la iha joven ida maka hela iha kotuk iha …bangkok.ohchr.org/themes/languages/tetum/joven sira ho...

12
ANALIZE SITUASAUN # 5 JOVEN SIRA HO DEFISIENSIA LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA TIMOR-LESTE

Upload: ngonhu

Post on 29-Jul-2018

252 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA …bangkok.ohchr.org/themes/languages/Tetum/JOVEN SIRA HO DEFISIEN… · Defisiénsia sira-nian (DPO sira) – mak limitadu. Estabelesimentu

ANALIZE SITUASAUN # 5JOVEN SIRA HO DEFISIENSIA

LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA TIMOR-LESTE

Page 2: LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA …bangkok.ohchr.org/themes/languages/Tetum/JOVEN SIRA HO DEFISIEN… · Defisiénsia sira-nian (DPO sira) – mak limitadu. Estabelesimentu

for more information or to request another copy please contact Belun NGO at 331 0353

APRIL 2018

UNITED NATIONSDEVELOPMENT GROUP

ASIA AND THE PACIFIC

Page 3: LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA …bangkok.ohchr.org/themes/languages/Tetum/JOVEN SIRA HO DEFISIEN… · Defisiénsia sira-nian (DPO sira) – mak limitadu. Estabelesimentu
Page 4: LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA …bangkok.ohchr.org/themes/languages/Tetum/JOVEN SIRA HO DEFISIEN… · Defisiénsia sira-nian (DPO sira) – mak limitadu. Estabelesimentu
Page 5: LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA …bangkok.ohchr.org/themes/languages/Tetum/JOVEN SIRA HO DEFISIEN… · Defisiénsia sira-nian (DPO sira) – mak limitadu. Estabelesimentu

Foin-sa’e sira nu’udar xave hodi atinje dezenvolvimentu sustentável. Importante tebes katak foin-sa’e hotu-hotu hetan asesu ida ho igualdade ba edukasaun ho kualidade, justisa, saúde, oportunidade sira ba empregu no partisipasaun iha sosiedade, no mós atu hetan protesaun husi violénsia. Liu husi aprovasaun ba Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável iha tinan 2015 no aprovasaun ba Polítika Nasionál Juventude foun iha tinan 2016 husi VI Governu, Timor-Leste kompromete tiha ona atu la husik hela juventude ida iha kotuk.

Atu fó apoiu ba esforsu nasionál ida-ne’e, Organizasaun Nasoins Unidas (ONU) iha Timor-Leste no ONG Belun halo esforsu kolaborativu, hodi lansa série análize foun ida ho títulu “La iha joven ida maka hela iha kotuk iha Timor-Leste”. Objetivu husi série ida-ne’e mak atu hasa’e komprensaun kona-ba situasaun no vulnerabilidade sira husi grupu juventude balu ne’ebé espesífiku no liliu dezafiu sira-ne’ebé sira enfrenta atu hetan benefísiu hosi Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável tinan 2030 nian. Análize ida-idak aprezenta análize situasaun ninian ne’ebé bazeia ba analize independente ba dadus kuantitativu husi Sensus Timor-Leste Tinan 2015 no ba dadus kualitativu husi diskusaun grupu foku sira, no mós evidénsia husi estudu no relatóriu sira ne’ebé hala’o tiha ona iha Timor-Leste. Rezultadu sira aprezenta situasaun foinsa’e nian iha área moris saudavel, edukasaun, empregu no empregabilidade, partisipasaun sívika no violensia ho krime, tuir pilár sira Polítika Nasionál Juventude nian. Análize sira-ne’e mós fó rekomendasaun sira ba Governu, sosiedade sivíl, setór privadu no parseiru dezenvolvimentu sira oinsá atu garante oportunidade sira ho igualdade ba grupu sira-ne’e iha kontestu dezenvolvimentu Timor-Leste nian.

Introdusaun

Ema barak ho defisiénsia sira iha mundu tomak, inklui joven sira ho defisiénsia sira, enfrenta barreira barak liu atu ezerse sira-nia direitu sira kompara ho sira-nia pár sira ne’ebé laiha defisiénsia ida. Sira barak hasoru diskriminasaun, estigma no eskluzaun tamba sira-nia defisiénsia, husi sira-nia família, komunidade no sosiedade jerál. Ema sira ne’ebé ho defisién-sia iha númeru aas liu ba kiak, no feto sira ho defisiénsia mak espesialmente vulnerável ba violénsia bazeia ba jéneru. Ema sira ho defisiénsia esperiensia ona dezafiu sira atu hetan asesu ba servisu sira, inklui tanba servisu hirak-ne’e fízikamente la fornese asesu, tanba atitude prestadór servisu sira-nian, ka tanba hirak-ne’e seidauk adapta ba nesesidade sira ema sira ho defisiénsia sira-nian.

Timor-Leste kompromete ona atu asegura igualdade direitu ema sira ho defisiénsia sira-nian. Konstituisaun bandu diskriminasaun bazeia ba kondisaun fíziku ka mentál. Polítika Nasionál kona-ba Inkluzaun no Promosaun ba Direitu Ema sira ho Defisiénsia nian adota tiha iha tinan 2012. Planu Asaun Nasionál (PAN) ida kona-ba Ema sira ho Defisiénsia sira-nian (tinan 2014-2018) eziste atu implementa polítika ne’ebé mensiona ona iha leten, no iha tinan 2017, Konsellu Ministru sira adota tiha Polítika Edukasaun inkluzivu ida. Polítika Nasionál Joven sira hosi 2016 espesífikamente identifika ema joven sira ho defisiénsia hanesan grupu alvu priori-dade ida atu fó apoiu ba.

Kontestu

1

Page 6: LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA …bangkok.ohchr.org/themes/languages/Tetum/JOVEN SIRA HO DEFISIEN… · Defisiénsia sira-nian (DPO sira) – mak limitadu. Estabelesimentu

2

Difisil atu hatene joven na’in hira iha Timor-Leste mak moris ho defisiénsia. Enkuantu laiha dadus globál ida kona-ba persentajen media husi joven sira ne’ebé iha defisiénsia ida, Organizasaun Mundial Saude nian (OMS) no Banku Mundiál iha tinan 2011 estima tiha katak maizemenus 5% husi joven sira iha nasaun sira ho rendimentu menus ka médiu iha Sudeste Aziátiku iha defisiénsia ida. Sensus Timor-Leste só identifika de’it 0.1% husi joven sira ne’ebemoris ho defisiénsia sira. Ida-ne’e sujerekatak Sensus lakapta joven sira barak ho defisiénsia. Númeru ki’ik hanesan ne’e bele mosu tanba menus relatóriu husi partisipante sira Sensus nian (n.e. laiha vontade atu identifika ema iha uma-kain sira ho difikuldade sira tanba estigma), menus kontajen (n.e. pergunta sira Sensus nian la inklui forma sira defisiénsia hotu) no bele mós nune’e tanba partisipante no enumeradór sira-nia koñesimentu seiduak natoon kona-ba defisiénsia.

Rezultadu no análize sira

Makse iha kompromisu hirak-ne’e, sei iha lakuna sira. To’o fulan-Marsu, tinan 2018, Timor-Leste seidauk ratifika Konvensaun ONU nian kona-ba Direitu Ema sira ho Defisiénsia (CRPD). Implementasaun PAN – tuir avaliasaun médiu prazu husi Organizasaun sira Ema ho Defisiénsia sira-nian (DPO sira) – mak limitadu. Estabelesimentu Konsellu Nasionál Defisiénsia husi Governu, ne’ebé planeia ba tinan balu, sei pendentehela iha fulan-Marsu, tinan 2018. Apezárde progresu, servisu barak mak seidauk asesível ba ema ho defisiénsia sira.

Situasaun Analize ne’e inkorpora análize dadus Sensus tinan 2015 nian, informasaun husi Diskusaun Grupu Foku (DGF) rua iha Dili no evidénsia husi estudu sira ne’ebé relevante no relatóriu sira ne’ebé publika tiha husi organizasaun sira ema sira ho defisiénsia nian no instituisaun relevante sira seluk.

Hela iha kotuk iha area edukasaunMaske Governu foti pasu pozitivu hodi adota Polítika Edukasaun Inkluzivu iha tinan 2017, joven barak ho defisiénsia sira la ba eskola. Menus husi metade (44%) joven sira ho defisiénsia sira mak atende ona eskola, ne’ebé metade husi númeru (87%) ne’e husi sira-nia pár sira la ho defisiénsia sira.

Joven sira ho defisiénsia ne’ebé tama ona eskola barak liu mak sai no/ka para tiha eskola kompara ho sira-nia pár sira: rua katoluk (66%) mak la eskola iha ensinu sekundáriu; enkuantu só metade (51%) de’it hosi jovensira ne’ebé la ho defisiénsia ida sai tiha eskola sedu.

Haree ba nivel inferiór eskola nian, la iha surpreza katak taxa literasia iha grupu joven sira ho defisiensia ne’e menus. Iha tinan 2015, só 31% de’it husi joven ho defisiénsia mak literadu iha língua lokál Tetun versus 83% joven la ho defisiénsia. Joven sira ho defisiénsia mós iha literasia ho nivel inferiór ba lian-Indonesia, Portugés no Inglés kompara ho sira-nia pár sira.

Page 7: LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA …bangkok.ohchr.org/themes/languages/Tetum/JOVEN SIRA HO DEFISIEN… · Defisiénsia sira-nian (DPO sira) – mak limitadu. Estabelesimentu

3

Partisipante sira DGF sira-nian fó razaun oioin ba redusaun inskrisaun eskola no atendimentu nian. Sira balu mensiona difikuldade sira hodi ba to’o eskola, dezafiu sira infraestrutura nian nune’e sira la bele iha asesu ba eskola, falta profesór sira ho abilidade atu adapta lisaun sira ba sira-nia dezafiu partikulár sira, espesialmente se estudante ne’e iha defisiénsia matan ka tilun. Partisipante sira na’in-rua ne’ebé iha difikuldade haree (vizuál), maibé la’ós kompletamente, dehan katak sira konsege atende tiha eskola primária durante tempu badak, maibé depoizde tinan 1-2 sai tiha tanba kondisaun sira-nia matan sai grave liu tan. No mós, Asosiasaun ba Defisiénsia iha Timor-Leste (ADTL) relata tiha katak materiál sira iha Braille la disponivel iha eskola sira, no laiha interpretasaun lian sinál nian. Ida-ne’e hamosueskluzaun ho joven hirak-ne’ebé iha defisiénsia vizuál no sensoriál ne’ebé grave.

Partisipante sira DGF seluk relata katak atitude sira família nian no/ka ameasa husi estudante sira seluk prevene tiha sira atu ba eskola. Partisipante ida relata katak família la hanoin katak importante ba ema ida ho defisiénsia atu bá eskola. Membru família sira anota tiha katak “La halo diferensa ida se itabá eskola ka lae” no “Eskola sei la simu ita tanba ita-nia kondisaun.” Partisipante ida seluk relata katak estudante sira seluk goza sira: “Ha’u lakohi bá eskola tanba ha’u-nia kolega eskola sira halo ha’u ta’uk (hata’uk ha’u): sira hasara (imita) ha’u, entaun ha’u sente moe”. Hanesan rezultadu ida, ema joven ho defisiénsia sira dala barak izoladu no sulan an iha sira-nia uma-laran.

Iha oportunidade aprendizajen adultu balu ba joven sira ho idade aas, ne’ebé ONG sira fasilita ho apoiu balu husi Governu. Ida-ne’e inklui edukasaun adultu nian, atu nune’e ema sira ho defisiénsia matan ida bele hetan diploma ensinu primária, no joven sira no adultu joven sira hanorin ona braille. Maibé, oportunidade sira barak mak oferese tiha iha Dili de’it.

Atrazadu iha saúdeBa ema sira ho defisiénsia barak sira difisil atu hetan asesu ba fasilidade saúde sira. Partisipante sira iha GDF dehan katak iha área rurál sira, dala ruma difisil atu ba to’o klínika sira tanba fasilidade sira-ne’e dook no laiha transporte ka kadeira-roda ba ema sira ho mobilidade limitadu. Oras hein kleur mos sai nu’udar dezafiu no fasilidade sira balu laiha rampa sira, banku sira, ka fasilidade toilet ne’ebé apropriadu ba ema ho defisiénsia fíziku sira.

Iha programa balu hodi hasa’e koñesimentu kona-ba defisiénsia ba ofisial saude iha Timor-Leste. Partisipante sira iha GDF barak dehan katak pesoál saúde trata sira ho di’ak, maibé sira balu mensiona esperiénsia sira la di’ak nian. Mane ida koko atu halo doasaun raan ba membru família ida ne’ebé hetan asidente tráfiku, maibé ofisial saude iha ospitál dehan ba nia katak nia la bele fó doasaun raan ne’e tanba nia iha defisiénsia. Nia dehan “Ida-ne’e, ha’u la komprende. Ha’u iha defisiénsia, maibé ha’u-nia laran sira hanesan mós ema seluk ida.”

Maske iha informasaun limitadu deit, globalmente fiar katak atitude sira pesoál saúde nian hatudu barreira ba feto hodi asesu ba kuidadu seksuál no saúde reprodutivu. Ida-ne’e mos hato’o husi Asosiasaun ba Defisiénsia iha Timor-Leste no ninia membru sira, ne’ebé relata katak prestadór kuidadu saúde sira dala barak hanoin katak ema sira ho defisiénsia ne’e seksualmente la ativu no entaun, la presiza informasaun kona-ba servisu saúde reprodutivu sira.

Page 8: LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA …bangkok.ohchr.org/themes/languages/Tetum/JOVEN SIRA HO DEFISIEN… · Defisiénsia sira-nian (DPO sira) – mak limitadu. Estabelesimentu

Iha tinan 2015, númeru dezempregu aas (30%) entre joven sira ho defisiénsia kompara tiha ho joven sira la ho defisiénsia sira (12%), maibé ne’e tún ona husi tinan 2010 (38%).

Joven sira ho defisiénsia sira iha dezafiu duplu atu hetan servisu. Tanba dala barak sira la ramata sira-nia eskola, sira la kualifikadu ba pozisaun sira. Sira balu relata ona katak hasoru ona diskriminasaun adisionál bainhira sira aplika. Partisipante na’in-ida mensiona nia aplika tiha ona ba servisu barak maibé la hetan kualkér ida, fiartanba ninia kondisaun fíziku.

Centro Nacional de Emprego e Formação Profissional iha Tibar no Sentru Formasaun iha Becora foin daudauk komesa simu iha sira-nia programa sira ema ho defisiénsia ho numeru limitadu. Governu seidauk implementa rekomendasaun hosi ADTL hodi inklui kuota porsentu 1 ba ema ho defiensia atu hetan serbisu iha setor públiku.

Joven sira balu konsege hetan servisu. Joven-feto ida ne’ebé iha difikuldade haree relata tiha katak nia konsege ajuda ninia família hodi fa’an modo-tahan sira no ajuda ninia tiun hamoos uma sira hodi manán’ hetan osan. Sira seluk hetan ona servisu ho DPO sira no ONG sira seluk ne’ebé servisu iha área defisiénsia nian.

4

Dezafiu sira atu hetan serbisu

Partisipante sira DGF barak fahe sira-nia istória sira katak membru komunidade sira goza sira, mak hanesan bolu “aleijado”, “beikten”, “aat hela deit”. Feto ida fahe ninia istória no dehan katak nia família [boot] no viziñu sira mai beibeik haleu nia uma no dehan ba ninia inan-aman sira atu lakohi nia (“atu soe hau”), maibé nia inan hatán fali katak “ida-ne’e ha’u-nia oan no ha’u simu saida mak Maromak fó tiha ona mai ha’u mezmuké ha’u-nia oan moris kondisaun ida-ne’e.”

Maske rekoñese pasu sira-ne’ebé Governu foti hodi promove igualdade ba ema sira ho defisiénsia sira, partisipante sira DGF preokupadu katak Governu rasik sei uza língua estigmatizasaun bainhira serbisu ho ema sira ho defisiénsia sira. Hanesan ezemplu, subsidiu ba ema sira ho defisiénsia bolu dehan “Subsidiu ba invalidu” ne’ebé iha konotasaun ida negativu.

Espozisaun aas liu ba diskriminasaun no violénsia

Page 9: LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA …bangkok.ohchr.org/themes/languages/Tetum/JOVEN SIRA HO DEFISIEN… · Defisiénsia sira-nian (DPO sira) – mak limitadu. Estabelesimentu

5

Evidénsia global hatudu katak feto ho defisiénsia iha risku aas ba violénsia bazeia ba jéneru. Internasionalmente, feto ho defisiénsia iha posibilidade duplu atu hetan violénsia doméstika. Iha Timor-Leste, Programa Nabilan (Hapara Violénsia Kontra Feto) nia estudu liña-baze hosi tinan 2016 hetan katak feto ne’ebé relata katak sira iha defisiénsia iha posibilidade dala-2.5 atu hetan violénsia doméstika. Maske estudu Nabilan ne’e la konsege konklui se violénsia doméstika ne’e hamosu defisiénsia ka feto ho defisiénsia sira iha posibilidade aas liu atu hetan violénsia, kazu rua ne’e hotu provável. Estudu eskala ki’ik ida husi Asosiasaun ba Defisiénsia sira iha Timor-Leste (ADTL) husi tinan 2017 ho ema na’in-60 ho defisiénsia, 78% husi feto, no 75% husi sira-ne’ebé iha defisiénsia psiko-sosiál sira, hatudu violénsia seksuál ho nivel aas: 45% husi ema sira-ne’ebé hola parte iha estudu ne’e tuir relatoriu sai ona vítima violénsia seksuál.

Feto ho defisiénsia sira mós enfrenta dezafiu adisionál sira hodi relata violénsia. Iha DGF sira, feto balu anota tiha sira la hatene kona-ba oinsá mak atu relata kazu sira VBJ, no sira seluk konta istória hetan ona tratamentu ho falta kredibilidade ka konfiansa husi autór sira polísia ka tribunal sira. Partisipante ida DGF partiha tiha esperiénsia katak sobrevivente ida ho defisiénsia matan hetan asaltu, no nia lakon ninia kazu ne’e iha tribunál tanba evidénsia ne’ebé nia fó la konsidera forte tanba nia la bele identifika agresór ne’e ho ninia vista. Peskiza ADTL hosi 2017 mos hatudu katak insidente violensia balu deit hasoru ema ho defisiensia mak lori ba autoridade. Iha kazu rua katoluk (2/3), la iha keixa ida. Iha kazu porsentu 20%, hato’o keixa ba polisia ka tribunal, no kazu porsentu 13% mak rezolve hosi familia ka komunidade.

Partisipasaun públiku ne’ebé limitaduEma balu ho defisiénsia sira, inklui ema joven sira ho defisiénsia, partisipa iha vida públiku, no halo advokasia kona-ba sira-nia direitu sira. Maibé, joven sira barak ho defisiénsia iha deit sira-nia uma sira, tanba atitude no hahalok husi família ka komunidade, ka barreira fízika, lojístika ka seluk. Hanesan rezultadu ida, joven sira ho defisiénsia iha oportunidade uitoan liu atu hetan benefísiu husi apoiu hosi pár sira no envolve iha sira-nia komunidade.

Ema sira ho defisiénsia sira mós iha dezafiu atu partisipa iha vida publika tanba falta asesibilidade ba servisu públiku barak, estrada sira, sistema transporte públiku no mos ba igreja sira.

Partisipante sira balu DGF nian dehan sira dala barak halo belun ho ema seluk ne’ebé defisiénsia hotu tanba de’it ema ne’ebé la iha defisiénsia bele la konfortável ka moe ho sira. Sira seluk luta iha izolamentu. Feto ida ho defisiénsia matan dehan bainhira nia boot sa’e mai, nia hanoin nia mak mesak de’it iha mundu ne’e ne’ebé la bele haree.

Page 10: LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA …bangkok.ohchr.org/themes/languages/Tetum/JOVEN SIRA HO DEFISIEN… · Defisiénsia sira-nian (DPO sira) – mak limitadu. Estabelesimentu

6

Rekomendasaun siraHodi aumenta oportunidade sira ba joven sira sira ho defisiénsia atu partisipa iha no benefisia husi Ajenda Dezenvolvimentu no atu ezerse sira-nia direitu hanesan ho sira-nia pár sira ne’ebé la ho defisiénsia sira, analize situasaun ne’e hato’o rekomendasaun globál no espesífiku sira tuir mai:

1.Hasa’e asesu ba no kualidade edukasaun ba joven sira sira ho defisiénsia sira•Ministériu Edukasaun (MdE) halo avaliasaun ba nivel integrasaun defisiénsia iha edukasaun no kompromete fali atu asegura eskola sira-nia asesibilidade ba joven sira sira ho tipu defisiénsia oioin sei sai diak liu tan. •MdE asegura sensibilizasaun defisiénsia nu’udar parte prinsipál kurríkulu formasaun profesór nian no treinamentu profissional sira, no mós ba estudante sira.•MdE konsidera teknolojia foun no ezistente, instrumentu asistivu sira, ekipamentu, no materiál sira ne’ebé disponivel, hanesan teknolojia sira asiste ema hodi le’e ka mákina braille, aloka orsamentu ne’ebé sufisiente ba instrumentu sira hanesan ne’e, no mós apoiu ne’ebé adekuadu iha sala-de-aula sira ba labarik sira ho defisiénsia sira.•MdE harii lingua jestuál nasionál.•Alende halo promosaun ativa ba diversidade iha eskola tuir Polika Edukasaun Inkluzivu 2017, MdE adota polítika zero toleránsia kona-ba diskriminasaun hasoru estudante sira ho defisiénsia.•MdE aloka rekursu sufisiente atu garante labarik no joven ho defisiénsia bele duni asesu edukasaun iha Timor-Leste

Rekomendasaun globál sira:•Konsellu Ministru sira foti pasu sira ne’ebé nesesáriu ba ratifikasaun no Parlamentu adota rezolusaun ida hodi ratifika Konvensaun kona-ba Direitu sira Ema ho Defisiénsia •Governu, liuhusi Ministériu Obras Públika, adota polítika ida atu asegura katak konstrusaun ba kualkér edifísiu foun ka reabilitasaun ba infraestrutura ne’ebé iha ona, mak asesível ba ema hotu-hotu ho defisiénsia•Governu adota Pergunta Neen Washington Group Short Set nian ne’ebé internasionalmente konkorda ona relasionadu ho defisiénsia iha Sensus no Peskiza Demográfiku no Saúde nian iha futuru no hadi’a sistema sira no kapasidade atu koleta dadus ne’ebé adekuadu ba númeru ema sira hotu ho defisiénsia sira iha Timor-Leste, no garante katak ema ho defisiénsia partisipa efetivu iha prosesu ne’e tomak Ida-ne’e sei suporta Governu atu halo planu no aloka orsamentu adekuadu liu tan ba programa sira iha área defisiénsia nian bazeia ba nesesidade oioin populasaun ema ho defisiénsia nian.

Rekomendasaun sira ne’ebé espesífiku

Page 11: LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA …bangkok.ohchr.org/themes/languages/Tetum/JOVEN SIRA HO DEFISIEN… · Defisiénsia sira-nian (DPO sira) – mak limitadu. Estabelesimentu

7

2.Igualdade asesu ba treinamentu no oportunidade sira empregu•Governu, liuhusi Sekretaria Estadu ba Juventude no Traballu, dezenvolve programa vokasionál no empregu no treinamentu sira ba ema joven sira ho defisiénsia sira atu aumentasira-nia oportunidade hodi tama no dezenvolve iha forsa-de-traballu tuir Politika Edukasaun Inkluzivu 2017. •Governu asegura asesu ba ema sira ho defisiénsia sira ba oportunidade sira ba treinamentu profissionál nian ne’ebe eziste tiha ona

3.Hasa’e asesibilidade no kualidade servisu saúde sira•Ministériu Saúde (MS) asegura formasaun ba empregadu kuidadu saúde sira hotu, inklui enfermeiru/a sira, doutór/a sira no parteira sira, kona-ba direitu ema ho defisiénsia sira, inklui maneira komunikasaun sira-ne’ebé adekuadu no ho respeitu ba ema sira ho defisiénsia sira.•MS avalia ninia kritériu edukasaun profisionál no empregu nian atu asegura ema joven ho defisiénsia sira iha oportunidade sira hanesan atu buka tuir karreira ida iha setór saúde.

4.Hamenus violénsia no diskriminasaun no hadi’a asesu ba sistema justisa•Governu, liliu Ministériu sira Solidaridade Sosiál (MSS) no Justisa (MJ), no Sekretaria Estadu sira ba Igualdade Jéneru no Inkluzaun Sosiál no mós Komunikasaun Sosiál finansia no fó apoiu seluk ba DPO sira lidera kampaña ida ba nasaun tomak atu promove direitu no tratamentu ho respeitu ba ema sira ho defisiénsia. Ida-ne’e presiza inklui uzu no sosializasaun kona-ba uza liafuan (terminolojia) ne’ebé inkluzivu no hatudu respeitu ba ema ho defisiénsia.•MJ no parseiru sira hala’o treinamentu sensitividade ba atór sira judisiariunian iha pré-servisu no iha-servisu no membru polísia sira kona-ba direitu ema sira ho defisiénsia no oinsá mak integra defisiénsia iha sira-nia servisu.•MJ asegura apoiu no rekursu ne’ebé adekuadu, mak hanesan servisu interpretasaun, instrumentu sira apoiu nian no transporte ne’ebé asesivel, ba ema sira ho defisiénsia atu sira bele asesu ba apoiu asisténsia vítima, no apoiu husi polísia no sistema justisa.

5.Hasa’e partisipasaun públika•Ministériu Administrasaun Estatál fó formasaun ba líder lokál sira, inklui Xefe Aldeia no Xefe-Suku sira, kona-ba sensibilizasaun defisiénsia atu ajuda sira hodi hatene papél ne’ebé sira bele hala’o hodi apoia ema sira ho defisiénsia hodi partisipa iha vida públiku no prosesu sira foti desizaun, inklui enkontru komunitáriu sira no eleisaun Suku sira, no atu apoia membru komunidade hodi asesu ba subsídiu sira governu nian ba individuál sira ho idade tinan 18 ba leten ne’ebé ho defisiénsia ida no ba família sira ho labarik sira ho defisiénsia sira (Bolsa da Mae).•DPO sira estabelese rede apoiu pár nian ba joven sira ho defisiénsia sira hodi hametin envolvimentu iha programasaun juventude jeral nian, no simu finansiamentu ne’ebé nesesáriu ba objetivu ne’e husi Governu no/ka doadór sira.

Page 12: LA IHA JOVEN IDA MAKA HELA IHA KOTUK IHA …bangkok.ohchr.org/themes/languages/Tetum/JOVEN SIRA HO DEFISIEN… · Defisiénsia sira-nian (DPO sira) – mak limitadu. Estabelesimentu

8

1. Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL). 2016. Submission by Member Organisations of the Association for Disability Timor-Leste to the 26th Session of the Human Rights Council Universal Periodic Review Working Group: Recommendations for Timor-Leste. Dili, Timor-Leste.2. The Asia Foundation (TAF). 2016. Understanding Violence against Women and Children in Timor-Leste: Findings from the Nabilan Baseline Study – Main Report. The Asia Foundation: Dili. 3. United Nations Special Rapporteur. 2012. Report of the UN Special Rapporteur on Violence Against Women, Its Causes and Consequences: Report on Violence Against Women with Disabilities. Available at http://wwda.org.au/wp-content/uploads/2013/12/UN_SR_Report_2012.pdf4. WHO and the World Bank. 2011. World Report on Disability.5. National Statistics Directorate (NSD) and UNFPA. 2011. Timor-Leste Population and Housing Census 2010. Dili, Timor-Leste.6. National Statistics Directorate (NSD) and UNFPA. 2016. Timor-Leste Population and Housing Census 2015. Dili, Timor-Leste.7. National Statistics Directorate (NSD) and UNFPA. 2012. Timor-Leste Population and Housing Census 2010 Volume 10: Analytical Report on Disability. Dili, Timor-Leste.National Policy on the Inclusion and the Promotion of the Rights of Persons with Disabilities, 20128. Government of Timor-Leste, National Action Plan for People with Disabilities (2014-2018)9. United Nations Mission in Timor-Leste (UNMIT)/Office of the High Commissioner for Human Rights, Of course We Can, Report on the Rights of Persons with Disabilities in Timor-Leste, 2011.10. Ekipa Avaliasaun, Haré ba Kotuk, Planu ba Oin, Relatóriu hosi Avaliasaun Media-Prazau ba Planu Asaun Nasionál ba Ema ho Defisiensia (2014-2018), Outobru 2016.11. Submission of Ra’es Hadomi Timor Oan (RHTO), the national Disabled Person’s Organisation in Timor-Leste to the 62nd Session of the CEDAW Committee, 201512. Submission of Ra’es Hadomi Timor Oan (RHTO), the national Disabled Person’s Organisation in Timor-Leste, to the 70th Session of the Committee on the Rights of the Child, 2015.13. Associação de Deficiente de Timor-Leste (ADTL), Estudu kona-ba Situasaun Ema ho Defisiensia Mental/Intelektural: Entre Institusionalizasaun ho Husik Abandonadu, 201714. General Directorate of Statistics (GDS), UNICEF, and UNFPA. 2017. Timor-Leste Population and Housing Census 2015: Education Monograph 2015. Dili, Timor-Leste.15. Ministry of Education, National Policy for Inclusive Education. 2017.

Referénsia sira