madona-kurva kompleks kod yeatsa, tanja bakić

8/8/2019 Madona-kurva kompleks kod Yeatsa, Tanja Baki

1/6

Tanja Baki}

96

Madona-kurva kompleks kod Yeatsa

SonetLeda i labudili izdaja Maud Gonne

Jednom je Maud Gonne upitala Yeatsa: Da nisi mo`da sanjao ne{to udnosino}?

Jesam. Sanjao sam da si me poljubila prvi put u ìvotu, odgovorio je Yeats.Zatim mu je Maud ispriala za svoj san: Vidjela sam svetog duha kraj kreveta.Odveo me je do drugih duhova, gdje si me ti ekao. Ja i ti smo se uhvatili za ruke

i vjenali se. Ostalog se vi{e ne sje}am.

Onda je Maud pri{la Yeatsu i po prvi put ga stvarno poljubila.

Sljede}eg dana Yeats ju je zatekao zami{ljenu kraj kamina. Nije trebalo da tikaèm ono {to sam ti rekla, kazala mu je, jer ja nikada u ovom ìvotu ne}u mo}ida budem tvoja èna.

Voli{ drugog?, Yeats upita.

Ne. Ali imam svoje dijete kojemu sam vjerna.

OndajeMaudYeatsu,malopomalo,isprialasvojupriu.Vejenetood

ovogaYeatsuoonjojkrozraznorazneglasineiskandale,ukojenijevjerovao.

No, sada je saznavao istinu. U svojim Memoarima on pie:

Na jugu Francuske upoznala je Luciena Millevoyea, i u njega se odmah


2/6

Zenike sveske

97

zaljubila. Potom se vratila u Dublin, gdje joj je otac bio vojno angaòvan. Jednuno} je kraj kamina poela da razmi{lja o budu}nosti i razgledala knjige njenog ocao magiji. Pomislila je da }e \avo, ako mu se bude molila, mo}i da joj pomogne.

Htjela je da joj \avo podari kontrolu nad ìvotom, za {ta mu je zauzvrat ponudilavlastitu du{u. U tom trenutku sat je otkucao pono}, i ona je osjetila da joj je

molitva usli{ena. Nakon dvije sedmice otac joj je umro, i osjetila je duboko kajanjezbog svega.

Maud je kazala Yeatsu o svojim problemima sa Millevoyem. Ispriala mu je ida ima }erku sa Millevoyem koja je umrla, te i da misli da je moè ponovo roditi.Gonne je oti{la sa Millevoyem pod svod posmrtne kapele gdje im je sahranjena}erka da sa njim vodi ljubav. Nakon toga je zatrudnjela i rodila }erku Izoldu(Iseult).

Yeats i Gonne zajedno su doìvjeli duboku viziju. Dogovorili su se da sve dokta vizija traje jedno drugom ni{ta ne priaju {ta osje}aju. Gonne se osjetila kao

ogromna kamena statua kroz koju protie plamen. Bila je nepomina poputkamena i zemlje koju ljubi, Irske. Yeats je tada osjetio da se pretvara u: plamenkoji se penje i izbija iz oiju ogromne kamene statue Minerve. Njegova iskragenija traìla je oblik kroz koji da proe i ostvari se. Taj oblik bila je Maud, koja za

njega otjelovljuje duh njegove rodne Irske.

Njihova zajednika vizija dokazala je da su oni duhovno vjenani, i da takavbrak dolazi s onu stranu ljudskog. Takav brak nije tjelesni, ve} sveti ritual, kojipovezuje Pjesnika Barda i Majku Zemlju. 1

1 TanjaBaki:DuhovnibrakW.B.YeatsiMaudGonne, Matica crnogorska, 34/ 35,

2008, str. 301 304.


3/6

^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

98

***

Leda i labud

Vihor iznenadni prhnu. Krila velika u poletu mirnome

Nad djevom prestra{enom. Butine njene prekri{e

Mre`e mrane. Potiljak joj u kljunu njegovome.

Bespomo}ne grudi njene uz njegove se svi{e.

I kako da prsti}i ti stravljeni perjem mahnu

Slavnim s omlitavljelih svojih butina?

I kako da tijelo u naletu bijelome njome splahnu

I k sebi primi unutra{nja sva ta tijanja?

I lagano prenu drhtanje s prepona

Put slomljenoga zida, plamena krova, put kula

I Agamemnona mrtvoga.

Zahva}ena tako,

I svirepim kapima krvi iz zraka savladana,

Je li ono {to bi on nasilno da joj da primila

Prije nego hladni kljun je pusti da pada lako?*

* prepjevala Tanja Baki}


4/6

Zenike sveske

99

***

YeatsovantologijskisonetLeda and the Swan (Leda i labud) moe se tuma~itis vie razli~itih aspekata. Rei emo da je on politi~ke tematike, ili da je inspirisan

Nietzscheovomeljom za vla{}u; da pjeva o mudrosti dosegnutoj putem nasilja,ili da je bogat mitolokim implikacijama. No, moe se protuma~iti i kao njegovavlastita fantazija silovanja u kojoj je Maud Gonne Leda, a on Labud.

Leda i labudje petrarkisti~ki sonet, odnosno jedna od najpreciznijih literarnihformi izraaja. No, upravo se ovdje i krije paradoks. Jer, pjesma je napravljena postrogo preciznoj literarnoj formi i emi rimovanja, dok je njena glavna tema sasvimne-tradicionalna: nasilno silovanje (naspram tradicionalnih ljubavnih soneta).Pomenuti paradoks pomae nam da bolje shvatimo sutinu principa protivrje~nostivezanihkakozaYeatsa,takoizanjegovsonet.Tradicionanaemarimovanja(abab

cdcd efg efg) je, zanimljivo: nesavrena. O~it primjer su ~etiri stiha: push i rush,upidrop.RadiseoelementuprotivrjenostitipinomzaYeatsa,kojisimbolizuje

duboksukobizmeuYeatsaromantiaraiYeatsamoderniste.

Leda je opisana u konkretnim pojmovima, a labud u apstraktnim. Leda je:djeva prestraena (staggering girl), a u pjesmi se dalje opisuju butine njene(her thighs), potiljak njen (her nape), bespomone grudi njene (herhelpless breast), omlitavljele njene butine (her loosening thighs). Labud,zanimljivo, nikad nije oslovljen labudom (osim u naslovu), a ni Zevsom. Ta~nije,u pjesmi se jedino spominje Agamemnon. Labud je opisan preko: velikih krila(greatwings),mreamranih(darkwebs),naletabijelog(thatwhite

rush), krvi (blood), hladnoga kljuna (indifferent beek).

Kategorije konkretnog i apstraktnog nikad nisu dovedene do nivoa isklju~ivog.U pjesmi se one, naime, mijeaju. Leda postaje apstraktna: prstii ti stravljeni(terrifiedvaguefingers),alabudkonkretan:krila,kljun(wings,beak).

Ovako stvorena viesmislenost ima za cilj da objelodani ~injenicu da je Bog nakraju ipak stvaran. On je tijelo koje u~estvuje u aktu snoaja.

Yeatsdaljenaglaavaviesmislenost,kontradiktornostidramatinost.Uske

granice soneta (visoko estetske umjetni~ke forme) slue da nazna~e intenzitetsilovanja. S tim u vezi, sonet je kratak, ~ime se osigurava i da e silovanje kratko


5/6

^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

100

potrajati. Dakle, struktura pjesme ima funkciju osiguravanja akta silovanja. I samaunutranja linija organizacije je tu da opie takav tok. Prvi kvatren opisuje napadlabuda na Ledu, a drugi kvatren Ledina osjeanja. Prva polovina esterca sadriscenu ejakulacije, nakon ~ega slijedi tiina nalik na miris smrti. Posljednji dio

esterca zavrava se postavljanjem pitanja o zna~enju. Svojom nepravilnou,rasplinutomreeninouidramatinimprelamanjimauestercu,Yeatsovmetar

do~arava utisak silovanja.

ViesmislenostLede i labuda povla~i sobom konfrontaciju, realnu i izmiljenu,duhovnu i tjelesnu. Pomislimo na ono mirnome (still) iz prvog stiha. Labud jeopisan kako se sputa na Ledu, gdje izraz mirnome ukazuje na bezvremenost.Dakle, radi se o aktivnom silovanju koje na kraju poprima oblik pasivnog.Suprotnost izmeu apstraktnog i konkretnog oslikava razliku izmeu ljudskogi boijeg, izmeu sebe i svijeta. Kontradiktornost i konfliktnost soneta su ikontradiktornostikonfliktnostuYeatsovomivotu.Nasilnosilovanjerezultatje

Yeatsovevlastitenemogunostidaizmiriunutranjekonflikteupjesmi.On,dakle,

stavlja svoje frustracije u drugi plan (kad silovanje biva pozitivno i bezbjedno).Leda i labudviepodsjeanaYeatsovekasnijepjesme,odnosnonaperiodnjegovog razo~arenja u vlastite fantazije. Konkretnost u pjesmi je simbol koji sesuprotstavlja oporoj stvarnosti. A ta stvarnost je Maud Gonne, data kao dvostrukisimbol: simbol Lede i njene erke Helene.

Yeatsovapotrebazaseksualnomzamrljanouzadobijamitolokiukus.On

smatra da se njegov duhovni brak s Maud Gonne moe usavriti jedino putemseksualnog povezivanja s njom. Njegova konfliktna priroda takoe oslikana i upjesmi, rezultat je onog suprotstavljanja s kojim se on nikad nije mogao pomiriti.Za njega je Maud Gonne ~ista, odnosno nevina, neuprljana, zbog ~ega i samosjea da i on treba da bude ~ist. U nemogunosti da savlada vlastite seksualneudnje,YeatsistetumaikaoizdajuuGonne.2On je u Londonu za potrebe

2Kompleks Madonna-kurva razvija se kod onog mukarca koga je podigla hladna i rezervisana majka.

Takav mukarac se kasnije udvara enama koje ga podsjeaju na njegovu majku, nadajui se da e na taj

na~in ispuniti neostvarenu potrebu za ljubavlju iz ranog djetinjstva. ^esto se deava da se ta ena prema

mukarcu ponaa kao majka prema sinu, a ne kao eljeni seksualni objekat. Ona je za njega sveta, iliti

projekcija figure Madonne (Bogorodice). Upravo iz tog razloga, onaj koji pati od ovog kompleksa doivljava

ljubav i sex kao jedno te isto, i zbog toga odbija da stupi u seksualni odnos sa enom, jer nesvjesno


6/6

Zenike sveske

101

naslade svoje udnje imao jednu enu. ^iste ene za njega su svetice, i onih poezijom romantizuje, mitoloki personifikuje, dok su one koje udovoljavaju[njegovim]potrebamabludnice.Yeatsovosjeajizdaje,osnaenneuspjesimapotisnutog, dovodi ga u osjeaj krivice. Njegova tragedija mu pomae da savlada

bol, ali i krivicu i smrt. On je razo~aran i ispunjen mrnjom prema sebi.

Leda i labudYeatsovajepreokupacijasmru,potonjegovavezasaGonnenije upotpunjena. On podsvjesno pokuava da potisne vlastitu tjelesnu udnju,u ~emu ne uspijeva. Nakon toga on zbog stvorenog osjeaja krivice nesvjesnopo~inje da mrzi Gonne. Pomenuto razo~arenje odvodi ga do sublimacijeseksualnog impulsa otjelotvorenog u sceni silovanja u Ledi. Par primjera iznjegovogivotapotkrijepljujuovutvrdnju.Ljeta1908.Yeatsdoivljavaekstatinu

viziju njega i Maud, oja~anu slikom labuda koji plovi. Na drugom mjestu MaudpieotomekakosuonaiYeatsdoivjelidubokuviziju,nakonegaseona

probudila i osjetila jak nalet vjetra u sobi, a s njim i glas arhanela koji govori daje velika ljepota roena nakon proivljene patnje.

Leda i labudjeYeatsovavlastitafantazijasilovanja.Onajeimanifestacijakonflikataizmeustvarnogiiluzornog,ovjejegiboijeg,kojejeYeatsgodinama

pokuavao da pomiri u sebi. Ona mu omoguava da strese nasilne fantazije oMaud, to on i ~ini, ali na struktuiran i duboko kontrolisan na~in, ~ime ostajepristrasni Romanti~ar. Pjesma je realisti~na alternativa za proivljene ivotnekonflikte, njegova unutranja terapija, umjetni~ka iluzija.

smatra da bi to bio incest. Svoj nagon za seksom on, stoga, usmjerava ka prljavoj iliti bludnoj eni,

prema kojoj ne ispoljava nikakvu ljubav. Danas je, meutim, upotreba ovog termina toliko popularizovana

da je pomalo i iskrivljena. Njim se opisuje neostvarena elja mukarca za enom u kojoj moe da pronae

zadovoljenje ljubavnih i seksualnih afiniteta. Mukarac ne moe da voli enu koja ga seksualno zadovoljava,

a onu koju voli sam nije u stanju da zadovolji u seksu. Drugi na~in popularizacije ovog termina ukazuje na

ono ponaanje mukarca koji je istovremeno u vezi sa vie ena, jer je to njegov na~in da zadovolji sve

svoje viestruke potrebe.

madona-kurva kompleks kod yeatsa, tanja bakić

Documents