log sustavi skripta

55
ZBIRNI PROMET Zbirni promet je način transporta namijenjen prijevozu manjih pošiljaka, koje ne zauzimaju cijeli prostor prijevoznog sredstva.Organizator zbirnog prometa sakuplja pošiljke raznih pošiljatelja, koje su namijenjene raznim primateljima u drugoj državi. Zatim ih otpremi kao skupinu komadnih pošiljaka u jednom prijevoznom sredstvu do primatelja Mjerila različitih oblika poslovanja Determinante kvalitete za proces zbirnog prometa: 1. Pouzdanost 2. Brzina 3. Konkurentnost cijene 4. Stručnost 5. Ponuda cjelovite palete usluge 6. Organizacija prijevoza od vrata do vrata 7. Ponuda plaćanja po dogovoru 8. Odnos prema kupcima 9. Selektivni sustav inopartnera 10. Elektronski prijenos podataka 11. Mogućnost kompjuterskog praćenja pošiljaka 12. Prepoznatljiva uslužna marka OPERATIVNA PRODAJA Obrada upita na osnovu usmenog ili pismenog upita prikupljaju se podaci o kupcu

Upload: klenovica

Post on 10-Aug-2015

161 views

Category:

Documents


8 download

DESCRIPTION

logisticki sustavi

TRANSCRIPT

Page 1: Log Sustavi Skripta

ZBIRNI PROMET

Zbirni promet je način transporta namijenjen prijevozu manjih pošiljaka, koje ne zauzimajucijeli prostor prijevoznog sredstva.Organizator zbirnog prometa sakuplja pošiljke raznih pošiljatelja, koje su namijenjene raznim primateljima u drugoj državi. Zatim ih otpremi kao skupinu komadnihpošiljaka u jednom prijevoznom sredstvu do primatelja

Mjerila različitih oblika poslovanja

Determinante kvalitete za proces zbirnog prometa:

1. Pouzdanost2. Brzina3. Konkurentnost cijene4. Stručnost5. Ponuda cjelovite palete usluge6. Organizacija prijevoza od vrata do vrata7. Ponuda plaćanja po dogovoru8. Odnos prema kupcima9. Selektivni sustav inopartnera10.Elektronski prijenos podataka11.Mogućnost kompjuterskog praćenja pošiljaka12.Prepoznatljiva uslužna marka

OPERATIVNA PRODAJA

Obrada upita

• na osnovu usmenog ili pismenog upita prikupljaju se podaci o kupcu• prema upitu se utvrđuje vrsta usluge, količina i karakteristike robe, dinamika

rokova za izvršenje i drugi podaci potrebni za izradu ponude

Izrada ponude• na osnovu prikupljenih podataka, cijena iz cjenika, tarifa, odobrenih cijena

Kontakt s kupcem

Page 2: Log Sustavi Skripta

• provjerava se da li je kupac primio ponudu i da li je treba pojasniti• saznaju se primjedbe na ponudu• informacije o dodatnim ili ostalim potrebama

Usklađivanje ponude• analizom predane ponude i ukoliko postoje primjedbe na ponudu usklađuje se

ponuda

Prihvaćanje ponude• usmeno prihvaćanje ponude kupac potvrđuje obvezno pisano

OBRADA NALOGA

Prijem naloga za zbirni prijevoz

Na osnovu analize podataka iz narudžbe i dispozicije utvrđuje sevrsta robe, količina (težina, volumen), smjer prijevoza, način ukrcaja,vrijeme dostave, vrijeme i adresa preuzimanja:

1. odabire se strani partner2. provjerava se mogućnost carinjenja u prostorima operatera

Izrada transportnih dokumentacija• kompletiraju se svi elementi za izvršenje primljenog naloga za zbirni prijevoz i izrađuju se transportne instrukcije (na koji način i za koje vrijeme se želi izvršiti prijevoz, moguće poteškoće prilikom preuzimanja robe)

Obrada dokumenata zbirnih pošiljaka• unose se podaci o pošiljkama u bazu podataka• kalkuliraju se prijevozni i ostali troškovi

Priprema preuzimanja pošiljke• analiziraju se informacije o mogućim poteškoćama prilikom preuzimanja robe• informacije dobivene od angažiranih stranih partnera upisuju se na transportne

instrukcije

Obavještavanje kupca o odstupanjima• u slučaju nemogućnosti obavljanja prijevoza obavještava se kupac i postupa se

sukladno instrukcijama kupca

Page 3: Log Sustavi Skripta

OBRADA ZBIRNIH POŠILJAKA (UVOZ)

Obrada dokumenata zbirnih pošiljaka

• unose se podaci o pošiljkama u bazu podataka• kalkuliraju se prijevozni i ostali troškovi

Prekrcaj• ako carina dozvoli direktni prekrcaj robe, izdaje se nalog skladištu za prekrcaj iz

prijevoznog sredstva u prijevozno sredstvo

OBRADA ZBIRNIH POŠILJAKA (UVOZ)

Preusmjeravanje iz carinskog skladišta i dostava pošiljaka

• na osnovu primljenih dispozicija od kupca i analize količine i vrste robe odabire se najpovoljniji način prijevoza

• izrada JCD‐a• prema odabranom načinu prijevoza ispostavlja se nalog za domaći kamionski

prijevoz• ispisuje se CMR (u slučaju provoza u inozemstvo)

PRISPJEĆE NA TERMINAL

Prijava robe carinarnici

• na osnovu analize primljenih dokumenata (CMR, CIM, fakture) provjerava se da li je potrebno obaviti:

1. iskrcaj2. prekrcaj3. carinjenje pošiljke na prijevoznom sredstvu

Carinjenje na prijevoznom sredstvu• izvozni JCD i ostalu prikupljena kompletna dokumentacija predaje se carinskom

referentuPRISPJEĆE NA TERMINAL

Iskrcaj

• ako je roba ocarinjena, prijavljuje se carinarnici i izrađuje se molba za skidanje carinskog obilježja

• izdaje se nalog za iskrcaj, kao nalog služi JCD• ako roba nije ocarinjena, izdaje se nalog za iskrcaj u necarinsko skladište

Page 4: Log Sustavi Skripta

Prekrcaj• ako je roba ocarinjena, prijavljuje se carinarnici i izrađuje se molba za skidanje

carinskog obilježja• izdaje se nalog za prekrcaj carinskom skladištu• ako roba nije ocarinjena, izdaje se nalog za prekrcaju necarinsko skladište

ORGANIZACIJA TRANSPORTA S TERMINALA (IZVOZ)

Utvrđivanje potrebne vrste transporta

• na osnovu pripremljenih dokumenata i primljenih naloga odabire se način otpreme• izrađuje se nalog za prijevoz

Priprema dokumentacije za carinjenje pošiljaka

• izrađuje se nalog za ukrcaj robe• izdaje se nalog za izradu JCD‐a carinskom referentu• izrađuje se zbirni ili pojedinačni CMR/CIM, pojedinačni i zbirni bordero sa svim

instrukcijama za prijemnog otpremnika• nakon izrade JCD‐am izrađuje se popis pošiljaka, te se predaju kompletni

dokumenti carini• ovjerene dokumente iz carine predaju se vozaču

ORGANIZACIJA TRANSPORTA S TERMINALA (IZVOZ)

Praćenje transporta

• dobivaju se i analiziraju informacije o mogućim problemima u izvođenju transporta (od prijevoznika i inootpremnika)

Obavještavanje kupaca o odstupanjima

• uslijed problema u provođenju transportnih instrukcija obavještava se operativna referada ili kupac

• postupa se u skladu s mogućnostima i dobivenim dodatnim instrukcijama

Predaja pošiljke – potvrda dokumenata• obavještava se kupac o predaji robe krajnjem primaocu – telefonski ili Pismeno

Page 5: Log Sustavi Skripta

CARINSKO ZASTUPANJE1. OBRADA UPITA2. PRIPREMA CARINSKIH DOKUMENATA3. IZRADA JCD I OSTALE DOKUMENTACIJE4. PREGLED I PUŠTANJE ROBE5. KONTROLA CARINSKOG POSTUPKA6. OBRAČUN I NAPLATA

PRIPREMA CARINSKIH DOKUMENATA

Kontrola primljenih dokumenata

• pregled naloga za dispoziciju i priloženih dokumenata• u slučaju nesukladnosti i nepravilnosti nastoje se iste otkloniti u kontaktu s kupcem• razvrstava se robe• provjerava se ulazna carinarnica, odredišna carinarnica, rok prijave i broj plombe…

PRIPREMA CARINSKIH DOKUMENATA

Izrada JCD ‐ a • unose se podaci iz naloga kupca, priloženih dokumenata i zabilješke carinskih tarifa

u polje JCD‐a• prilaže se knjigovodstveni zapis koji je ujedno i nalog skladišnoj službi za iskrcaj

Kompletiranje JCD ‐ A (ili TIR ‐ a kod provoza)

• prilaže se zahtjev inspekcijskoj službi čime se dobije ovjera na JCD‐u• prilažu se svi dokumenti (faktura, dispozicija, izjava, spec. troškova,certifikat,

rješenja, odobrenja, dozvole, CMR kod izvoza)• kod provoznog JCD‐a kontroliraju se i usklađuju podaci sa izvoznog JCD‐a• JCD sa sistemskim brojem šalje se carinarnici

PRIPREMA CARINSKIH DOKUMENATA

Tržna inspekcijska služba

• kontrolira se i taksira zahtjev za uvjerenje o kakvoći robe• prisutsvo kod pregleda

Predpregled robe

Page 6: Log Sustavi Skripta

• provjerava se količina, vrsta i stanje robe (po potrebi uz prisutsvo kupca ili vlasnika robe)

• ako se na predpregledu ustanovi razlika stvarnog stanja robe s priloženim dokumentima ili naloga kupca prepravljaju se nalozi i dokumentacija

SKLADIŠNE USLUGE1. USKLADIŠTENJE I ISKRCAJ2. PREKRCAJ3. ISKLADIŠTENJE I UKRCAJ4. DISTRIBUCIJA

USKLADIŠTENJE I ISKRCAJ

Prijem i kontrola dokumenata

• kontrola primljenih dokumenata (JCD, popis pošiljaka), transportnih i carinskih dokumenata (broj koleta, pošiljatelj, težina, primatelj)

Iskrcaj

• obavještavanje vozača o satu i lokaciji iskrcaja u skladištu• organizacija i izvršenje iskrcaja• prema oznakama na ambalaži vrši se skladištenje

Utvrđivanje stanja pošiljke

• na osnovu dokumentacije za uskladištenje utvrđuje se stvarno stanje pošiljke (ovjerava se transportni dokument)

USKLADIŠTENJE I ISKRCAJ

Određivanje polja i obilježavanje

• određuje se polje prema raspoloživom prostoru u skladištu

Dodatne usluge skladišta

• kada je stvarno stanje različito od navedenog u dokumentima, roba se ponovno broji, mjeri, važe, ustanovljuje se specifičnost robe, osjetljivost na vlagu, temperaturu i dr.

Page 7: Log Sustavi Skripta

Evidentiranje ulaza

• u knjigu prijema pošiljki (datum prijema, broj prijave s JCD‐a, reg. Oznaku vozila, broj koleta, ukupnu težinu, br. skladišta i polja)

• izrađuje se popis o preuzimanju pošiljke i upisuje broj prijave• unos pošiljaka u kompjutersku evidenciju

PREKRCAJ

Prijem i kontrola dokumenata

• utvrđuje se tko je nalogodavac, da li su potvrđeni dokumenti od carinarnice• utvrđuju se osnovni elementi prekrcaja iz skladišta (koleta, vrsta koleta, težina, primalac)

Izvođenje prekrcaja

• nakon prekrcaja vozač i šef skladišta potvrđuju izvođenje prekrcaja• organizacija i izvršenje prekrcaja

ISKLADIŠTENJE I UKRCAJ

Prijem i kontrola dokumenata

• identifikacija nalogodavca i provjera JCD‐a s popisom pošiljaka, otpremnice, naloga za ukrcaja u zbirnom izvozu, ovjera carinskog djelatnika, ispravnost naloga za iskladištenje

Provjera vozila i vozača

• s obzirom na vrstu robe provjerava se registracija vozila, volumen vozila, nosivost vozila, ispravnost vozila

Organizacija i izvedba

• obavještavanje vozača o satu i lokaciji ukrcaja• kontrola oznaka na ambalaži• organizacija ukrcaja robe u vozilo u prisutnosti vozača i skladištara• skladištar potpisuje predaju, a vozač prijem robe

DISTRIBUCIJA

Operativna prodaja

• Vrsta usluge količina i karakteristika usluge, robe, dinamika rokova za izvršenje,

Page 8: Log Sustavi Skripta

IZRADA PONUDE (zaprimanje i obrada naloga za distribuciju), Preuzimanje pošiljke,Nadzor prijevoza

EXPRESSNI PROMET

• Expressni promet kupcima omogućava:a. prijevoz p j pošiljaka od vrata do vratab. prijevoz pošiljaka bez obzira na težinu (pošiljke normalnih dimenzija za cestovni

prijevoz) paketne pošiljke do 50 kg i pošiljke teže od 50 kgc. prijevoz pošiljaka pod carinskim nadzoromd. dodatne usluge (osiguranje)e. dostava pošiljaka u roku 24 h (pošiljke do i preko 50 kg) i 48 h (pošiljke teže od

51 kg)

Determinante kvalitete za proces expressnog prometa:

1. Povjerljivost i povjerenje2. Pravovremena dostava3. Pridržavanje dogovorenog roka za isporuku4. Elastičnost5. Korektnost6. Razvoz po cjelokupnom području RH7. Pažnja na pakete8. Mogućnost davanja informacija o isporuci paketa telefonski ili na drugi način

Preuzimanje pošiljaka u skladištu

• skladištar kontrolira i preuzima pošiljke prema listi zaduženja za podizanje pošiljaka

Sortiranje pošiljaka• pošiljke se sortiraju prema otpremi linijskim vozilima ili zonama za dostavu po gradu• ispisuje se cestovni teretni list (CTL)• za otpremu pošiljaka po zonama ispisuje se lista zaduženja za predaju pošiljaka

Predaja pošiljaka

• vozač dolazi primatelju na adresu, te se provjerava ispravnost pošiljke prema prijevoznici i vizualnim pregledom

• primatelj potpisuje prijevoznicu, koju po mogućnosti ovjerava žigom

Page 9: Log Sustavi Skripta

CASE STUDY – DOSTAVA BOSCH APARATA• doprema Bosch aparata iz tvornice u Njemačkoj do skladišta u Zagrebu i dalje

prema maloprodajnim dućanima u Hrvatskoj (domaći kamionski prijevoz), ili prema dućanima u regiji (BiH, Srbija, Makedonija, Albanija…)

• preuzimanje aparata u tvornici u Njemačkoj obavlja logistički operater Intereuropa ili inopartneri

• organizacija dopreme robe ostvaruje se• Bosch i logistički operater Intereuropa povezani su informatičkim sustavom,

pomoću kojega se ostvaruje organizacija dopreme robe• s druge strane Bosch je sa svojim klijentima (maloprodajni dućani diljem regije)

također povezan informatičkim sustavom narudžbe robe• kada u maloprodajnim dućanima izvrše prodaju pojedinog artikla, informatički

sustav javlja u središnjicu Boscha da je potrebno u tom trenutku Bosch svom logističkom operateru javlja da je pojedinom maloprodajnom dućanu potrebno dostaviti navedeni artikl

• ukoliko logistički operater taj artikl nema na zalihama, potrebno je izvršiti dopremu artikla iz tvornice

• ukoliko operater preuzima artikle u inozemstvu to obavlja vlastitim prijevoznim sredstvima ili preko inopartnera

• nakon preuzimanja robe iz tvornice, operater obavlja transport prema skladištu u Zagrebu u najkraćem mogućem roku

• obavlja uvozno carinjenje robe• pohranjuje robu u skladište (dodjeljuje se broj i mjesto na skladištu, vrše se

dodatne usluge na robi) i pohranjuje sve podatke u informatički sustav• roba koju je potrebno distribuirati unutar RH, distribuira se domaćim kamionskim

prijevozom (linijski prijevoz)• roba koja se distribuira izvan granica RH, potrebno je izvozno ocariniti, te u

najkraćem roku dostaviti na odredište

UVOD

Promjene kao što su globalizacija tržišta, dislokacija proizvodnje, deregulacija u prometu i razvitak informacijskih tehnologija u posljednjih dvadesetak godina, bitno su utjecale na tržišnu konkurentnost.

Da bi stupilo na globalno tržište i tamo se zadržalo, suvremenom poduzecu potrebne su nove ideje i inspiracije, jer klasicni marketinški oblici konkurentske borbe više nisu ucinkoviti. Zato se za ostvarivanje konkurentske prednosti na tržištu sve više pozornosti poklanja distribuciji i logistici, jer se oni temelji na visokostrucnom znanju i kreativnosti, što je puno teže kopirati jer su za njih potrebni visokostrucni kadrovi, velika ulaganja kapitala te odgovarajuce vrijeme za njihovu implementaciju

Poimanje logistike koja se donedavno povezivala gotovo iskljucivo sa transportom i skladišnim poslovanjem, uvelike se mijenja te se pojavljuje koncept upravljanja integralnom logistikom koji obuhvaca neprekinut tijek proizvoda kroz distribucijski kanal do krajnjeg korisnika.

LOGISTIKA

Page 10: Log Sustavi Skripta

S obzirom na korištenje izraza logistika u razlicitim podrucjima društveno gospodarskog života, ona ima više znacenja, i to:

u svakodnevnom životu logistika oznacava potporu, pomoc i podršku; u vojsci se pojam logistika odnosi na aktivnosti vezane uz transport i smještaj

vojnog materijala, opreme i trupa, te održavanje opreme; u gospodarstvu se pod logistikom podrazumijeva skup aktivnosti koje

omogucuju kretanje dobara od proizvodaca do potrošaca.

Pod poslovnom logistikom podrazumijeva se sustavni pristup upravljanja i kontrole fizickog tijeka materijalnih dobara i potrebnih informacija koje poduzece šalje na tržište i prima s tržišta.Zajednicko je svim ovim aktivnostima težnja da se mjesto izvora robe što efikasnije poveže s tockom njene isporuke potrošacima.Ona sadrži:

narucivanje, upravljanje skladištem, upravljanje zalihama manipulaciju s robom vanjski i unutrašnji transport, informacijski logisticki sustavi

Poslovna logistika može udovoljiti zadacima koji se pred nju postavljaju, ukoliko se logisticke aktivnosti temelje na slijedecim nacelima:

kvalitetan proizvod, na pravo mjesto, u odgovarajuce vrijeme, uz najniže troškove.

Logistika se u 20. stoljecu vrlo brzo razvijala, a posebice afirmirala u gospodarstvu, gdje postaje važan cimbenik u razvoju države, te znacajno utjece na sektor maloprodaje.Prema istraživanjima provedenim u Zapadnoj Europi udio logistickih troškova u ukupnim troškovima poslovanja trgovinskog poduzeca u prosjeku iznosi 20-25% i najmanje dvostruko su znacajniji nego li u proizvodnoj industriji. Primjerice, udio logistickih troškova u ukupnim troškovima njemacke autoindustrije vec je pao na ispod 10%.Na današnjem stupnju razvitka znanosti pojam logistike nužno je definirati dvojako, to jest kao znanstveno-nastavnu disciplinu i prakticnu aktivnost. Logistika kao znanost (teorija) iznalazi zakonitosti, a logistika kao aktivnost (praksa) potvrduje ili odbacuje teoretske spoznaje.

Opca logisticka znanost može se definirati kao skup interdisciplinarnih i multidisciplinarnih znanja koja izucavaju i primjenjuju zakonitosti brojnih i složenih aktivnosti koje funkcionalno i djelotvorno povezuju sve djelomicne procese svladavanja prostornih i vremenskih transformacija materijala, dobara, kapitala, ljudi i informacija u sigurne, brze i racionalne jedinstvene logisticke procese, tokove i protoke od tocke isporuke preko tocaka razdiobe do tocke primitaka, ali s ciljem da se uz minimalne uložene potencijale i resurse maksimalno zadovolje zahtjevi tržišta.

Logistika kao aktivnost prema Americkom vijecu za upravljanje opskrbnim lancem, definira se kao proces planiranja, implementacije i kontrole ucinkovitih, troškovno efektivnih tokova i skladištenja sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda i time

Page 11: Log Sustavi Skripta

povezanih informacija od mjesta nastanka do mjesta potrošnje, a sve u sladu s zahtjevima kupaca.

Logistika podrazumijeva upravljanje fizickom distribucijom materijala i proizvoda ili vanjski tok kretanja proizvoda od proizvodaca do potrošaca, ukljucujuci i informacije koje služe uspješnom obavljanju ovih djelatnosti kojima se ona bavi.

Svrha je logistike stalno usavršavanje protoka dobara i informacija kroz poduzece.Tu je važno osiguranje optimalnosti s aspekta cjeline poduzeca, a ne samo pojedinih njegovih podsustava.

LOGISTICKI SUSTAVI

S znanstvenog stajališta, opci logisticki sustav može se definirati kao sustav medusobno svrsishodno povezanih i meduutjecajnih podsustava i elemenata koji, pomocu logisticke infrastrukture, logisticke suprastrukture, logistickog intelektualnogkapitala i drugih potencijala i resursa, u visoko sofisticiranoj logistickoj industriji omogucuju uspješnu, ucinkovitu i racionalnu proizvodnju logistickih proizvoda.

Najopcenitije se logisticki sustavi mogu definirati kao sustavi prostorno – vremenske preobrazbe dobara, a procesi koji u njima teku kao logisticki procesi.

Osnovna funkcija logistickih sustava je prostorno-vremenska transformacija dobara. S njenim ispunjenjem vezane su funkcije promjene kolicine i vrste dobara te funkcije olakšavanja preobrazbe dobara.Dakle, ove se funkcije obavljaju u procesima:

transporta, pregrupiranja i skladištenja – gdje su bitni procesi tokova dobara, pakiranja i signiranja – gdje su bitni procesi pomaganja tokovima dobara, dostavljanja i obrade naloga – gdje su bitni procesi tokova informacija.

MODELI UPRAVLJANJA ROBNIM TOKOVIMA U LOGISTICKIMSUSTAVIMANesmetano cirkuliranje dobara izmedu tocke izvora robe i tocke isporuke pretpostavlja odgovarajucu razmjenu informacija izmedu sudionika u logistickom sustavu.To se može graficki predociti pomocu mreže u kojoj su sve karike medusobno povezane. Tom mrežom, osim robe, putuju ljudi i informacije.Na pojedinim karikama mreže roba se cesto prolazno zadržava, da bi se nakon toga nastavila kretati mrežom do svog odredišta, odnosno mjesta isporuke.

Razlicito postavljene karike u mreži predstavljaju i razlicite mogucnosti kretanja robe od tocke preuzimanja do tocke isporuke.

U tocki preuzimanja roba se prima od proizvodaca i priprema za transport i distribuciju, a u tocki isporuke nakon transporta se isporucuje kupcu.Logisticka mreža treba biti tako dimenzionirana da što bolje koristi potrebama korisnika. To znaci da nema unaprijed danog oblika mreže, vec je treba prilagoditi potrebama pojedinih poduzeca.

Obilježje logistickih sustava je shvacanje povezanosti procesa kretanja (transporta) s procesima zadržavanja (skladišta). Procesi kretanja i procesi zadržavanja mogu se predstaviti mrežom. Ovisno o tome kako se roba krece mrežom, razlikuje se i

Page 12: Log Sustavi Skripta

struktura logistickog sustava, koja može biti:1. jednostupnjevanja,2. višestupnjevana i3. kombinirana.

Jednostupnjevani logisticki sustav karakteristican je po tome što su tocka preuzimanja robe od proizvodaca i tocka isporuke potrošacima izravno povezane, tj. roba se krece izravno po mreži bez zadržavanja i dodatnih procesa koji bi se odnosili na skladištenje, sortiranje, prepakiranje i sl.Ovaj se sustav primjenjuje kad se roba šalje na velike udaljenosti bez potrebnih usputnih zadržavanja.

Višestupnjevani logisticki sustav karakteristican je po isprekidanom toku robe od tocke preuzimanja do tocke isporuke potrošacima.Kod ovih sustava tokovi robe prekidaju se u najmanje jednoj tocki. Najcešci su razlozi prekidanja tokova robe potreba da se roba pregrupira u manje kolicinske jedinice ili pak koncentrira u vece jedinice.

U prvom slucaju, roba na tocku prekida dolazi u velikim kolicinama, a nakon odredenog pregrupiranja napušta je u malim kolicinama (Break-bulk-point).U drugom slucaju, tocka prekida je tocka konsolidacije (Consolidation point), jer roba do tocke prekida dolazi u manjim kolicinama, pa se tu sakuplja, sortira i prepakira u vece kolicinske jedinice i upucuje na tocke isporuke.

Ovaj se sustav primjenjuje kada robu nije moguce isporuciti bez dodatnih logistickih procesa (sortiranje, prepakiranje, grupiranje i sl.) na tockama zadržavanja. Primjena ovog sustava posebno dolazi do izražaja pri otkupu poljoprivrednih proizvoda i opskrbe regionalnih tržišta velikim kolicinama robe široke potrošnje. Neizravno upravljanje robnim tokovima u logistickome sustavu s više tocaka primitka

Page 13: Log Sustavi Skripta

Za neizravno upravljanje robnim tokovima u logistickim sustavima znakovito je : da se vremenske i prostorne dimenzije premošcuju s jednim ili više prekida

robnih tokova, da se u prekinutim robnim tokovima mogu pojaviti i uska grla koja mogu

implicirati povecane interne i eksterne logisticke troškove, da se s takvim robnim troškovima mogu uspješno kombinirati konvencionalni,

kombinirani i multimodalni transport te suvremene transportne tehnologije, da se pri upravljanju takvim robnim tokovima mogu povezivati mnogobrojne

karike logistickih lanaca i logisticko distribucijskih lanaca te mnogobrojni cvorovi u logistickim mrežama,

da se u takvim robnim tokovima, u pravilu, zamršeni procesi u distribucijskim kanalima i logistickoj distribuciji

Takvi složeniji logisticki procesi zahtijevaju od logistickih menadžera i specijalistickih logistickih strucnjaka viši razinu interdisciplinarnih i multidisciplinarnih znanja, sposobnosti i vještina

PODRUCNO RAZGRANICENJA LOGISTICKIH SUSTAVA

Zbog složenosti logisticko-distribucijskog sustava te lakšeg istraživanja i ucinkovitijeg upravljanja s logisticko-distribucijskim procesima, logisticke sustave potrebno je rašclaniti prema:

podrucju primjene i sadržaju logistickih zadataka i poslova (funkcijsko razgranicenje).

Prema koncepciji tzv. sustavne logisticke teorije postoje cetiri logisticka kompleksa: mikrologisticki sustav poduzeca, metalogisticki sustav, makrologisticki sustav i megalogisticki sustav.

Mikrologisticki sustav poduzeca ima za zadatak osigurati prijevoz, skladištenje i isporuku robe i materijala i za to odgovarajuce komunikacijske veze unutar poduzeca. Elementi mikrologistickog sustava jesu: skladišta, transport, distribucijska mjesta i centri za upravljanje mikrologistickim procesima. Ovi sustavi imaju karakter intraorganizacijskih sustava, jer se nalaze u pravnim granicama poduzeca u cijem su

Page 14: Log Sustavi Skripta

sustavu. Mikrologisticki sustavi poduzeca trebaju osigurati da svaki dio poduzeca bude u pravo vrijeme i uz minimalne troškove opskrbljen potrebnim predmetima rada (sirovine, dijelovi, poluproizvodi, trgovinska roba i sl.) i informacijama.

Metalogisticki sustavi su zapravo interorganizacijski sustavi koji prelaze pravne granice pojedinih poduzeca, a karakteristicni su po kooperativnim odnosima izmedu poduzeca koja sudjeluju u premještanju dobara. Jedan metalogisticki sustav ne obuhvaca cijeli promet robe u jednom nacionalnom gospodarstvu, ali isto tako ni promet samo jednog poduzeca, nego promet niza poduzeca koji rade u jednom marketinškom kanalu. Ovi sustavi mogu se medusobno razlikovati prema vrsti poduzeca koja medusobno kooperiraju pri obavljanju logistickih zadataka. Kooperacije mogu biti horizontalne, tj. Suradnja izmedu poduzeca koje obavljaju usluge na istoj razini logistickog kanala (npr. izmedu špediterskih poduzeca), i vertikalne kooperacije, tj. suradnja izmedu poduzeca na razlicitim razinama logistickog kanala (npr. izmedu proizvodaca, prijevoznika, špeditera i potrošaca).

Makrologisticki sustav objedinjuje oba prethodna sustava u jedan jedinstveni sustav. Makrologisticki sustav raspodjele dobara cini jedan od najvažnijih pokazatelja razvitka nacionalnog gospodarstva. On je u razvijenim gospodarstvima razvijen ikarakteristican po dobro izgradenoj infrastrukturi tijeka dobara i informacija.

Kriterij za izbor i objedinjavanje logistickih elemenata u makrologisticki sustav jest njihovo sudjelovanje u akcijama koje pridonose prostornom savladavanju i vremenskom skracivanju premještanja materijalnih dobara u logistickim procesima.Logisticke aktivnosti zapocinju izvan poduzeca (suradnja s dobavljacima) i završavaju takoder izvan poduzeca (kroz odnose s krajnjim kupcima).

Makrologisticki sustav obuhvaca granske logistike kao što su: logistika prometa, logistika proizvodnje, logistika turizma i dr. Prema tome, makrologisticki sustav cini neposredna okolina u kojoj se nalaze mikrologisticki i metalogisticki sustavi.

Struktura hrvatskoga prometnog makrologistickoga sustava

Megalogisticki sustav u odnosu na makrologisticki sustav jest specifican oblik logistickih aktivnosti koje omogucuju prostornovremensku transformaciju dobara, stvari i materijala izmedu makrologistickih sustava uz maksimalno zadovoljstvo korisnika i minimalno uložene materijalne resurse i ljudske potencijale. On

Page 15: Log Sustavi Skripta

predstavlja društveno-gospodarski i pravni okvir za djelovanje makrologistickih sustava.

Sustav megalogistike cine svi makrologisticki sustavi pojedinih država skupa sa svojim mikrologistickim i metalogistickim sustavima.

FUNKCIJSKO RAZGRANIČENJE LOGISTIČKIH SUSTAVA

Prema sadržaju zadataka pomoću kojih se odvijaju logistički procesi, logistički sustav može se razgraničiti na nekoliko funkcijskih logističkih podsustava u kojima obavljaju logistički poslovi i zadaci.U funkcionalnom razgraničenju postoje:

sustav dostavljanja i obrade narudžbi, sustav upravljanja zalihama, sustav skladištenja, transportni sustav i sustav materijalnog poslovanja i pakiranja.

Inpute logističkog sustava predstavljaju ulaganja u logističke procese, a outpute logistički učinci ili logističke usluge.Za uspješno obavljanje logističkih poslova i zadataka uz kvalitetne stručne kadrove neophodan je dobar informacijski sustav.Informacije se razmjenjuju prije, za vrijeme i nakon tijeka dobara. One ga izazivaju, prate i objašnjavaju, kontroliraju i slijede, te potvrđuju ili ukazuju na odstupanja. Zato su tijekovi informacija, također logistički procesi.

POJAM DISTRIBUCIJE

Za ovu funkciju koriste se različiti nazivi, kao što su: fizička distribucija, poslovna logistika, management materijala, fizička opskrba, marketinška logistika, upravljanje lancem opskrbe i dr.Pod distribucijom se podrazumijeva djelotvoran prijenos dobara od mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje uz minimalne troškove i prihvatljive usluge kupcima.

U znanstvenoj literaturi općenito je prihvaćen stav, da distribucija predstavlja uži pojam od logistike. Logistika, osim distribucije, u sebi sadrži upravljanje materijalom, sirovinama, poluproizvodima i dijelovima od izvora do proizvodnog procesa i kroz njega.

Page 16: Log Sustavi Skripta

Pod marketinški (trgovinski) kanalima distribucije podrazumijeva se unutarnje organizacijske jedinice proizvođača i vanjski posrednici, preko kojih roba stiže do potrošača.Marketinški kanali su institucije koje obavljaju funkciju prometa robe na tržištu, na način, da roba od proizvođača do potrošača dođe u pravo vrijeme, na pravo mjesto u odgovarajućem asortimanu, u optimalnim količinama i uz minimalne troškove.

U suvremenom gospodarstvu, proizvođač, sve rjeđe robu izravno prodaje potrošaču. Sve češće to čini preko posrednika. Broj posrednika je veći kod razvijenih tržišta. Netko mora sakupiti, sortirati, upakirati i distribuirati robu. Dali će to učiniti proizvođač ili posrednik ovisi o više čimbenika. Najvažnije je da to učini onaj tko će to obaviti kvalitetnije i ekonomičnije.U pravilu, ekonomičnije je uključiti odgovarajući broj posrednika kada je u pitanju široko rasprostranjeno tržište s većim brojem kupaca. Optimalan broj posrednika smanjuje broj prometnih transakcija a time i troškove distribucije.Distribucija treba u svako vrijeme adekvatno odgovoriti nam zahtjeve kupaca.Ovo načelo „brzog odgovora“ je cilj mnogih poduzeća, jer im omogućuje da ostvare dvostruke strategijske ciljeve, kao što su: smanjenje troškova i povećanje kvalitete distribucijskih usluga.Načelo „brzog odgovora“ se temelji na menadžmentu potražnje po kojem se proizvodi upravo onoliko koliko se može prodati.Informacija je ključ za menadžment potražnje. Informacijska tehnologija je pretpostavka za ostvarenje „brzog odgovora“ u distribuciji. Ona omogućuje brzo povezivanje točke potrošnje s točkom proizvodnje.

Distribucija nastoji, po svaku cijenu, zadovoljiti potrošače, tako da im stavi robu na raspolaganje pod uvjetima i na način koji odgovara njihovim zahtjevima.Temeljni zadaci distribucije su:

skratiti put i vrijeme robi, od mjesta proizvodnje do potrošnje povećati konkurentsku sposobnost robe vremenski i prostorno uskladiti proizvodnju i potrošnju, programirati proizvodnju prema potrebama potrošača, osigurati plasman novih proizvoda, utjecati na promjene navika potrošača i zaštititi njihove interese.

Narudžbe i isporuke robe

Dostavljanje, obrada i isporuka narudžbi osnova je robnih i informacijskih tokova u logističkom i distribucijskom sustavu.Dostavljanje, obrada i isporuka narudžbi najvažniji su dijelovi distribucijskog menadžmenta. Osim fizičkog kretanja robe između mjesta isporuke i mjesta primitka, obuhvaćaju potrebne informacije i brojne komunikacijske kontakte između sudionika u distribucijskom kanalu.

Ciljevi i zadaci toka narudžbi

Djelokrug nabavnog poslovanja započinje kod prvog obraćanja tržištu na kojem se obavlja nabava robe i usluga, a završava isporukom kupljenje robe od dobavljača.Tijek narudžbi u sebe uključuje potrebno:

vrijeme od izdavanja narudžbenice od strane kupca prodavatelju, vrijeme transporta robe,

Page 17: Log Sustavi Skripta

vrijeme obrade i kontrole podataka, Vrijeme isporuke naručene robe i popratnih dokumenata kupca.

Vrijeme potrebno za tok narudžbe predstavlja značajni dio ukupnog vremena isporuke. Razlog je tomu što vrijeme isporuke ne obuhvaća samo vrijeme fizičkog kretanja robe između mjesta isporuke i mjesta primitka, nego i potrebno vrijeme zakomunikacijske kontakte i obrade dokumenata.

U cilju što učinkovitije fizičke distribucije i što bolje usluge isporukepotrebno je:

skratiti vrijeme od naručivanja do isporuke robe, uspostaviti što bolje komunikacijske veze između kupaca i dobavljača, zaštititi robu od oštećenja, kvara i krađe, osigurati točnost isporuke i uspostaviti logistički orijentiranu organizaciju tijeka narudžbi

Skraćenje vremena od naručivanja do isporuke robe, u praksi se najčešće postiže uvođenjem suvremene informacijske tehnologije poslovanja i učinkovitijih sustava planiranja te izborom bržih prijevoznih sustava.

Također, potrebno je naći ravnotežu između brzine isporuke naručene robe i troškova koja ta isporuka uzrokuje.Učinkovitost fizičke distribucije u dobroj mjeri ovisi o komunikacijskoj povezanosti dobavljača i potrošača. Komunikacija se mora odvijati kroz primanje i dostavu narudžbi. Upravo iz tog razloga sve više kompanija u svijetu uvodi komunikacije u proces dostavljanja i obrade narudžbi.

Faze toka narudžbi

U tijeku narudžbi kupci i dobavljači kao i glavni sudionici imaju svoje posebne prioritete.Kupci žele da njihove narudžbe budu uredno tretirane, točno i ušto kraćem vremenu isporučene.S druge strane, dobavljači žele da kupci budu zadovoljni i da plate robu na vrijeme.Ciklus narudžbe započinje kada kupac pošalje narudžbu, a završava isporukom robe kupcu. Narudžbe su u biti veza između distribucijske logistike dobavljača i nabavne logistike kupaca. Tijek narudžbe i njezina obrada usko su povezani.

Sustav dostavljanja i obrade narudžbi uključuje sljedeće aktivnosti: dostavu narudžbi i praćenje njihova izvršenja, obradu narudžbi, pripremu narudžbi, otpremu i isporuku naručene robe, plaćanje računa dobavljaču.

Page 18: Log Sustavi Skripta

Dostava narudžbi i praćenje njihova izvršenja

Nakon odluke o nabavi i drugih aktivnosti (istraživanje tržišta nabave, dostava upita dobavljačima, usporedbe ponuda, vođenje pregovora, izbora najpovoljnijeg dobavljača, eventualnog sklapanja ugovora o kupnji robe), koje su potrebne prije dostave narudžbe, kupac dobavljaču ispostavlja narudžbu.Naručivanje je osnovna aktivnost, a narudžba je najvažniji dokument pri kupnji robe.Narudžba se može sastaviti na temelju već zaključenog ugovora o kupnji robe, ali i bez njega, što je u suvremenom poslovanju češći slučaj.

Osim što se skraćuje vrijeme naručivanja, elektroničkim slanjem narudžbi smanjuju se i pogreške pri sastavljanju narudžbi koji bi mogle izazvati određene troškove i druge probleme, što kompenzira ulaganja u informacijsku tehnologiju.Prema istraživanjima u SAD-u na administrativne greške izgubi se godišnje 5,8 milijardi dolara, a primjenom RFID (radiofrekvencijsketehnologije) one bi se mogle svesti na nulu.Istodobno s naručivanjem robe kupac treba donijeti odluku oizvršenju isporuka naručene robe. U pogledu praćenja narudžbi nema čvrstih pravila koja bi vrijedila za sva poduzeća i u svim situacijama, ali postoje opće pravila kojih bi se trebalo pridržavati, a ona su:

praćenje izvršenja narudžbi obavlja se ako se može utjecati na održavanje rokova isporuke i ako su koristi od praćenja veće od troškova koje praćenje uvjetuje,

praćenje mora biti selektivno, odnosno potrebno je pratiti narudžbe: s kritičkim rokovima isporuke, čije zakašnjenje znatno utječe na poremećaje u procesima proizvodnje, zastoje i troškove proizvodnje, s dugom rokovima isporuke, velike vrijednosti, novih proizvoda i hitne narudžbe.

Ako dobavljač ne isporuči robu u ugovorenom roku, kupac može zahtijevati ispunjenje obaveze prodavatelja ili odustati od kupnje i u svakom slučaju ima pravo na naknadu pretrpljene štete.

Obrada narudžbi

Dobavljač započinje obradu narudžbi kada zaprimi narudžbu.Obradom narudžbe provjerava se:

točnost u pogledu naziva robe, količine, cijene, načina dostave i plaćanja robe, da li je kupac kod istog dobavljača već kupovao robu, kreditna sposobnost kupca i

Page 19: Log Sustavi Skripta

raspolaže li dobavljač dovoljnom količinom robe da zadovolji sve pristigle narudžbe.

Ukoliko se utvrdi da dobavljač ima potrebnu količinu robe za isporuku pristiglih narudžbi, u sklopu logističkog odjela planira se realizacija narudžbe, pri čemu je skladište dobavljača ključna karika u distribucijskom kanalu.Ukoliko dobavljač dođe u situaciju da nema dovoljnu količinu zaliha da zadovolji sve prispjele narudžbe, postavlja se pitanje: kako postupiti? Neka od realnih rješenja su:

dati prednost kupcima koji uredno plaćaju, ispuniti narudžbe koje su prve došle, svakome dati odgovarajući dio od naručene količine, npr. 25% dati prednost većim potrošačima, dati prednost novim potrošačima i ispuniti samo dio narudžbi čije količine omogućuju isporuke čitave zalihe bez

ostatka.

Priprema narudžbi

Informacijski sustav je temeljni preduvjet za pravovremeno izvršavanje narudžbi kupaca.Prikupljanju robe za isporuku prethodi raspored pojedinih narudžbi prema karakteristikama robe, hitnosti i mogućnosti združivanja pošiljaka za transport jednim transportnim sredstvom.Sve aktivnosti oko kompletiranja pošiljki i njihova izdavanja nazivaju se komisioniranje.Komisioniranje robe jest realizacija narudžbe, odnosno naloga za isporuku. U praksi se uglavnom koristi sumarni i zonski sustav komisioniranja.Sumarno komisioniranje primjenjuje se kod malog broja manjih narudžbi, koje se prikupljaju kroz čitavo skladište. Kod malih narudžbi kretanje se može minimizirati ukoliko se odjednom sakuplja sva roba koja se na kraju odvaja po pojedinim narudžbama u odvojene logističke jedinice (kontejner, paleta i sl.).Zonsko komisioniranje koristi se kod narudžbi širokog asortimana naručene robe, pa se u svakoj zoni realizira pojedini dio narudžbe, kod radnika zaduženog za tu zonu.Nakon komisioniranja narudžbi slijedi izdavanje potrebnih dokumenata koji služe za evidenciju i praćenje robe na putu."Papirnata dokumentacija" može se eliminirati korištenjem stolnih kompjutorskih terminala, pri čemu kompjuter planira sekvencijalno komisioniranje.

Učinkovitost komisioniranja ovisi o informiranosti radnika o: lokaciji svake uskladištene robe, postupanju u slučaju nedostatku robe i organizaciji prikupljanja robe

Učinkovitost komisioniranja izražava se: brojem prikupljene robe po jedinici robe (najčešće sat), količinom komisionirane robe (broj paleta, sanduka, kutija i sl.) iskorištenjem skladišnog i transportnog prostora i učestalosti nestašice robe u skladištu.

Otprema i isporuka naručene robe

Page 20: Log Sustavi Skripta

Otpremom narudžbi ispunjavaju se dva temeljna cilja, i to: kupac dobiva naručenu robu, a prodavatelj osigurava naplatu isporučene robe.

U opskrbnom lancu, uz fizičko kretanje robe i za to potrebnih informacija, potrebno i kretanja odgovarajućih dokumenata koji prate tijek robe.

U prijevoznim dokumentima nalaze se potrebni podaci za otpremu i isporuku robe. Odnose se na: naziv isporučitelja i primatelja robe, mjesto isporuke, način transporta, vrstu, količinu i težinu robe, broj logističkih jedinica (koleta, paleta i kontejnera).

Nakon komisioniranja narudžbe i kompletiranja prijevoznih dokumenata donosi se odluka o načinu transporta i o prijevozniku.U posljednje vrijeme u industrijski razvijenim zemljama sve češće se koriste usluge specijaliziranih distribucijskih poduzeća.Razlog je tome, jer je prijevoz vanjskih posrednika jeftiniji i kvalitetniji, te se ne isplati ulagati u transportna sredstva (slaba iskorištenost kapaciteta i sl.).Prodavatelj prije otpreme pošiljke šalje obavijest kupcu o vremenu prispjeća robe, što mu omogućava da odmah po

Preuzimanje i plaćanje naručene robe

Dolaskom robe na odredište najprije se pregledavaju prijevozni dokumenti. Nakon pregledanih prijevoznih dokumenata i njihova uspoređivanja s ostalim priloženim dokumentima, kupac pristupa preuzimanju robe.Ovlaštena osoba za preuzimanje robe prispjelu robu pregledava i uspoređuje s podacima na dokumentu te pritom posebno vodi računa da je roba u ispravnom stanju i bez nedostataka.U slučaju nađenih nedostataka na robi kontrola je dužna napraviti zapisnik. Na temelju zapisnika dobavljaču se prigovara za nedostatke robe i predlaže jedno od alternativnih rješenja na koje kupac ima pravo. dolasku pošiljke naručenu robu preuzme. Ako roba odgovara podacima navedenim u prijevoznom dokumentu, a preuzimač nije utvrdio manjak, vanjsko oštećenje robe ili neki drugi nedostatak na robi koji se odnosi na količinu i kvalitetu, roba se zaprima u skladište i izdaje skladišna primka.Zavisno o organizacijskoj strukturi poduzeća i načinu evidenciju robe, izdaje se odgovarajući broj primki, koje se dostavljaju pojedinim organizacijskim jedinicama: likvidatura, materijalno knjigovodstvo, nabavna služba i naravno, jedna se zadržava u skladištu na temelju koje se ono zadužuje s robom. Ključni dokument pri kretanju robe je račun, koji proizlazi iz ostalih dokumenata koji prate robu.Nakon što je račun primljen, uspoređuje se s narudžbenicom zbog podataka u vezi količine, cijene, vrste robe i drugih bitnih podataka.Nakon toga, račun se uspoređuje sa skladišnom primkom radi provjere količine isporučene i fakturirane robe, utvrđuje se točnost rutinskih operacija i ukupnog iznosa za isplatu.

Upravljanje zalihamaUpravljanje zalihama predstavlja jedan od najvažnijih zadataka menadžmenta poduzeća. Pri tome je glavni cilj, da one budu što manje, ali i dovoljne za održavanje kontinuiteta procesa proizvodnje ili cjelovite opskrbe kupaca.

Page 21: Log Sustavi Skripta

Prevelika količina zaliha uvjetuje nepotrebne troškove držanja zaliha, a premala količina zaliha uvjetuje probleme u kontinuitetu proizvodnje, odnosno prodaje.Napredak u informacijskoj tehnologiji i pojava raznih modela planiranja i kontrole, uvjetovali su značajan napredak pri upravljanju zalihama.

Pod zalihama robe podrazumijeva se količina robe (materijali, poluproizvodi i gotovi proizvodi), koja je akumulirana radi trajnog opskrbljivanja vremenski i prostorno bliže ili udaljenije proizvodnje ili osobne potrošnje.

Postoje četiri razloga za držanje zaliha: ekonomija obujma, uravnoteženje ponude i potražnje, specijalizacija i zaštita od neizvjesnosti

Držanjem zaliha tvrtka može ostvariti ekonomiju obujma u nabavi i prijevozu. Ako nabavlja velike količine robe, tvrtka ostvaruje količinske popuste. Nadalje, prijevoz može prenijeti velike količine robe i stvoriti ekonomiju obujma kroz bolju iskorištenost prijevoznih kapaciteta i opreme.

Kako bi uravnotežile ponudu i potražnju za sezonskim proizvodima, tvrtke moraju gomilati zalihe. Proizvođač igračaka se susreće s određenom potražnjom tijekom godine, ali više od 60% prodaje doći će u božićnoj sezoni. Ako je potražnja relativno ujednačena, ali su inputi materijala sezonski, kao što je u proizvodnji konzerviranog voća, tada zalihe gotovih proizvoda pomažu udovoljiti potražnji kada sirovine više nisu dostupne.

Zalihe omogućuju specijalizaciju proizvodnje. Umjesto proizvodnje mnoštva proizvoda, svaki pogon može proizvoditi proizvod i zatim otpremati gotove proizvode izravno do kupca ili do skladišta za pohranu. Specijalizacijom svaki pogon može ostvariti ekonomiju obujma kroz duge rokove proizvodnje. Glavni razlog držanja zaliha je neutraliziranje neizvjesnosti u potražnji. Ako narudžbe kupaca nadmaše ponudu gotovih proizvoda, proizlazeće nestašice zaliha mogle bi voditi gubitku kupaca.

Prema Food Marketing Institute (FMI), prosječni kupac odlazi u prodavaonicu 2,2 puta tjedno. Tijekom ove posjete, u prosjeku, najmanje jedan od 20 kupljenih proizvoda ne nalazi se na policama, odnosno postoji nestašica tog proizvoda (OOS - Out Of Stock).Nestašice zaliha pojedinih proizvoda ostavljaju kupcu mnoštvo opcija. Kupac može čekati, zamijeniti proizvod ili proizvođača, kupiti negdje ovaj put ili kupovati negdje drugdje za stalno. Na ovaj izbor utječe učestalost nestašice robe i prisutnost konkurencije.

Page 22: Log Sustavi Skripta

Prijevoz

Sa stajališta poslovne logistike pod prijevozom se podrazumijeva djelatnost koja je istodobno i element logističkog sustava, kojim se omogućava premještanje dobara kroz logistički i distribucijski sustav.

Prijevoz se može obavljati u sklopu različitih grana prometa, a svaka je karakteristična po prijevoznom putu, prijevoznim sredstvima i prijevoznom procesu.

Određena roba često se prevozi korištenjem više vrsta prijevoza, odnosno njihovim kombiniranjem.Izbor nekog prijevoznog sredstva predstavlja odlučujuću poslovnu odluku i često veliki problem za korisnika prijevoza.Konačni izbor prijevoznog sredstva predstavlja kompromis između prednosti i nedostataka svakog od transportnog sredstva.Dakle, svaka vrsta prijevoza ima određene prednosti i nedostatke u odnosu na druge vrste prijevoza, koji se uzimaju u obzir prilikom izbora prijevoza određenog tereta.

Uvođenjem paleta, kontejnera, viličara i ostalih tehničkotehnoloških sredstava i opreme u proces prijevoza, omogućuje se formiranje tzv. "transportnog lanca".U "transportnom lancu" sudjeluje više različitih vrsta prijevoznih sredstava, kao što su kamion, brod, vlak, zrakoplov i sl. (integralni prijevoz). Svrha mu je omogućiti prijevoz pošiljke po načelu "od vrata do vrata".Primjenom integralnog prijevoza pojedine vrste prijevoza pretvaraju se u jedinstveni prijevozni sustav.Sve vrste prijevoza nemaju isti utjecaj na zdravlje ljudi i okoliš, što treba pravilno procijeniti, te izborom i kombinacijom odgovarajućih vrsta prijevoza treba ublažiti taj negativan utjecaj.

Iz tablice je vidljivo da zračni i cestovni prijevoz imaju znatno štetniji utjecaj na okoliš od željezničkog, što treba prilikom izbora vrste prijevoza uzimati u obzir.

Page 23: Log Sustavi Skripta

Karakteristike cestovnog prijevozaPrednosti su:

niže cijene na kraćim i srednjim relacijama u odnosu željeznički i zračni prijevoz,

raspolaže sa specijalnim vrstama vozila za prijevoz pojedinih vrsta roba te se štedi na njihovom pakiranju,

zbog rasprostranjenosti prometne mreže isporuka robe je brža i nije potrebno njezino prekrcavanje u druga prijevozna sredstva, što je slučaj sa drugim vrstama prijevoza

Slabosti cestovnog prijevoza u odnosu na željeznički i pomorski prijevoz: relativno veća potrošnja goriva po jedinici prevezenog tereta, više je ovisan o vremenskim i drugim uvjetima u prijevozu, više zagađuje okoliš, cijene prijevoza mogu biti više u odnosu na druge vrste prijevoza ako se roba

šalje na dalje relacije.

Glavni cilj menadžmenta u prometnim poduzećima usmjeren je prema stvaranju što kvalitetnijih prijevoznih usluga, uz što je moguće niže troškove. Za ostvarenje toga nimalo lakog ni jednostavnog cilja potrebno je:

maksimalizirati vrijeme korištenja vozila, maksimalizirati iskorištenost kapaciteta vozila, minimalizirati prijeđeni put, minimalizirati broj korištenih vozila i koristiti vozila s aerodinamičnim linijama i stimulirati vozače za štednju goriva.

Prijevoz robe u cestovnom prometu obavljaju transportna poduzeća i autoprijevoznici kojima je to glavna djelatnost.Prijevozne usluge za vlastite potrebe često su kvalitetnije jer su brže, točnije, pogodnije i često jeftinije.Poduzeća koja koriste vlastite vozne parkove obično prevoze dovoljno veliku količinu opreme da postižu ekonomiju razmjera i da ih troškovi vlastitih vozila manje koštaju od troškova najma usluge prijevoza.

Ekonomija razmjera znači da se fiksni trošak po jedinici smanjuje kako se volumen povećava.Ponekad je teško naći unajmljenog prijevoznika za izvršenje posebne usluge. Potreba za visoko specijaliziranom opremom ili za većom dostupnosti opreme nego što to tržište može osigurati također može potaknuti izgradnju vlastitog voznog parka.

Osnovna prednost vlastitog voznog parka je ta da poduzeće može kontrolirati vozila. Ako se pojavi neka neposredna i neočekivana potreba, voditelj prijevoza može preusmjeriti vozila kako bi zadovoljio potrebu tvrtke. Visoki stupanj kontrole nadvoznim parkom vodi povećanju fleksibilnosti u raspoređivanju i preusmjeravanjima.S druge strane, ako se pojavi višak kapaciteta pojedina vozila se mogu povremeno iznajmljivati drugim poduzećima, što još više smanjuje prijevozne troškove.

Osnovni nedostatak posjedovanja vlastitog vozna parka je veliko početno ulaganje. Kapital koji se koristi za izgradnju i održavanje voznog parka znači manje kapitala namijenjenog drugim poslovnim prilikama.

Page 24: Log Sustavi Skripta

Učinkovitost cestovnog prijevoza u dobroj mjeri ovisi o organizaciji procesa prijevoza robe. Organizacijom transporta nastoji se osigurati prijevoz tereta po najkraćim pravcima, što većom brzinom i kraćim rokovima. O izboru pravca kretanja ovisi broj mogućih vožnji, iskorištenost kapaciteta vozila, vrijeme vožnje, količina prevezenog tereta i drugi elementi vezani za transport.

U praksi se primjenjuju različiti organizacijski sustavi transporta: ponavljajući, prstenasti, radijalni i kombinirani.

Ponavljajući sustav karakterističan je po tome što prijevoz robe obavlja između dva mjesta u istim smjerovima (cestama) uzastopno više puta. Nedostatak je ovog sustava što su vozila u povratku djelomično iskorištena (povrat prazne ambalaže) ilipotpuno neiskorištena.

Radijalni sustav karakterističan je po tome što se prijevoz robe proizvodi iz više pravaca u jedno mjesto ili iz jednog mjesta u više pravaca.

Prstenasti sustav karakterističan je po tome što se vozila kreću u jednom smjeru po nekoj zakrivljenoj liniji (prstenu), s više utovarnih i istovarnih punktova. Takve maršrute su vrlo pogodne za razvoženje robe do potrošačkih mjesta s povratnim teretima. Ovaj je sustav, u odnosu na radijalni ekonomičniji jer stvara određene uštede u prijeđenoj kilometraži.

Kombinirani sustav je kombinacija navedenih sustava, a prikladan je za prijevoz robe široke potrošnje od proizvođača do potrošača. Najčešće ga koriste špediterska poduzeća.

U posljednje vrijeme sve se češće koriste računalni programi (softweri) za planiranje ruta i vremenski raspored vozila, koji se se uglavnom temelje na

Page 25: Log Sustavi Skripta

prstenastom sustavu organizacije prijevoza. Prvotno se snimi udaljenost između točaka preuzimanja i isporuke robe, a zatim povezivanjem parova po pojedinim lokacijama izvode se tzv. "matrice štednje". Ruta se određuje tako što se najprije uključe točke s najvećim potencijalom uštede. Zatim se dodaju druge točke koje slijede ove prve, a sve u skladu s kapacitetom vozila i radnim vremenom vozača. Kada se, na taj način, uključe sve točke isporuke pojedinih ruta vozila, znači da je raspored ruta završen.

Pri određivanju rute i izboru odgovarajućeg prijevoznog sredstva treba voditi računa o brojnim činiteljima, a među njima su najrelevantniji:

duljina rute, ograničenja na putu i isporuci robe, karakteristike vozila i karakteristike tereta.

Karakteristike željezničkog prijevoza

Glavne prednosti su: relativno niža cijena prijevoza, što se posebno odnosi na velike i teške pošiljke

kod kojih brzina nije toliko bitna, a posebno pri prijevozu na srednje i velike udaljenosti (željezna ruda, ugljen, nafta, drvo, žitarice, automobili i sl.),

pogodniji je za prijevoz pojedinih vrsta robe, jer ima na raspolaganju specijalno konstruirane vagone.

Nedostaci željezničkog prijevoza manifestiraju se kroz: češće potrebe za pretovarom robe nego kod cestovnog prijevoza, što uzrokuje

velike gubitke radnog vremena, sporiji prijevoz u odnosu na zračni i cestovni, zbog čestih stajanja na

postajama, češće krađe nego kod drugih vrsti prijevoza, te su viši troškovi osiguranja

robe.

Tehnički razvoj željeznice ima višestruke učinke na gospodarstvo pojedine zemlje, jer uvjetuje niže troškove prijevoza, a time i veću konkurentsku sposobnost robe koju prevozi. Uvođenjem suvremenih prometnih sredstava i automatizacije, te zamjenadizel vuče elektro-vučom, željeznica sve više povećava brzinu i skraćuje vrijeme prijevoza.Na novo sagrađenim super brzim prugama u svijetu (Japan, SAD, Francuska, Njemačka), teretni vlakovi razvijaju brzinu veću od 150 kilometara na sat, a putnički i preko 300 kilometara na sat.Francuske željeznice uvele su u promet specijalne željezničke vagone hladnjače od juga Francuske, koje voze brzinom od 160 km/h. Uvečer se, na jugu Francuske, u vagone ukrcavaju živežne namirnice, a dolaze u ranu zoru na veletržnicu "Rungis" kod Pariza.

Karakteristike zračnog prijevoza

Zrakoplovne linije su najbrže sredstvo prijevoza od jednog terminala do drugog. To je njihova osnovna prednost.

Page 26: Log Sustavi Skripta

One su specijalizirane za vremenski osjetljivo kretanje pokvarljive robe, dokumenata, tehničkih instrumenata, medicinskog materijala i visokovrijednih proizvoda.Usluge zračnog prijevoza koštaju više od ostalih prijevoznih sredstava, uglavnom zbog njegove brzine.

Zračni prijevoz je razumljivo pouzdan. Dok kašnjenja leta vezana uz vremenske prilike mogu prouzročiti prekide u isporuci, prekinuta usluga je često puta još uvijek brža od sljedećeg najbržeg prijevoznog sredstva.

Prednost brzine zračnog prijevoza najočiglednija je kad se teret prevozi na udaljenosti većoj od 800 kilometara. Za putovanja kraća od 800 kilometara, cestovni prijevoz često je učinkovitiji, pogotovo za isporuke "od vrata do vrata".

Prednosti zračnog robnog prijevoza, u odnosu na ostale vrste prijevoza, ogledaju se u brzini, sigurnosti i jednostavnosti prijevoza. Osim toga, u zračnom prijevozu pakiranje robe je lakše, carinske formalnosti su jednostavnije, osiguranje robe jeftinije, a krađa i manipulativni gubici manji. Iako je kapacitet zrakoplova u odnosu na brod i vlak znatno manji, zbog mogućnosti velikog obrta, njegove su prijevozne sposobnosti često veće. Nedostaci zračnog prijevoza su velika cijena prijevozne usluge, mali kapacitet prijevoznih sredstava i teškoće pri primjeni integralnog transporta i korištenja standardnih kontejnera.Viši troškovi prijevoza nisu uvijek pravilo da su veći i ukupni troškovi distribucije. Posebno to vrijedi kada se troškovi distribucije u prometu gledaju kao ukupni trošak. Tada će trošak zračnog prijevoza biti veći nego da je određeni teret prevezendrugom vrstom prijevoza, ali će od toga biti veće uštede na troškovima osiguranja, pakiranja, skladištenja, kvara, krađe i drugim sličnim troškovima.

Određeni nedostaci u primjeni integralnog transporta događaju se zbog nemogućnosti korištenja standardnih ISO kontejnera, čija je širina i visina 8 stopa (2,44 m). Naime, zrakoplovi tipa B-737, B- 727, B-707 ili Dc-8 mogu primiti samo teretnu jedinicu visine 7,17 stopa (2,19 m), jer je tolika visina standardnih ulaznih vrata.Prema tome, ovi zrakoplovi ne mogu prevoziti standardne ISO kontejnere, što stvara probleme pri kombiniranom prijevozu. Ovi nedostaci mogu se otkloniti, ali uz nabavku "all cargo zrakoplova", koji mogu primiti za prijevoz standardne ISO kontejnere. Tako primjerice, B-747 F može kroz prednji otvor primiti pošiljke do 2,49 metara visine i 3,56 metara širine.

U posljednje se vrijeme na tržištu zrakoplovnih usluga javljaju zrakoplovne tvrtke koje nude cjelovitu uslugu, koja u sebi uključuje dolazak po pošiljku, prijevoz i isporuku robe primatelju.Uz te glavne prijevozničke usluge, zračni prijevoznici sve češće na sebe preuzimaju i druge usluge, koje su u vezi sa dokumentacijom koja prati robu, carinskim formalnostima, prihvatom i otpremom robe u zračnim lukama i praćenja robe od njezina preuzimanja do isporuke (Federal Express, DHL).

Karakteristike prijevoza na vodi

Prijevoz na vodi može se podijeliti na: riječni, kanalski i pomorski. Riječni prijevoz pogodan je za masovnu robu koja ne podnosi visoke prijevozne troškove i ne

Page 27: Log Sustavi Skripta

zahtijeva veliku brzinu prijevoza, kao što su razne rude, pogonsko gorivo, drvo, ugljen, građevinski materijal i žitarice. Najveći je nedostatak riječnog i kanalskog prijevoza što je zbog klimatskih uvjeta neprikladan za transport tijekom jednog dijela godine i visoki su troškovi održavanja prometnih putova.

Za razliku od riječnog prijevoza, pomorski je prijevoz u funkciji tijekom čitave godine. U odnosu na cestovni i željeznički prijevoz prednosti pomorskog prijevoza su: niže cijene prijevoza, veći kapaciteti sredstava prijevoza, fleksibilnost prijevoznih sredstava za više vrsta tereta, sigurnost prijevoza i manje zagađenje okoliša. Transport robe morskim putem uvelike doprinosi smanjenju ispuštanja štetnih plinova u atmosferu čime je ekološki prihvatljiviji u odnosu na ostale vrste prijevoza. Primjerice, pomorski prijevoz 13 puta manje zagađuje okoliš u odnosu nacestovni prijevoz.

Najveći nedostatak prijevoza na vodi jest sporost, velika zadržavanja brodova u lukama i velika cijena prijevoznih sredstava. Nedostatak brzine prijevoza na vodi prevladava se uvođenjem brzih brodova, boljih organizacijskih rješenja i nove informacijsko-komunikacijske opreme.

Suvremene transportne tehnologije

Integralni transport je način transportne manipulacije pri čemu se roba ne ukrcava izravno na transportno sredstvo, nego se slaže na palete ili u kontejnere, te oni tako zajedno s robom postaju teret koji efikasno i racionalno mogu preuzeti sva prijevozna sredstva. To znači da je integralni transport takva tehnologija kojom se umetanjem tehničkih sredstava između tereta i transportnog sredstva postiže okrupnjavanje tereta, koji se ne dira na cijelom transportnom lancu "od vrata do vrata", izuzev pri ukrcaju i iskrcaju.

Intermodalni transport je tehnologija kojom se u prijevozu robe istodobno koriste dva suvremena i odgovarajuća transportna sredstva, iz dviju različitih prometnih grana, pri čemu je prvo transportno sredstvo zajedno s teretom postalo teret za drugo transportno sredstvo iz druge prometne grane.Temeljni zadatak intermodalnog prijevoza je da odabere najpovoljnija prijevozna sredstva i najjeftiniji transportni proces.Ako roba, kao teretna jedinica, na cijelom putu od prvog utovara do isporuke korisniku, ostane nerasformirana, riječ je o tzv. transportnom lancu. Svrha transportnog lanca je realizirati što povoljniji prijevoz robe, po načelu "od vrata do vrata".

INERMODALNE TEHNOLOGIJE

Cestovno-željezničke tehnologije u intermodalnom prijevozu nazivaju se još i "huckepack" (naprtnjačke) tehnologije, a razlikuju se:

tehnologija "A" – na posebne željezničke vagone sa spuštenim podom vrši se ukrcaj/iskrcaj i prijevoz natovarenih kamiona s prikolicama ili tegljača s poluprikolicama, a ukrcaj/iskrcaj vrši se vlastitim pogonom (horizontalno),

tehnologija "B" – na posebne željezničke vagone utovaruju se natovarene poluprikolice ili prikolice, putem navlačenja (horizontalno) ili pomoću dizalica (vertikalno),

Page 28: Log Sustavi Skripta

tehnologija "C" – na standardne željezničke vagone pomoću dizalica utovaraju se specijalno konstruirani zamjenjivi sanduci (karoserije) teretnih kamiona.

Cestovno-pomorske tehnologije u intermodalnom prijevozu nazivaju se još i Ro-Ro (Roll-on Roll-of) tehnologije. Natovareni kamioni (s prikolicama) samostalno se ukrcavaju ili iskrcavaju na specijalno izgrađene Ro-Ro brodove, pomoću specijalnih rampi.Osim cestovnih vozila, na specijalno izrađene Ro-Ro brodove mogu se ukrcati i željeznički vagoni. Tada se govori o željezničkopomorskoj tehnologiji intermodalnog prijevoza. Ro-Ro brodovi za prijevoz željezničkih vagona po konstrukciji i tehnologiji slični su Ro-Ro brodovima za prijevoz kamiona i prikolica, ali imaju ugrađene željezničke tračnice. Takav brod raspolaže sa skretnicama i lokomotivama za razmještaj vagona po palubama.Osim cestovno i željezničko-pomorskih tehnologija, koriste se ne tako često i cestovno-zračne tehnologije intermodalnog prijevoza. Kamioni s prikolicama ili tegljači s poluprikolicama samostalno se ukrcavaju/iskrcavaju i zajedno s teretom prevoze zrakoplovima.

Pakiranje robe

Pod pakiranjem robe podrazumijeva se postupak stavljanja ili umotavanja robe u odgovarajuće kutije, posude, omote, tube i razne druge materijale odgovarajuće kakvoće, oblika i zatvaranja.Različite vrste pakiranja u sebe uključuju i različite zahtjeve glede svojstava materijala u koji se roba pakira.Pakiranje robe može biti ručno i strojno. Udio strojeva pri pakiranju robe sve je veći.Vrsta i kapacitet strojeva za pakiranje ovisi o vrsti i količini robe koja se pakira.Standardizirane forme i načini pakiranja robe olakšavaju, ne samo proces pakiranja, već i skladištenja i transporta.

Temeljna svrha pakiranja je: zaštititi robu od mehaničkih, kemijskih, klimatskih, ekoloških i drugih utjecaja i

zagađenja, olakšati skladištenje, transport, ukrcaj i iskrcaj robe, što bolje prezentirati robu potrošačima i što bolje informirati sudionike u distribucijskom procesu o sadržaju upakirane

robe.

Zaštitna funkcija smatra se najvažnijom funkcijom pakiranja robe.Zadaća je pakiranja da roba stigne budućem vlasniku u prvobitnom i ispravnom stanju.Pakiranjem, roba se ne štiti samo od gubitka kvalitete, već i od manipulativnih gubitaka, kao što su lom, rastep i kalo.Materijal za pakiranje mora biti odgovarajuće čvrstoće, elastičnosti i ne smije propuštati vodu, vodenu paru, plinove i tekućine.

Pakiranje robe u funkciji skladištenja, transporta, ukrcaja i iskrcaja ima za cilj da učini robu što pogodnijom za navedene aktivnosti.

Page 29: Log Sustavi Skripta

Ambalaža u koju se roba pakira mora biti prilagođena transportno-manipulativnim jedinicama (palete, kontejneri), transportnim sredstvima, skladišnim prostorima i manipulativnoj tehnici. Time se osigurava pogodna, sigurna i ekonomična manipulacija, skladištenje i prijevoz robe.

Forma i veličina ambalaže treba omogućiti izravno slaganje robe u odgovarajuće manipulativne jedinice, a u kvalitativnom smislu treba biti dovoljno čvrsta da izdrži drugu robu iznad sebe.

Informativna funkcija pakiranja se odnosi na mogućnost identifikacije sadržaja robe. U svrhu što boljeg informiranja kupca o sadržaju pakovine, na ambalaži se moraju označiti temeljni podaci o robi. Tu se uključuje uporaba bar-koda ili RFID koda, koji daju temeljne podatke o robi.Vrlo su važna priopćenja koje se odnose na zaštitu ekonomskih interesa i zdravlja potrošača (deklaracija o kemijskom sastavu ro be, uputstvo o upotrebi robe, vrijeme trajanja robe i sl.).

Kao standardne oznake i upozorenja na transportnoj ambalaži koriste se oznake koje se daju u sljedećoj slici.

Značenje: proizvod u ambalaži tijekom prijevoza, skladištenja i u prodajnom prostoru mora

biti na temperaturi nižoj od 70°C, krhak (lomljiv) proizvod koji iziskuje pažljivo rukovanje, znak se odnosi na ambalažu i znači da proizvođač ima ugovor s Resy

organizacijom o sakupljanju kartonskog ambalažnog otpada znak se odnosi na ambalažu i znači da proizvođač ima ugovor s organizacijom u

sustavu Zelene točke koja će osigurati pravilno gospodarenje ambalažnim otpadom,

proizvod u ambalaži tijekom prijevoza, skladištenja i u prodajnom prostoru mora biti zaštićen od direktnog utjecaja sunčevih zraka,

proizvod u ambalaži tijekom prijevoza, skladištenja i u prodajnom prostoru mora biti zaštićen od vlage,

tijekom prijevoza i skladištenja smije se složiti 20 kutija istovrsnog proizvoda jednu na drugu, a da se pritom proizvod u najdonjoj kutiji ne ošteti,

proizvod ispunjava zahtjeve EU propisa koji vrijede za tu vrstu proizvoda

Uloga i vrsta ambalaže za pakiranje robe

Page 30: Log Sustavi Skripta

Ambalaža štiti robu prilikom transporta i skladištenja od oštećenja, loma, kvara, krađe i drugih štetnih utjecaja.Bez ambalaže je nezamisliv transport i suvremena prodaja robe. Stoga, svaka odluka o ambalaži ima logističko obilježje.Pod ambalažom se podrazumijeva spremnik sačinjen od bilo koje vrste materijala u koji se određeni proizvod slaže i zatvara kako bi se dobila pakovina.Pakovina je proizvod koji je bez nazočnosti kupca tako zatvoren, da mu se naznačeni sustav i količina ne mogu promijeniti bez otvaranja ili očevidne preinake. U svakidašnjem životu, pod pakovinom se podrazumijeva originalno zapakirana roba.

Logistika koristi ambalažu: prilikom nabave robe, plasiranja gotovih proizvoda na tržište, distribucije robe i svugdje gdje je prisutno kretanje robe i materijala u procesima proizvodnje i distribucije robe.

Ambalaža se može klasificirati s više stajališta, a najčešće se koristi podjela prema:

materijalima od kojih je napravljena, funkciji u logističkom sustavu, vijeku trajanja i količini proizvoda koji se u njoj pakuju.

Prema materijalima od kojih je izrađena razlikuje se: metalna ambalaža (kante, limenke, bačve, cisterne), drvena ambalaža (sanduci, gajbe, bačve), staklena ambalaža (boce, tegle, čaše, ampule), plastična ambalaža (vreće, vrećice, boce), papirnata i kartonska ambalaža (vreće, škartoci, kutije), tekstilna ambalaža (vreće, vrećice, mreže), ambalaža od ostalih materijala kao što su keramika, stiropor i sl.

Prema funkciji u logističkom sustavu razlikuje se: maloprodajna ambalaža, p j , tj. ambalaža koju proizvođač isporučuje na

tržište, skupna ambalaža i transportna ambalaža.

U originalnoj maloprodajnoj ambalaži roba se najčešće isporučuje na tržište. Ona se ne otvara pri preuzimaju robe u prodavaonici. Provjera se samo njena ispravnost i vidljivi nedostaci. Prilagođena je potrebama i funkciji čuvanja robe u prometu, a troškovi njene izrade uključeni su u cijenu proizvoda.

Skupna ambalaža podrazumijeva ambalažnu jedinicu koja sadrži više proizvoda u maloprodajnoj ambalaži tako da je proizvod pristupačan kupcu u skupini, a može se izdvojiti i uzeti pojedinačno. Ona racionalizira pakovanje robe u transportnu ambalažu i rukovanje robom u trgovini.Transportna ambalaža omogućava prijevoz, prekrcaj i rukovanje određenom količinom proizvoda pakiranog u prodajnoj ili skupnojambalaži. Transportna ambalaža zaštićuje robu od svih oštećenja do kojih može doći tijekom transporta, skladištenja i manipulacije robom, osobito od onih koji nastaju zbog mehaničkih i atmosferskih utjecaja. Najčešće je u obliku sanduka, kutija, bačava, rezervoara i sl. Da bi se što bolje iskoristio kapacitet sredstava prijevoza i sačuvala roba, ambalaža

Page 31: Log Sustavi Skripta

mora biti napravljena po utvrđenim standardima, koji se odnose na dimenzije, čvrstoću i stabilnost. Posebni se atesti daju za ambalažu koja je namijenjena željezničkom zračnom i pomorskom prijevozu.

S obzirom na vijek trajanja razlikuje se: ambalaža za jednokratnu i ambalaža za višekratnu ili trajnu upotrebu.

Jednokratna ili nepovratna ambalaža upotrebljava se za pakiranje samo jednom. Nakon što kupac upotrijebi sadržaj ona predstavlja otpad. Velike količine nepovratne prodajne ambalaže postale su ekološki problem. Stoga se danas različitim mjeramapotiču proizvođači da proizvode ambalažu koju je moguće ponovno upotrijebiti ili reciklirati, odnosno da upotrebljavaju biorazgradive ambalažne materijale kako bi se nepovoljan utjecaj na okoliš smanjio na najmanju moguću mjeru.

Ambalaža za višekratnu upotrebu je ona ambalaža koja se, nakon što se isprazni, ponovno upotrebljava u istu svrhu. Budući da je trajnija, mora biti izrađena od kvalitetnijeg materijala stogaje i skuplja. Ambalaža za višekratnu upotrebu se prikuplja i vraća proizvođaču, koji je nakon čišćenja i pranja ponovno upotrebljava za pakiranje. Nesumnjivo je, da je s ekonomskog i ekološkog gledišta uputnije koristiti ambalažu s višekratnom upotrebom.

Proces pakiranja robe

Pakiranje robe je složen radni proces koji se sastoji od niza jednostavnih radnih operacija. Premda ovisi o pojavnom obliku robe i odabranoj ambalaži svaki se proces pakiranja, bez obzirana složenost, sastoji od istih radnih operacija i zadataka:

pripremanja ambalaže za pakiranje, odmjeravanja robe i punjenja ambalaže, zatvaranja ambalaže i završnih radnih operacija.

Opseg pripreme ambalaže ovisi o konstrukciji ambalaže i stupnju mehanizacije procesa pakiranja.Neke suvremene tehnologije pakiranja i ambalažni materijali imaju mogućnost istodobne proizvodnje ambalaže i pakiranja.Prehrambeni i farmaceutski proizvodi zahtijevaju pranje, čišćenje ili sterilizaciju ambalaže.Priprema povratne ambalaže također uključuje pranje i čišćenje.

Zapakirana roba koja ima odgovarajući opseg, težinu, način pakiranja i mogućnost slaganja, što joj omogućuje primjenu mehaničkih sredstava pri manipulaciji, predstavlja logističku jedinicu.

Važan moment pri izboru logističke jedinice je mogućnost tvorbe neprekinutog transportnog lanca.Izborom najprikladnijeg tipa i veličine jedinice tereta ubrzava se i olakšava manipulacija robom, ostvaruje se bolja iskorištenost skladišnih i transportnih kapaciteta, minimiziraju troškovi transporta i skladištenja, smanjuju rizici od oštećenja, krađe, kvara i loma robe.Kao jedinice tereta najčešće se koriste palete i kontejneri.

Skladištenje robe

Page 32: Log Sustavi Skripta

Skladište je mjesto gdje se smještaju, čuvaju i izdaju različiti materijali, poluproizvodi i gotovi proizvodi.S logističkog stajališta skladište je čvor ili točka na logističkoj mreži na kojem se roba prije svega prihvaća ili prosljeđuje u nekom drugom smjeru unutar mreže.

Zadaci skladišne službe

Zadaci skladišne službe su brojni, a među njima se posebno ističu: prijem robe, smještaj i čuvanje i izdavanje i otprema robe

U prijem robe spadaju poslovi i zadaci: istovara, kontrole i evidencije primanja robe u skladište. Roba se u skladište zaprima na temelju kvantitativne i kvalitativne kontrole.Poslovi i zadaci smještaja i čuvanja robe su: sortiranje, pronalaženje mjesta za smještaj robe, dopunsko pakiranje, čuvanje, osiguranje i kontrola visine zaliha uskladištene robe.Smještaj i manipulaciju s robom tijekom skladištenja iunutrašnjeg transporta treba obavljati u skladu s fizičko-kemijskim karakteristikama robe i racionalnim korištenjem skladišnog prostora. Čuvanje robe sastoji se u poduzimanju potrebnih aktivnosti u svrhu zaštitu robe od mogućeg količinskog propadanja, zagađenja, kvarenja i krađe.Izdavanje i otprema robe obuhvaća poslove i zadatke koji se odnose na: pripremu dokumenata za izdavanje i otpremu robe, komisioniranje narudžbi, pakiranje, izdavanje, kontrolu točnosti izdavanja i utovara robe na transportna sredstva.

Za učinkovit rad i ekonomično poslovanje skladišta potrebno je da se skladišni poslovi i zadaci obavljaju u skladu s odgovarajućim načelima, pravilima i tehnikama. Općenito gledajući, glavni je zadatak skladišne službe da uz najniže moguće troškove osigura što kvalitetniju skladišnu uslugu.Načela skladišnog poslovanja

U svrhu što ekonomičnijeg skladišnog poslovanja, bilo kojeg skladišnog sustava, postoje određena načela poslovanja kojih se skladišno osoblje treba pridržavati pri izvršavanju poslova i zadataka koji su u vezi sa smještajem i raspoređivanjem robe. Ta načela su:

1. što ekonomičnije koristiti prostor,2. oblikovati optimalne jedinice tereta,3. osigurati minimalno kretanje sredstava za prijevoz robe,4. ubrzati protok robe,5. osigurati što bolje radne uvjete i sigurnost od nesreće na poslu i6. minimalizirati skladišne troškove.

Ekonomično korištenje prostora ostvaruje se kroz držanje što manje zastarjelih zaliha, minimiziranje ukupnih zaliha, potpuno korištenje cjelokupnih skladišnih prostora (ne samo podnog prostora), korištenje međukatova, minimiziranje hodnika itd.

Pod optimalnom jedinicom tereta podrazumijeva se skup pojedinačnih paketa robe, koji se formira da bi se roba što brže, lakše i racionalnije kretala kroz logistički sustav.

Page 33: Log Sustavi Skripta

Tipične jedinice tereta su razne vrste paleta, kontejneri, kolete i različite vrstesanduka, kutija i sl.

Prednosti korištenja odgovarajućih jedinica tereta očituju se kroz bolje korištenje transportnih i skladišnih prostora, brži utovar i istovar robe, te manji rizik od oštećenja, loma i krađe.

Minimiziranje kretanja transportnih sredstava, roba i ljudi u skladištu može se postići na način da se pojedini dijelovi skladišnog sustava između kojih je intenzivniji promet, lociraju što bliže jedan drugoga. Sljedeća mjera je odvajanje rezervnih zaliheod aktivnih, te korištenje računalne tehnike pri određivanju kretanja robe.

Protok robe kroz skladište može se ubrzati na različite načine, a najčešće se koriste dva pristupa: polukružno kretanje (u obliku slova U) i pravolinijsko (through flow) kretanje robe kroz skladište.

Polukružno kretanje robe vrši se u prilikama kada su funkcije primitka i slanja robe locirane na istom kraju skladišta. Prednosti ovakvog kretanja se postižu kroz: bolje korištenje prostora i skladišne opreme, te veću fleksibilnost kretanja i bolju kontrolu protoka robe.

Pravolinijsko kretanje vrši se kada su ulaz i izlaz robe smješteni na suprotnim stranama skladišta, pa se roba kreće cijelom dužinom zgrade. Ovakvo kretanje robe ima smisla kada postoji rizik miješanja robe koja ulazi i koja izlazi, ili kada je skladištepovezano s tvornicom. Nedostatak ovakvog kretanja je teža kontrola toka robe i manja fleksibilnost pri izvršavanju skladišnihoperacija.

PRIKAZ LOGISTI C KOG SUSTAVA WAL-MARTA

Wal-Mart je pocetkom 80-tih godina kompjutorski povezao sve prodavaonice s distribucijskim centrima, a distribucijski centar je preko EDI sustava umrežio s 300 glavnih dobavljaca.Na taj nacin Wal-Mart je ostvario znatno niže distribucijske troškove od konkurencije. Oni su u Wal-Martu iznosili 3% od prometa, dok je prosjek grane bio izmedu 4 i 6%.

Racionalizacija nabave i odnosi s dobavljacima u Wal-Martu

Page 34: Log Sustavi Skripta

Kako bi svojim kupcima osigurao svakodnevno niske cijene i ostvario tržišni rast,

Wal-Mart kontinuirano: racionalizira troškove nabave. Ona za posljedicu ima kontinuirano smanjenje nabavne vrijednosti trgovacke robe u neto prodaji. Udio nabavne vrijednosti trgovacke robe u neto prodaji Wal-Marta smanjen je za 0,93% u razdoblju od 2004. do 2007. godine. Uštede koje su ostvarene u nabavi po toj osnovi iznosile su 3,3 milijardi dolara. Tako je u razdoblju od 2004. do 2010. godine udio nabavne vrijednosti trgovacke robe u neto prodaji smanjen za 2,94%. Ako se to primjeni na vrijednosti ostvarene neto prodaje u 2010. godini, evidentno je da je u tom razdoblju u nabavi ostvarena ušteda od 11,9 milijardi dolara.

Wal-Mart je usmjeren na konstantno snižavanje troškova u nabavi, stoga je izuzetno krut pregovarac koji od dobavljaca traži stalno snižavanje cijena kako bi se, u konacnici, proizvodi mogli po što nižim cijenama prodati krajnjem potrošacu.Wal-Mart se odlucuje za nabavu proizvoda od pojedinog dobavljaca, samo ako je u potpunosti uvjeren da isti ne može nabaviti po manjoj cijeni na drugome mjestu.

Prije dvadeset godina, proizvodaci su uvjetovali cijenu svakog proizvoda koji se nalazio na policama Wal-Martovih prodavaonica. Danas, Wal-Mart ne samo da uvjetuje cijenu proizvoda, nego dirigira proizvodacima koje ce proizvodne linije proizvoditi i kako ce urediti svoj prostor na policama (pull sustav).

Ako Wal-Mart naredi smanjenje cijene odredenog proizvoda za 20-25%, dobavljac ce biti prisiljen "outsourcati" povecani udio proizvodnje, kako bi ekonomijom obujma nadoknadio smanjenje cijene proizvoda.U takvom odnosu snaga, proizvodac sapuna Dial Soap je cak bioprisiljen ugasiti pogone u Comptonu (California) i premjestitiproizvodnju u Argentinu, gdje je radna snaga višestruko jeftinija.

Od 2010. godine, Wal-Mart je svim dobavljacima iznio plan, u kojem bi se sve ulazne pošiljke (od dobavljaca do distribucijskih centara) prevozile Wal-Martovim kamionima.

Wal-Mart ima razvijene odnose sa više od 100.000 dobavljaca diljem svijeta. Za svoje dobavljaca Wal-Mart ima visoke kriterije i razvijena pravila. Proces ulaska u Wal-Mart izuzetno je zahtijevan jer dobavljaci moraju ispuniti niz preduvjeta,

od financijske stabilnosti, zadovoljavanja kriterija kvalitete, pridržavanja ekoloških normi, do posjedovanja odredene tehnicke infrastrukture.

S dobavljacima koji ispune visoke kriterije, Wal-Mart sklapa ugovor o suradnji kojeg prije potpisa mora pregledati pravnik dobavljaca, jer se od dobavljaca traži potpuno razumijevanje svih ugovornih uvjeta kao što su:

jamstva, popusti, sniženja, politika povrata robe, ugovorne kazne i sl.

Potpisivanje ugovora prvi je korak u obavljanju posla s Wal- Martom i u njega nisu ukljucene niti kolicine niti cijene isporuke robe, vec opci uvjeti poslovanja.Sve poslovanje s dobavljacima iz SAD-a odvija se u Wal- Martovom sjedištu u Bentovilleu (Arkansas).

Page 35: Log Sustavi Skripta

Potencijalni dobavljaci se ugošcuju u jednom od 50 "kockaureda", posebno namijenjenih za tu svrhu. Namještaj se sastoji od stolova i stolica na rasklapanje, a ponekad i bez stolica.Dobavljaci navode kako je iskustvo pregovaranja s Wal-Martom zastrašujuce i neugodno.Svi normalni rituali uspostavljanja odnosa su zabranjeni. Njihov najveci prioritet je osigurati da svi u svakom trenutku znaju tko je glavni. Pricaju mekano, ali imaju srce piranje i ako nisi u potpunosti pripremljen prije nego udeš tamo, u nevolji si.

Svi pregovori obavljaju se izravno izmedu proizvodaca i Wal- Marta. Wal-Mart odbija pregovarati s njihovim predstavnicima i agentima.Da bi izbjegao ovisnost o jednom dobavljacu, Wal-Mart ogranicava ukupne narudžbe koje nabavlja od jednog dobavljaca. Rezultat tome je asimetricnost pregovaracke moci.Tzv. asimetricno pregovaranje je taktika pregovaranja u kojoj dominantna strana stvara pritisak kako bi slabija strana prihvatila sve što joj se nudi, cime se ostvaruje cilj dominantne strane.Tako Wal-Martov najveci dobavljac, Proctor & Gamble, cini oko 3% ukupne Wal-Martove prodaje, dok s druge strane to predstavlja 18% prodaje P&G-a.Dobavljaci obicno ne isporucuju Wal-Martu više od 30% svoje proizvodnje. Dobavljaci koji su to ucinili, u vecini slucajeva su izgubili kontrolu nad vlastitim poslovanjem.O snazi pregovaracke moci Wal-Marta dovoljno govori cinjenica da je Coca Cola, najveci svjetski proizvodac bezalkoholnih pica, promijenila strukturu upravljanja opskrbnim lancem staru citavo stoljece, kako bi izbjegla konflikt s Wal-Martom.Coca Cola je odlucila isporucivati svoje proizvode izravno distribucijskim centrima Wal-Marta, poslije niza primjedbi da stara metoda, kad su punioce pojedinacno opskrbljivale supermarkete, cesto ostavlja police praznima (out of stock). Ova promjena prakse dramaticno je promijenila sustav upravljanja opskrbnim lancem Coca Cole, i utjecat ce na distribuciju u cijeloj AmericiWal-Mart svim dobavljacima osigurava pristup u svoj maloprodajni sustav (Retail Link) pomocu kojeg dobavljaci dobivaju stvarne informacije o prodaji proizvoda poprodavaonicama u odredenom vremenskom razdoblju te na temelju njih dobavljaci mogu analizirati i planirati poslovanje, te postici vecu ucinkovitost poslovanja.

Sa svojim dobavljacima Wal-Mart je povezan i putem EDI mreže koja služi za izvršavanje poslovnih transakcija (izdavanje narudžbi te izradu popratne dokumentacije pri isporuci i primitku robe.

U EDI mreži svakom se dobavljacu prije pristupanja dodjeljuje jedinstven identifikacijski broj od 9 znamenaka.U takvom sustavu Wal-Mart više ne narucuje robu od svojih dobavljaca, vec dobavljac sam isporucuje robu, na nacin da prati kako se zalihe pojedinih artikala (stock-keeping unit) "ponašaju" na polici.Tako u Wal-Martu, dobavljaci imaju zadatak da slažu robu na polici, na unaprijed ugovorenom mjestu i prema planogramu.Osim toga, moraju voditi brigu o tome da zaliha robe na polici ne bude ni previše ni premalo (out of stock). Takav sustav narucivanja omogucuje izvršavanje osnovnog cilja Wal-Marta - svakodnevno pružanje niskih cijena, dok se istovremeno u Wal-Martovim skladištima nalazi samo nekoliko postotaka ukupne robe.

SKU (eng. Stock Keeping Unit) – broj jedinica artikala na Zalihama

Page 36: Log Sustavi Skripta

Od dobavljaca se ocekuje izvrsnost proizvoda u kombinaciji s vremenski tocnom isporukom uz razumnu cijenu.Od svih se dobavljaca ocekuje isporuka kvalitetnih proizvoda koji su sigurni za uporabu te se velika pozornost polaže na posjedovanje razlicitih certifikata kvalitete i sigurnosti, a Wal- Mart dobavljacima pruža podršku u njihovom dobivanju.Poseban odjel brine se o uskladenosti proizvoda u Wal-Martovom asortimanu s važecim propisima u SAD-u.2004. godine usvojeni su "Temeljni eticki principi" po kojima se trebaju vladati svi zaposlenici i dobavljaci Wal-Marta, a to su:

pridržavanje zakona u svako doba, biti pošten i moralan, nikada manipulirati, pogrešno interpretirati, zlorabiti ili skrivati informacije, izbjegavati sukobe interesa izmedu poslovnog i osobnog života, nikada nikoga diskriminirati, tražiti pomoc ako postoje eticka pitanja ili eticke dileme, suradivati u istraživanju mogucih kršenja etickih standarda, prijaviti kršenja ili moguca kršenja etickih standarda

Skladištenje i distribucija na primjeru Wal-Marta

Wal-Mart se danas promatra kao jedan od svjetskih lidera u logistici poslovanja, koji distribuira vecu kolicinu proizvoda u svoje vlastite ducane nego bilo koji drugi diskontni maloprodajni lanac.

Dok drugi snažno ovise o dobavljacima koji obavljaju distribuciju robe u pojedine ducane, 85% kupljene robe za prodaju u Wal- Mart prodajnim centrima se distribuira preko Wal-Martovih distribucijskih centara odakle se roba dalje prevozi Wal-Martovimteretnim kamionima.Rezultat tome je da Wal-Mart u prosjeku, može nadopuniti zalihe za samo dva dana, u odnosu na konkurenciju kojima je za to potrebno pet dana. Nadalje, troškovi dostave cine 3% ukupnog poslovanja Wal-Marta, dok kod konkurenata oni iznose oko 5%.Wal-Mart za širenje mreže svojih prodavaonica odabire manje privlacne lokacije koje svojim obilježjima, od kojih su najvažniji tržišni potencijal i troškovi, mogu podržati otvaranje najprije jednog distribucijskog centra i jedne prodavaonice, a zatim i velikog broja malih prodavaonica koje se smještaju u koncentricnim krugovima oko distribucijskog centra.Na ovaj nacin, distribucijski centar postaje cvor u koji se dopremaju velike kolicine artikala izravno od proizvodaca, a zatim se nakon pregrupiranja u potrebne kolicine ili odgovarajuci asortiman otpremaju u prodavaonice okolnog podrucja (primjena cross-docking sustava)..

Strategija saturacije u širenju mreže prodavaonica ima niz prednosti koje podržavaju strategiju niskih troškova, odnosno ucinkovitog lanca opskrbe. Troškovi manje privlacnih lokacija su niži dok velika gustoca prodavaonica u blizini distribucijskih centara omogucuje vece iskorištenje postojece infrastrukture uz niže troškove prijevoza. Osim toga, i potencijalna unutarnja slabost – kanibalizacija prodaje zbog medusobno blizu smještenih prodavaonica, pretvorena je u još jednu unutarnju snagu – pozitivne ucinke ekonomike obujma u troškovima distribucije, osposobljavanja zaposlenika i oglašavanja, što u konacnici rezultira uspješnom realizacije strategije niskih cijena (every day low prices).

Page 37: Log Sustavi Skripta

Strategija saturacije u širenju mreže prodavaonica ima niz prednosti koje podržavaju strategiju niskih troškova, odnosno ucinkovitog lanca opskrbe.

Troškovi manje privlacnih lokacija su niži dok velika gustoca prodavaonica u blizini distribucijskih centara omogucuje vece iskorištenje postojece infrastrukture uz niže troškove prijevoza.Osim toga, i potencijalna unutarnja slabost – kanibalizacija prodaje zbog medusobno blizu smještenih prodavaonica, pretvorena je u još jednu unutarnju snagu – pozitivne ucinke ekonomike obujma u troškovima distribucije, osposobljavanja zaposlenika i oglašavanja, što u konacnici rezultira uspješnom realizacije strategije niskih cijena (every day low prices). strateški položaj distributivnih centara omogucuje smanjenje skladišnih

prostora unutar trgovine.

Primjerice, konkurentni maloprodajni lanci moraju 25% površine svojih trgovina posvetiti za skladištenje robe, dok u Wal-Martovim trgovinama takvi prostori zauzimaju samo 10% ukupne površine.Dakle, povecanjem površina iskljucivo namijenjenih za prodaju, povecava se ucinkovitost prodavaonica, a u isto vrijeme se smanjuju troškovi držanja zaliha.

Wal-Mart posjeduje 147 distribucijskih centara, od cega njih 42 cine regionalni distribucijski centri koji opskrbljuju više od 4.000 maloprodajnih objekata diljem SAD a.Prosjecni distribucijski centar ima površinu od 82.000 m2

Cijeli proces izuzimanja robe sa skladišta je automatiziran i odvija se slijedno uz ocitovanje podataka o proizvodu s naljepnica koje sadržavaju bar-kod. Bar-kodovi i RFID oznake sadrže podatke koji odreduju kojim kamionom i u koju prodavaonicu proizvod treba dostaviti. Dakle, automatske dizalice, konvejeri i žicare tocno znaju gdje pohraniti robu, kada je dohvatiti, gdje je usmjeriti i na koji kamion je treba postaviti.Distribucijski centri otvoreni su 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, a proces ukrcaja robe odvija se neprekinuto.

Cross-docking

Wal-Mart je konstantno tražio nacine kako svoj distribucijski sustav uciniti jeftinijim, bržim i pouzdanijim. Sukladno tome, medu prvima je uveo cross-docking, sustav u kojem je roba koja je dolazila nadolaznim kamionima istovarena i pretovarena u izlazne kamione bez da su kamioni ulazili u skladišni prostor.Temeljna postavka cross-docking sustava podrazumijeva distribuciju robe direktno od proizvodaca (dobavljaca) do maloprodajnih objekata, bez ili uz minimalno skladištenjeZa distributivni centar to znaci uskladivanje zahtijeva dobavljaca i maloprodajnih objekata.Ako navedeno uskladivanje traje nekoliko sati ili najviše jedan dan, onda je to cross-docking.Ako uskladivanje zahtijeva traje više dana ili tjedana onda se navedeni proces naziva skladištenje.

Page 38: Log Sustavi Skripta

Cross-docking je metoda opskrbljivanja proizvoda u pravo vrijeme i u pravoj kolicini, a moguca je samo ako kompanija i dobavljaci rade zajedno.

Cross-docking ima za cilj smanjiti troškove i poboljšati uslugu kupcima putem kontinuiranog protoka robe od mjesta nastanka do odredišta.

U ovome sustavu roba se izravno zaprima od dobavljaca, sortira i izravno distribuira prema kupcima. To znaci da nema nepotrebnog skladištenja izmedu utovara i istovara robe, tako da kupci mogu uživati u kvaliteti robe iz prve ruke.

Sustav reducira troškove rukovanja i skladištenja gotove robe, te na virtualan nacin eliminira ulogu distribucijskih centara i trgovina. Da bi se postigla ocekivana korist, cross-docking mora funkcionirati u stvarnom vremenu.

Kako bi ostvario maksimum koristi od cross-dockinga, Wal-Mart je morao napraviti temeljite promjene u pristupu prema menadžerskoj kontroli.

Tradicionalno, odluke o narucivanju, cijenama i promocijama bile su visoko centralizirane i donosile su se na strateškoj razini.Cross-docking sustav promijenio je ovu praksu, te pomaknuo pokus sa „lanca opskrbe“ na „lanac potražnje“.U ovom pristupu, umjesto „guranja“ proizvoda u sustav od strane malotrgovca (Push strategija), kupci mogu „vuci“ proizvod kada i gdje to oni žele (Pull strategija). Takav pristup zasniva se na cestoj i neformalnoj suradnji medu trgovinama, distribucijskim centrima i dobavljacima, s daleko manje kontrolenego prije.

Wal-Martov Remix sustav

2005. godine, nakon uspješnog testiranja, Wal-Mart je uveo Remix sustav dizajniran da

poveca ucinkovitost trgovina, ubrza dostavu u prodajne centre te eliminira gomilanje proizvoda koji se ne prodaju.

Remix sustav ima za cilj odvojiti robu visokog obrtaja od one s niskim koeficijentom obrtaja, odnosno robe koja se sporije prodaje, kako bi se smanjila situacije glede nestašice zaliha (out of stock), posebice u brzo rastucim trgovinama.

U tradicionalnom sustavu distribucije, roba visokog obrtaja dostavljala se kamionima zajedno s robom koja se sporije prodaje, a prodajno osoblje bilo je prisiljeno razvrstavati robu i tražiti one artikle koje je najpotrebnije nadopuniti.

U novom sustavu roba visokog obrtaja, poput živežnih namirnica distribuira se iz distribucijskih centara specijaliziranih upravo za ovakvu vrstu robe.Djelatnici u takvim "brzim" distribucijskim centrima slažu artikle na palete, koji vec na sebi imaju etikete sa cijenama, prema predvidenom planogramu, onako kako bi trebali stajati na policama trgovine. Tako složene palete izravno se stavljaju napodove trgovina, zamjenjujuci police, a roba je odmah dostupna kupcima.

Page 39: Log Sustavi Skripta

Wal-Mart je uvjeren da ce ovaj novi nacin distribucije ubrzati protok robe, reducirati nestašicu robe na policama (out of stock) i reducirati operacije u maloprodajnim objektima.

Program je dio Wal-Martove strategije pojednostavljivanja maloprodajnih operacija, cak i po cijenu dodatnog kompliciranja operacija u distribucijskim centrima.

Jer cilj je trgovinama pružiti robu na srebrenom pladnju, odnosno srebrenim paletama u ovome slucaju. (Rollin Ford, izvršni dopredsjednik Wal-Marta)

U Remix programu dobavljaci su odgovorni za obavljanje manjih i ucestalijih dostava u distribucijske centre. Za mnoge dobavljace to je bio pomak u nacinu dostave, buduci da su dostave pojedinacnim kamionima (FTL-Full Truck Load)zamijenjene zbirnom kamionskom dostavom (LTL- Less Than Truckload).

Više manjih i frekventnijih zbirnih pošiljaka (LTL) podrazumijeva i vece transportne troškove za dobavljaca. Kako bi smanjili transportne troškove, dobavljaci i logisticke kompanije izvana ustanovile su konsolidacijske centre u kojima se manje zbirne pošiljke (LTL) okrupnjavaju i prebacuju na velike kamione (TL-Truckload), kojima se roba doprema do regionalnih distribucijskih centara.

Time se izbjegava neucinkovitost zbirnih pošiljaka (LTL) i ostvaruju uštede kroz korištenje ucinkovitijih i jeftinijih usluga velikih kamiona (TL).

U ovakvom sustavu s malom razinom zaliha, zakašnjele ili izgubljene pošiljke su nedopustive, stoga je Wal-Mart pred svoje dobavljace postavio nove dopremne zahtjeve.Cilj novih zahtjeva je osigurati da roba u distribucijske centre ne stiže prerano, ali niti prekasno.Kompanije koje dostavljaju robu u Wal-Martove distribucijske centre moraju obaviti svoje isporuke unutar roka od cetiri dana do zadnjeg dana (MABD - Must Arrive By Date). Dobavljaci koji dostave robu ranije ili kasnije od navedenog perioda mogli bi biti suoceni s kaznama.

Page 40: Log Sustavi Skripta