima koji vode do započinjanja razgovora.

Definitivno najprikladniji početak bilo kojeg razgovora je pozdraviti sugovornika. Ovo

se pogotovo odnosi kad ne znamo sugovornika. Dakle, nakon što ste pozdravili

nepoznatog sugovornika, predstavite se i pružite ruku kako biste se rukovali s

drugom stranom. Naravno, ovaj korak preskačete ako sugovornika već znate.

Dobar početak konverzacije s bilo kim traži određenu temu razgovora. Za početak

osvrnite se oko sebe. Pogledajte da li postoji nešto što vam posebno privlači pažnju.

Primjerice, mnogi ljudi pričaju o vremenu te im ta tema predstavlja početak

konverzacije. Zašto ne? Dobar početak razgovora, pogotovo ako se s vremenom

događa u tom trenutku nešto neuobičajeno. Primjećivanje onoga što se događa od

vas i pričanje o tome na zanimljiv način donosi odličan početak razgovora.

Jedan savjet. Za početnu temu izbjegavajte tračanje. Naime, ako vam pozornost

privuče nečiji neukus u oblačenju, suzdržite se od komentara, pogotovo ako s

osobom stupate prvi put u kontakt. Postoji velika mogućnost da s takvim početkom

nećete ostaviti dobar dojam na drugu osobu, a to definitivno ne želite.

Povremeno dajte kompliment sugovorniku. No, imajte na umu da ste iskreni u

onome što hvalite kod druge osobe te da ne pretjerujete. Sugovorniku bi to moglo

postati neobično te će se prije ili kasnije pitati što želite od njega. Zato budite

odmjereni. Primjerice, započeli ste komunikaciju o promjenjivosti vremena što će

neminovno dovesti do komunikacije o odijevanju. I eto idealne situacije u kojoj

možete zapaziti nešto što vam se na sugovorniku sviđa te to nahvaliti. Primjerice:

„Joj kako imaš dobre hlače. Gdje si ih kupio/la?“. I već imate drugu temu za

razgovor. Jednostavno, zar ne?

Postavljanje pitanja je izvrstan način pokretanja komunikacije. Ali imajte na umu da

uskladite područje svog interesa s pitanjima koje postavljate. Primjerice, ako vas ne

zanimaju hobiji ili posao (pogotovo ako se radi o nepoznatoj osobi, jer osoba će

definitivno primijetiti da se dosađujete) s kojima se druga osoba bavi, ne raspitujte

se o toj temi. Postavljajte pitanja u skladu s vašim područjem interesa vezanim za

drugu osobu i za sigurno nećete pogriješiti. Primjerice: „Jesi pogledao/la xy film u

kinu?“, „Gdje si zadnji put putovao/la?“ i sl. Postavljajte jednostavna pitanja, a ako

druga strana ne reagira previše na njih i daje kratke i nezainteresirane odgovore,

promijenite temu.

Jedan savjet. Ne postavljajte pitanja o sebi. Na taj način usmjeravate komunikaciju

na sebe, a ljudi to ne vole. Ljudi vole pričati o sebi, a ako im to omogućite tada će se

i oni zainteresirati za vas.

Na sve što se u razgovoru događa dajte do znanja drugoj strani da ste to primijetili.

Kako? Složite se oko nečega ili ne, postavljate pitanje, ponudite mišljenje i sl. Učinite

sve što će unijeti život u komunikaciju.

Dajte sugovorniku do znanja da ste zainteresirani, otvoreni i prisutni u komunikaciji.

Kako? Regulirajte svoju neverbalnu komunikaciju. Tu nema previše mudrosti.

Nemojte zatvarati niti na koji način svoje tijelo (križanje udova, pogrbljivanje i sl.),

smiješite se, održavajte kontakt očima i budite opušteni. Dobar govor tijela odaje

osobu koja je prijateljski raspoložena. Ako odajete takav dojam, puno lakše ćete

započinjati razgovor i nalaziti teme s drugima.


P.S. Bili bismo zahvalni za vaše sugestije te feedback ovog treninga koji možete

uputiti na mail [email protected]


LEKCIJA 29: KAKO KOMUNICIRATI SA SRAMEŽLJIVIM

OSOBAMA

Jeste li se ikada zapitali zašto neka osoba u grupi ljudi tijekom razgovora konstantno šuti? Koji su vam najčešći odgovori na ovo pitanje?

Većina će pretpostaviti da neka osoba šuti zato što je pasivna ili nije dobro raspoložena no, prava istina leži u činjenici da je ta osoba vjerojatno iznimno sramežljiva. Sramežljive osobe nemaju potrebu raspravljati o gorućim temama u razgovoru te im je draže biti u drugom planu i slušati što se oko njih događa.

Postoje određene razlike između sramežljivih i ne sramežljivih ljudi.

Većina ljudi ne sluša druge dok pričaju već jedva čekaju da im upadnu u riječ i kažu svoje mišljenje. Na taj način, niti jedna strana ne uspije apsorbirati ono što je druga strana rekla. Sramežljivi ljudi ne vole na takav način razgovarati. Oni vole znati da će ih sugovornik saslušati te da će razgovor teći u puno mirnijem tonu.

Sigurno ste primijetili da većina ljudi priča jako puno. To istima daje potvrdu njihove inteligencije. Ljudima nikada nije dosta potvrde vezane uz njihovu inteligenciju te su im konstantno potrebni dokazi za to. Gledano s druge strane, sramežljivi ljudi nemaju potrebu naglašavati svoju inteligenciju kroz razgovor. Ponekad ljudi uistinu previše pričaju i ono što je potrebno, a u većini slučajeva i puno onog što nije potrebno.

Postoji i komunikacijski moto kojim se sramežljivi ljudi navode. Što mislite koji je to moto? Moto je da ne pričaju dok nemaju nešto pametno za reći. Vjerojatno ste primijetili kako sramežljivi ljudi znaju jako dugo šutjeti tijekom razgovora i tada samo najednom kažu nešto iznimno pametno i smisleno. Upravo o tome se ovdje radi.

No, bez obzira što sramežljivost ima i svojih pozitivnih strana od kojih bi se dalo puno toga naučiti, ipak je ponekad iznimno teško

komunicirati s takvim ljudima. Zašto? Zato što se vrlo često zatvaraju kad dođe do razgovora te znaju izgledati čak i pomalo uplašeno.

Pa, idemo vidjeti kako komunicirati sa sramežljivom osobom.


Ako nemate sramežljivu osobu u svojoj blizini, sigurno ste se s takvim osobama u životu sreli i vjerojatno ćete se još sretati. Da biste olakšali komunikaciju sebi i sramežljivoj osobi, evo što je dobro činiti.

Sljedeći put kad se nađete u komunikaciji sa sramežljivom osobom imajte na umu nekoliko stvari. Prva od njih je da vodite komunikaciju. Kako ćete to učiniti? Tako da postavljate pitanja sramežljivoj osobi. Pritom izbjegavajte pitanja koja traže kratke odgovore tipa da/ne. Umjesto toga postavljajte pitanja na način, primjerice: „Što misliš o xy filmu koji trenutno igra u kinu?“ ili tražite mišljenje te osobe vezano uz bilo koju stvar koja se spominje u razgovoru. Na taj način ćete dobiti puno više informacija i razgovor će biti ugodniji i vama i toj osobi. Sramežljive osobe nisu dosadne. One imaju svoje mišljenje ali im treba više vremena da ga izraze. Jednom kad to počnu činiti, biti ćete iznenađeni koliko te osobe mogu biti zanimljive.

U komunikaciji sa sramežljivom osobom poželjno je bit iznimno strpljiv. Ponekad treba proći više vremena kako biste od sramežljive osobe dobili dugi odgovor na pitanje koje zahtjeva isti, a koje ste joj postavili. Zbog toga u komunikaciji može doći do stanki koje će biti obilježene tišinom, ali to nije ništa strašno. Samo nastavite dalje komunicirati, postavljajući pitanja, i sve će biti u redu.

Sramežljive osobe se žele osjećati ugodno. Iz tog razloga, napravite sve što će joj pružiti željenu ugodnost. Ako se sramežljiva osoba bude osjećala ugodno s vama, tada će imati puno više povjerenja u vas pa će se lakše i prije u razgovoru otvoriti. Kako stvoriti ugodnost sramežljivoj osobi? Prije svega ne stvarajte šale na njen račun, pričajte smireno i opušteno te nemojte ničim pokazivati, bilo tijelom bilo riječima, kako želite da njena sramežljivost nestane. Pokazujte potpuno prihvaćanje sramežljivosti te osobe.

Isto tako nađite temu koja će angažirati sramežljivog sugovornika. Sramežljive osobe postaju puno pričljivije u trenutku kad navedemo razgovor na pričanje o temi do koje je toj osobi stalo. Istražite o čemu sramežljiva osoba želi i voli razgovarati. To ćete otkriti vrlo lako. Postavljajte pitanje i pričajte o raznim temama sve dok ne osjetite da se sugovorniku određena tema sviđa. To ćete primijetiti po većoj uključenosti u razgovor i većem broju riječi koje koristi u razgovoru.

Na rastanku sa sramežljivom osobom, naglasite kako vam je bilo lijepo i ugodno družiti se s njom te da biste rado ponovili susret (naravno, u slučaju ako uistinu to želite).

I na kraju zapamtite jednu stvar. Nikada u razgovoru ne ispitujte drugu osobu zašto je sramežljiva. Na taj način ćete ju samo preplašiti te ćete pojačati razinu sramežljivosti.

Sramežljive osobe su vrlo zanimljivi ljudi u što se možete uvjeriti kad se prema vama otvore. Potrebno im je samo malo vlastite hrabrosti i malo vremena. Uz ove savjete sigurno ćete uspjeti doći do prave ljepote koja se krije u sramežljivoj osobi.




LEKCIJA 30: KAKO KOMUNICIRATI SA SRAMEŽLJIVIM

OSOBAMA

Jeste li se ikada zapitali zašto neka osoba u grupi ljudi tijekom razgovora konstantno šuti? Koji su vam najčešći odgovori na ovo pitanje?

Većina će pretpostaviti da neka osoba šuti zato što je pasivna ili nije dobro raspoložena no, prava istina leži u činjenici da je ta osoba vjerojatno iznimno sramežljiva. Sramežljive osobe nemaju potrebu raspravljati o gorućim temama u razgovoru te im je draže biti u drugom planu i slušati što se oko njih događa.

Postoje određene razlike između sramežljivih i ne sramežljivih ljudi.

Većina ljudi ne sluša druge dok pričaju već jedva čekaju da im upadnu u riječ i kažu svoje mišljenje. Na taj način, niti jedna strana ne uspije apsorbirati ono što je druga strana rekla. Sramežljivi ljudi ne vole na takav način razgovarati. Oni vole znati da će ih sugovornik saslušati te da će razgovor teći u puno mirnijem tonu.

Sigurno ste primijetili da većina ljudi priča jako puno. To istima daje potvrdu njihove inteligencije. Ljudima nikada nije dosta potvrde vezane uz njihovu inteligenciju te su im konstantno potrebni dokazi za to. Gledano s druge strane, sramežljivi ljudi nemaju potrebu naglašavati svoju inteligenciju kroz razgovor. Ponekad ljudi uistinu previše pričaju i ono što je potrebno, a u većini slučajeva i puno onog što nije potrebno.

Postoji i komunikacijski moto kojim se sramežljivi ljudi navode. Što mislite koji je to moto? Moto je da ne pričaju dok nemaju nešto pametno za reći. Vjerojatno ste primijetili kako sramežljivi ljudi znaju jako dugo šutjeti tijekom razgovora i tada samo najednom kažu nešto iznimno pametno i smisleno. Upravo o tome se ovdje radi.

No, bez obzira što sramežljivost ima i svojih pozitivnih strana od kojih bi se dalo puno toga naučiti, ipak je ponekad iznimno teško

komunicirati s takvim ljudima. Zašto? Zato što se vrlo često zatvaraju kad dođe do razgovora te znaju izgledati čak i pomalo uplašeno.

Pa, idemo vidjeti kako komunicirati sa sramežljivom osobom.


Ako nemate sramežljivu osobu u svojoj blizini, sigurno ste se s takvim osobama u životu sreli i vjerojatno ćete se još sretati. Da biste olakšali komunikaciju sebi i sramežljivoj osobi, evo što je dobro činiti.

Sljedeći put kad se nađete u komunikaciji sa sramežljivom osobom imajte na umu nekoliko stvari. Prva od njih je da vodite komunikaciju. Kako ćete to učiniti? Tako da postavljate pitanja sramežljivoj osobi. Pritom izbjegavajte pitanja koja traže kratke odgovore tipa da/ne. Umjesto toga postavljajte pitanja na način, primjerice: „Što misliš o xy filmu koji trenutno igra u kinu?“ ili tražite mišljenje te osobe vezano uz bilo koju stvar koja se spominje u razgovoru. Na taj način ćete dobiti puno više informacija i razgovor će biti ugodniji i vama i toj osobi. Sramežljive osobe nisu dosadne. One imaju svoje mišljenje ali im treba više vremena da ga izraze. Jednom kad to počnu činiti, biti ćete iznenađeni koliko te osobe mogu biti zanimljive.

U komunikaciji sa sramežljivom osobom poželjno je bit iznimno strpljiv. Ponekad treba proći više vremena kako biste od sramežljive osobe dobili dugi odgovor na pitanje koje zahtjeva isti, a koje ste joj postavili. Zbog toga u komunikaciji može doći do stanki koje će biti obilježene tišinom, ali to nije ništa strašno. Samo nastavite dalje komunicirati, postavljajući pitanja, i sve će biti u redu.

Sramežljive osobe se žele osjećati ugodno. Iz tog razloga, napravite sve što će joj pružiti željenu ugodnost. Ako se sramežljiva osoba bude osjećala ugodno s vama, tada će imati puno više povjerenja u vas pa će se lakše i prije u razgovoru otvoriti. Kako stvoriti ugodnost sramežljivoj osobi? Prije svega ne stvarajte šale na njen račun, pričajte smireno i opušteno te nemojte ničim pokazivati, bilo tijelom bilo riječima, kako želite da njena sramežljivost nestane. Pokazujte potpuno prihvaćanje sramežljivosti te osobe.

Isto tako nađite temu koja će angažirati sramežljivog sugovornika. Sramežljive osobe postaju puno pričljivije u trenutku kad navedemo razgovor na pričanje o temi do koje je toj osobi stalo. Istražite o čemu sramežljiva osoba želi i voli razgovarati. To ćete otkriti vrlo lako. Postavljajte pitanje i pričajte o raznim temama sve dok ne osjetite da se sugovorniku određena tema sviđa. To ćete primijetiti po većoj uključenosti u razgovor i većem broju riječi koje koristi u razgovoru.

Na rastanku sa sramežljivom osobom, naglasite kako vam je bilo lijepo i ugodno družiti se s njom te da biste rado ponovili susret (naravno, u slučaju ako uistinu to želite).

I na kraju zapamtite jednu stvar. Nikada u razgovoru ne ispitujte drugu osobu zašto je sramežljiva. Na taj način ćete ju samo preplašiti te ćete pojačati razinu sramežljivosti.

Sramežljive osobe su vrlo zanimljivi ljudi u što se možete uvjeriti kad se prema vama otvore. Potrebno im je samo malo vlastite hrabrosti i malo vremena. Uz ove savjete sigurno ćete uspjeti doći do prave ljepote koja se krije u sramežljivoj osobi.




LEKCIJA 31: KAKO SE POSTAVITI U DRUŠTVENOM OKRUŽENJU

Ljudi imaju potrebu za socijalizacijom. No, bez iznimke odnosi su vrlo kompleksa stvar i to zna svaka društveno kompetentna osoba. Bilo da se radi o intimnom, prijateljskom ili nekom drugom obliku odnosa, kvaliteta istih ovisi o vještinama koje posjedujemo.

Neki te vještine posjeduju od rođenja, dok ih neki drugi tek trebaju naučiti. Neke od tih vještina su jednostavnost stupanja i izlaženja iz konverzacije, „čitanje“ drugih ljudi, nalaženje zajedničkog područja s drugima, izbjegavanje negativnosti te mirno rješavanje konflikta.

Da bi se odnosi mogli razvijati i dobivati na kvaliteti, poželjno je odvojiti vremena za njih. Bez investiranja vremena u određeni odnos nemoguće je očekivati da će isti mijenjati i rasti. Stoga stvaranje vremena za druženje s drugima, bilo da nas posjećuju doma ili da zajedno s njima sudjelujemo u nekoj aktivnosti, iznimno je bitna stvar.

Međutim, mnogi se ne znaju ponašati i postaviti u socijalnom kontekstu, pa ga zbog toga ili izbjegavaju ili odbijaju uopće u njega stupiti.

No, što mislite kako se jedna društvena osoba postavlja u socijalnom kontekstu? Prije svega ona uspostavlja kontakt očima s drugim ljudima, puno se smije te se ne boji ponuditi svoje mišljenje. Osmijeh je nešto što na ljude ostavlja dojam ljubaznosti, otvorenosti i pristupačnosti pa ga zbog toga puno koristi. U grubim crtama, to je zapravo cijela filozofija.

Isto tako, društvena osoba je dinamična u nastupu i ona, ako ju nešto zanima, pita druge u svezi toga umjesto da čeka odgovor. Ona je uvijek puna inicijative i ako zna što želi uvijek će učiniti prvi korak prema tome. Primjerice ako se u blizini nalazi osoba koja joj može pomoći oko karijere, ona neće čekati da ju netko upozna s tom osobom već će to učiniti sama. Zbog takvog stava ona ostavlja dojam snažne i samopouzdane osobe, a nagrada za to joj je da dobiva upravo ono što želi.

A kako izgleda vaš nastup u društvenom okruženju? S kolikom lakoćom stupate u socijalne kontakte?Sada ćemo ponuditi nekoliko

savjeta kako pristup u društvenom okruženju učiniti ugodnijim.


Ovaj tjedan ćemo se pozabaviti s ponašanjem u društvenom okruženju. Prije svega, ono što stvara najviše napetosti je pitanje - što reći? Da bi se izbjegla ta početna neugoda, nema ništa loše u tome da pripremite teme s kojima ćete započeti konverzaciju. Jedino što je bitno je da teme s kojima ćete započinjati komunikaciju puno formirane kao otvorena pitanja tj. ona na koja ljudi s kojima ste u komunikaciji mogu reći puno više nego da ili ne. Primjerice, kad se sretnete s nekim pitajte ga/ju: „Što si zanimljivog radio/la ovaj tjedan?“ ili „Što namjeravaš raditi za vikend?“ ili „Što se zanimljivo dogodilo ili promijenilo u tvom životu od kad smo se zadnji put vidjeli?“. Na ovaj način tražite od drugih ljudi da vam na puno detaljni način pričaju o sebi i o svom životu, što vam također pruža i puno širi spektar pitanja kojih ćete se dosjetiti dok osoba bude odgovarala na prvo pitanje. Tako ćete vrlo jednostavno pokrenuti komunikaciju, koja može postat vrlo zanimljiva.

Naučite „čitati“ druge. Kako? Obratite pozornost na to kako ljudi reagiraju na određene teme o kojima pričate. Primjerice, ako pričate o nekoj temi koja osobu zanima, osoba će najednom postati puno više zainteresirana za razgovor te će postavljati pitanja i biti će nestrpljiva oko toga da nešto kaže. Njen govor tijela će isto puno toga govoriti. Primjerice nagnuti će glavu na jednu stranu, što pokazuje zainteresiranost za temu, nagnuti će se prema vama, gledati će vas ravno u oči, klimati će glavom i slično. Ako vidite da osoba dobro reagira ne neku temu, držite je se i razgovor će teći i razvijati se u željenom smjeru. Ako osoba nije zainteresirana za temu, ili će ju promijeniti ili će vas nastaviti slušati i tijelom vam govoriti da joj je dosadno – neće gledati u vas ili će gledati „kroz vas“, križati će tijelo (npr. ruke), neće postavljati pitanja, a ako ih i postavlja činiti će to reda radi te je odgovori neće previše zanimati što ćete osjetiti.

Da bi komunikacija s drugima tekla glatko, poželjno je da budete svoji. Naime, svatko od nas ima svoje mišljenje o svemu te je svatko od nas različit. Stoga nemojte se bojati izraziti svoje mišljenje. Primjerice, ako neka osoba tvrdi jednu stvar, a vi se oko toga ne slažete recite: „Ok, slažem se s tobom, ali ja mislim da... (recite ono što mislite) zato što...(zašto to mislite)“. Pritom nemojte reći ništa što bi moglo povrijediti drugu osobu.

Ako iskrsne neka neprilična situacija, napravite šalu iz toga. Ništa nije toliko ozbiljno u komunikaciji s drugima da se ne bi mogli smijati oko toga. Primjerice, zaboravite nečije ime nakon što ste se upoznali. Umjesto da upadnete u dramu, recite oprosti, te nadovežite neku šalu koja je primjerena situaciji u kojoj se nalazite i koja će ljude nasmijati. Imajte ne umu nekoliko stvari – dođite u točno dogovoreno vrijeme (nemojte kasniti), budite optimistični, smijte se puno i imajte smisla za humor te povremeno dajte iskreni kompliment. Ljudi to vole. P.S. Bili bismo zahvalni za vaše sugestije te feedback ovog treninga koji možete uputiti na mail [email protected]


LEKCIJA 32: KAKO KOMUNICIRATI S AGRESIVNIM LJUDIMA

Mnogi ljudi u današnjem okruženju mogu biti izuzetno agresivni. Što mislite zašto? prvenstveni razlog takvom ponašanju je nesigurnost. Agresivni ljudi su nesigurni i to je činjenično stanje. Kad malo bolje pogledate, sretni i zadovoljni ljudi nikada nisu agresivni, zar ne?

Agresivni ljudi zbog svoje nesigurnosti moraju imati neki alternativni oblik ponašanja. Kontrola nad slabijim i plašljivijim ljudima je ono što im daje osjećaj lažne sigurnosti i moći. Svatko od nas se s vremena na vrijeme osjeti nesigurno. No, kad netko prema nama nastupa agresivno ili smo i mi sami takvi, tada niti ne pomišljamo da u podlozi svega leži nesigurnost. U takvoj situaciji je teško povezati nesigurnost s agresivnošću.

Prva reakcija koja se u nama javlja kad se suočavamo s agresivnim ljudima je strah. Bilo od toga što će se slijedeće dogoditi u komunikaciji ili od toga da li će nam osoba nauditi na neki način. svatko je imao barem jedno ovakvo iskustvo u svom životu.

No, stvar je u tome da strah samo pojačava agresivnost u drugoj osobi i daje joj maha da se rasplamsa, iz razloga što nailazi na plodno tlo. Ako reagiramo strahom prema agresivnoj osobi, ne samo da na neki način podržavamo njeno ponašanje već podržavamo i svoju sliku podčinjene osobe. Komunikacija s nasilnim osobama je teška, ali ne i ne savladiva.

Zamislite da ste u situaciji u kojoj vaš šef/ica, partner/ica ili prijatelj/ica istresa svoju agresiju na vas iz razloga što vas za nešto krivi. Kad biste postupili tako da od reagirate strahom, na kraju priče biste se osjećali poprilično negativno, jer niste zauzeli adekvatan stav. Upravo je zauzimanje adekvatnog stava ono što ne ostavlja mjesta drugoj osobi za ispoljavanje agresije.

No, bitno je znati kakav stav zauzeti. Određenim stavovima možemo

samo pogoršati situaciju, tipa ako uzvratimo istom mjerom, dakle agresijom, ili se možemo još više iscrpiti pokušavajući osobi nešto dokazati. Ono što je bitno naučiti u ovakvim situacijama je pretvoriti strah u hrabrost. To možemo ostvariti isključivo koristeći mogućnosti svog uma te kontrolom vlastitih emocija. Strah daje sigurnost i budnost.

No, kako stvoriti sigurno okružje bez straha, te kako učiniti komunikaciju s agresivnom osobom manje stresnom i lakšom?


Ono što je u ovom slučaju potrebno napraviti je naučiti promijeniti pogled na situaciju u kojoj se nalazimo. Mijenjanje percepcije iskustva promijeniti će i cjelokupni doživljaj istog. Kako to postići? Za početak izaberite osobu iz svog okruženja koju smatrate zastrašujućom. Za početak neka to bude osoba koja u vama izaziva srednje jaki strah. Nemojte odmah uzimati u obzir osobu koja u vama budi najjači strah.

Slijedeći korak je taj da se zapitate: „Zašto osjećam strah u blizini xy osobe?“. Ne zadovoljavajte se općenitim odgovorima tipa: „Osjećam strah od xy osobe zato što me taj strah štiti“. Probajte pronaći dublju osnovu svog straha. Primjerice, ako se užasavate s nekim osobama suočiti u razgovoru, razlog tome može biti da se ne osjećate adekvatnima za suočavanje s tom osobom, da mislite da nemate što reći, da ne cijenite dovoljno svoje mišljenje ili vas strah motivira na to da kažete pravu stvar. No, stvar je u tome da strah blokira komunikaciju i vaš nastup prema drugima, te da kad otkrijete njihov uzrok biti će vam puno lakše. Činjenica je da je većina razloga u većini slučajeva nerealna.

Iduća stvar koju je poželjno usvojiti je promijeniti svoje raspoloženje. Kako? Uz malo mentalne vježbe. Zamišljajte, po mogućnosti što češće, situaciju susreta s agresivnom osobom iz svog okruženja. Jasno vizualizirajte sebe i tu osobu u komunikaciji te imajte osjećaj kao da gledate film. Zatim se počnite igrati, doslovno. Stvarajte situaciju u glavi apsurdnom-odijevajte osobu u smiješnu odjeću ili ju zamišljajte bez odjeće. Mijenjate glas te osobe u slici-povisujte ga, snižavajte, činite ga piskutavim, ubrzavajte, usporavajte i sl. Činiti sliku što smješnijom i čudnijom sve dok vas barem malo ili u potpunosti ne nasmije. Što češće ovu tehniku budete koristili, to ćete manje straha osjećati.

Istu stvar možete činiti dok razgovarate s nekim, pogotovo tako da mijenjate garderobu na osobi s kojom razgovarate. Primjerice, muška osoba xy se dere na vas a vi ju zamišljate kako stoji obučena jedino u smiješne ženske gaćice.

Nositi se s agresivnom osobom traži inteligentan pristup. Da biste se dobro pripremili za komunikaciju s takvim osobama, ispišite najgore moguće scenarije koji se mogu dogoditi te kako se ih riješiti ako do njih dođe. Primjerice, ako imate agresivnog šefa koji vam neprestano prijeti otkazom, ispišite si na papir što u tim situacijama reći. Strah blokira govor pa većinu stvari koje želimo reći ne kažemo. Ako to imamo na papiru, puno ćemo se brže sjetiti adekvatne reakcije na situaciju.

Primjerice, šef se dere na vas i prijeti vam po tko zna koji put. Jasno mu iznesite svoje zadatke koje obavljate te s kojom učinkovitošću i brzinom. Zauzmite se za sebe i govorite istinu neutralnim tonom, tipa: „Razumijem vas, ali moji zadaci su ..... i izvršio/la sam ih u zadanom roku prema dogovoru, zato ne vidim razloga za problem“. U slučaju ako ste stvarno krivi za situaciju recite tipa: „Razumijem vas i

ispričavam se jer sam pogriješio/la. Neće se ponoviti“. Ako osoba ne posustaje u svojoj agresiji, ponovite rečenicu još jednom te ju pitajte neutralnim glasom: „U redu razumijem vašu ljutnju, ali puno bi mi bilo lakše kad biste snizili intonaciju, jer se ovako ne osjećam ugodno. I vrlo rado ću saslušati vaše želje koje bi po vama pridonijele mojoj boljoj učinkovitosti.“

Ovi savjeti trebaju malo prakse da bi postali rutina. S malo vježbe oni vrlo brzo mogu zaživjeti. Za tjedan dana smo opet u kontaktu sa novim lekcijama, do tada pozdrav!



LEKCIJA 33: KAKO SE POSTAVITI PREMA NEGATIVNIM

LJUDIMA

Negativnih ljudi ima svugdje. Karakteristike negativnih ljudi su vrlo razorne za osobe koje se nalaze u njihovoj blizini. Ako smo okruženi s negativnim ljudima, teško da ćemo moći zadržati pozitivno raspoloženje i snagu iz razloga što će nas negativnost drugih ljudi iscrpiti i možda čak baciti u depresiju.

Jedna od tipičnih situacija koje obilježavaju negativne ljude je ta da neprestano pričaju o tome kako je sve u životu loše, bilo njihovom ili općenito te da se neprestano žale oko nečeg u svom životu, ali ne čine ništa kako bi to i riješili.

Osnovna stvar koja se ovdje može napraviti je zaštititi se od takvih ljudi.

U društvu negativnih ljudi, čovjek se intuitivno osjeća nesigurno i napeto te jedva čeka da se udalji od tih osoba. Isto tako, ponekad se može javiti i osjećaj fizičke slabosti i iznemoglosti tijekom druženja s takvim osobama te osjećaj frustracija i razdražljivosti nakon druženja. Jesu li vam se ikada dogodile ovakve ili slične stvari? Ako jesu, tada se u vašoj okolini nalaze osobe koje vam oduzimaju snagu.

Svaka osoba koja je negativna i koja negativno djeluje na ljude ima svoj razlog zašto se tako ponaša. Općenito je razlog manipulacije takvih osoba u tome što se osjeća zaglavljeno u životu te ne znamo kako se pokrenuti i pomaknuti prema naprijed. Primjerice, možda takva osoba ne može naći posao dugi niz godina ili je jako nesretna po pitanju odnosa.

U većini slučajeva negativne osobe uopće nisu svjesne koliko su negativne i koliko su usmjerene isključivo na negativno u životu. Jednostavno, to im je postao smisao

života koji im je postao navika.

Negativni ljudi traže potvrdu i hranu za svoje ponašanje koju dobivaju u obliku našeg uključivanja u njihove negativne načine ponašanja. Općenito i uvijek će dobiti reakciju od nas u trenutku kad pogode pravi gumb u nama. Ponašanje negativne osobe ponekad može u nama izazvati bujicu emocija kao što su ljutnja, krivnja ili osjećaj odbačenosti i vjerovanja da nismo dovoljno dobri. Ako se to dogodi, tada ćemo od reagirati na monolog negativne osobe i

izgubiti dio svoje dragocjenosti - svoju snagu i energiju.

Ako nam se to događa, to je idealan trenutak da preispitamo sebe i utvrdimo zašto reagiramo na ponašanje negativne osobe. Dobrom analizom svoje reakcije ( što, zašto, od kud - dovoljno je postaviti si pitanja i odgovori će doći ), više nećemo biti plodno tlo za negativnu osobu iz svog okruženja.

Svima nam se barem jedanput dogodilo da smo imali negativnu osobu u životu ili da smo se barem s njom sreli, zar ne? Iako to nije

baš ugodno iskustvo, ponekad ne možemo odmah shvatiti o čemu se zapravo radi. No, ako uključimo u svoju svijest činjenice koje su iznesene u ovom tekstu, možemo tu situaciju poboljšati i promijeniti.

Pa, kako se zaštititi od negativnih osoba?


Što možete napraviti po ovom pitanju? Prva stvar koju je poželjno učiniti ovaj tjedan je ta da utvrdite tko su negativni ljudi u vašoj okolini. Na prvi pogled se čini da je to lak zadatak, ali zapravo i nije. Da biste si olakšali utvrđivanje, obratite pozornost na njihovo ponašanje. Najčešći oblici negativnosti koja loše djeluje na vas leži u nekoliko načina ponašanja, a to su: konstantno dramatiziranje, konstanta potreba za beskrajnom pomoći koju traži od vas, često okrivljavanje vas te svih i svega u okolini, konstantno pričanje koje ostavlja jako malo prostora vama za izražavanje i osjećaj da je cijeli svijet protiv te osobe što ju stavlja u poziciju žrtve.

Idući put kad se nađete u blizini negativne osobe, imajte na umu da njezini oblici ponašanja nemaju veze s vama te da su oni refleksija osoba koja na bilo koji način izražava svoju negativnost u vašoj prisutnosti. Oblici njihovog izražavanja su jedini načini putem kojih oni mogu dobiti i zadovoljiti ono što ima treba.

Najbolje ponašanje u blizini negativne osobe je imati osmijeh i ne govoriti ništa. Ako je moguće, izađite iz prostorije u kojoj se nalazite uz izgovor npr. „oprosti, moram na WC“ ili „oprosti, ali moram ići...(izmislite gdje morate ići)“. Ako nije moguće, nemojte se uključivati u njihov monolog, jer negativne osobe upravo to žele i traže. Ako se uključite, na taj način se zapravo iscrpljujete. Budući da u nekim slučajevima negativne osobe izazivaju vašu reakciju, teško je ne reći ništa i ne uključivati se u cijelu priču dok vas istovremeno druga strana napada s negativnim emocijama koje vam smetaju. Ali, bez obzira na sve, potrudite se ne reći ništa.

Da biste si olakšali zadržavanje odvojenosti u ovakvim situacijama, pokušajte ponavljati u sebi npr. „šteta što je ova osoba tako nesretna, ali to nema nikakve veze sa mnom“. Svaki put kad se poželite uvući u razgovor, ponovite si ovu rečenicu u glavi.

Nakon što negativna osoba završi svoj monolog negativnih priča u kojima vi niste htjeli sudjelovati, tražite od nje da vam ispriča nešto pozitivno. Tražite to na neutralan ili šaljivi način kako ne biste povrijedili osobu s kojom razgovarate. Primjerice recite uz osmijeh: „Ajde, ajde dosta tih horora. Daj reci mi nešto pozitivno što ti se događa u životu“ ili „Ok, a što se pozitivnog događa u tvom životu?“. Na taj način navodite osobu i razgovor u pozitivnom smjeru te štedite svoju energiju.




LEKCIJA 34: KAKO KOMUNICIRATI USPJEŠNO PREKO TELEFONA

Telefonska komunikacija je od iznimne važnosti kako u regularnoj tako i u

poslovnoj komunikaciji. Iako ju mnogi doživljavaju previše površno i ne

pridaju joj previše važnosti, ona ipak ima svoja pravila kojih se poželjno

pridržavati.

Komunikacija putem telefona olakšava razmjenu

određenih informacija, što nam može donijeti uštedu

vremena i energije.

Je li vam se ikada dogodilo da ste tijekom određenog telefonskog poziva zaboravili što trebate reći ili ste izostavili neke bitne stavke koje ste htjeli iznijeti? Vrlo vjerojatno je.

U većini slučajeva telefonska komunikacija se bazira na

razmjeni nekih bitnih informacija tj. temeljena je na nekoj svrsi. Iz tog

razloga, kvalitetna telefonska komunikacija traži definiranje svrhe razgovora

prije nego što u nju stupimo. Ne imanje jasnog cilja i plana razgovora dovodi

do komunikacijske situacije u kojoj ne uspijemo ostvariti svoju namjeru zbog

koje smo uopće stupili u razgovor.

Osim definiranja svrhe razgovora, bitno ih je i adekvatno prezentirati. To znači

da su konkretnost i direktnost osnovne kvalitete uspješne telefonske

komunikacije.

Na koji način vi iznosite informacije putem telefona?

Odugovlačenjem i skretanjem s teme često puta ljudima

uskraćujemo vrijeme koje im je potrebno jer su možda usred

nekog posla.

Ovisno o tome o kakvoj se vrsti telefonske komunikacije radi,

prema tome se određuje kombinacija svrhovitosti i socijalne

komunikacije uključene u telefonski razgovor. Bez obzira na

stil komunikacije, uvijek je bitno zadržati entuzijastični pristup telefonskom

razgovoru. Kakav je vaš pristup telefonskoj komunikaciji?

Osim toga, socijalnu komunikaciju putem telefona je

potrebno svesti na minimum, jer vrlo često ona drugima,

a vrlo često i nama, predstavlja gubitak vremena. U

poslovnoj komunikaciji ju je potrebno svesti na minimum,

a u ostalim komunikacijama putem telefona može je se

koristiti više, ali opet je potrebno postaviti neku granicu.

Telefon je vrlo praktično sredstvo komunikacije, pa idemo

vidjeti kako uvećati mogućnosti koje nam to sredstvo

pruža.

TJEDNI LIFE PLUG IN

Ovaj tjedan ćemo se pozabaviti s telefonskom komunikacijom. Da biste

uštedjeli vrijeme i sebi i drugoj osobi, poželjno je pripremiti se za razgovor.

Ako smatrate potrebnim, možete si napisati natuknice ili cijeli tekst govora. Na

taj način ne samo da ćete pokriti cijelu tematiku i svrhu razgovora, nego ćete

se osjećati i puno sigurnije tijekom istog.

Naravno, kao i svaku drugu komunikaciju, tako i telefonsku komunikaciju

započnite s pozdravom. No, ako se radi o poslovnoj komunikaciji, nakon

pozdrava se i predstavite, iako to možete učiniti i u ostalim vrstama

komunikacije. Osim toga, imajte na umu da se ne nalazite u bučnom

okruženju kako bi komunikacija mogla teći glatko.

Da biste znali jeste li nazvali u pravom trenutku, dobro je drugo osobu pitati

nešto tipa: „Imaš/imate li nekoliko minuta slobodno...( + da popričamo o xy

tematici – ako se radi o poslovnoj komunikaciji)? Ili „Jesi/jeste u gužvi?“. Ako

osoba ne može trenutno razgovarati, pitajte ju kad da ju ponovno nazovete,

ako to ona ne učini sama.

Intonacija glasa prilagodite činjenici kao da se nalazite nekoliko koraka od

druge osobe. Nađite neku srednju brzinu pričanja. Ako govorite brzo osoba

vas neće razumjeti, a ako govorite presporo biti ćete joj dosadni. Intonacija

glasa tijekom razgovora treba ostati jaka, ali treba paziti na to da ju stišavate

kad postavljate pitanja. Bez obzira s kim razgovarate, govorite kao da pričate

s prijateljem.

Smijte se dok pričate s ljudima na telefon. Smijeh odaje iskrenost i prijateljski

pristup. Ne morate se konstantno i na silu smijati, već nastojite da vam se

čuje u glasu ta nota koja se nalazi u smijehu.

Nakon što iznesete sve informacije koje ste htjeli, na kraju razgovora sažmite

bitne točke razgovora. Na taj način možete uvidjeti jeste li nešto ispustili iz

razgovora te što je najvažnije, potvrđujete da ste i vi i druga strana shvatili bit

netom završene komunikacije.

Mali savjet - izbjegavajte pričanje na telefon kad ste u gužvi. Umjesto toga,

nazovite osobu kad imate više vremena. Isto tako izbjegavajte razgovor kad

ste ljuti i kad vam je fokus na puno više drugih stvari.


P.S. Bili bismo zahvalni za vaše sugestije te feedback ovog treninga koji

možete uputiti na mail [email protected]


LEKCIJA 35: KAKO SE NOSITI S KRITIKOM?

S vremena na vrijeme svatko dobije kritiku od nekoga. Bio to šef ili partner/ica. Kako se nosite s tim, kad se dogodi? Činjenica je da mnogi u tom trenutku osjećaju depresiju te da jednim dijelom misle da druga strana nije u pravu.

Postoje tri vrste kritike – ona koja ima realnu osnovu i iznesena je pošteno, ona koja ima realnu osnovu ali je iznesena na nepošten način te ona koja je nepoštena i iznesena na destruktivan način.

Reakcija mnogih na kritiku je doživljavanje iste kao napada na vlastitu vrijednost. Iako konstruktivna kritika, za razliku od negativne, može dati dobru smjernicu za daljnje kretanje, svejedno je rijetko tko zna primiti bez popratnih negativnih reakcija.

Da bi se kritiku znalo primiti i prihvatiti, prvo pravilo je biti siguran u činjenicu da smo kritizirani. Postoji mogućnost da kad analiziramo određenu situaciju shvatimo da uopće nismo bili kritizirani. Primjerice, možda smo reakciju nekih ljudi shvatili osobno, a ona je bila upućena nekom ili nečem drugom.

Činjenica je da ako ne znamo primiti kritiku, da ju niti izričito ne tražimo. Osobe s kojima smo bliski, ili manje bliski, reći će nam ili potpunu istinu ili će nam zatajiti neke stvari kako nas ne bi „povrijedili“. U oba slučaja nećemo profitirati. Istina nas može pogoditi, a od lažne kritike nemamo nikakve koristi.

Opće je poznato da postoje dvije vrste kritike – konstruktivna i destruktivna. Činjenica je da svaki oblik kritike boli, stvar je samo kako se prema njoj postavimo.

Ako smo suočeni s konstruktivnom kritikom, te ako smo dovoljno mudri da ju adekvatno iskoristimo, samo ćemo profitirati. Konstruktivna kritika gledana iz prave perspektive može nam puno toga ponuditi za daljnji rast i razvoj na onom području gdje smo dobili kritiku.

No, za razliku od konstruktivne kritike, destruktivna kritika ne samo da vrijeđa nego vrlo vjerojatno niti nema

pravu osnovu. Suočenost s takvim oblikom kritike traži samo jedan način ponašanja – kontrolu. Osobi koja nas želi povrijediti sa svojim komentarima zadovoljstvo učinjenog leži u našem pokazivanju pogođenosti zbog onog što je rekla. Ako ne pokazujemo da je uspjela u svom naumu, što ne znači da nas ne mora pogoditi, nećemo podržavati njem mehanizam manipulacije.

Osvrnimo se na primanje konstruktivne kritike. Pa, kako se postaviti u situaciji kad primate takvu vrstu kritiku?

TJEDNI LIFE PLUG IN

Ovaj tjedan obratite pozornost na to kad vam netko upućuje kritiku (ako se ne dogodi, sjetite se savjete kad se nađete u takvoj situaciji). Obratite pozornost na konstruktivne kritike. Prva stvar koju je poželjno učiniti je ta da pozorno saslušate kritiku koja vam je upućena. Da biste dobili dovoljno informacija, postavljajte pitanja sugovorniku. Tražite osnovni uzrok kritike koju vam netko pruža. U bilo kojoj kritici postoji, ako ne više, barem mali postotak koji vam može pomoći da se poboljšate kao osoba ili u onome što radite.

Da biste bili sigurni da ste razumjeli što vam je druga osoba htjela reći, ponovite svojim riječima ono što ste čuli. Počnite gledati na kritiku kao na činjenicu da je drugim ljudima stalo do vas ili vašeg rada, te da vam na nju ukazuju kako bi vam pomogli da neke stvari promijenite. Budite u sebi zahvalni, ili to učinite na glas, na svaku kritiku koju vam netko uputi.

Nakon što ste primili kritiku, razmislite o njenom značenju. Pogledajte što možete naučiti iz situacije na temelju koje ste dobili kritiku. Primjerice, ako se šef buni

na vaše neodgovorno ponašanje u poduzeću, razmislite kako biste to mogli promijeniti. Dakle, nakon što ste otkrili gdje griješite, nađite i osmislite rješenje vezano uz danu kritiku te ga u budućnosti primjenjujte umjesto dosadašnjem ponašanja.

Nakon toga ostavite kritiku iza sebe i ne dopustite da vam uništi cijeli dan.


LEKCIJA 36: KAKO OSTVARITI KVALITETAN JAVNI

NASTUP

Poznato je da je strah od javnog nastupa je jedan od najjačih strahova prisutnih kod ljudi. Da bismo uvidjeli jačinu tog straha, dovoljno je reći da je strah od umiranju na sedmom mjestu. Činjenica je da strah u nama izaziva dvije reakcije, a to su: bori se ili bježi. Međutim adrenalin koji nas navodi na ovakvu reakciju prilikom javnog nastupa nam ne služi previše.

Što izaziva toliki strah prilikom javnog nastupa? Strah izaziva činjenica da stojimo pred gomilom ljudi čije su oči uperene u nas te to može izgledati i

zvučati pomalo zastrašujuće.

Činjenica je da što više nastupamo pred publikom, to smo bolji u izvedbi i imamo manje treme. Općenito gledano, praksa je najbolje rješenje.

Što mislite: koja je najbitnija stvar koju je potrebno savladati kako biste nadvladali taj strah? Odgovor je vrlo jednostavan – steći povjerenje u svoje sposobnosti i izvedbu. No, koliko je odgovor jednostavan, isto toliko treba uložiti vježbe u njegovu izvedbu.

Činjenica je da se mnoge prezentacije brzo zaboravljaju, pogotovo ono što se na njima prezentiralo. Zvuči li vam poznato? Da bi se izbjegao taj efekt, poželjno je učiniti nekoliko stvari koje će doprinijeti razumijevanju i pamćenju prenesene poruke.

O čemu se radi? Radi se o tome da je potrebno imati i razumjeti svrhu prezentacije, prenositi informacije jasno i jezgrovito, biti pripremljen te biti živopisan prilikom iznošenja poruke.

Svrha prezentacije se dobiva tako da se odgovori na pitanja: kome pričamo, što želimo prenijeti, kako možemo najbolje prenijeti informacije, koliko dugo trebamo govoriti te zašto bi nas netko slušao.

Dobra priprema je ključna za kvalitetan javni nastup. Ona je jedan od najvažnijih faktora našeg uspjeha nastupa. Pritom je poželjno odrediti koliko će prezentacija trajati, koliko će trajati pauze, što ćemo govoriti u kojem setu

i sl. Što više podataka unaprijed organiziramo, to ćemo imati bolju izvedbu i manje treme pri samom nastupu.

No, što mislite koji faktor daje karakter cijeloj poruci koju želimo prenijeti publici? Naravno, naša sposobnost živopisnosti prenošenja informacija kao što je iznošenje primjera iz vlastitog životnog iskustva, ne prebrzo pričanje, mijenjanje intonacija glasa te korištenje vizualnih dodataka kao što je power point i slično tome.

Pa, kako ostvariti kvalitetan javni nastup?

TJEDNI LIFE PLUG IN

Prije svakog javnog nastupa napravite dobru i kvalitetnu pripremu. Što više budete vježbali, to ćete bolje poznavati materiju o kojoj govorite. Kako? Vježbajte materijal koji imate pred prijateljima ili obitelji. Isto tako možete vježbati tako da se snimite na diktafon ili s kamerom. Tim putem možete preslušavajući vidjeti gdje griješite te se korigirati. Osim toga, možete držati govor sami sebi pred ogledalom - pričajte sami sebi na glas. te pritom pratite pokrete svojih ruku, glave te mimiku lica.

Obucite se prikladno za prezentaciju. Uskladite svoj izgled s publikom pred kojom predajete. Isto tako možete s odjećom prikriti neki dio tijelo koji odaje vašu nervozu. Primjerice, ako vam se trese grlo do pričate, obucite nešto što će prikriti taj efekt, npr. dolčevitu.

Prije nastupa se opustite. Dođite malo ranije kako biste se prilagodili prostoru u kojem ćete predavati te popite šalicu opuštajućeg čaja pritom razmišljajući o nečem izvan okvira prezentacije.

Dodatno smanjivanje treme donosi upoznavanje s publikom. Prije predavanja porazgovarajte s ljudima kojima ćete predavati kako biste uspostavili kontakt s njima i „probili led“ na puno lakšem teritoriju.

Tijekom predavanja duboko dišite i kad osjećate da bi vam dobro došlo, kao npr. ako se osjećate previše napeto, i što češće. Ako ste svjesni da ste nervozni, tada možete biti svjesni i načina na koji dišete.

Tijekom predavanja imajte smisla za humor. Ispričajte povremeno neku šalu koju možete i unaprijed pripremiti. Imajte na umu da publika ne očekuje savršenstvo. Publika razumije da ste i vi ljudsko biće te da možete pogriješite. Ako vam se to dogodi, nasmijte se i publika će se nasmijati s vama.

Koriste neverbalnu komunikaciju u svoju korist – koristite geste i snažan volumen glasa, jer će vam to dati osjećaj samopouzdanja.

Zaustavite se ako se zbunite. Dobar izgovor je posezanje za vodom, koju je između ostalog dobro imati u blizini ako vam se grlo presuši. Ako ste i dalje zbunjeni, posegnite za svojim bilješkama i krenite dalje od točke gdje ste stali. Cijelu svoju zbunjenost stavite u jedan opušteni okvir kretnji i ponašanja tako

da nitko ne vidi o čemu se zapravo radi. Budite lukavi. Nikada ne obraćajte pažnju drugih na svoju nervozu, jer ju možete samo povećati i narušiti svoj kredibilitet.

Za kvalitetnu prezentaciju je bitno da ste svoji tj. unesite svoju osobnost i osobnu perspektivu u prezentaciju. Upravo to čini dobrog javnog govornika.

Fokusirajte se na ono što želite prenijeti, a ne na to kako će prezentacija izgledati. To vam uvelike može olakšati pritisak. Ako ste fokusirani na poruku, način na koji ju najbolje možete prenijeti će doći sam od sebe.


LEKCIJA 37: KAKO PRAVIM PITANJIMA DO PRAVIH

REZULTATA

Ako se znamo s njima služiti, pitanja mogu biti jedno od najefektivnijih

komunikacijskih oruđa. Kvalitetno funkcioniranje na bilo kojem segmentu

života zahtjeva postavljanje vještih pitanja. Ako nismo vješti u postavljanju

pitanja, komunikacija nam postaje beskorisna te se sve više susrećemo s

nesporazumima.

Sigurno se pitate zašto su pitanja u komunikaciji bitna?

Pa, evo vrlo jednostavnog odgovora. Putem pitanja

prikupljamo nove informacije pomoću kojih kompariramo

svoju percepciju s realnošću. Isto tako, putem njih učimo o

tuđim razmišljanjima i percepcijama.

Ne postavljanjem pitanja oslanjamo se na vlastite

pretpostavke jer smatramo da znamo sve o osobi ili subjektu

radnje. Ovakav stav je potpuno pogrešan i poželjno ga je izbjegavati.

Pretpostavke dovode do nesporazuma, neispunjenih očekivanja, stresa i

oštećenja u odnosima. Jednostavnim činom traženja potvrde za ono što smo

čuli tako da to ponovimo ili tražimo da nam se ponovi ili postavimo pitanje u

vezi toga, ne ostavljamo mjesta negativnim posljedicama koje nastaju zbog

previše pretpostavki. Naše pretpostavke mogu nas ponekad učiniti

preosjetljivima ili nerealnima, pa su pitanja pravo rješenja za takve situacije.

Postavljajući pitanja dajemo drugoj osobi do znanja da je

slušamo te ojačavamo odnose s drugim ljudima. Sjetite

se komunikacije u kojoj vam sugovornik nije postavio niti

jedno pitanje? Kako ste se osjećali u tom trenutku?

Vjerojatno ne baš ugodno.

Pitanja stvaraju jasnoću u komunikaciji. Ako neke

informacije ostanu lebdjeti u zraku, tada se dovodimo na

sklisko tlo. Puno bolje rješenje je postaviti što više pitanja

oko svega što nam je nejasno ili što nas zanima.

Istovremeno, to je i odličan način da damo drugoj osobi do znanja da

cijenimo nju i njene ideje.

Ljudi ne mogu komunicirati putem čitanja misli. Ova činjenica je još jedan

dobar razlog za postavljanje pitanja. Informacije dolaze kad ih zatražimo, dok

smo u protivnom zakinuti za njih. Na nama je odgovornost da zatražimo ono

što nam je potrebno, jer sve što nam treba dobiti ćemo tek kad to zatražimo.

Pa, kako to i sprovesti u djelo?

TJEDNI LIFE PLUG IN

Koliko ste vješti u postavljanju pitanja? Postavljanje vještih pitanja traži od

vas, prije svega, da od toga napravite naviku. Iz tog razloga, tijekom ovog

tjedna, u svakoj interakciji u kojoj se nađete potrudite se, s iskrenom

zainteresiranošću, postavljati pitanja. Ako to činite tek toliko, ljudi će to

primijetiti. U tom slučaju je bolje da niti ne počinjete s pitanjima. Postavljanje

pitanja traži od nas iskrenu znatiželju i prisutnost.

Da biste se mogli jače fokusirati, za početak, odaberite

nekoliko konverzacija u kojima ćete biti prisutni idući

tjedan te odlučite da ćete u njima prakticirati svoju novu

vještinu. Na taj način ćete imati jasno definiran cilj, pa

ćete se moći lakše usredotočiti na svoj zadatak.

S obzirom na to da smo skloni raditi pretpostavke, u

ovom tjednu, prije nego što iznesete bilo koju ideju ili

misao, prvo postavite drugoj osobi pitanje u svezi toga

što želite reći. Iskrena i relevantna pitanja mogu okrenuti

komunikaciju u sasvim drugačijem smjeru nego u kojem ste mislili da će

komunikacija teći. Na taj način ćete prikupiti više informacija, klarificirati svoju

izjavu koja slijedi te ćete moći doraditi ono što želite reći. U svakom slučaju,

imate dovoljno razloga da to i učinite.

Postavljajući pitanja, prava namjera bi vam trebala biti učiniti svoj nastup što

korektnijim, a ne napadanje druge osobe. Bit pitanja je da tražite dodatne

informacije, a ne da ispitujete sugovornika, tražeći razloge da ga napadnete.

Iz toga razloga, potrudite se biti svjesni i osvijestiti svoje namjere zbog kojih

želite postaviti neko pitanje. Isto tako, obratite pozornost na intonaciju svog

glasa, biranje riječi i neverbalnu komunikaciju. Ako sve to skupa ne uskladite,

bez obzira što postavljate naoko „pravo“ pitanje, sugovornik će moći po ovim

elementima prepoznati vašu dublju namjeru.


LEKCIJA 38: KAKO POSTIĆI TIJEK U KOMUNIKACIJI?

Zamislite ovu situaciju. Sretnete se s nekim. Iznimno glatko započnete komunikaciju, zainteresirani ste za sugovornika te znatiželjno postavljate pitanja. No, nakon nekoliko minuta nastupi tišina i kao da više nemate što pričati s tom osobom.

Zvuči li vam poznato od nekud?

Postoje ljudi koji imaju karakteristiku da s kim god stupe u komunikaciju, pa makar to bila i osoba koju su prvi put vidjeli, uspijevaju zadržati komunikacijski tijek koliko god da razgovor traje.

Jeste li i vi u toj kategoriji ljudi?

Da bi komunikacija mogla teći između dvoje ili više ljudi, potrebno je znati zašto uopće s nekim komuniciramo. Prije svega da bismo dobili želju za komunikacijom s nekim, a pogotovo da bismo održali tijek, bitno je imati zajedničke teme s tom osobom. Bez toga, nemoguće je očekivati da će komunikacija teći glatko, dakle bez zastoja.

Komunikacijski tijek se postiže tako da osjećamo druge ljude, a ne da kroz komunikaciju prolazimo mehanički odrađujući ju isključivo glavom. Komunikaciju koja ne ide iz srca jednostavno je prepoznati. To je situacija kad se između dvoje ljudi, koliko god oni pričali, ne dogodi „ono nešto“ što stvara ugodu između njih.

Da bismo pobliže objasnili na što se ovdje misli, evo primjera. Sigurno vam se barem jednom u životu dogodilo da vam je u društvu neke osobe vrijeme brzo prolazilo, da ste nizali temu za temom, a one su dolazile vrlo glatko i javljale su se same po sebi, te ste bili fokusirani isključivo na osobu s kojom komunicirate i na ono što govori i to sve s iznimnom znatiželjom. Ako vam ovakva situacija zvuči poznato, tada znate što je to „ono nešto“ u komunikaciji te što je to komunikacijski tijek.

Znatiželja i prisutnost u komunikaciji su bitni čimbenici koji pripomažu njenom tijeku.

No, idemo malo određenije reći kako postići komunikacijski tijek?

TJEDNI LIFE PLUG IN

Ovaj tjedan prije susreta s bilo kojom osobom prije istog promislite o nekim stvarima. Točnije, postavite si jedno pitanje koje glasi: „Jesam li danas raspoložen/na za razgovor i susret s xy osobom? Činjenica je da bez

obzira koliko nam neki ljudi bili dragi nismo svaki dan raspoloženi za razgovor s njima, bilo zbog našeg osobnog raspoloženja ili zbog gužve u kojoj se trenutno nalazimo ili zbog nečeg trećeg.

Naime, kao što je već rečeno za postizanje komunikacijskog tijeka bitna je znatiželja. Ona nas nagoni da postavljamo pitanja i aktivno sudjelujemo u razmjenjivanju informacija s drugima. Ako niste određeni dan raspoloženi za susret s xy osobom, teško da ćete izražavati znatiželju upućenu drugoj osobi. A, ako ne

budete znatiželjni, često ćete nailaziti na blokade u komunikaciji i s vremenom bi vam moglo postati čak i neugodno. Stoga dobro promislite prije nego što se uopće upustite u komunikaciju s nekim. Kad niste znatiželjni, teško da ćete se s nekom osobom povezati u komunikacijskom procesu.

Kad dođe do susreta s drugom osobom, nastojite imati ugodan i prijateljski glas te se smiješite. Nesvjesno će to na ljude djelovati tako da će se opustiti i osjećati ugodnije u vašem društvu, što će doprinijeti komunikaciji bez neugodnih trenutaka tišine koji ponekad traju i više nego što je ugodno.

Osim toga, slušajte drugu osobu. Ako nekoliko puta uzastopce sugovornik uoči da niste u potpunosti prisutni te da vam pozornost odvlači nešto drugo, uskoro bi mogao odustati od pokušaja pokretanja novih tema i uopće od razgovora s vama. Ako ih ne slušate, ljudi počinju misliti ili da vam nisu zanimljivi ili da više ne žele otvarati nove teme ni išta govoriti. Ljudima je ono o čemu oni pričaju zanimljivo te zbog toga to dijele s vama, a ako vide da vi ne dijelite s njima taj entuzijazam, više neće imati potrebu išta reći.

Ljudi cijene ako se sjećate prethodnog razgovora s njima. To ne samo da im pokazuje da ih slušate nego i da vam je do njih stalo. Zato, zapamtite što ste s nekim u prethodnoj komunikaciji razgovarali te započnite s nekom od tema iduću konverzaciju. Primjerice: „Prošli put si mi pričao o tome kako misliš kupiti novi automobil. Je li ima kakvih novosti u svezi toga?“.

I na kraju, počnite ljude s kojima razgovarate gledati u oči. To je još jedan način da im pokažete da vam je do njih stalo te da ste zainteresirani za ono što govore.

Upotrebom ovih savjeta stvoriti ćete jednu toplu i ugodnu povezanost s drugim ljudima, a to je nešto što svatko od nas želi, zar ne?

male tajne vrhunske komunikacije kompletan kurs inoptimunmcom

Documents