KRIMINALISTIKA ( KRIMINALISTIČKA METODIKA i TAKTIKA) SADRŽAJ

1. POJAM I PODJELA KRIMINALITETA 2. OKOLNOSTI KOJE UTJEČU NA KRIMINALITET

3. KRIMINOLOGIJA I KRIMINALISTIKA 4. OTKRIVANJE I RAZJAŠNJAVANJE KAZNENOG

DJELA/DOGAĐAJA

5. NAČIN I VRSTE SAZNANJA ZA KAZNENO DJELO 6. AKTIVNOSTI OUP-a,PO SAZNANJU ZA KAZNENO DJELO

7. PRVE HITNE MJERE NAKON SAZNANJA ZA KAZNENO DJELO 8. OSIGURANJE MJESTA DOGAĐAJA

9. OĆEVID

10. ZAPISNIK O OĆEVIDU 11. INDICIJI U KRIMINALISTIČKOM ISTRAŽIVANJU

12. PRETRAGA 13. PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA

14. OBAVIJESNI RAZGOVORI

1. POJAM I PODJELA KRIMINALITETA -Besklasno društvo upotrebljavalo je prisilne mjere kao što su izgon, krvna osveta i otkup. -Rastom proizvodnih snaga nastale su promjene među ljudima. -Pojavilo se privatno vlasništvo, društvo se podjelilo u klase i počele su nastajati države s različitim ekonomskim i društvenim strukturama. -U svim državama javljaju se pojedinci ili grupe koji su kršili red u državi. -Država je reagirala na kršenja opasna za državu kaznenim sankcijama. -Pojavu takvog ponašanja zovemo kriminalitet -Riječ kriminalitet potječe od latinske riječi KRIMEN (crimen)-zločin -Kada govorimo o zločinu ili zlodjelu obično mislimo na dio kriminaliteta koji oobuhvaća teška KD-a (ubojstva, pljačke, silovanja i sl.) dok su u pojmu kriminaliteta sadržana i druga manje opasna KD-a (krađe, teške krađe, prijevare i sl.) -Ako govorimo o pojavi KD-a onda kažemo da govorimo o kriminalitetu. Pojam zločina u različitim društvima bio je različit. Tako npr.ubojstvo roba nije se smatralo zločinom, dok se zločincem smatralo muškarca što je legao s djevicom koja je pripadala kralju. Oblici kriminaliteta mijenjali su se u svim društvenim formacijama i samo su neki ostali do danas isti npr. krađa, silovanje, razbojništvo, prijevara. Ovisno o društveno ekonomskim odnosima i njihovim odnosima i promjenama nastajali su novi oblici kriminaliteta i nestajali stari. OUP proučavaju kriminalitet s različitih aspekata, a ovisno o svrsi stavljao se u određeni prostor. Tako govorimo o: -međunarodnom kriminalitetu -kriminalitetu u RH -kriminalitetu u Županiji -kriminalitetu u Gradu -kriminalitetu u Općini

Kriminalitet počinjen na određenom prostoru uspoređujemo sa proteklim razdobljima pa ga možemo i prognozirati. Analitičkim praćenjem prostorno i vremenski. -Kad je broj veći u odnosu na promatrano razdoblje govorimo o PORASTU, kad je manji govorimo o PADU kriminaliteta. Tu pojavu zovemo kretanje kriminaliteta, na njemu se temelji predkazivanje kakav će biti kriminalitet iduće godine. Kad govorimo o kriminalitetu mislimo na ona KD-a koja su otkrivena, nama poznata-POZNATI KRIMINALITET. Postoji i neotkriveni nama nepoznati(NN) npr. građani propustili prijaviti KD. Tada govorimo o prikrivenom kriminalitetu ili tamna brojka kriminaliteta. Koliko je takvog možemo samo pretpostaviti. Poznati kriminalitet djelimo na: a) istraženi b) neistraženi istraženi-počinitelj poznat (odmah po prijavi ili naknadno otkriven) neistraženi-počinitelj nepoznat Ako kriminalitet analiziramo s aspekta počinitelja koji ga vrše možemo podijeliti na: -maloljetnički kriminalitet -povratnički kriminalitet -međunarodni kriminalitet Prema potrebama proučavanja kriminalitet djelimo na: a) opći (klasični) kriminalitet b) gospodarski kriminalitet c) organizirani kriminalitet d) kriminalitet droga a)Opći kriminalitet predstavlja zbroj KD-a koji su učinjeni protiv života i tijela građana, njihove i državne imovine te imaju klasične oblike (ubojstva, provale, paljevine, razbojništva, krađe, itd.). Karakterisitka je da je nastao rano u ljudskoj povijesti. b)Gospodarski kriminalitet-noviji pojam i obuhvaća KD-a koja se čine na štetu državne imovine, i kojeg mogu učiniti određene osobe (odgovorna osoba, službena osoba, itd.).

c)Organizirani kriminalitet-noviji pojam i obuhvaća KD-a koja čine organizirane grupe kriminalaca na određenom teritoriju jedne ili više država. d)Kriminalitet droga-noviji pojam i obuhvaća KD-a koja čine organizirane grupe i pojedinci stavljanjem u promet opojnih sredstava. Ovisno o cilju koji ima učinilac KD- često govorimo o IMOVINSKOM I NEIMOVINSKOM kriminalitetu. a)kod imovinskog-počintelj traži imovinsku korist b)kod neimovinskog-počinitelja vodi drugi motiv -namjera kao npr.KD uvreda, tjelesna ozljeda, sabotaža, silovanje itd. U OUP-a proučava se kriminalitet određenog razdoblja i prostora, te se uspoređuje sa prijašnjim razdobljima da bismo upoznali kriminalitet, njeovo kretanje, njegovu strukturu i subjekte, kao npr: -ukupan broj KD-a -broj općeg, gospodarskog, organiziranog itd. -najbrojnije vrste KD-a -najčešće oblike izvršenja -najopasnija društvena KD-a -broj i oblik KD-a protiv imovine -istraženost KD-a -prostornu podjelu kriminaliteta -počinitelje KD-a: a)odraslih b)maloljetnika c)počinitelja-povratnika Spoznaja o porastu kriminaliteta daje povod za traženje i analiziranje uzroka porasta kriminaliteta, za uspješno otklanjanje tih uzroka i drugo spriječavanje(preventiva) djelovanje. Najčešće zgog potrebe praktičnosti i preglednosti poznati (otkriveni) kriminalitet pokazujemo premo sljedećoj podjeli:

KRIMINALITET opći gospodarski organizirani(droga) ISTRAŽENI NEISTRAŽENI kriminalitet maloljetnički povratnika kriminalitet 2. OKOLNOSTI KOJE UTJEČU NA KRIMINALITET I NJEGOVO KRETANJE Okolnosti koje utječu na kriminalitet, njegov porast, pad ili na njegovu strukturu brojne su i mijenjaju se s društvenim razvojem. Među značajnim okolnostima koje utječu na kriminalitet su: -stupanj socijalne sigurnosti -ekonomska nejednakost -suprotnost između interesa subjekta i općih društvenih interesa -ekonomska nerazvijenost -nezaposlenost -promjene životnog standarda -osobne karakteristike - ne prilagođavanje pojedinaca -okolnosti u porodici -utjecaj okoline Osim navedenih okolnosti možemo spomenuti i druge kao što su: -urbanizacija -nagli porast motorizacije -razvoj telekomunikacija Okolnosti vezane za rad organa unutarnjih poslova: -ako su uspješni u otkrivanju počinitelja preventivno djeluju na počinitelje KD-a -ako su neuspješni nema prevencije, slobodnije se kriminalci ponašaju

npr. na neosvijetljenom prostoru ponavljale su se provale u automobile, ali kad se prostor osvijetlio provale su nestale. Neosigurana društvena sredstva privlače potencijalnog počinitelja da ih prisvoji jer su mu ¨pri ruci¨. Djela su često omogućile same žrtve (oštećenici). -npr. - žrtve dopuštaju dok su na odmoru da im se pune poštanski sandučići. - žrtve ostavljaju stvari(kamere) na plaži dok se kupaju KRIMINALITET U HRVATSKOJ Kada u OUP-a proučavaju kriminalitet i statistički ga se prikazuje, misli se na ona KD-a koja su ti organi obrađivali i istraživali, neovisno o načinu saznanja za KD-a. MUP svake godine izdaje statistički pregled o kriminalitetu za proteklu godinu i utvrđuje njegovo kretanje, te ga uspoređuje sa prethodnim godinama. Npr. Kretanje kriminaliteta za period od 2001.g. do 2004.g., izgledalo je ovako: 2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. Ukupno KD 75246 76247 82323 73865 KD s poznatim počiniteljem 46223 58232 59181 60305 KD s nepoznatim počiniteljem 29023 18015 23142 13560 Struktura kriminaliteta za navedeno razdoblje: 2001.g. 2002.g. 2003.g. 2004.g. Opći kriminalitet 38321 41820 46390 39235 Gospodarski kriminalitet 12860 13205 11005 14223 KD protiv sigurnosti Javnog prometa

18365 19380 18838 16231

KD droga 11860 12330 18990 21005 Organizirani kriminalitet 8005 12221 12860 11960

Rasprostranjenost kaznenih djela po većim gradovima: Grad Ukupno Broj otkrivenih KD-a Broj neriješenih KD-a Zagreb 65380 40230 25150 Split 47390 29635 17765 Rijeka 51321 32311 19011 Osijek 39430 27420 12010 Uzroci koji privlače potencijalne počinitelje da vrše KD-a su: -gusta naseljenost -migracije stanovništva -koncentracija dobara Kada se otkriju počinitelji KD-a jedna od evidencija koja se vodi je i evidencija povratnika. Ova tabela prikazuje koliko je povratnika među počiniteljima KD-a u RH. Ukupan broj Ranije kažnjavan osumnjičenih jednom dvaput tri i više ukupno 44950 3174 1220 2305 6699 Kriminalitet se proučava i sa drugih strana, ovisno o uzrocima i ciljevima spoznaje. Tako se vode evidencije: -izvršenih razbojništava i razbojničkih krađa -ukradenih vozila -pronađenih i oduzetih predmeta -krađa i teških krađa i dr.

3. KRIMINOLOGIJA I KRIMINALISTIKA Znanost koja proučava kriminalitet s različitih aspekata zove se KRIMINOLOGIJA. Kriminologija proučava kriminalitet kao: -negativnu pojavu -istražuje njegove oblike -istražuje njegove uzroke okolnosti njegova nastanka -osebujnosti počinitelja i uzroke za njihovo kriminalno ponašanje -traži načine za njegovo suzbijanje -proučava metode i sredstva za uspješno otkrivanje KD-a -za uspješno istraživanje tih djela -proučava postupke pri preodgajanju počinitelja itd. Zbog širokog i raznolikog područja proučavanja kriminologije razvile su se znanstvene grane: -kriminološka sociologija -kriminalistika -psihologija i dr. POJAM: Kriminalistika je znanost koja proučava kako suzbiti kriminalitet, bilo u prevenciji, bilo u represiji. KRIMINALISTIKU dijelimo na: -kriminalističku taktiku -kriminalističku metodiku -kriminalističku tehniku Sve su međusobno tako povezane da u praktičnom radu čine nedjeljivu cjelinu. KRIMINALISTIČKA TAKTIKA- proučava i uči taktiku i metode koje su značajne za istraživanje KD-a. Npr. krim. taktika nas uči kako obaviti očevid, pretragu osoba i stana, kako obaviti obavijesne razgovore i dr. KRIMINALISTIČKA METODIKA-dopunjuje krim. taktiku tako da uči i upozorava na osobitosti i upotrebu metoda pri otkrivanju i istraživanju pojedine vrste KD-a (možemo reći da je krim. Metodika dio krim. Tehnike.)

KRIMINALISTIČKA TEHNIKA- se bavi proučavanjem najpogodnijih metoda s područja prirodnih i tehničkih znanosti, kako bismo ih upotrijebili za uspješno suzbijanje kriminaliteta tj. sprječavanje, otkrivanje i istraživanje KD-a. Npr. -Upotreba novijih dostignuća znanosti za osiguranje tragova, njihovu pretragu -identifikacija osoba i predmeta -nevidljivi tragovi na mjestu događaja mogu biti značajan dokaz u kaznenom postupku. 4. OTKRIVANJE I RAZJAŠNJAVANJE KD-a -PRAVNA OSNOVA Aktivnost OUP-a pri sprječavanju kriminaliteta, osim preventivne uloge, odvija se u dva pravca: -otkrivanje kaznenih djela -rješavanje kaznenih djela -Tijela državne vlasti i sve pravne osobe dužne su prijaviti KD-a koja se progone po službenoj dužnosti. Ta djelatnost određena (naređena) Zakonom o kaznenom postupku koji u

čl.177., između ostaloga određuje: -IZVIDI KD-A (ČL.177.) Ako postoje osnovi sumnje da je počinjeno KD, a progoni se po službenoj dužnosti redarstvene vlasti su dužne: -da se pronađe počinitelj KD-a -da se počinitelj ili sudionik ne sakrije ili ne pobjegne -da se otkriju i osiguraju tragovi KD-a i predmeti koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica -da se prikupe obavijesti koje bi mogle biti od koristi za vođenje kaznenog postupka

O poduzimanju nakon prve radnje REDARSTVENE VLASTI će obavijestiti državnog odvjetnika u roku 24 sata. RADI ispunjenja ovih zadataka REDARSTVENE VLASTI mogu: -tražiti potrebne obavijesti od građana -primijeniti poligrafsko testiranje -analizirati glas -obaviti pregled prijevoznog sredstva, osobe i stvari -nadzirati i ograničiti kretanje određenih osoba na određenom prostoru (promatranje, pratnja, blokada, racija, zasjeda i dr.) -poduzeti mjere utvrđivanja istovjetnosti osoba i predmeta -raspisati potragu za osobom i predmetima -u nazočnosti odgovorne osobe obaviti pregled određenih objekata i prostorije državnih tijela -prikupljati obavijesti uz prikrivanje IZVIDI- DODATAK -u prikupljanju obavijesti redarstvene vlasti mogu građane ispitivati u svojstvu okrivljenika, svjedoka ili vještaka -u prikupljanju obavijesti redarstvene vlasti će upozoriti osumnjičenika na prava, omogućiti mu da uzme branitelja do 3 sata od kada izjavi da želi branitelja, isto je i za pretragu stana. Ako izabrani branitelj ne može doći treba omogućiti da uzme branitelja sa liste dežurnih odvjetnika. Ako branitelj ne dođe redarstvene vlasti mogu nastaviti sa radom. -izvide na hrvatskom pomorskom brodu ili brodu unutarnje plovidbe provodi zapovjednik broda. -redarstvene vlasti osobe zatečene na mjestu počinjenja KD-a mogu uputiti istražnom sucu ili zadržati do njegova dolaska i to najviše 6 sati. -redarstvene vlasti mogu radi utvrđivanje istovjetnosti osumnjičenika: -snimati ga -uzimati otiske prstiju -a po odobrenju istražnog sudca objaviti osumnjičenikovu sliku -od osobe u pritvoru mogu se uzeti bez privole uzorci sline ili dlake radi analize

5. NAČINI I VRSTE SAZNANJA ZA K.D. Što je to kaznena prijava? Kaznena prijava je svaka obavijest bez obzira na to da li je data u pismenoj ili usmenoj formi, telefonom ili nekako drugačije (telegrafski, magnetofonski i sl.) čija je namjera da obavijesti organe progona o postojanju K.D. za koje se počinitelj progoni po službenoj dužnosti, tj. o postojanju nekih okolnosti koje se odnose na takvo K.D. ili počinitelja pri čemu nije nužno da je počinitelj poznat. ZKP propisuje da su svi državni organi i dr. organizacije dužni prijaviti K.D. koja se progone po službenoj dužnosti. Oblici prijava kao i načini različiti su. Ovisno o načinu prijavljivanja i obliku prijava postoje: - usmene prijave - pismene prijave - prijave telefonom - anonimne ili pseudonimne prijave Najbrojnije su usmene i telefonske prijave. Najčešće prijavljuju oštećeni K.D., a često se događa da prijavljuje građanin koji nije ni oštećen ni očevidac već je saznao od drugih. Posebnu skupinu čine samoprijave (suprug ubije ženu i dr.). Anonimne prijave, najčešće strah od osvete izvršitelja. PRIMANJE PRIJAVA I POSTUPAK S NJIMA Po ZKP-a, djelatnici OUP-a dužni su zaprimiti svaku prijavu i pri tom upozoriti prijavitelja na posljedice lažne prijave. Prilikom prijama građanina moramo mu omogućiti: - da kaže što se dogodilo - građanin može biti uznemiren - kada kaže ukratko, moramo ući u razgovor radi pojedinosti - važno je slušati prijavitelja - pomoći pitanjima građaninu kako bi prijavu precizirali

Od građanina pokušavamo saznati: - što se uopće dogodilo - točno vrijeme izvršenja djela - točno mjesto izvršenja djela - sredstvo izvršenja djela - motiv za djelo - tko je počinitelj? Također od građanina pokušavamo saznati je li mjesto događaja izmjenjeno, ako je, što i tko je izmjenio. Kada sve ovo čujemo od građanina, počinjemo pisati zapisnik o zaprimanju kaznene prijave. Sadržaj prijave mora što vjerodostojnije registrirati izjavu građanina. Prilikom prijavljivanja stvara se određen odnos između prijavitelja i o.s.o.-e, a bit je zadobiti povjerenje. U nekim slučajevima prijava obuhvaća i druga područja, npr. privredni kriminalitet, maloljetnički kriminalitet i dr., gdje je potrebno uključiti stručne djelatnike, a prijavitelja zamolimo da sam diktira direktno na zapisnik. Važno je paziti da na prijavitelja ne djelujemo sugestivno. Neke su osobe povodljive i podliježu utjecaju. Npr. "Nije li počinitelj imao smeđi šešir?". Prijavitelj misli da mi znamo i u pravilu će potvrdno odgovoriti. Ponekad ćemo zaprimiti prijavu koja seže u intimni život prijavitelja (seksualni delikti). U tim situacijama potrebno je: - ostaviti dojam da njegov slučaj za nas nije ništa novo - da smo navikli otkrivati i rješavati takve slučajeve - ako prijavu treba zaprimiti mlada o.s.o.-a preporučiti da to učini starija o.s.o.-a - ako nema starije o.s.o.-e treba odraditi taktički i s razumijevanjem Ponekad građanin koji dođe prijaviti želi ostati anoniman (nekad postoje opravdani razlozi kao strah od osvete, susjed, suradnik i dr.). Građanin želi prijaviti, a sebi ne želi stvoriti posljedice, tada ćemo tu prijavu uzeti kao informaciju za budući kazneni postupak. Ne zaprimamo kaznenu prijavu, već pišemo bilješku o zaprimanju kaznene prijave bez podataka o prijavitelju. Građaninu to možemo obećati osim u slučaju da će građanin biti značajan svjedok u kaznenom postupku. Usmene prijave građani daju o.s.o.-i na ulici. Ovlaštena službena osoba će uzeti podatke prijavitelja i sadržaj prijave evidentirati u blok, a dolaskom u postaju sastaviti službenu zabilješku o zaprimanju usmene kaznene prijave.

Važno je građaninu objasniti što ćemo poduzeti po njegovoj prijavi, a ako je hitno za postupanje, upoznati dežurnu službu i organizirati postupanje po prijavi. Kada je prijava predana putem telefona o.s.o. o tome će sastaviti službenu zabilješku o zaprimanju usmene prijave. Građaninu moramo dati upute kako da se ponaša poradi: - zaštite svoga života - kako da se očuvaju tragovi - kako da postupa do prvih mjera od strane OUP-a Važno je voditi računa da saznamo: - kako najkraćim putem doći do njega da u odlučnim trenucima ne lutamo i dugo ga ne tražimo - savjeti koje dajemo građaninu moraju biti jasni i odlučni, npr. "Odmah svi napustite stan, otvorite sve prostore i vrata, a predmet koji spominjete (paket iz kojeg se čuje tik-tak) ostavite u stanu tamo gdje jest i ne dozvolite nikom da ulazi." - ili dati upustva kako da se čuvaju tragovi, da se ne unište do našeg dolaska, npr. "Obitelj se vrati s godišnjeg odmora, nađe otvoren stan, razbacane stvari, odmah dajemo upustva da ništa ne diraju." Anonimne i pseudonimne prijave najčešće su pismene, a šalju se poštom. Pošiljatelji žele ostati anonimni (nepoznati). Prijave što ih zaprimaju OUP-a veoma se razlikuju po sadržaju, pa ponekad o.s.o. koja i zaprimi ne zna što treba učiniti. NPR. I - Stariji građani zaborave gdje su novac spremili u strahu od kradljivaca i prijave Krađu novca. Ponekad kroz razgovor osvježimo pamćenje i sjeti se mjesta gdje je novac spremio. II.- Neki oštećeni prijavljuju djelo za koje ni oni ni OUP-a ne znaju o kakvom se K.D. radi.(Prijavi da mu je netko ispred zgrade odvezao automobil. U trenutku zaprimanja ne znamo da li se radi o krađi ili oduzimanju motornog vozila, dok se ne ustanove određene okolnosti npr. pronalazak vozila). III.- Neupućen građanin - prijavitelji dožive pravi stres dok slušaju upozorenje šta im se može dogoditi u slučaju lažne prijave, a poneki bez pozdrava napuste službene prostorije.

Često puta oštećeni prijavljuju K.D. i ne kaže tko je počinitelj iako pretpostavlja, ali nema dokaza i to krije pred nama. O tome razgovaramo nakon zaprimanja prijave. Moramo mu reći da nam mora pomoći, da ćemo pažljivo postupati s informacijama, da mu je u interesu da se slučaj što brže riješi, garantirati mu diskreciju. Pojedini građani daju lažne prijave. To čine iz različitih motiva: - zbog mržnje - želje za osvetom - kako bi izvukli neku korist ili pred nekim opravdali svoj postupak itd. Najviše lažnih prijava čine pojedinci da prikriju druga K.D.-a. Npr. pronevjeri novac pa prijavi krađu, pljačku itd. Čestom prijavljivanju K.D. naginju i duševni bolesnici. Ako dođu u službene prostorije ne smijemo dopustiti da budu: - izloženi podsmjehu - povod za našu zabavu Potrebno ih je umiriti i na dostojan način uputiti kući, a njihov dolazak evidentirati. Važno je prilikom zaprimanja prijave odmah poduzimati mjere, prema prosudbi i to: - neki put hitne mjere - neki put najprije prikupiti obavijesti 6. SAZNANJA O KAZNENIM DJELIMA Aktivnost OUP-a usmjerena je na otkrivanje prikrivenog kriminaliteta, a ta se djelatnost očituje u pravovremenom otkrivanju znakova i činjenica koje ukazuju ili dokazuju da je učinjeno K.D. Postoje različiti oblici aktivnosti koji su usmjereni na otkrivanje K.D. od kojih navodimo neke. I. A. OPAŽANJE - jedan od značajnih izvora saznanja o K.D.-u, o.s.o. pažljivim promatranjem na svom radnom mjestu ili općenito u okolini gdje rade i žive. Opažanje se vrši u pravilu na mjestima: - gdje je veća gustoća kriminaliteta - gdje se prodaju ukradeni predmeti (razni sajmovi i sl.) - gdje se sastaju sumnjive osobe itd.

B. OPAŽANJE može se organizirati: - određenog područja - određenog objekta - određene osobe Može biti: - stalno - povremeno - u određene dane - u određeno vrijeme C. OPAŽANJE se obavlja u: - gradovima i dr. mjestima - većim turističkim i dr. centrima - na graničnim prijelazima - na određenim dijelovima cesta - na drugim mjestima po potrebi D. Patroliranje o.s.o. - kroz redovan rad u sebi sadrži opažanje II. SIGURNOSNA AKCIJA - oblik rada o.s.o. čiji je cilj: a) zaštita ustavom utvrđenog poretka b) zaštita života i osobne sigurnosti ljudi i imovine c) sprječavanje i otkrivanje K.D. i prekršaja d) drugih društveno negativnih pojava Provodi se: - temeljem planova - analitičkim praćenjem stanja sigurnosti (krim.djela i prekršaja, pojavnih oblika i dr.) - kakvim metodama u službi - kojom tehnikom u službi III. INTERVENCIJA - o.s.o. svojim prisustvom sprječavaju nastanak K.D. , prekršaja i dr. IV. NADZOR NAD ODREĐENIM POČINITELJIMA K.D. - obavljaju o.s.o.

- cilj spriječiti da te osobe počine K.D. ili otkriju K.D. koja su počinile - osobe pod nadzorom su u pravilu povratnici-recidivisti - često mjenjaju prebivalište, često se sele i dr. V. PRIKUPLJANJE OPERATIVNIH PODATAKA - prikupljanje podataka da se priprema izvršenje K.D. - prikupljanje podataka za počinjena K.D., a koja su ostala prikrivena - bitna pomoć građana VI. RAZJAŠNJAVANJE K.D. - izvor saznanja o prikrivenim K.D. - prilikom pretrage obratiti pažnju i na druge predmete koje ne tražimo, a sumnjivi su - utvrđivanjem vlasnika tih predmeta možemo otkriti i dr. K.D. VII.TEHNIČKA ZAŠTITA - zaštita određenih prostora - različiti alarmni sistemi - ugradnja video kamera - Zakon o minimalnim mjerama zaštite - čuvarske službe 7. PRVE HITNE MJERE NAKON SAZNANJA ZA KAZNENO DJELO Ako postoje osnovi sumnje da je počinjeno kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti redarstvene vlasti dužne su poduzeti potrebne mjere: -da se pronađe počinitelj KD-a, da se počinitelj ne sakrije ili ne pobjegne -da se otkriju i osiguraju tragovi KD-a i predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz -da se prikupe obavijesti koje bi mogle biti od koristi za vođenje kaznenog postupka Osim navedenih mjera koje osiguravaju uspješno istraživanje (naprijed navedeno) OSO mora pri saznanju za KD postupati na način ako je potrebno štiti život građana, njegovu i državnu imovinu. Počinitelji KD-a ne biraju ni sredstvo ni način i ponekad su nasilni i grubi, što ima za posljedicu duševne i tjelesne boli te prave psihičke stresove.

Počinitelji iza sebe ostavljaju teške posljedice: -teške tjelesne ozljede na žrtvi -žrtvu vežu -žrtvu plaše -žrtvu siluju i td. Često se događa da žrtva koja prijavljuje KD treba lječničku pomoć ili prve savjete, jer je još u opasnosti (prijetnje, ucjenjivanje). Mjere koje OSO poduzima prilikom saznanja za KD ili neposredno nakon toga imaju svrhu da osiguraju: -sigurnost građana i sigurnost imovine -uspješno istraživanje KD-a (pronalazak počinitelja, osiguranje tragova i dr.) VRSTE HITNIH MJERA Koje mjere i njihov sadržaj ovisi o brojnim okolnostima kao što su: -način prijave (telefonom, usmeno, anonimno) -vrste prijavljenog KD-a -vrijeme koje je prošlo od djela do saznanja tj.zaprimanje prijave Za pravilno odlučivanje o hitnim mjerama prilikom prijave telefonom potrebno je mnogo kriminalističkog znanja i iskustva, naročito kada je građanin koji prijavi veoma: -uplašen -zbunjen -ozlijeđen -pijan i sl. Puno je lakše kada građanin osobno pristupi OSO i prijavi događaj (djelo). Mjesto događaja do dolaska OSO ostaje neosigurano. Za odlučivanje o hitnim mjerama jako je važno: -mjesto događaja -vrijeme koje je prošlo od djela do vremena prijavljivanja

Npr.KD koje je izvršeno u stanu žrtve još "svježe" žrtva stan zaključala i išla prijaviti KD, nego kada je djelo počinjeno na otvorenom prostoru. Među hitne mjere i radnje koje OSO mora obaviti kada zaprimi prijavu za KD ubrajamo: -procjenu istinitosti prijave -davanje uputa prijavitelju i pružanje pomoći -izlazak na mjesto događaja, prikupljanje prvih obavijesti i izvješćivanje -osiguranje mjesta događaja Kada građanin shvati da je postao žrtva KD-a u pravilu najprije zove 92 (dežurnog u PU). OSO koja zaprima dojavu mora: -saslušati građanina -utvrditi o čemu se radi -pitanja postavljamo naknadno radi dopune -ako sumnjamo u prijavu postavljamo takva pitanja da sumnju otklonimo tj. provjerimo prijavu. -kada prosudimo da je prijava istinita poduzimamo mjere: a) zamolimo prijavitelja da se drži naših uputa i savjeta b) ako je potrebna liječnička pomoć istu osigurati tj. omogućiti pružanje liječničke pomoći c) upozoriti ga da ne mijenja mjesto događaja d) kazati da ćemo odmah krenuti da što prije stignemo k njemu Poseban problem su ANONIMNE prijave telefonom. Prijavitelj ne želi dati svoje podatke a veoma kratko kaže što želi reći i prekine vezu. Što treba učiniti? U svakom slučaju moramo prijavu provjeriti. Najmanje sumnje ima kada građanin dođe osobno prijaviti kazneno djelo. ODLAZAK NA MJESTO DOGAĐAJA -dolaskom na mjesto događaja otpadaju sumnje o tome što se dogodilo -osiguravamo mjesto događaja da ostane nepromijenjeno te prikupljamo prve i nužne obavijesti, kako bismo ustanovili: a) kakvo je KD počinjeno b) tko je počinitelj

Ako smo o počinitelju prikupili dovoljno podataka, da bi ga uhitili poduzet ćemo sljedeće: -upoznati dežurnu službu -zatražiti službenog psa -zatražiti angažiranje helikoptera -upoznati druge ustrojstvene jedinice -zatražiti dodatan broj djelatnika na teren Obratiti pažnju na sumnjive osobe, jer počinitelj se vraća na mjesto "zločina". Osiguranje mjesta događaja od velike je važnosti, ali ponekad prije dolaska na mjesto događaja OSO dobije obavijest gdje je počinitelj. Npr. policajcu koji ide na mjesto događaja krađe novca iz kuće, oštećeni kaže da je počinitelj pijan i sakrio se u drvarnicu kod susjeda. 5. OSIGURANJE MJESTA DOGAĐAJA U najvećem broju primjera istraživanja KD-a počinje na mjestu gdje je ono bilo počinjeno. Kod većine KD-a (krađe, teške krađe, ubojstva, paljevine i dr.) na mjestima tih događaja ostaju samo posljedice i promjene koje počinitelji počine svojim postupcima. Počinitelj je: - bio na mjestu događaja - tu je počinio KD - tu je ostavio brojne tragove koji nas mogu dovesti do njega ako odmah iziđemo na mjesto događaja i sačuvamo tragove. Osnovno pravilo je odmah nakon saznanja za KD izići na mjesto događaja radi osiguranja istog, prikupljanja obavijesti od značaja za KD. Koliko će djelatnika izići na mjesto događaja ovisi o tome što se dogodilo i gdje se dogodilo. Npr. na mjesto avionske nesreće izići će više djelatnika s voditeljem, dok kod provale u stan može samo jedan djelatnik, na mjesto prometne nezgode četiri, pet i sl. ovisno o mjestu gdje se dogodilo.

Važno je da OSO koja prva dolazi na mjesto događaja ima sa sobom vezu radi daljnje komunikacije. Na mjestu događaja obično se okupi mnogo radoznalih građana. Važno je da OSO dok ih udaljava izdvoji očevidce tj.prikupi prve obavijsti o KD-u i počinitelju. OSO koja osigurava mjesto događaja mora odrediti opseg mjesta događaja (uži i širi krug mjesta događaja). Kada se odredi mjesto događaja koje se osigurava nitko neovlašteno ne smije ulaziti u isto. Npr. Ako je mjesto KD-a u kući osigurava se do 50 metara oko kuće. Ako je mjesto događaja u šumi, na njivi osiguravamo najmanje 100 metara okolo. OSO koja osigurava mjesto događaja mora voditi računa da i sama ne uništava tragove ukoliko nije neophodno. Zna se dogoditi da se nađu tragovi za koje se ne zna jesu li od počinitelja ili onog tko je osiguravao. (npr. opušak cigarete i sl). Poželjno bi bilo na cipele staviti najlonske vrećice i sl., a na ruke rukavice. Općenito kriminalističko pravilo je da se mjesto događaja ne smije mijenjati dok ne započnemo očevid (uviđaj). Od tog pravila postoji izuzetak u sljedećim slučajevima: a) ako je potrebno pomagati oštećeniku b) ako je ugrožen život ljudi ili imovine c) ako u velikoj mjeri ometamo promet d) ako postoji opravdana sumnja da će tragovi biti uništeni A) Pružanje pomoći oštećeniku prva je dužnost Kada dođemo na mjesto događaja i nađemo žrtvu koja nepomično leži, svako traženje znakova života ili znakova za potvrdu smrti značilo bi gubljenje dragocjenog vremena koje odlučuje o životu i smrti. Ako sumnjamo da je osoba još živa započeti sa postupkom oživljavanja prema uputstvima za prvu pomoć dok ne dođe liječnik. Istovremeno OSO zatražiti će da na mjesto događaja dođe liječnička ekipa. Kada dođe liječnička ekipa, OSO će fiksirati onaj dio mjesta događaja koji će se uskoro promijeniti jer će oštećenika odvesti u bolnicu. Ako imamo fotografski aparat fotografirati ćemo mjesto događaja. Prethodno označiti položaj tijela kredom. U bilježnici opisujemo položaj sa svim pojedinostima.

Položaj leša može pokazati mnoge značajke o: -borbi -o napadaču i njegovim namjerama -ustanoviti da li se oštećenik zadnjim naporima pokušao osloboditi od napadača ili zadržati neki predmet (dragocjenost, dokument) Potrebno je zabilježiti i opisati vidljive rane i ozljede te stanje oštećenika. Taj će nam opis pomoći da odgovorimo na pitanja: -da li se radi o pokušaju ubojstva ili samoubojstva -kakvo je oružje ili oruđe bilo upotrebljeno -kakvo je bilo psihičko stanje počinitelja -ponekad ćemo otkriti i motiv za djelo Iz oblika, lokacije i vrste ozljeda zaključujemo da li se možda radi o: -pokušaju ubojstva davljenjem (modrice) ili metkom -ubodom šiljatim predmetom, nožem, bodežom itd. Oštećenika se odveze u bolnicu, gdje mu se pruži pomoć a mi više ne možemo vidjeti te rane u prvobitnom stanju. Tragovi na oštećenikovoj odjeći mogu nam dati značajne podatke o KD-a. Kada dođe hitna pomoć sa istima ide djelatnik koji će izuzeti odjeću, a liječnik da pregleda oštećenikove ruke, nokte, krv, kosu i dr. Kada oštećenik dođe k svijesti po odobrenju liječnika sa istim obaviti obavijesni razgovor. B) Izmjene na mjestu događaja kada su ugroženi životi ljudi ili imovine Da bi spriječili širenje vatre, eksploziju ili drugu veću opasnost dopustiti ćemo izmjenu mjesta događaja i pri tome sami pomagati prilikom spašavanja života građana i imovine. Neminovno je da će doći do uništavanja tragova, ali ćemo pokušati sačuvati i osigurati one tragove koje je moguće spasiti. Ako je moguće odmah po dolasku fotografirati mjesto događaja. Praksa je pokazala da neke palikuće veoma rado pomažu gasiti, spašavati i uklanjati posljedice svog postupka.

C) Izmjena na mjestu događaja kada je u većoj mjeri ometen promet -Promet preusmjeriti na zaobilazne putove kada je u pitanju teško djelo npr.smrtno stradali u prometnoj nesreći -Ako je MD na prometnoj cesti, a ne možemo promet preusmjeriti, fotografirati ćemo MD posebno one tragove koje ćemo pomaknuti ili će biti uništeni (trag kočenja, trag krvi). D) Promjena MD kada postoji bojazan da će tragovi biti uništeni Oluja, kiša, snijeg i vjetar mogu uništiti tragove koje čuvamo. Tragove moramo zaštiti tako da ih prekrijemo ili premjestimo pod krov, a koristimo rukavice da ne ostavimo tragove. Posebnu pažnju posvećujemo predmetima za koje pretpostavljamo da ih je počinitelj dirao. 6. IZVJEŠĆIVANJE O OSIGURANJU MJESTA DOGAĐAJA Kada na MD dođe istražni sudac ( ili onaj koji će obaviti očevid) OSO koja osigurava MD mora podnijeti usmeni izvještaj o tijeku osiguranja mjesta događaja. Izvješće sadrži: -ime i prezime OSO -vrijeme dolaska na mjesto događaja -opis stanja zatečenog na mjestu događaja -prve prikupljene obavijesti -mjere poduzete za pronalazak počinitelja -naloge za izmjenu na mjestu događaja -osobne podatke zadržanih građana, vrijeme i razlog zadržavanja 7. ZAKLJUČNE MISLI O HITNIM MJERAMA

Neprihvatljivo je odlaganje ili pomicanje prvih mjera za kasnije ima nepopravljive posljedice za uspješno istraživanje i hvatanje počinitelja. Odlaganje mjera znači i odlaganje zaštite i pomoći građanima, što za posljedicu može imati disciplinsku ili kaznenu odgovornost OSO. Npr. I. žena krene na posao javnim prijevozom. Dolaskom na posao radila je kao i svaki dan. Pozvao je portir da ima posjetu. Stranac joj je dao novčanik bez novca. Ona nazvala policiju, dežurni joj kaže:-to rade džepari njih teško nalazimo, novac nećete više vidjeti. II. Došao građanin da prijavi da je ubio čovjeka u pijanom stanju. Dežurni ga uputi da ide kući i dođe sutra. Vlasnik kuće u izgradnji prijavi da je pronašao leš. Dežurni nije uzeo podatke od osobe koja je došla da se samoprijavi. 8. OSIGURANJE MJESTA DOGAĐAJA Suvremeni kriminalistički rad u smislu korištenja tragova i predmeta kao dokaza ili budućih predmeta vještačenja, u cilju otkrivanja i istraživanja kaznenih djela, te pronalaska i identifikacije počinitelja stvarno započinje sa osiguranjem mjesta događaja. Ovlaštena službena osoba koja prva stigne na mjesto događaja treba: -odrediti prostor mjesta KD (mjesto budućeg očevida) -poduzme brze, sigurne i odgovarajuće korake s ciljem osiguranja KD-a Glavni razlog takvog postupka jest pronalaženje i osiguranje budućih stvarnih dokaza u vidu tragova i predmeta koji su u svezi s KD ili predmetom vještačenja. Za svaku ovlaštenu službenu osobu vrijedi nalog:"Ne diraj i ne pomiči ništa", vodeći računa da netko treći ne dodiruje, pomiče, stvara ili uništava postojeće tragove na mjestu događaja KD-a, posebno vodeći računa o tzv. "neovlaštenim osobama". (osoblje hitne pomoći, vatrogasci, stručnjaci za plin, električnu energiju i dr.). Pristup i kretanje ovlaštenih osoba ili dr. službenih osoba u krugu mjesta kaznenog događaja ne smiju biti: -žurni i nepromišljeni već -smireni i promišljeni ali i oprezni

Pogreške nastale na mjestu osiguranja za razliku od pogrešaka prilikom ispitivanja osoba u pravilu se ne daju popraviti. S obzirom da uvjeti i situacija variraju od slučaja do slučaja, od jednog mjesta KD-a do drugog nemoguće je dati čvrsto i trajno pravilo ponašanja na mjestu događaja. Međutim postoje određena pravila koja su vodič u radu, tako na primjer jedno pravilo glasi:"Uvijek treba zapisati vrijeme dolaska na mjesto kaznenog događaja." Hoće li biti zatečeno stanje vrata, prozora, svjetala, zapaženi znaci, stanje tekućine u bocama, stanje hrane u tanjuru i sl. nevažno je, dok je važno da se ništa ne dodiruje ili pomiče, osim ako nije apsolutno prijeko potrebno. Treba onemogućiti rodbini, npr. prijateljima, poznanicima da bilo što na mjestu uklone, diraju, sakriju, operu, obrišu u cilju uspostave prvobitnog stanja. Da bi se pravilno odredio prostor mjesta kaznenog događaja, ovlaštena službena osoba moraju napraviti misaonu, rekonstrukciju KD-a. Ovlaštene službene osobe trebaju ostati na mjestu događaja pod svaku cijenu, a u slučaju neposrednog progona počinitelja ili pružanja hitne pomoći, odnosno otklanjanja opasnosti može napustiti mjesto događaja ali će zamoliti građane ako se tu zateknu da preuzmu njegovu ulogu. Koliko postoji tipova KD-a, s tim u vezi i načina počinjenja, toliko postoji i metodika osiguranja mjesta KD-a. Bitnu ulogu imaju tri čimbenika i to: 1.) način počinjenja KD-a 2.) uporabljena sredstva počinjenja 3.) lokacija mjesta kaznenog događaja Najkraće upute za rad na mjestu kaznenog događaja prilikom njegovog osiguranja: 1.) ništa ne dirati 2.) ništa ne mijenjati 3.) izbjegavati nepotrebno kretanje 4.) nepozvane osobe držati na potrebnom odstojanju i onemogućiti razgovore i dogovore 5.) gledati, slušati i opažati 6.) obavijestiti operativno dežurstvo i čekati 7.) paralelno s osiguranjem treba započeti s neposrednom potragom kada je to potrebno 8.) pretražiti i uhititi kada je to zakonski osnovano

Nakon određivanja opsega (kruga) mjesta događaja potrebno je: -ako je moguće hitnoj pomoći odrediti trasu kretanja -od vatrogasaca i drugih zatražiti da unište i stvore što manje novih tragova -voditi računa o nazočnosti nepozvanih osoba -ako je riječ o ozlijeđenoj osobi a ocijeni se da neće dugo živjeti, obaviti obavijesni razgovor odmah, poželjno da bude prisutan barem jedan svjedok ili ako se iskaz može registrirati nekim tehničkim sredstvom -ne smije se dopustiti da na poslovima pružanja prve pomoći ili otpreme žrtve sudjeluju osobe koje se mogu pojaviti kao počinitelji. -uzeti kratke izjave i podatke od osoba zatečenih na mjestu događaja -treba uvijek pribilježiti atmosferske prilike u trenutku dolaska na mjesto događaja -mrtvo tijelo treba odmah prekriti -nikada se ne treba oslanjati na pamćenje, već treba sve bilježiti I prilikom osiguranja mjesta događaja primjenjuju se kriminalistička načela, a posebno: -načelo operativnosti (brzine i iznenađenja) -načelo čuvanja službene tajne -načelo istine -načelo objektivnosti -načelo metodičnosti -načelo temeljitosti -načelo upornosti -načelo nevjerice (skepse) -načelo ekonomičnosti i dr. Pri osiguranju mjesta kaznenog događaja treba stalno voditi računa o tzv. kontrolnom sustavu stvarnih dokaza. Ovaj pojam u sebi sadržava: 1.) onemogućavanje neovlaštenog raspolaganja, gubitka ili prenošenja prava korištenja stvarnim dokazima 2.) utemeljene i održavanje tzv. lanca čuvanja stvarnih dokaza 3.) utemeljene odgovornosti za čuvanje dokaza 4.) popis stvarnih dokaza, njihove identifikacijske oznake i naznaku lokacije gdje se čuvaju i uvijete pohrane (vlažnost, temperatura, svjetlost, mračnost i sl) 5.) ustupanje stvarnih dokaza nekom trećem uz prethodno odobrenje službene osobe

6.) identifikacijske podatke i radno mjesto ovlaštene osobe kojoj se stvarni dokaz ustupa 7.) naznaku razloga za ustupanje stvarnog dokaza 8.) osiguranje dokumentiranog dokaza da je ustupanje stvarnog dokaza napravljeno ovlašteno 9.) naznaka konačne dispozicije sa stvarnim dokazima. 9. OČEVID Očevid se poduzima kada je za utvrđivanje ili razjašnjavanje kakve važne činjenice u postupku potrebno neposredno opažanje. Onaj tko obavlja očevid može zatražiti pomoć stručne osobe: -kriminalističko-tehničke struke -prometne ili druge struke -obavlja potrebe mjerenja i snimanja -izrađuje skice -po potrebi prikuplja druge podatke Očevid je istražna radnja i obavlja je istražni sudac, ako on ne može doći odmah očevid će obaviti djelatnici MUP-a što je propisano ZKP. Očevid je istovremeno i kriminalističko-operativna radnja, jer očevidom tražimo i osiguravamo tragove kaznenog djela koji će pomoći razjasniti mnoge okolnosti i pronaći počinitelja. U kriminalistici je mjesto događaja svako mjesto neovisno koliko je udaljeno od mjesta izvršenja, gdje se mogu pronaći tragovi koji mogu pomoći pri izvršenju KD-a. Uspjeh istraživanja i otkrivanja KD-a ovisi o sposobnostima onih koji obavljaju očevid, oni bi morali znati OPAŽATI, TRAŽITI TRAGOVE i zatim iz njih zaključivati. Ne postoji mjesto KD-a za koje bi mogli reći da je očevid nepotreban. Prije nego što odlučimo da odustanemo od očevida u nekom slučaju (mjesto događaja je jako promijenjeno) uvijek se moramo upitati: -nisu li možda na mjestu događaja ostali još neki tragovi? -da li bismo očevidom, kada pregledamo mjesto događaja, pridonijeli uspješnom istraživanju? O očevidu ne smije odlučivati okolnost da li se radi o težem kaznenom djelu ili o lakšem kaznenom djelu, kao ni udaljenost mjesta gdje treba obaviti očevid.

Nema savršenog zločina! Svaki počinitelj iza sebe ostavlja tragove samo je pitanje da li znamo te tragove pronaći i pravilno ih protumačiti. Bez očevida ne bismo najčešće mogli saznati za činjenice i okolnosti koje nas vode putem uspješnog razjašnjavanja da bismo ustanovili: -da li je uopće počinjeno KD -vrstu kaznenog djela -vrijeme, mjesto, način, sredstvo i motiv -identitet nepoznate žrtve -vrstu i visinu štete i posljedice -tko je počinio kazneno djelo -(ovisno o slučaju) druge okolnosti, činjenice i dokaze za uspješnu provedbu kaznenog postupka TKO OBAVLJA OČEVID? Budući da je očevid istražna radnja u pravilu je obavlja istražni sudac. U tom dijelu rada pomažu mu djelatnici MUP-a iz posebnih specijalnosti ovisno o kakvom kaznenom djelu se radi, a osim njih i razni vještaci i dr. stručnjaci. Kada tijelo MUP-a sazna za kazneno djelo, a potrebno je obaviti očevid pristupa se odmah hitnim mjerama i izvješćivanju. Istražni sudac nakon zaprimanja obavijesti o KD-u odlučuje hoće li izići na mjesto događaja ili ne i o tome izvješćuje operativno dežurstvo PU, a u slučaju da ne izlazi na mjesto događaja očevid će obaviti djelatnici MUP-a. Za obavljanje očevida mora se koristiti odgovarajuća tehnička oprema. DOLAZAK NA MJESTO DOGAĐAJA Prilikom dolaska na mjesto događaja onaj tko obavlja očevid zadržava se van osiguranog područja. Tu se upoznavaju sa zatečenim stanjem: -da li se mjesto događaja mijenjalo -kakvo je mjesto događaja -kakva su prva prikupljena saznanja -što je predmet u cilju pronalaska počinitelja -što je upotrebljeno od raspoloživog (službeni pas i dr.)

Ekipa za očevid morala bi koristiti zaštitne rukavice, radi osobne zaštite i da ne ostave otiske svojih prstiju (odnosno da ih se ne mora daktiloskopirati). Poznato je pravilo:"Najprije očima a zatim rukama."! Općenito upoznavanje mjesta događaja ima sljedeću svrhu: -ako nije dobro osigurano, zatražimo da se osigura -ako su prisutne nepozvane osobe, zatražimo da ih se udalji -steći ćemo prvi neposredni dojam što se dogodilo -odrediti ako treba upotrebu službenog psa -odrediti ako će brzo noć, da li započeti ili odgoditi očevid -opće upoznavanje mjesta događaja pomaže nadležnom tijelu da odluči odakle započeti očevid U pravilu kada se radi o malom prostoru očevid započeti od centra prema periferiji, a kada je mjesto događaja veliko započeti očevid od periferije prema centru. U pravilu smjer određujemo prema stranama svijeta ( u skicu se označi sjever). TIJEK OČEVIDA Nakon dolaska i pregleda mjesta događaja i upoznavanja po dolasku započinje se sa očevidom. Očevidu se prilazi smireno, i treba ostati smiren, ne smije dopustiti da se zbuni, da ne zna što treba napraviti. Prvi uvjet za uspjeh je mirno i pažljivo razgledavanje. Sam očevid teorijski dijelimo u dva dijela: I STATIČKI ILI PASIVNI II DINAMIČKI ILI AKTIVNI U statičkom djelu očevida mjesto događaja ostaje nepromijenjeno, a pomoću tehnike fiksiranja staje onakvo kakvo je. U dinamičkom djelu detaljno pregledamo svaki predmet, tražimo i osiguravamo tragove čime se često mijenja mjesto događaja. STATIČKI DIO OČEVIDA -ništa ne pomičemo -mjesto događaja ni u čemu ne mijenjamo

U ovom dijelu očevida obavljamo: -fotografiranje mjesta događaja -izradimo grubu skicu -proučavamo izgled mjesta događaja i podrobno ga opisujemo -prikupljamo prve obavijesti a) fotografiranje mjesta događaja -dobijemo vjernu sliku mjesta događaja prije našeg dolaska -ako izostavimo neki detalj, a mjesto događaja je izmijenjeno, fotografija nam daje mogućnost dopune -fotografije se prilažu kao prilog kaznenoj prijavi (fotoelaborat) -fotografiranje se obavlja na način da se slika mjesto događaja sa širom okolicom, sa sviju strana (strana svijeta) a zatim detalje -pored fotografije mjesta događaja izrađuje se i skica u mnogim događajima -fiksiranje mjesta događaja naročito je uspješno kada upotrebljavamo stereofotogrametrijske lampe (stereofotogrametrija je fiksiranje i mjerenje prostora pomoću dvije jednake kamere) b) proučavanje izgleda mjesta događaja Opći izgled mjesta događaja u određenim primjerima može objasniti: -vrijeme i mjesto događaja -tko može doći u obzir kao počinitelj -kako je počinitelj došao na mjesto događaja i kako ga je napustio -što je počinitelj radio na mjestu događaja -koji je motiv za počinjeno djelo c) prikupljanje obavijesti od građana na mjestu događaja -uz mjesto događaja budu i građani koji nešto znaju o KD-u -možemo zateći rodbinu oštećenog, susjede ili slučajne prolaznike koji su nešto vidjeli -prikupljanje obavijesti na mjestu ima svoje pogodnosti (svi pogođeni KD su pod dojmom djela) pa njihove ispovijesti nisu uvijek pouzdane -važno je pridobiti povjerenje, a potom njihova ispovijest ima veći značaj -kod prometnih nezgoda važno je ispitati građane u prolazu.

DINAMIČKI DIO OČEVIDA -proučavamo i pregledavamo mjesto događaja do najmanjih sitnica -predmete možemo pomicati kako bismo ih pregledali, ustanovili na njima osobitosti i tragove -otkrivanje tragova najvažnije je zadaća dinamičkog dijela očevida -svi članovi ekipa za očevid moraju međusobno surađivati -ne smijemo ništa izostaviti, sve pregledati ( u tu svrhu određujemo početnu točku) -kada smo započeli očevid i izabrali smjer, smjer više ne smijemo mijenjati -u prostorijama mjerimo mjernim metrom, a na otvorenom mjernim kolicima ili mjernim vrpcama -pojedine predmete detaljno opisujemo ovisno o značaju koji imaju u istrazi (npr. položaj leša u odnosu na druge predmete) -predmete glatke površine dobro pregledati radi mogućih tragova otiska prstiju -sve promjene nastale u prostoriji a u svezi su sa KD treba detaljno opisati i naznačiti u skici (npr. spaljen dio prostorije) -prilikom pregleda terena posebnu pažnju posvećujemo tragovima na zemlji (npr. tragovi kotača, stopala, konjski kopita, automobilskih guma i dr.) -nađene predmete u svezi KD-a potrebo je dobro pregledati i spremiti, te detaljno označiti gdje smo ih našli. -negativne okolnosti obavezno unijeti u zapisnik (npr.ako je na lešu više rana ispod leša nema tragova krvi, žrtva na jednoj nozi ima cipelu, druga noga je bosa, vrata i prozori zatvoreni sa unutrašnje strane a u prostoriji je ubije čovjek i dr.) -potrebno je neprekidno sagledavati mogućnost lažnog prikazivanja -najjednostavniji način fingiranja jest da počinitelj na mjestu događaja ostavi tuđi predmet (npr.maramicu sa tuđim inicijalima, da počinitelj koji ne puši ostavlja na mjestu događaja opušak i dr) -u dinamičkom dijelu očevida očevid od očevida može se dosta razlikovati što ovisi o vrsti kaznenog djela i njime uzrokovanih tragova (npr. mjesto događaja gdje je bio leš, provalne krađe i avionske nesreće). OTKRIVANJE I OSIGURANJE TRAGOVA a) sva pažnja usmjerena u dinamičkom dijelu očevida na otkrivanje i osiguranje tragova b) kad govorimo o tragovima mislimo na svaku vidljivu ili prostim okom nevidljivu promjenu koja je u svezi sa KD, bez obzira tko je uzrokovao (čovjek, životinja, priroda i dr.) c) kada otkrivamo i istražujemo kazneno djelo i skupljamo dokaze za

kazneni postupak onda tražimo i osiguravamo tragove: -na mjestu događaja -na osumnjičeniku (tijelo, obuća, odjeća) tamo gdje osumnjičenik živi i radi -na žrtvi i tamo gdje je žrtva živjela i radila -na sredstvima djela (nož, oružje) -na ukradenim i drugim predmetima -na prijevoznim sredstvima koja su u svezi KD -prilikom pretrage prostorija i osoba Tragovi mogu imati različiti značaj. Neki ukazuju i dokazuju: -kako je djelo počinjeno -kada i gdje je počinjeno KD -način i sredstvo izvršenja-motiv izvršenja KD -tko je počinitelj -tko je nepoznata žrtva 10. ZAPISNIK O OČEVIDU A) Zapisnik o očevidu i procesne odredbe -očevid mjesta događaja istražna je radnja pa smo obvezni sastaviti zapisnik -zapisnik se sastavlja istovremeno kada se obavlja i radnja, a ako nije moguće neposredno nakon toga -zapisnik piše zapisničar, a onaj koji obavlja očevid glasno kazuje što će unijeti u zapisnik U zapisnik se unosi: a) naziv državnog tijela koje obavlja očevid b) mjesto gdje se obavlja očevid c) dan i sat kada je očevid započeo i završen d) imena i prezimena nazočnih osoba i u kojem svojstvu prisustvuju e) naznaka kaznenog predmeta zbog kojeg se očevid poduzima f) podatke koji su važni s obzirom na značenje takve radne ili za utvrđivanje istovjetnosti pojedinih predmeta (opis, mjere i veličina predmeta ili tragova, stavljanje oznaka na predmet i dr.) g) ako su napravljene skice, crteži, planovi, fotografije, filmski snimci i dr. h) navedeno pod "g" će se navesti u zapisnik i priložiti zapisniku -Zapisnik se mora voditi uredno, ništa se ne smije mijenjati, dodati ili izbrisati. -Prekrižena mjesta moraju ostati čitljiva

-Tužitelj, oštećenik, osumnjičenik i branitelj mogu prisustvovati očevidu i imaju pravo zahtijevati da im se pročita zapisnik ili da ga pročitaju -Osoba koja obavlja očevid dužna ih je na to upozoriti i to konstatirati da li je zapisnik pročitan B)Preslika zapisnika o očevidu i opća uputstva -zapisnik o očevidu mora sadržavati one činjenice koje su objektivno utvrđene na mjestu događaja -u zapisnik ne smijemo pisati naše pretpostavke, zaključke, izjave, obavijesti i sl. -nekada je ODO zapisnik o očevidu osnova za odluku o pokretanju kaznenog postupka. -radi boljeg razumijevanja pogledati ćemo primjerak oglednog zapisnika o očevidu. KAKO SAČUVATI KONSTATACIJE OČEVIDA Za potrebe otkrivanja kaznenih djela i kasnije za kazneni postupak najčešće čuvamo konstatacije očevida: -zapisnikom o očevidu mjesta događaja -osiguranjem tragova koji su sastavni dio zapisnika o očevidu -fotoelaboratom koji je prilog zapisnika o očevidu -skicama, koje su prilog zapisnika o očevidu -stručnim mišljenjima koja su prilog zapisnika o očevidu -mišljenjem vještaka (nalaz vještaka) -stereo fotogrametrijskim skicama i mjerama OČEVID KOD FINGIRANIH KAZNENIH DJELA I DOGAĐAJA -neke osobe izmisle KD ili događaj kako bi prikrile neko drugo kazneno djelo -pojedinci izmišljaju KD kako bi ostvarili neko pravo ili korist -motiv osvete vodi pojedince da počine KD -pojedinci izmišljaju KD da bi opravdali svoj postupak pred nekim

11. INDICIJI U KRIMINALISTIČKOM ISTRAŽIVANJU A) Pojam i vrste indicija -postoji mnogo neotkrivenih KD-a ili su počinjena tako da su vidljive samo posljedice -odmah nije moguće utvrditi i prikupiti potrebne podatke, dokaze i obavijesti o počinjenom KD-u i počinitelju -to su osnovni razlozi da prilikom otkrivanja i istraživanja KD-a sami sebi pomažemo indicijalnom metodom otkrivanja i istraživanja INDICIJE (činjenice koje pobuđuju sumnju) jesu okolnosti i činjenice što ukazuju na KD, na određenu vezu između KD-a i neke osobe ili neke druge okolnosti. -ponekad će indicije upozoriti na KD, a ponekad na počinitelja Do indicija dolazimo najčešće: -očevidom -pretragom stana i osoba -stručnim mišljenjem -prikupljanjem obavijesti -opažanjem, praćenje osumnjičenika -operativne evidencije itd. U praksi postoje tri grupe indicije: 1) indicije koje su se pojavile ranije prije nego što je bilo počinjeno KD: -motiv -istraživanje namjere za počinjenje KD-a -pripremne radnje 2) Indicije koje su se pojavile prilikom izvršenja KD-a: -prisutnost na mjestu dogaðaja -naèin izvršenja djela -posjedovanje sredstava izvršenja -odreðeno znanje poèinitelja te njegove psihofizièke i dr. karakterisitke 3) Indicije koje se pojavljuju kao posljedice KD-a: -fizičke posljedice KD-a na počinitelja -psihičke posljedice KD-a na počinitelja -materijalne posljedice KD-a na počinitelj

MOTIV Motiv, pobude ili uzrok KD-a ima prilikom ubojstva, paljevina i nekih drugih KD-a značajnu ulogu pri otkrivanju počinitelja. npr. ako utvrdimo zašto je netko ubio žrtvu, onda ćemo saznati i tko je počinitelj. Motiv nije moguće utvrditi za svako KD. Motiv utvrđujemo prema: a) vrsti KD-a b) žrtvi ili dobru koje je napadnuto c) naèinu izvršena d) drugim okolnostima a) Neke vrste KD-a same po sebi pokazuju motiv. Npr. KD silovanja, bludne radnje, ucjenjivanja itd. Neka druga KD-a pokazuju motiv, ali upotrebljivost motiva prilikom otkrivanja KD-a je manja. Npr. KD džepne krađe, pljačke itd. b) Samo žrtva KD-a će svjedočiti o KD-u. Npr. počinitelj je htio ubiti određenu osobu, ukrasti određeni predmet, uzrokovati određenu posljedicu i dr. Kada utvrđujemo motiv prema žrtvi KD-a upitamo se tko je žrtva? Razlièiti pristupi pri obradi ubojstva ako se radi: -o politièkom djelatniku (pol. pobude) -seljak (mržnja, nasljeđivanje i sl) -kriminalac-povratnik (obračun međusobno) Ličnost žrtve polazište je za utvrđivanje motiva. Proučavanje osobnih karakteristika i načina života žrtve je za metodiku istraživanja ubojstva. c) Proučavanje načina izvršenja nekih vrsta KD-a daje obično najveće mogućnosti za zaključivanje o počiniteljevim motivima. -Prilikom proučavanja načina izvršenja KD-a u odnosu na utvrđivanje motiva moramo uzimati u obzir mjesto i vrijeme izvršenja. Npr. žrtvu, trudnu djevojku, našli su ubijenu na mjestu gdje se obično sastajala sa svojim mladićem. Samo mjesto događaja baca sumnju na počinitelja koji se želio riješiti trudne ljubavnice, ukoliko se tome ne protive druge indicije (npr. žrtva nije bilo opljaćkana, ništa ne ukazuje na drugi motiv i sl.

Vrijeme počinjenja KD-a moramo proučavati sa dva stajališta: a) u koje doba dana, kojeg dana u tjednu, kojeg mjeseca itd. je djelo bilo poćinjeno u odnosu na način života i obićaje žrtve b) povodom kakvog se značajnog događaja u životu ubijene osobe dogodilo, odnosno prije kakvog događaja u njenom životu je bilo izvršeno KD Npr. kada je izgorjela kuæa vlasništvo MM, utvrđeno je da je do paljevine došlo dva dana nakon što je MM svjedoćio protiv PP za KD. Na osnovu te konstatacije pravilno se može zakljućiti o počinitelju. d) Druge okolnosti- -počinitelj može sam ukazati na motiv bilo to prije ili poslije djela npr. anonimno pismo -o određenom motivu možemo zaključivati i ako postoji više KD-a iste vrste protiv iste osobe, skupine osoba, a izvršena su u takvom vremenskom rasporedu da možemo povezati njihovu povezanost. Npr.NN pucao na zemljoradnika koji se noæu vraæao iz grada gdje je prodao proizvode. prvi zakljuèak je da je u pitanju koristoljublje. Ali nakon 20 dana NN opet puca na zemljoradnika kada se vraæa iz polja kuæi. Povežemo li oba sluèaja koristoljublje ćemo odbaciti kao pretpostavku. Ako je motiv poznat, u praksi se može postaviti model kako otkriti počinitelja: -utvrđivanje motiva -utvrđivanje osoba kojima je moguće pripisati takav motiv -utvrđivanje počinitelja Najvažniji momenti koji osim motiva ukazuju na određenog osumnjičenika bili bi ovi: -osumnjičenikov karakter -zločinačke sklonosti -osumnjičenikove psihofizičke sposobnosti -razlog ili neposredan povod da počini KD Duševno bolesne osobe mogu počiniti i najteža KD-a (ubojstvo, paljevine i dr.) Fingiranje motiva-upuæivanje istražitelja na krivi trag. Metoda utvrðivanja lažnih motiva jedanka je metodi utvrðivanja lažnih tragova.

3.ISTRAŽIVANJE NAMJERE ZA POČINJENJE KD-a Kada je počinjeno KD utvrđujemo tko je prije počinjenja pokazivao namjeru da ga izvrši Npr. prijetnja ubojstvom i dr. 4. PRIPREMNE RADNJE Počinitelj ponekad djelima pokazuje namjeru da će izvršiti KD. Priprema sredstva i oruđe za izvršenje KD-a, razgledava mjesto događaja i dr. U namjeri da spriječi razjašnjavanje KD-a traži: -lažne svjedoke da potvrde lažni alibi -traži skrovište -traži kupce za predmete i dr. 2-A/ INDICIJE O PRISUTNOSTI NA MJESTU DOGAĐAJA Prisutnost neke osobe na mjestu događaja u trenutku izvršenja dokazujemo a) pomoću osoba koje su počinitelja vidjele b) prema predmetima koje je počinitelj ostavio na MD c) po tragovima koji dokazuju počiniteljevu prisutnost na MD d) po lažnom alibiju c) po mirisu ( upotrebu službenog psa ili dr. krim.-tehničke pretrage) 2-B/ ALIBI Lat. riječ - "negdje drugdje" U kriminalistici taj izraz upotrebljavamo kada utvrđujemo da je neka osoba bila negdje drugdje (tj. ne na mjestu događaja) u vrijeme kada je bilo izvršeno KD. Alibi znači odsutnost s mjesta događaja u vrijeme kada je djelo bilo izvršeno. Sama prisutnost na MD u vrijeme izvršenja KD-a još nije dokaz da je neka osoba počinila KD. Moguće je da naši dokazi ipak nisu točni. npr.građanin koji je vidio poèinitelja mogao se zabuniti u opisu počinitelja Alibi provjeravamo naroèito u sljedećim slućajevima: -kada osumnjičenik izjavi da je u kritično vrijeme često mjenjao boravište -kada osumnjičenik mnogo prića i opisuje svoje prebivalište i aktivnosti a ne može dokazati alibi (izmišlja imena)

-alibi je sumnjiv ako osumnjičenik odmah nezna za njega -kada je alibi ponuđen na nametljiv način (opisuje stvari sa svim pojedinostima a nije imao povoda za to) -kada je KD izvršeno pod neobičnim okolnostima, a svjedoci se sami nude ako ih ne tražimo Pri utvrđivanju da li možemo vjerovati alibiju moramo paziti na: -da nedvosmisleno utvrdimo točno vrijeme i mjesto gdje je izvršeno KD -treba detaljno provjeriti da li je alibi dokazan za sve kritično vrijeme -da li je počinitelj mogao u određenom vremenu doći na mjesto događaja i opet se vratiti tamo gdje su ga vidjeli građani -da nije došlo do zabune u odnosu na mjesto događaja i da li je iskljućena zabuna u pogledu osobe -osumnjićenik prića o događaju koji se dogodio dalje od mjesta događaja -osobe se mogu dogovoritit da lažno svjedoće. 12. PRETRAGA STANA I OSOBA (čl.211 - čl.217 ZKP) čl.211 Pretraga stana je procesna radnja i obuhvaća pretragu stana te drugih prostora okrivljenika ili drugih osoba. Kada se poduzima pretraga? -Ako je vjerojatno da će prilikom pretrage okrivljenik biti uhvaćen ili će biti pronađeni tragovi KD-a ili predmeti važni za kazneni postupak. -Pretragu stana određuje sud pisanim obrazloženim nalogom. -Nalog o pretrazi predaje se prije početka pretrage osobi kod koje ili na kojoj će se pretraga obaviti. -Prije pretrage doma osoba će se poučiti da ima pravo na branitelja. -Prije početka pretrage pozvat će se osoba na koju se odnosi nalog o pretrazi da dobrovoljno izruči osobu, odnosno predmete koji se traže. -Pretrazi se može pristupiti i bez predaje naloga i bez pouke na branitelja ako se pretpostavlja oružani otpor ili ako je nužno kada je u pitanju grupa ili zločinačka organizacija ili su počinitelji povezani sa stranom državom pretraga obavi u javnim prostorijama. -Pretraga se obavlja danju. -Pretraga se može obaviti i noću ako je započeta danju pa nije dovršena ili ako postoje razlozi za poduzimanje pretrage bez sudskog naloga. -Ako se pretraga mora obaviti u vojarni ili sličnu vojnom objektu, istražni sudac nalog o pretrazi dostavit će vojnim vlastima koji će odrediti najmanje jednu vojnu osobu da bude nazočna pretrazi.

čl. 214. -Pretrazi stana ima pravo biti nazočan stanar ili njegov branitelj -Pretrazi stana ili drugih prostorija trebaju biti nazočna dva punoljetna građanina kao svjedoci. -Svjedoci će se upozoriti prije početka pretrage da paze na pretragu i da imaju pravo svoje primjedbe staviti u zapisnik o pretrazi stana. -Kada se pretraga obavlja u prostorijama državnih tijela pozvat će se njihov predstavnik da bude nazočan pretrazi. -Pretragu stana i osobe treba obavljati pažljivo, ne remeteći kućni mir. -O svakoj pretrazi stana ili osobe sastavlja se zapisnik koji potpisuje osoba kod koje se ili nad kojom se obavlja pretraga i osoba čija je nazočnost obvezna. -Pri pretrazi oduzet će se privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u svezi sa svrhom pretrage -Privremeno oduzeti predmeti i isprave unijet će se u zapisnik, a za iste izdati će se potvrda o privremenom oduzimanju predmeta. čl.215 -Ako se pri pretrazi stana ili osobe pronađu predmeti koji kazuju na drugo KD koje se progoni po službenoj dužnosti, oni će se upisati u zapisnik i privremeno oduzeti, izdat će se potvrda i upoznati državni odvjetnik Ako državni odvjetnik ustanovi da nema osnova za kazneni postupak ili druga zakonska osnova ti predmeti će se odmah vratiti. -Predmeti upotrebljeni kod pretrage elektroničkog računala i sličnih uređaja za AOP vratit će se nakon pretrage korisnicima ako nisu potrebni za daljnje vođenje kaznenog postupka. -Osobni podaci pribavljeni pretragom mogu se koristiti samo u svrhe kaznenog postupka i izbrisat će se kada ta svrha prestane. čl.216 1. Redarstvene vlasti mogu i bez naloga o pretrazi ući u tuđi stan i druge prostorije i prema potrebi obaviti pretragu: a) ako držatelj stana ili stanara to želi ili ako tko zove u pomoć b) ako je to prijeko potrebno radi izvršenja naloga o uhićenju ili radi hvatanja počinitelja KD-a za koje se može izreći kazna zatvora najmanje 3 godine c) ako je to prijeko potrebno radi otklanjanja ozbiljne opasnosti po život i zdravlje ljudi ili imovine većeg opsega. 2. U slučaju pretrage bez naloga, ako se pretraga poduzima u domu ili drugim prostorijama počinitelja KD-a pretraga se može poduzeti i radi

pronalaženja ili osiguranja dokaza. Ta se pretraga može poduzeti samo u nazočnosti svjedoka. 3. Redarstvene vlasti mogu i bez naloga o pretrazi i bez svjedoka obaviti pretragu osobe pri izvršavanju naloga o privođenju ili pri uhićenju ako postoji vjerojatnost da ta osoba posjeduje oružje ili oruđe za napad ili ako postoji vjerojatnost da će odbaciti, sakriti ili uništiti predmete koje treba od nje oduzeti kao dokaz u kaznenom postupku. 4. Kad redarstvene vlasti obave pretragu bez naloga, dužne su zapisnik o pretrazi i izvješće odmah podnijeti istražnom sucu, a ako se postupak još ne vodi - nadležnom državnom odvjetniku čl.217 -Ako je pretraga obavljena bez pisanog sudskog naloga ili bez osoba koje moraju biti nazočne pretrazi ili su je redarstvene vlasti poduzele suprotno odredbama ovog Zakona sudska odluka ne smije se temeljiti na zapisnicima o pretrazi niti ostalim dokazima pribavljenim pretragom čl.212 -Osobna pretraga može se obaviti kod osobe za koju je vjerojatno da je počinila KD ili da ima kakve predmete važne za kazneni postupak. -Pretragu osobe obavlja osoba istog spola. PRETRAGA STANA I OSOBA S KRIMINALISTIČKOG STAJALIŠTA -Pretragu stana i drugih prostorija i osoba obavljamo najčešće zato da otkrijemo i osiguramo tragove KD-a -Ponekad tražimo tragove kako bismo otkrili KD, a ponekad tragove koji bi nam ukazali tko je počinitelj, odnosno kako je KD počinjeno -Pretraga stana može obuhvaćati pretragu različitih prostorija. Najčešće su to: a)stambene prostorije i sve druge koje držalac stana ima kao što su drvarnica, radionica, šupa, podrum, tavan itd. b)otvoreni prostori kao što su vrt, njive, travnjaci, dvorište i itd. c)prijevozna sredstva d)prostorije državni organa i dr. e)pokretne stvari elektroničkog računala i slični uređaji za AOP koji su s elektronskim računalom povezani Pretraga osobe obuhvaća pretragu osobe i prtljage koju ona u trenutku pretrage nosi sa sobom (torbica, kofer, ranac i dr.).

O uspješnosti pretrage odlučuje kriminalistička procjena koja se temelji na svim prikupljenim obavijestima i konstatacijama. Moramo znati kako tražiti određeni predmet koji je možda dobro skriven, kako se moramo tehnički opremiti za pretragu i sl. TAKTIKA PRETRAGE STANA -Uvijek moramo biti spremni za pretragu jer se za tu radnju često odlučuje iznenada -Ako imamo vremena valja se dobro pripremiti, isplanirati sve do najmanje pojedinosti -Ovisno o slučajevima iz prakse pretragu dijelimo na: a) TRENUTNU b) PLANIRANU A) TRENUTNA pretraga -najbrojnije su: -kada prikupljamo obavijesti od građana utvrđujemo tko je vidio počinitelja, tražimo opis i dr. -prilikom očevida kada nađemo tragove, utvrđujemo motiv, tražimo vezu između KD-a i počinitelja -tada nema mnogo vremena za planiranje i pripremu pretrage. Unatoč svemu potrebno je: -u pretragu idu najmanje dvije OSO -osigurati tajnost namjeravane pretrage -pretragu obaviti po pravilima kriminalistike -biti oprezni i poduzeti sve sigurnosne mjere da ne dođe do iznenađenja (bijeg, uništenje tragova, oružani otpor i sl.) -ako nemamo sa sobom potreban tehnički pribor pozvati kolege da ga donesu -izbjegavati pretrage noću, pogotovu ako se traži trag krvi, sitne predmete (novac, dokumente i sl.) -ako je moguće organizirati zasjedu oko objekta (promatraju što se događa u objektu) B) PLANIRANE pretrage -sadrži: -proučavanje osebujnosti osumnjičenika ili one osobe kod koje ćemo obaviti pretragu

-odluku o danu i satu početka pretrage -mjere za osiguranje prisutnosti osumnjičenika prilikom pretrage, naročito ako predviđamo da ćemo ga lišiti slobode -određivanje voditelja pretrage i posebnog broja suradnika - OSO -podjela zadataka i detaljnih uputstava o tome gdje i što tražiti -odabiranje potrebne tehničke opreme -raščlanjivanje organizacijskog djela pretrage (zasjeda oko pretraživanja objekta, promatranje okoline, postupak s osobama koje su za vrijeme pretrage posjetile objekt - rođaci, poštar, suučesnici idt. Da bi pretraga bila uspješnija važno je: -dobro je upoznati osumnjičenika (običaje, karakter i drt.) -važno je znati sve prostorije koje osumnjičenik koristi (laže za prostor gdje su predmeti) -kad je pretraga u velikom stambenom objektu utvrditi im li drvarnicu ili podrum -početak u pravilu rano ujutro (dovoljno vremena a osumnjičenika zateći kući) -greška je ako dođemo na vrata stana a nikoga u kući, prethodno provjeriti je li netko u kući -pretragu vodi najiskusniji djelatnik -svaki djelatnik dobiva određenu zadaću koju mora obaviti -u pripremi izraditi nacrt prostorija i sve djelatnike upoznati s nacrtom -djelatnici moraju znati što traže i gdje, moraju biti naročito pažljivi -ovisi o pretrazi koju ćemo tehničku opremu ponijeti (baterijske svjetiljke, oruđe za otvaranje brava i sanduka, fotoaparat, opremu za osiguranje tragova i drt.) -OSO prije početka pretrage zatražiti će od osumnjičenika da preda traženi predmet - i tada treba biti oprezan -ako je potrebno nakon prikupljenih obavijesti ponovo obaviti pretragu, unatoč jednoj neuspjeloj METODIKA PRETRAGE STANA -vrijedi pravilo da ju treba obaviti po danu, osim u izvanrednim hitnim slučajevima -pretragu obaviti savjesno i detaljno -gdje ćemo tražiti ovisi o stvarima koje tražimo -ako predmet ne nađemo gdje mislimo da bi trebao biti ne znači da ga nema -prilikom pretrage potrebne su i neke sigurnosne mjere kako bismo spriječili bijeg osobe koju tražimo ili da netko ne odnese predmet koji tražimo -voditi računa da za vrijeme pretrage netko ne uništi predmet (u prostoriju koju pretražujemo nitko ne može ući, niti izići iz nje).

-pravilo da od osoba koje ulaze u prostoriju zatražimo razloge dolaska, jer kod tih osoba često možemo pronaći dokaze (predmete ili tragove KD-a) -pravilo je da tu osobu pozovemo u prostoriju koju pretražujemo i ostane do kraja pretrage -pretragu otvorenog prostora obavljamo sa većim brojem djelatnika veću površinu podijelimo na manje dijelove (da nam nešto ne ostane nepretraženo) -postoje različita mjesta za skrivanje predmeta (ispod slike na zidu, iza ormara, iza ogledala, ispod poda, u dimnjaku i sl) -počinitelji ukradene predmete rado skrivaju u javnim garderobama (na autobusnim i željezničkim kolodvorima). -pojedini počinitelji predaju ukradene predmete na čuvanje i u hotele TEHNIKA PRETRAGE STANA -koju tehniku primijeniti ovisi o svakom pojedinom slučaju -svaku prostoriju pretražujemo tako da započnemo od ulaza, a zatim u pravcu kojeg smo odabrali -kada to obavimo počinjemo pregledavati sadržaj prostorija i to predmete koji su bliži zidovima pa prema sredini -osobitu pažnju posvetiti prilikom pretrage ormara, stolova, škrinje i dr. te usporediti s unutrašnjim mjerama -osobitu pažnju posvetiti prilikom pregleda jastuka, madraca, slame, žita, hrpe pijeska i sl. -tražiti sakrivene prostore u samoj zgradi Npr. -pekar sakrije u tijesto, domaćica rado u peći, ormar, krevet, drogu najčešće među cvijećem -prilikom pretrage terena obratiti pažnju na svježe tragove, pritiskanja, hodanja -automobili i druga prijevozna sredstva bogat izvor mogućnosti za skrivanje predmeta Npr.-krijumčarenje droge u automobilskim gumama, u rezervoarima sa duplim dnom, duple stjenke u automobilima i dr. -kada više osoba počini neko KD a ne stanuju zajedno potrebno je pretragu kod svih obaviti istovremeno -važno je promatrati sve osobe prilikom pretrage, jer po njihovom ponašanju možemo otkriti gdje je predmet skriven

TAKTIKA I TEHNIKA PRETRAŽIVANJA OSOBE -Pretragu osobe treba obaviti detaljno, određenim redom: -najprije obuću -odjeću i rublje koje ima na sebi -predmete što ih nosi sobom -ako je potrebno pregledavamo i tijelo -važno je voditi računa da prilikom pretrage osoba ne odbaci ili proguta predmet, ili ne uništi. -ne smije se osoba ostaviti sama u prostoriji prije pretrage (može predmete sakriti u prostoriji npr. ormar) -jedan djelatnik obavlja pretragu, a drugi promatra pretraživanu osobu -prilikom pretrage pronađene predmete stavljamo dalje od osobe -važno je pregledati da nema traženi predmet u rukama, ustima ili kosi i sl. -ponekad prilikom pretrage moramo nešto raskidati ili raščlanjivati na sastavne dijelove (npr. kofer i dr.) -ovisno o tome što je predmet pretrage takvu ćemo pretragu obaviti. Npr.-ako tražimo pištolj ne moramo ga skidati do gola za razliku kad tražimo npr. prsten 13. PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA KAO PROCESNA RADNJA OSO OUP-a moraju privremeno oduzeti predmete koji se prema KZ moraju oduzeti ili mogu biti dokaz u kaznenom postupku i na temelju sudske odluke će se osigurati njihovo čuvanje -predmeti koji se najčešće oduzimaju su (sredstva izvršenja KD, protupravna dobivena korist itd.), kada otkrivaju i istražuju KD ili predmeti prilikom očevida ili pretrage stana i osobe -o privremeno oduzetim predmetima sastavlja se zapisnik i izdaje potvrda o privremeno oduzetim predmetima i detaljno ih opišemo, konstatiramo gdje su nađeni -ako oduzmemo spise i nije moguće da ih popišemo, stavimo ih u omot i pečatiramo, a vlasnik dokumenata može staviti i svoj pečat na omot

S KRIMINALISTIČKOG STAJALIŠTA -privremeno oduzimanje predmeta svrstavamo u radnje kojima otkrivamo i istražujemo KD -prilikom obavljanja očevida često nađemo predmete koji su u svezi s KD i moramo ih osigurati i privremeno oduzeti -osobiti značaj moramo dati predmetima koji nam mogu poslužiti za pronalazak počinitelja Predmeti koji mogu biti dokaz u kaznenom postupku prije svega jesu: -sredstva izvršenja KD (nož, sjekira, izvijač, oruđe i td.) -predmeti na kojima su tragovi (razni predmeti s počiniteljima ili drugim tragovima) -predmeti koji su nastali KD (krivotvoreni dokument, štetni ugovor itd.) -predmeti koji su dobiveni KD (ukradeni predmeti, novac, predmeti dobiveni prijevarom i td.) Najbrojniji predmeti koje OSO prema KZ moraju privremeno oduzeti jesu: -roba i predmeti nedopuštene trgovine -neopravdano dobiven poklon ili nagrada -roba i pomagala nedopuštene proizvodnje -krivotvoreni vrijednosni papir i sl., te pomagalo za krivotvorenje -primljen poklon odnosno mito -predmeti trgovine:zlatni novac, devize, zlato itd. -krivotvoreni novac, krivotvoreni vrijednosni papir .droga, psihotropne supstance te sredstva za njihovu izradu -pornografski spisi, slike ili drugi pornografski predmeti ako ih netko izrađuje i širi -Važno je voditi računa da ne opisujemo kvalitetu predmeta jer u trenutku oduzimanja ne znamo jeli zlatan, srebren, bakren i sl. -Opisujemo boju, veličinu, tvornički broj, druge oznake ako ih ima na predmetu. 14. PRIKUPLJANJE OBAVIJESTI OD GRAĐANA Ako postoje razlozi za sumnju da je počinjeno K.D. za koje se počinitelj progoni po službenoj dužnosti OUP-a moraju poduzeti sve da se: - pronađe počinitelj K.D., - da se počinitelj ili pomagač ne sakrije ili ne pobjegne, - da se otkriju i osiguraju tragovi K.D.,

- da se otkriju i osiguraju predmeti K.D., - da se prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti korisne za kazneni postupak. U tu svrhu OUP-a mogu: - zahtijevati obavijesti od građana, - građane mogu pozivati i u pozivu mora biti navedeno zašto su pozivani, - OUP-a mogu prikupljati obavijesti od osoba u pritvoru (vrijeme određuje istražni sudac). Zapažanje kao element obavijesti što utječe na zapažanje: a) sposobnost osjetila (vid, sluh itd.), b) sposobnost subjekta (više osoba promatra npr. PN), c) stručno znanje, interes, zanimanje, d) vanjske okolnosti (vjetar, kiša, magla i dr.), e) praznine u zapažanju, f) životna dob i spol (djeca, starije osobe).

Postupak prikupljanja obavijesti odvija se u tri faze: 1. traženje građana koji zna neku okolnost, 2. pripovijedanje, 3. ispitivanje, svrha ovih pitanja: - da popune prazninu u obavijesti, - da preciziraju obavijest, - provjere obavijest. Klonite se direktnih SUGESTIVNIH PITANJA npr. Martina ste vidjeli kada je provaljivao u susjedni stan. PRIKUPLJANJE OBAVIJESTI OD OSUMNJIČENIKA

Od osumnjičenika tražimo obavijest u namjeri da: - kaže gdje je bio u trenutku izvršenja K.D., - pri davanju obavijesti analiziramo njegovu ličnost, - iz taktičkih razloga kažemo zašto ga sumnjičimo, - ispriča kako, zašto je djelo izvršio, gdje je stavio ukradene stvari.

Ponekad osumnjičenik prizna K.D. zbog razloga: - RAZUMSKI (uviđa kaznenu odgovornost, zna da neće izbjeći) - OSJEĆAJNI (priznaje zbog časti, osvete, brige za obitelj) - Jedni i drugi OTKRIVANJE I RAZJAŠNJAVANJE DOGAĐAJA KOJI POBUĐUJU SUMNJU DA JE BILO IZVRŠENO K.D.

Ubojice, palikuće, saboteri i dr. počinitelji često pokušavaju prikriti svoja djela na način da se radi o samoubojstvu, požaru, nesretnom slučaju, nezgodi na radu i dr. Npr. - nakon ubojstva, ubojica objesi žrtvu, - palikuća zapali kuću u vrijeme oluje, - ubojica sakrije leš svoje žene i razglasi da je otišla od kuće,

zato je važno izići na mjesto događaja.

1) Samoubojstvo ili ubojstvo Najteže je otkrivati ubojstvo koje se prikazuje kao samoubojstvo. Takva prividna ubojstva zovemo i fingirana samoubojstva. Prilikom promatranja mjesta događaja važno je : (tri pravila) I pravilo: detaljno analizirati sve sitnice unatoč što nam u početku sve ima logičnu vezu. Ako počinitelj želi prikazati drugačije što se zaista dogodilo moraju nastati greške. II pravilo: odnosi se na misaonu rekonstrukciju događaja. Moramo događaj zamisliti kako se dojavio od početka. Svi detalji događaja moraju se međusobno povezati. - moramo postupati trezveno, pažljivo i strogo logično, kloniti se nerealnih kombinacija, slijepog uvjerenja i sl.

III pravilo: osim skiciranja i detaljnog opisivanja, napraviti dobre fotografske snimke sa više strana. Dobra fotografija čuva detalje koje nismo zapisali u zapisniku o očevidu. Da bi uspostavili "KRIMINALISTIČKU DIJAGNOZU" potrebno je odgovoriti na slijedeća pitanja: - da bi smo pokojniku u odnosu na njegov karakter mogli pripisati samoubojstvo namjere, - da li u njegovoj porodici postoje duševne bolesti ili samoubojstva, - da li je pokojnik već ranije pokušao izvršiti samoubojstvo, - da li postoji motiv za samoubojstvo npr. neizlječiva bolest, duševni poremećaj i dr., - da li je pokojnik na bilo koji način rekao da će se ubiti (npr. riječima, pismom, u šali i sl.), - kakvo je pokojnikovo ponašanje u zadnje vrijeme (žalostan, potišten, čudan itd.), - da li je pokojnik napisao oproštajno pismo (pročitati sadržaj, utvrditi da li je njegov rukopis), - da li je pokojnik prilikom samoubilačkog čina učinio nešto što on samo može učiniti (nalazimo ga u zaključanoj prostoriji ili je obješen visoko na drvo). a) pomoć stručnjaka prilikom uviđaja pretpostavljenog samoubojstva b) vrste samoubojstva - aktivno samoubojstvo kada sam sebi prouzrokuje smrtonosne ozljede, - pasivno samoubojstvo (drugi mu oduzmu život po tradiciji krvne osvete ili da bi bio osuđen na smrt) - dvostruko samoubojstvo - kombinirano samoubojstvo (objesi se i popije otrov) c) samoubojstvo vatrenim oružjem d) samoubojstvo vješanjem e) samoubojstvo oštrim i šiljatim oruđem

f) samoubojstvo trovanjem g) samoubojstvo utapanjem h) svrha istraživanja i izvješćivanja o samoubojstvu, K.D. čini onaj: - tko navede drugog na samoubojstvo ili mu pomogne u izvršenju, - onaj tko surovo i nečovječno postupa sa osobom koja mu je u podređenom položaju ili zavisnosti i time iz nehata izazove samoubojstvo te osobe.