'· lj% 'o;

Br. 22. Šibenik, 1. kolovoza 1907. God. l.

• remen a

v

:rolitički list za intetese gtada Sibenika i okolnih sela.

Kremenjak izlazi svaki Ć lnlo.k . Pretpl at na cij ena na godinu 3 Kru ne. Na p6 godin Kruna 1.50 para. Pretp late i pi ·ma ~alju e urednistvu.

======= Ruk opi i ne vrać~i u a neplareni e li stovi ne pri maju. Pojedini broj 4 pare (2 novć.) =======

GLAUKONI. *)

Slavohlepni Atenjanin Glaukon htio je doći do vlade. Sretne ga filozof Sokrat i reče mu: Čuo sam da želiš upravljati republikom ; ali, reci ti meni : jesi ti u­vjeren da si za to sposoban? Znaš li ti upravljati ja­vnim dobrom? Znaš li ti braniti narodna prava? Znaš li učuvati slobodu u grani cam naše domovine? Znaš li ti v~šiti zakone i dužnosti ~avje no i strogo? Znaš li se h uzdržati vijeran poštenim i čovječanskim načelima i da ih u narod širiš? Znaš li ti žrtvovati svoj interes interesu naroda i zemlje? Odgovorim i znaš li ti sve to?

Glaukon nije znao kud će glavom. Najednom od­govori: Za sada neznam te stvari , ali obećajem da ću

ih naučiti. Dobro, reče filozof, nek te dakle za sada mine i želja vladanja; uči, kušaj pa kad budeš uvjeren da si sp.qs.oban i da možeš izvršiti sve što sam te pi­tao, onda se daj birati na vladu republike.

Tako je grčki narod shvaćao dužnosti izbornika i ~a~n?st poslanika. Za to su se birali ljudi koji su pru­zah Jamstvo za dobro domovine. Svaki se birač mora najprije uvjeriti, je li kandidat dostojan mjesta zastup­nika i samo kad ga takovim nadje povjeriti mu svojim glasom narodnu sudbinu. Koliku moć narod daje svom zastupni~u to nam najbolje dokazuje današnje stanje u HrvatskoJ. Ono nam može biti najboljim primjerom da je u zastupnicima i sudbina naroda pa da se nesmije povjeriti dragocijenjeno pravo poslanstva svakome. Da hrvatski narod nebude bio zastupan pred magjarskom vlavdom ?d ljudi neodvisnih, koji dobro poznaju svoju duznost 1 odgovornost prama narodu, danas bi Magjari Hrvatsku podjarmili i varvarskim restvima tražili da joj unište jezik i narodnost da joj zakopaju nadu u bu­dućnost. Obratno: oni su dočekali junački borbu silo­vitih nametnika, borbu, kojoj se svi divimo. Takva se šta nebi nikad bilo dogodilo da nebudu zastupnici bili na svom mjestu i neoavisni a vezani i odgovorni s a­m o prama narodu, već da budu na njihovom mjestu bil~. odvisni ~inovnici ili drugi vladini organi. Činovnike, kOJI su zvant . da budu samo izvršujući faktori uprava, narod nesmije nikada birati. Oni su vezani vladom -SY,Ojem .gospodaremy.-:- kojemu su se zakleli da će ga VIJerno 1 slijepo sluzt!t, a on ih za to drži i plaća, pa kad ih narod bira, stavlja ih u takov škripac da mo­raju ili aktivno proti vladi ili bilo aktivno bilo pasivno proti narodu. Takovi zastupnici nepredstavljaju politički

duh naroda; u njima se odrazuju dva velika zla; j e d­n?: što se daju birati, drugo: što ih narod b 1 r a. U prvome slučaju manjka harakter u drugom

.. • ) R:ulo uvr~ćujem o ovoj lij epi ~lanak odi. ;:>ri jatelja iz po· kra.)m e, premdp. pri kraju sudi pn-vise o pćen i to. l:lor m e na ma

čini da bi rn or a l o bili iznimaka. (Ured.)

sloboda i politički duh, bez kojih nikada od zastupnika nikakve koristi narodu dok bude - kao sada - birati Glaukone, kojima naša Dalmacija i previše obiluje.

DOPIS. Sktadin, 28/7.

Kad smo čitali onu gromovitu osudu sudbene struke u Dalmaciji , a koju je napisao u 80. br. "Dal­mate" god. l 906. e. k. sudbeni savjetnik Ante Radmilli nama bješe hladno oko rc a; i povjedamo iskreno da nam se učinilo e ovaj gospodin, ljut na nanešene mu nepravde, u nekoliko i prećeruje. Na žalost, iste vlasti, malo po malo, svojim postupkom uvjeravaju nas da ono žigošanje bilo je potpuno i zasluženo.

Već smo javili "Kremenjaku" kako se otezalo sa raspravom protiv popu Kragiću radi uvrjeda Povjeren­stvu jav. Dobrotvornosti. Pre svega, bez ikakvog osno­va isključi še Skradinski Sud i prenesoše raspravu kod C. K. kot. Suda u Šibeniku. Po ciči zimi morali su tu­žitelji nekoliko puta ići u Sibenik i vratiti se bez da je posao riješen. Ćas nema jednog spisa, čas koja druga tričarija uzela se kao izgovor, samo da se stvar odu­govlači . Za tidiše se več i nadležni. te dogje do javne rasprave. Kragić bude o udjen. I tužitelji , preko svog odvjetnika, i okrivljenik podigoše tužbu protiv prvoste­pene odluke; ali drugostepena odluka ode u nedogled i Bog zna, hoćemo li je i doživiti. Mi nećemo zvati na odgovornost ni onog visokoučenog Presjednika Griso­gona u čiju nepristrastnost - sačuvaj nas Bože od toga - mi ne sumnjamo, niti ćemo u opće jadikovati nad nepravdama u ovoj plačnoj dolini, već ćemo samo na­vesti nekoliko istinitih dogagjaja i ako znamo da tko istinu gudi, gudalom ga po prstima tuku. U pripravnim radnjama i agitacijj, pri posljednjim političkim izborima bješe ovdje jedan izlet Šibenskog Sokola radi prepo~ ruke kandtdature zast. Dulibića . Tom pril ikom, sa pro­zora obćinskog ureda govorio je i fra Ante Penić obe­ćavajući da će vinova loza roditi po svim okolnim br­dima ako bude izabran Dulibić. Ko o čem·u a fr. Ante o čuturi! Nego neki Skradinjani, dok je on govorio, k!ic~li su: Živ~o D.r lljadica i radi toga općinsko upra­vtteljstvo sprati u tamnicu 14 dana Nikolu Pokrajca i Antu Gvozdanića, ne davši im pravo utoka! Radi te zloupotrebe uredovne vlasti, odmah je podnešena tužba C. K. kot: Sudu, ali do danas ta tužba, spava mrtvim sno;n. Mt . z~amo. da gosp. Presjednik Grisogona ne ~oze .svugje 1 sv1m mahnama doskočiti; ali , pošto se tiče hčne slobode koja, pored sigurnosti zaprema u javnom životu najvidnije mjesto, možemo očekivati da će probuditi iz drijemeža ovu stvar da ne bi zaspala za uvijek. -

2

U šum kim poslima ovamo vlada prava anarhija. Ko se prvi dočepa tugjeg blaga taj plijeni po miloj vo­lji, udaraju sc nevoljnim strankama globe, isplate pri­stojbina i bakšiša rondama i glavarima, onako, preko koljena. Ali o tome čim prije, ako nam uredništvo "Kre­menjaka" ustupi nešto prostora. - Do vigjenja.

RAZNE VIJESTI. ~išu nam iz !Doca 30/7.: Na 86. Do l ačana što

potpi anih što potkrižanih u čini li .s rno bili tužbu na op­ćinu zbog nereda poljskih proti poljarima i nad polj aru . . Općinska Uprava nit nam tužbe povraća niti je još ri­ješava. Nije li to htjela radi nas Kremenjaka, zašto nije bar rad ljudi voje stranke i rad obraza i obzira na našeg prjsjednika V. Zupanovića. On je htio da u svom Docu učini red, da promijeni i nadpoljara i poljare, ali mu n e k o na općini neda, a i nadpoljar mu u oči kaže: nebojirn te e, nit ću te pozdravljati! ima, ko mene brani.

&d, kad se poslije toliko vremena nadpoljar vra­tio iz Trsta bole ·n'th očiju i ne posoban za službu, mo­limo Slavno Upravitelj tvo, da ga baci u p e n š j u n , jer je to zadobio držeći nered. l nek nam imenuju dru­gog nadpoljara, jer se mnoge štete čine i u nas i u Zlarinjana, koji se jadni tuže vaki dan. I isti jedan od poljara kaže, da je nered velik i da e stidi ljude po­gledat u oči, al i - valja slušat svoga starijega.

Molimo dakle opć. Upravu, da pogleda na ovaj nesretni narod bez ikakva troška za općinu. Ovdje ne, ma trošaka kao za popravljanje (!) onih si lnih puteva kroz Dolac; bio jedan ili drugi nadpoljar, vakako će

biti onaj, koji je glasovao za opći nu . Nama to nije žao, s a m o n e k dr ž i re d u p o l j u. Mi nepi tamo da bude Kremenjak. Dolačani sv ih stran aka.

* :>z jadrto\)ca nam se tuže, da je općina imeno­

vala poljarom za jadrtovački odlomak nekog nemirnjaka Matu Šaru, čovjeka na slabu glasu, koj i za zlodjela bio i osudjen na 4 i po mjeseca tamnice. Taj čovj e k nema ništa svoga u polju, pun duga, sumnjiva ponašanja, pak sad će on da čuva polje od lupeža, a glas je da je njega bio jedanput našao u tudj em groždju Stipe Aras pok. Krste.

Proti takome poljaru diže se gla sveg sela (osim paroka) i tužba je predana na poglavar tvo i upozoren je na to i načelnik. Vidićcmo što će se u či niti - Me­djutim velimo opet: premda n·je lij epo da se samo zbog stranačkog inada skidaju pošteni poljari a tavljaju svoje pris:aše, ipak i to nek je prošteno, ali, kad se imenuju svoji, nek budu bar ljudi p o š t e n i i s i gur n i. Mislimo, da nepitarno puno.

* Jz gornieg Yaroša nam se tuže, da je još pod

pok. Šupukom bilo obećan o, da će se graditi kona! od Poljane do Jovića magazina ; da je tako obećala i op­ćina poslije Šupuka i ova, pa još nema ništa od toga. Lani se je nagradilo, al samo od Poljane do kuće Či­karine, pak se zau tavi lo, jer da nema novaca, tako da izgleda, da je to bi lo gradjeno samo za go p. prisjed­nika Čikan1. Bože mu da.i i tri konala, ako mu treba, al nama napravite bar jednoga. Kad mo mi priznali ovu vašu republiku, nezaboravite ni v i voje republikance.

* Ylasnici zemalia i mahom vi težaci, tuže nam se,

da su poljski putevi strašno zapušteni. Jedanput je bilo uživanje proći kroz polje i pješice i na živinčetu i na

kolima, a sada da na nekim mjestima moraš polomiti i . noge i kola. Gdje je voda što od ria, to se ostavlja i zapušta bez poprav ljanja, a još se drže samo ona mje­sta, kuda voda manje dere.

Preporučarn o da e uloži malo brige i u poljske pute sad prij e jeseni da težak sa svojim krvavim tru­dom dodje zdravo kući. A svirke i izlete ostavimo za onda kad budemo sitiji i od fi loksere <?branjeni.

* J<ad smo pri puto\) ima, upozomjerno usput i na

državnu testu . Ni ona nije nejčestitija, a jame po njoj bi lo bi bolje prij e jeseni izravnati kad. su kola lagana, a ne čekati jesen kad se voze pune koslate masta, pak kukavi konji moraju da se natežu po škalji n e s a tr­v e n o j i previ še kr u p n o j. Ako su_ konji živine, nebu­dirno mi živine i nek nam bar konji i ostala im svojta reku da srno ljudi. l to je jedna utjeha.

Ta, konji ne traže, ni da k ar e voze bez muke, niti da se u fer a t i voze mukte svake subote.

* " :1(. :Jt." priznaje da su zadnje izborne listine bi­

le netočne i nepqtpune a da su tomJ uzrokom župnici jer da ne drže (!?) knjige u redu. A mi pitamo što smo i prije izbora pitali: kako su za vojnicu listine u redu? Kako za l e v u neizostane nikad nitko? Kako su točna imena u pitanju plaćanja poreza? Ako, po biskupskoj okružnici njeki župnici (!?) ne drže knj ige u redu, valjd~ nije to od godina i godina. U listine nijesu b11i uvršteni ljudi od 24 pa do najviših navršenih' godina, ljudi koji su već to liko puta izvadili krštenice iz župskih knjiga. Da bude ck. Pogl. a tavljalo listine na temelju izvada­ka matičnih knjiga (gradjan skih a ne kanonicnih, a na to ćemo se osvrnuti) što mu ih Župski uredi u prepisu šalju vaka tri mje eca, uvjereni smo da bi Ji­stine bi le točnije sastavljene.

Pišimo s manje ignorance ili nepiširno ništa. l

Šala i safira. .. * !Brzo}a\) : u Zelinoj kavani još jedan pasić liže

p j a t e l i n e. Najprije dodje gospodin sa milostivom sa pasićem: oni pozdravljaju uljudno a pasić pozdravi svo­je drugove, onjuškuju jedan drugome peveruniće i šaj­bice, o bid ju k a n t u n e pak svaki k svom gospodaru a l i k a p j a t i n i k svomu. Miga rep i ćem i dvatriput kine, onda mu gospodin da svoj p j a t e l i n. Kad ga poliže, počme jezikom oblizivat nos kišući i repom migajući i krmeljavim okom gledajući kako k ućari n 'milostive još putuje od p j a t e l i n a do usta. Napokon mu i milostiva pruži svoj na polizaniju. Pasić ga poliže, kine kroz nos, stresne sobom, migne repičem, skoči sa s l otčića, potraži drugove, onjuškaju se d a e a p o a ll a f i n e, omjere jedan drugome visinu zadnjeg trupa ... jedni dignu nožicu'' pra-

1

ma zidu, drugi pra ma stočići m, treći prama a b i t i m i 1

kroz otvorene v a l v o l e ili ti pipke počmu škropiti m·irisa­vu - o d o k o l o n j s k u : podgrijanu slado! ednu vodicu.

* ~rošli čet\) rt ak bila je našem Jakovu š er e n a d a. Najprije počela mužika. Mužika probudi oko ponoći te­lentova tovara pa prihvati i on. Uza nj pristane iz kom­ši luka dn~gi i n d u e t t o. Njih dva probude okolo b o t a kelicu Pt;kasovu i slože t er z e t t o. Njih trojE: probud,e dva pauna Kerkermajsterova i udare i n qui n t e t t o u slavu jakovljevu. Sve ovo probudi iz mrtvih duh po­kojnog Rašina tovara i on, preličući preko kuće jakov­ljeve, reče: da l' nisam umra, šta bi ti ja, moj Jakuš-

'•

nica, z a k a n t a ! pa makar Ron tići odbili meni ušesa ka tebi skoro livi navrtak više uva.

* C5dkad je "J<remenjak" žicnuo O.ra Purčića, o­pažamo da sad hoda še nije, ka na l a š t i k. Hodanje mu je ka neko žicanje a svaki korak reka bi da "žu­bori" : ž i e, ž i e !

* :Jedanput su "žuborili" potočići, a ad kad mo­gu "žuboriti" slavići, mogu i Purčići. A jeste li štili šta Slavomir piše u Smotri ? O l d u n a t e ća ! - i njega je Ravažjo učio. Či to neznaš, da l' ono piše, pjeva il - "žubori".

* Yeliki uspjeh. Na Petrov dan uzdigao se je naš S!avomir sa svojim b a l u n o m a trećeg poda Maculi­nove kuće u još nedostignute visine i plovio je noći i dane po nebe kim visinama s kojih je mogao vidjeti pr i zor e u s h ić e n j a, d u b i n e p o tr e e n e d u š e i slušati k o m p o z i e i j e d u b o k e ž a l o s t i, i z v a n re d­ne radosti, stroge zbiljno ti i lavulja kada slatko žubori.

Pomoću svojeg timuna plov io je s;gu1no a najve­ću visinu dostigao je nad Tijesnom od l 005 m. Uči­

nivši sva moguća najfantastičnija i najpoetičnija zavija­nja i previjanja vratio se pet na zemlju nadmašivši u pjehe baluna "P a tr i e". Svi pri utni bili su u tj e ko­bi a najviše šjor Toni C. od stra da ne izgubi stal­nog af i t u a l a.

* !Brzojav iz J<or!ule: Naši došli zdravo. Pravu buru oduševljenog veselja pobudio šjor a š e šur Andre obučen po sokolsku. Lijepe Korčulanke posipa1e ga murtilom, kunfetim i rogačim i bacale mu ljupce sa prozora. l fotografali u ga za memoriju. Živio Frank i Prodan! Živila sloga srpsko-hrvatska! -

Pav e Rodzo i Roko Be'labarba.

* J moji dragi J{~:emenja::i i Vi drugi poštenjaci od e o n tr o-b a n d e, "Šale i satire" više nema. Ma šta ćete više ? ! Tražim Slavomira, a on - odletija balu­nom. Tražim šjor Andru, on - odleti ja a Sokolima. Odo' da nadjem bar Kerkerma·stera u terlišu. Kucam i otvo ram vrata - kuć i ga nije; sam Nasradin leži na stolu. Kucam na općinu i otvaram po' ako - nije ni tu ; samo D.r Mate bez j a k e t e i bez k.o l ar i n e na jed­noj sidi, na drugu di ga noge i piše o "Položaju". -Ponudi mi sisti i štiti. Zahval im mu i tek6 da u poli­t ički po!ožaji isto ka i oni sidjenja. Covik sidi kako mu je komodnije. Povi rim na druga vrata: tamo, vidju, Sirovica piše pi mu Sokolu Korčulanskom , nek se drži junački ka i za rata od Kand ije. Nisam ga htija "rušiti" u poslu, jer su pisnici u tom tanju "neubrojivi" i "neu­množivi" i "neodbivivi", pak ako bi ko htija da ih od­bije od tog stanja bludećih u s i j a n i h meteora, moga bi otići razbijenih navrtaka ka i naš Jakov. l puštim ga, nek naš slavić - "žubori". U to ·je D.r Mate već pro­minija položaj .i uzea onaj debelih pripadnika klera. U mal nehote nereko' : dobra noć fr a M a t e, al ne reko' ništa i od6 tražiti Kerkermaj tera u terlišu u kavanu. U kavani: D.r Pil!p matira Oria, Rudo'fo čeka Kuru , šjor Cesare čeka glas ljubljanske, šjor Bepo čeka riješenje jugoslavenskog pitanja, kratkovrati Herman čeka dok se otvorj peškarija jer su mu drage očade i štipavci, advokati čekaju glas o razbijanju hrvatsko-srp kih glava, tehnik općinski čeka s pašetom u ruci da ode miriti škole sa S nčićem (a Sinčić u balunu), meštar jozo čeka hoće li se napokon njegovoj vrućoj ljubavi smilovati koja lipa kokica, pa makar i luč ica, zbor liječ nika čeka epidemi­ju (time bi pres:a~a š v i d l e r aj), Purec čeka one to-

3

vare iz Bosne, činovnici povtsenje plaće i odlazak škva­dre, Rikac čeka dan za tra parente i rakete, P rrna pritiska na nos cviker i čeka da se " Hrvatska Ri eč"

uvjeri e je on pis6 s vi eg tanovišta i šireg gledišta, a da su oni slabo prolegali pa nijesu arivali ka­pit margerita projectas, vojska cura sidi isra­mežljivo čeka hoće li ih ko doći digniti i odvesti prid oltar, makar bilo onaj sv. Martina, a Zele naš čeka da ga ko šta upita da osmi dan otvori u ta. još ih čeka rpa, ali ja tražim Kerkermajstera u terlišu i odem ća. Podjem priko rive da ga tražim. Na jednom mistu skupilo se svitine: odem tamo. Ja da ću blizu - o! -vidim. njega, on ugleda mene, potrčem da ga pozdra­vim, a on - ac u kajić, šmigne, zagrabi dvaput ruka­ma kao za s i n j a l, ja cik-a-cik a kajić svoj put niz more.

l eto vam sad l Jedan uteka u b a l u n u ar j u, drugi uteka u ·okole u Korčulu a treći u kajić na mo­re! - pak šta 'š sad ! ? Propade šala, propade satira l l tužan zapivam: Oj more dumboko, sva naša žalo ti, po tebi plovi majster sve naše radosti. - Zbogom Kre­menjaci, zbogom i vi furešti, zbogom svi Vaš Kremenjak.

~ . .S. U ma! da nisam od tuge zaboravija, a mo­ram Vam reći prije neg se rastanemo. Šala je prudila. Kad je otiš a niz more nije bija u t er l i š u n i u strijaču a l a sp~itski kanarinci. Ima je na sebi crnu rastrigusku, eme gaće (al ne široke ka i Balinac), patinane po tole i n p o n t a i m e z z a-k a n e t u; i drža se je dostojanstve­no: pravi ašešur.

l tako lipo od terli a na rastrigu ku, od trijača

na m e d z a k a n e t u, od m e d z a k a n e t e jedan k v ar a t više, pa dva kvar t a više ....... e ga vemo la Cana, Cana, oh che Cana, oh che Canon ! !

E e o n q u e t o f i n i e e l a e o m m e d i a.

Na temelju §. 19. T. Z. uvrstiti ćete liedeći iz­pravak: Nije istina, što je ti kano u 20. br. "Kreme­njaka" od 18. t. mj. pod na !ovom "Melnimo u red redare", da bi mo se u nedjelju 14. t. mj. oko:o 2 ata po ponoći na dvojica podpi ani medju sobom pobili, uhvatiti se za pr i i j edan drugome pljucali u obraz. Oo takova šta nije nikad došlo medju nama, niti u obće medju redar;ma, koji svoju težku službu vrše što avje­stnije. Šibenik, 22. rpnja 1907. Miho Kulić redar. Straž­mestar Ante Dul i bić Nadredar.

l'rimj. \' idjE>no. potl'rdju.ic se. Nije ni~tn istina: niti je ko kom e rekao da je ruf .. an ; niti mn jC' drnl?i od!(OI'orin: ti si ru­f..an, što si po svu noć: u kttoi krjepostl ; nili ko kome

rekao: muM tute, ludro ! niti Je bilo btSilllH' . ma ni ' ta i ni l·' · l bel smo ovo kazi' n li ouome Sin J•rouaje doli ka ul na moru ,

on se otrese: la ča ni i~Lina '?! O l san ja bi ~lip da nisam <:ti!? A n! zar misec .ja k;l rian!? ..... \' en. - 1·cn ako ni lo. da je ovi mi•ec OJJi isti kit i u Veneciji , di go1·oridu che la luna manja. tutto ..... i l el rl' e i loj ć e i ču č ·e ..... A 1·i ', - pur moje kaule niJe Lila izi,l. -

~Pi š1 ~~~~Z!!!I!!::iiir1ii ii>ii:!~~ ~~ta~~~~~ S~~

~ Nilwla Bomman • Šibenik ~ ~ Umarska radnja . Prodaja kuhlnskog posudja. Kupaonice ~

lJ od zinka svake veličine. Svijetion icl na acelllen za ribare. ~ 'Velika zaliha elekričnih a?arata , Postavlja telefone, elektr. č- ~ na zvonca l munjovode. Preuzimlje izradbe natpisa Iz drveta

i majolike svake veličine l boje. Prodaja slalkog ugljena.

4

&j .!4 Gl al Gl~~ s=

1'1 lill 1:1 o Gl &'o~'~ al a o t> o o !=lo al t> a N 'd o al o

M 1-t o 12. ~

Singer C.o Dioničko Društvo Siva6ih Strojeva

PAZI l ~ ~· i drugi strojc1·i, koj e nudjaju druge kure ši 1·M ih strojcnt pod im nom . J ' l;(!: l\, f)ra­dj ni . u po jednom nu~cm stariJem sustavu, koji daleko zao taj zu nn~im novijim susta­vima za obi telj ke stroje1· u konstruk iji, u u po rabi i u trajn ost i. - - - - - - - - - - · - -

'-t Skladište u Šibeniku kod Karlo Bam berger, g la ~ . ul.

za muška. odiela.

Jamčim za dobre vrsti robe, za elegantan --= kroj, kao i za tačnu izradbu -

CIENE UMJERENE

Led prve vrsti tvrd kri staliziran i trajan . Punligamsko pivo iz prve tvornice piva u

GRf\CU Glavno skladište piva uzorno uredjeno

u l e d u

'Vlast iti proizvod šifona i pasareta - . vrste

Stupe za sukno pomoću električne snage. Najlj epše uredjene i dugom radjom

p r o k u š a n e --:-.------:.:----

--- - - - - Mnogo se preporučuJe

PAŠKO RORA- Šibenik---

Ivan Bude •• ŠIBENIIi: - - - Glavna. Ulica. - - -

= Veliki izbo r il ustrovani h raz~;lcrlnica = === Papirnic-a, l' isarnil·ki predm li ===

ŠkoLk knjig lgrač k c, gnlanterijskc si tnii· arije, prcdm ti iz terakote ::...= i k:n •sko~ ;:;rebra, Parfuml'rija itd. itd. =

HOTEL I{RJ{A- ŠIBENIK

r:ostio na pl'l'og r la. - Blizu morsk obal i prisla­

ni~la. - 'pnYare ob ~J. poku ·~tvom u modernom

= tilu. - T pl i hladne kupel; i sa douche =

*,.* riE::.Tc\ UR.\ 'T 'A KUHI 'J M PO DOM.AĆU *,.*

===== Cijene umjerene =====

Y lik oj odijcljennj d1·orani pr uzimlje 1·ak u lužbu

kao za 1 u i· ke. dinr•r , vj enćanja i l. d. . a bogatim

--===== je ·t"enikom ======

== VELIKA TERASA POGLEDOM NA MORE == l Vlastnik: FRI\NE CRLJENKO l

a~I01· brzoj:wa: H O T E L XR K A - Šibenik.

Stoki tr,r;oroc, l·oji ne o,qlost!J'e svojlt robu, ustupa 1njesto svqjim ta km.oci­Jn.a , kqji o,qlast{ju. 1IJII ~

~~~~~~~~~~ ~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~

l~~~ TISKARNICA I. SFAGLINATZ _ (Ulica Stolne Ba zili ke) ŠIBENIK {Ul ica Stolne Ba zi like) _

l Preporuča se Sl. Općinstvu za Izradbu ~ ~ radnja, kao: Računa . list ić a s natpisom, ~ ~ Memoranduma. trgovačkih . župničkih l ~

l~ uredovnih obvoja. Ugovora, poziva, traž-~ ~

blca. Svakovrstnlh perforlranih l pagi-nlranih cedulja. Posjetn ica raznih vrsta

~ l veličina. Mrtvačkih prljava, ltd. ltd. ~~ ~ - - - - - - - Uz cijene sasvim umjerene. - - - - - - - ~

~~~~~~~~~g lz<.lavać i vlasnik: :!.'!iko Marinković i drugovi. - Odg-ovorni urPrlnik : Niko Marinković. - Tiskarnica Iran 'fuglinulz - Šibenili;