kompletan vodič za tasos
DESCRIPTION
Kompletan Vodič Za TasosTRANSCRIPT
-
Danilo Panteli
24/08/2014
THASOS TASOS
Prva verzija vodia
-
SADRAJ
1. Uvod ................................................................................................................................................ 4
2. Geografija i klima Tasosa ................................................................................................................ 4
2.1. Geografija ................................................................................................................................ 4
2.2. Klima ....................................................................................................................................... 4
3. Istorija Tasosa ................................................................................................................................. 5
4. Ukratko o Tasosu ............................................................................................................................ 9
5. Korisni telefoni tokom boravka na Tasosu .................................................................................... 12
6. Telefoniranje i mobilni operateri u Grkoj .................................................................................... 13
7. Srpski konzulati i ambasade u Grkoj............................................................................................ 14
8. Meunarodna vozaka dozvola .................................................................................................... 15
9. Granini prelazi na putu do Grke ................................................................................................ 16
10. Limenas (Grad Tasos) ................................................................................................................ 19
11. Sela Tasosa ................................................................................................................................ 22
11.1. Panagia i Skala Panagia (Golden Beach) ........................................................................... 22
11.2. Potamia ............................................................................................................................. 26
11.3. Kinira (Koinira)................................................................................................................... 27
11.4. Astris (Astrida) ................................................................................................................... 28
11.5. Potos ................................................................................................................................. 29
11.6. Pefkari ............................................................................................................................... 31
11.7. Limenarija .......................................................................................................................... 32
11.8. Kalirahi i Skala Kalirahi (Kallirachi) .................................................................................... 34
11.9. Sotiras i Skala Sotiros ........................................................................................................ 35
11.10. Prinos i Skala Prinos .......................................................................................................... 36
11.11. Rahoni (Rachoni) i Agios Georgios .................................................................................... 37
11.12. Kazaviti (Megalos Prinos) .................................................................................................. 38
11.13. Maries i Skala Marion (Maries) ......................................................................................... 40
11.14. Kastro ................................................................................................................................ 41
11.15. Teologos (Theologos) ........................................................................................................ 43
12. Plae Tasosa .............................................................................................................................. 45
Plae na istonoj obali Tasosa ....................................................................................................... 45
Plaa Makriamos (Makryammos) ................................................................................................. 45
Plaa Saliara (Mermerna plaa) .................................................................................................... 46
Plaa Vati (Vathi) ........................................................................................................................... 47
Plaa Golden beach (Hrisi Amudia, Skala Panagia) ....................................................................... 48
Plaa Skala Potamia....................................................................................................................... 49
Plaa Kinira (Koinira) ..................................................................................................................... 50
Plaa Paradise (Paradisos) ............................................................................................................. 52
-
Plae na junoj obali Tasosa ............................................................................................................ 53
Plaa Agios Joanis-Tasos (Agios Ioannis, Babouras) ...................................................................... 53
Plaa Aliki (Alyki) ........................................................................................................................... 53
Plaa Kekes .................................................................................................................................... 55
Plaa Timonja (Timonia, Thimonia) ............................................................................................... 56
Plaa Arsanas (Afroditi) ................................................................................................................. 56
Plaa Livadi .................................................................................................................................... 57
Plaa Salonikios ............................................................................................................................. 58
Plaa Astris (Astrida) ..................................................................................................................... 59
Plaa Psili Amos (Psili Ammos) ...................................................................................................... 60
Plaa Notos.................................................................................................................................... 61
Plaa Rosogremos (Rossogremos) ................................................................................................ 61
Plaa San Antonio (Agios Antonios) .............................................................................................. 62
Plaa Pefkari .................................................................................................................................. 63
Plaa Metalia ................................................................................................................................. 64
Plaa Limenaria (Limenarija) ......................................................................................................... 65
Plaa Stelakis ................................................................................................................................. 67
Plaa Tripiti (Trypiti) ...................................................................................................................... 68
Plae na zapadnoj obali Tasosa .................................................................................................... 69
Plaa Acpas (Atspas, eerna plaa) .............................................................................................. 69
Plaa Skala Maries (Marion) .......................................................................................................... 70
Plaa Beba (Skala Maries) ............................................................................................................. 71
Plaa Skala Kalirahi (Kallirachi) ...................................................................................................... 72
Plaa Skala Sotiros ......................................................................................................................... 73
Plaa Dasilio (Dasillio, Dasilio Prinu, Ilio Mare) ............................................................................. 74
Plae na severnoj obali Tasosa ..................................................................................................... 76
Plaa Skala Rahoniu (Rachoniou) .................................................................................................. 76
Plaa Pahis (Pachis) ....................................................................................................................... 77
Plaa Glifoneri-Tasos (Glyfoneri) ................................................................................................... 78
Plaa Glikadi (Glykadi) ................................................................................................................... 79
Plaa Esperides .............................................................................................................................. 80
Plaa La Scala ................................................................................................................................ 80
Plaa Papalimani ........................................................................................................................... 81
Plaa Glifada-Tasos (Glyfada) ........................................................................................................ 81
Plaa Nisteri................................................................................................................................... 82
Plaa Tarsanas ............................................................................................................................... 82
Plaa Limanaki (Palio Limani) - Gradska plaa u Limenasu ........................................................... 83
13. Znamenitosti ............................................................................................................................. 84
13.1. Muzeji ................................................................................................................................ 84
Arheoloki muzej Tasosa ............................................................................................................... 84
-
Muzej skulptura Polignotos Vagis ................................................................................................. 85
Muzej folklora Teologos ................................................................................................................ 87
Muzej folklora (Limenarija) ........................................................................................................... 89
Muzej folklora (Kalirahi) ................................................................................................................ 92
13.2. Manastiri i crkve ................................................................................................................ 93
Manastir Arhangela Mihaila .......................................................................................................... 93
Manastir Panaguda ....................................................................................................................... 95
Manastir Agios Panteleimonas ..................................................................................................... 96
Manastir Vatopediu-Kalogeriko (Limenas) ................................................................................... 97
Crkva Panagia (Selo Panagia) ...................................................................................................... 100
Crkva Agios Dimitrios (selo Teologos) ......................................................................................... 104
Crkva Agios Atanasios (selo Kastro) ............................................................................................ 106
13.3. Arheoloki lokaliteti ........................................................................................................ 108
Antika Agora-Tasos .................................................................................................................... 108
Antiko pozorite Tasos .............................................................................................................. 109
Akropolj Tasosa ........................................................................................................................... 110
Arheoloki lokalitet Aliki (Alyki) .................................................................................................. 110
13.4. Prirodne atrakcije ............................................................................................................ 112
Jola (Giola) ................................................................................................................................... 112
Peina Drakotripa (Drakotrypa, Zmajeva peina) ....................................................................... 113
Jezero Maries (Gena) .................................................................................................................. 114
14. Rent-A-Car On Thassos ........................................................................................................... 115
15. Autobus ................................................................................................................................... 116
16. Prvi put na Tasosu ................................................................................................................... 119
16.1. Obavezno na Tasosu! ...................................................................................................... 120
17. Hrana ....................................................................................................................................... 121
17.1. Maslinovo ulje ................................................................................................................. 123
17.2. Kleoniki Tavern (kod Koste-brke) .................................................................................... 124
18. Renik ...................................................................................................................................... 125
19. Krug oko Tasosa ...................................................................................................................... 126
20. Uputstvo za desetodnevno konzumiranje Tasosa .................................................................. 129
21. MAPA i DALJINOMETAR .......................................................................................................... 135
22. Vremenska prognoza .............................................................................................................. 136
ANDROID NAVIGACIJA ........................................................................................................................ 137
Lini utisci sa letovanja ....................................................................................................................... 142
KORISNI LINKOVI ................................................................................................................................. 143
-
1. Uvod
Tasos pripada Severoistono egejskoj grupi ostrva. Zeleno je i planinsko, sa prelepim peanim
plaama i tradicionalnim selima s neverovatnim planinskim vidicima. Tasos je idealno ostrvo za one
koji trae mir i prelepo prirodno okruenje, ali takoe ima i aktivnih i ivih mesta i turistikijih plaa.
Noni ivot nije tako intenzivan. U nekoliko rei, Tasos je pogodan za sve i ima mnogo za ponuditi.
Nalazi se na krajnjem severu ove grupe ostrva, u blizini ostrva Samotraki i 11 km juno od luke
Keramoti i ua reke Nestos u regiji Istona Makedonija i Trakija. Pripada prefekturi Kavala.
Od Kavale je udaljen 24 km (12 nautikih milja), od Svete gore 50 km (12 nautikih milja), od ostrva
Limnos 111 km (60 nautikih milja) i od Aleksandrupolija 60 km (32,5 milje).
2. Geografija i klima Tasosa
2.1. Geografija
Tasos je deo Severoistono-egejskih ostrva i najsevernije je u arhipelagu. Smeteno je u blizini
grkog kopna, samo 11 kilometara od sela Keramoti i delte reke Nestos te 31 km od Kavale. Geografski
pripada regiji Istona Makedonija i Trakija te prefekturi Kavala.
Povrina Tasosa iznosi oko 390 kvadratnih kilometara to ga ini dvanaestim po veliini ostrvom u
Grkoj. iroko je 22,5 a dugako 27 kilometara i gotovo je krunog oblika. Duina obale iznosi 95
km.Glavni grad je Limenas koji je takoe i glavna luka i u njemu ivi veina od oko 16.000 stanovnika
koliko ih ima na ostrvu.
Plaa Golden Beach (Hrisi Amudia)
to se tie morfologije zemljita, severna
polovina je gotovo nepristupana, sa strmim
padinama i sastoji se uglavnom od trulog i
kriljanog tla. Potpuno suprotno, juni deo je
prilino ravan, s blagom klimom i sastoji se od
sedimentnih i krenjakih stena. Prema
navedenom, ostrvo je podeljeno na dva dela,
severni i juni, sa zamiljenom linijom koja
poinje od sela Sotiros na zapadu i zavrava se
malo junije od sela Kinira na istoku.
Unutranjost ostrva je brdovita. Najvii vrh je Ipsarion sa nadmorskom visinom od 1.204 metra. Ostali
vrhovi su Kranidi na 1.074 metra, Prorok Ilija na 1.108 m., Cucula na 857 metara i Fanos na 744 m.
Planine su prekrivene borovinom i stablima kestena, ali su strani poari izmeu 1981. i 1993. godine
unitili veliki deo uma. Neki delovi su se polako oporavili od ove katastrofe, ali jugoistok jo uvek nosi
oiljke.
Uzgajaju se masline, duvan i loza. Ove aktivnosti, uz vaenje kamena, ribolov, pelarstvo i turizam,
ine glavni izvor prihoda stanovnitva Tasosa. U antici je ostrvo bilo izvor zlata i drugih sirovina. Danas
je poznato po kamenolomima u kojima se vadi mermer koji ini tlo posebno belim na nekim delovima.
2.2. Klima Budui da se nalazi u severnom delu Grke, Tasos ima hladniju klimu nego veina drugih ostrva.
Zima je vlana i sa niskim temperaturama koje poinju da rastu od aprila. Prolea su blaga i sunana,
leta topla, ali temperature ne idu visoko kao na Kikladima.
-
3. Istorija Tasosa
Tasos je imao burnu istoriju i proao je vladavinu raznih osvajaa koji su ovde ostavili svoj trag.
Postoji mnogo suprotstavljenih miljenja o tome ko su bili prvi stanovnici ostrva. Ostrvo je bilo poznato
pod mnogim imenima koja su izvedena od imena plemena koja su se naselila ovde kao to su Sedon i
Odones koja su traka. Antiki pesnici su ga zvali Etra i Hrisi. Ostaci Traana pronaeni na ostrvu
datiraju od 2.000. godine pre Hrista a priobalna naselja na kopnu preko puta Tasosa iz perioda izmeu
3.000. i 2.000. p.n.e. Drugi istoriari navode da su Grci naselili ostrvo. Arheolozi su otkrili mnogo
tragova grkog Herkula koji je bio slavljen i smatrao se jednim od uvara ostrva. Konano, imamo grke
mitoloke verzije kako je Tasos dobio ime.
Arheoloki lokalitet u okolini Limenasa
Prema drevnoj legendi, Tasos je bilo ostrvo sirena
koje su imale tako lep glas koji bi oarao svakoga
ko bi ih uo a nakon toga su ga prodirale. U
uvenoj prii Odisejeva lutanja, za sirene koje su
pokuale da ga oaraju se pretpostavlja da su
ivele na Tasosu.
Druga legenda kae da je antiki heroj po imenu
Tasos doao na ostrvo u potrazi za svojom
sestrom koja se zvala Evropa i koju je Zevs ukrao.
Tasos je bio sin (moda i unuk) fenianskog kralja
Aginorasa. Legende o njemu su vrlo stare i ne ba precizne. Bio je tako iscrpljen od potrage za sestrom
da je hteo da se odmori na ovom mestu. Po njemu je ostrvo nazvano Tasos.
Tasos je bio naseljen od paleolitskog razdoblja pa nadalje, ali najranije naselje koje je istraeno u
detalje je iz srednjeg i kasnog neolita i tu su pronaeni ostaci koji su blisko povezani s onima u ravnici
Drama. Nasuprot tome, ostaci ranog bronzanog doba na ostrvu poklapaju se sa kulturom koja se
razvila na Kikladima i Sporadima. U Skali Sotiros, na primer, malo naselje je bilo okrueno vrsto
izgraenim odbrambenim zidom.
Postoji jaz u arheolokim nalazima do kraja bronzanog doba 1.100 godine pre Hrista kada je bilo prvo
ukopavanje odrano na velikom groblju u Kastru, u unutranjosti ostrva. Ovde izgraene grobnice
prekrivene malim humkama zemlje su bile tipine do kraja gvozdenog doba. U najstarijim grobnicama
je bio mali broj lokalnih imitacija mikenskog posua, ali je veina runo izraene keramike s urezanim
ukrasima odraavala veze sa istokom, odnosno sa Trakijom.
Tasos je imao burnu istoriju i proao je vladavinu
raznih osvajaa koji su ovde ostavili svoj trag.
U ranom antikom periodu, ostrvo su (verovatno
pod vostvom Tasosa) kolonizovali Feniani
privueni rudnicima zlata. Osnovali su hram
posveen bogu Melkartu koji je jo uvek postojao
u doba Herodota.
Oko 7. veka pre Hrista, posle rata sa Sajansima,
trakim plemenom, Telesikles sa Parosa je
zajedno sa svojim sinom Arhilohesom,
porodicom i prijateljem Glaukosom poeo da
gradi prvu koloniju na jugu ostrva. Otkrili su da je Tasos bogat mineralima, posebno zlatom i
mermerom i prekriven umama. Herodot je posetio Tasos i priao da su najbolji rudnici na ostrvu bili
oni koje su otvorili Feniani na istonoj strani ostrva, prema Samotrakiju. Njihova mo se proirila na
-
kopno gde su imali u vlasnitvu rudnike zlata vrednije ak i od onih na ostrvu. Naselili su brojna poznata
mesta. Jedno od njih je stara Kavala a drugo Krenides, nekadanje naselje Filipi. Plemeniti metali su
intenzivno vaeni iz oblinje planine Pangeo.
Zlatni, srebrni i bronzani novac je kovan u 6. veku s natpisom Tasian Ipiron (Tasosko kopno) i datira
iz 525. godine p.n.e. Ovaj natpis oznaava oblik organizovane drave. Podigli su bogate hramove i jak
zid kako bi zatitili antiki glavni grad. Trgovina je postala glavni izvor prihoda. U oblinjoj Agori trgovci
su kupovali i prodavali robu, drali su se politiki govori i donoene su demokratske odluke.
Demokratija je procvetala a ruevine Agore to i dokazuju. U gimnazijumu su se odravali sportski
dogaaji. Naalost, ostaci gimnazijuma nisu pronaeni. Postojale su dve luke, jedna iskljuivo za ratne
brodove a druga za trgovinu. Ostrvljani su dominirali morem i postali bogati trgovci vinom i siretom.
Brodovi koji su prevozili ove proizvode su stizali do Rusije i Egipta. Takoe su izvozili drvo i mermer.
Na ostrvu postoje brojni svedoci bogate istorije
Tasos je postao stvarno moan oko 5. veka p.n.e.
477. pre Hrista su ih porazili Persijanci unitivi im
pomorsku flotu u dve velike bitke. Okupirali su
ostrvo 491. godine pre Hrista i sruili mermerni
zid koji je opasavao ceo grad. Ruevine se i danas
mogu videti. Kao pokoren narod bili su sputani u
izraavanju i negovanju svoje umetnosti, ali su
sauvali duh. Zatim je Tasos postao deo Delske
lige koja je bila pod kontrolom Atine, ali su se
465. p.n.e. zbog nesuglasica po pitanju rudnika u
kopnenom delu pobunili. Atinjani su ih porazili na
moru i nakon opsade koja je trajala vie od dve godine preuzeli glavni grad i unitili zidine, verovatno
463. pre Hrista, primoravi ih da predaju svoje brodove, plate odtetu i godinji doprinos (449. godine
pre Hrista 21 talenat, od 445. godine oko 30 talenata) i povuku se sa poseda na kopnu. 411. p.n.e, u
vreme oligarhijske revolucije u Atini, Tasos se ponovo pobunio protiv Atine i dobio spartanskog
guvernera. 407. godine pre Hrista pobornici Spartanaca su proterani a vratili su se Atinjani pod
Trasibulusom. 404. godine pre Hrista, Spartanci su okupirali ostrvo da bi ga 393. godine p.n.e. Atinjani
ponovo osvojili, ali su ovaj put doneli demokratiju i dali Tasosu nezavisnost.
Poetkom 4. veka stanovnici Tasosa su se opet organizovali u Tasian Ipiron. Vrsta poludemokratskog
naina ivota implementirana je verovatno po savetu Platona. Oko 340. p.n.e., Filip II Makedonski
preuzima kontrolu nad ostrvom i Tasos postaje deo Makedonskog carstva. Aristotel je sugerisao kralju
da e mu prijateljski odnosi sa Tasosom biti korisni. Makedonski kralj je znao od poetka ta se dobija
ako vlada Tasosom. Tasoske kopnene i pomorske snage su se borile s Aleksandrom Velikim, sinom
Filipa II u njegovom ratu protiv Persijanaca. OD 287. do 281. p.n.e. jedan od Aleksandrovih generala je
konfiskovao ostrvo i njime vladao. Filip V je odbacio delove politike koja se odnosila na slobode
stanovnika ostrva nateravi ih da pokau naklonost prema Rimljanima.
-
Antika Agora i Arheoloki muzej se nalaze u
Limenasu
Tasos se zajedno s Rimljanima borio protiv
Mitridata. 197. godine pre Hrista Rimljani
zauzimaju ostrvo nakon pobede nad Filipom V.
Tokom tog razdoblja Tasos je i dalje ekonomski
jak. Njegova valuta je stizala do Balkana i ak do
Rumunije. Varvarski kraljevi koriste Tasoski
novac do 1. veka pre Hrista kada ga zamenjuje
rimski dinar. Ostrvo je napredovalo do 42. godine
kad je zahvaeno sukobom nakon smrti Julija
Cezara (44. godine). Dva bogata senatora koji su
odgovorni za njegovu smrt, Kasije i Brut, borili su se (42. godine) protiv svojih neprijatelja Marka
Antonija i Oktavijana u ravnici kod Filipija. Svako je eleo Tasos kao svoju glavnu bazu. Marko Antonije
je pobedio i u kratkom periodu upravljao ostrvom.
Avgust i njegova porodica su rekonstituisali ostrvo kao Dravu Tasos koja se protee do Sporada.
Tada je nekoliko odabranih plemikih porodica sa Tasosa vladalo po svojim zakonima, sprovodilo
sopstvene sudske odluke i kovalo sopstveni novac. Samo je Atina imala ove privilegije od cele Grke.
Nazivali su ih Prijatelji Cezara. Uinili su mnogo za ostrvo tokom svoje vladavine. Proirili su zgradu
optine i organizovali spektakle po ostrvu da bi pokazali svoje bogatstvo, od sredine 2. veka pa sve do
kraja. Takoe su obnovili stari grad i antiko pozorite, a brodovi sa ostrva su ponovo poeli da trguju.
Tokom prvog veka Nove ere, apostol Pavle je doao na ostrvo i doneo hrianstvo. Takoe je poeo sa
izgradnjom crkava na ruevinama antikih hramova.
Mir je potrajao sve do 330. godine kada je Tasos postao deo vizantijskog carstva. 365. je pogoen
katastrofalnim zemljotresom.
Arapi su preuzeli ostrvo 565. godine, ali su ubrzo proterani. Gusari su se pojavili u blizini Tasosa u 4.
veku. 765. su slovenski i bugarski gusari opljakali i prodali stanovnike Tasosa na pijaci robova. Tokom
7. veka, Tasos je kao i sva druga grka ostrva postao plen brojnih gusarskih napada. Stanovnitvo je u
7. veku napustilo Limenas i izgradilo sela visoko u planinama kako bi se izbegla razaranja. Oko 900.
godine doao je pod vlast Saracena koje je gotovo 70 godina kasnije porazio Nikiforos Fokas. 1161.
godine, Francuzi su opljakali i unitili ostrvo, poubijali deo stanovnika, a ostale pretvorili u robove.
Tokom krstakih ratova Tasos je potpao pod vlast Venecijanaca, a u 14. veku pod vlast enovljana koji
su ojaali vizantijski dvorac i odbrambenu mo Tasosa.
Antiko pozorite
Turci su ga osvojili 1462. godine i pod njima je
bilo poznato kao Taz. Tokom 18. veka, broj
stanovnika je smanjen zbog emigracije
prouzrokovane visokim porezima koje su Turci
nametnuli. 1774. je samo 2.000 stanovnika bilo
na ostrvu od 60.000 koliko se procenjuje da je
ivelo tokom antikog perioda i 100.000 tokom 5.
i 6. veka pre Hrista. Kratkotrajna pobuna protiv
otomanske vladavine 1821. na elu sa
Hagijorgisom Metaksasom nije uspela. Sultan
Mahmud II je 1820. (ili 1813.) dao ostrvo
Egipaninu Muhamedu Aliju kao nagradu za egipatsku intervenciju u Grkom ratu za nezavisnost.
Egipatska vladavina je bila relativno benigna (po nekim izvorima Muhamed Ali je ili roen ili je proveo
detinjstvo na Tasosu). Egipani su ostrvljanima dali samoupravu, ali su im i nametnuli obavezu plaanja
poreza. Ostrvo je bilo uspeno sve do 1908. kada je ponovo uspostavljena turska vladavina. Dobilo je
-
status sandaka u vilajetu (provinciji) Salonika do balkanskih ratova. 20. oktobra 1912., tokom Prvog
balkanskog rata Tasos je osloboen i ujedinjen sa ostatkom Grke 1912., nakon mnogo pokuaja.
1922. izbeglice iz Male Azije naselile su Limenas i Limenariju. Tokom okupacije (1941.-1944.) Tasos je
zajedno s ostatkom istone Makedonije i Trakije bio pod kontrolom Bugara. Pod bugarskom vlau
ostrvo se zvalo kk. Planinski teren omoguavao je sporadian otpor. Grki graanski rat je na ostrvu
imao oblik okraja i napada komunistike gerile do 1950., gotovo godinu dana nakon to su glavna
neprijateljstva na kopnu prestala. Od 1960. turizam je postao glavni izvor prihoda za ostrvljane, a tada
je u vodama oko ostrva pronaena nafta.
Istorija rudarstva
Vaenje ruda osnovnih i plemenitih metala zapoeli su u 7. veku pre Hrista Feniani, nastavili u 4. veku
Grci, a zatim Rimljani. Postojali su i povrinski kopovi i podzemna eksploatacija brojnih leita olova i
srebra iako je bilo i manje eksploatacije zlata i bakra. Vredno pomena je otkrie jame iz paleolitskog
perioda koja se nalazi u rudniku gvoa Tzines.
Palataki, nekadanje sedite kompanije za
eksploataciju rude
U novije vreme, rudarske kompanije kao to su
Speidel (1905.-1912.) i Vielle Montagne (1925.-
1930.) eksploatisale su kalamin (ruda olova i
cinka). 1905. godine podignut je metalurki
pogon u Limenariji za kalcinaciju kalamina u
visokim peima za proizvodnju ZnO. Kasnije
(1926.) je pogon za kalcinaciju obnovljen od
strane kompanije Vielle Montagne. Vaenje rude
gvoa postalo je znaajno u periodu od 1954.-
1964. kada je nekoliko rudarskih kompanija
(Krupp i Apostolopulos A.E., Hondrodimos S.A.) eksploatisalo naslage rude na ostrvu. Procenjuje se da
je ukupna proizvodnja tokom razdoblja 1905.-1964. bila oko 2 miliona tona kalamina (12% Zn + Pb) i
3 miliona tona rude gvoa (44% Fe). Od 1964. nije bilo rudarske aktivnosti na ostrvu. Novi napori na
istraivanju leita su pokrenuti 1976. od strane IGME. Buenja su rezultirala otkriem leita Marlu,
1979. godine, na dubini od 200 metara. Istorija vaenja mermera je takoe bogata. U dananje vreme,
poevi od pre oko etrdeset godina, vaenje mermera je jedina delatnost u vezi sa mineralnim
bogatstvom Tasosa
-
4. Ukratko o Tasosu
Tasos pripada Severoistono-egejskoj grupi ostrva. Zeleno je i planinsko, sa prelepim peanim
plaama i tradicionalnim selima s neverovatnim planinskim vidicima. Tasos je idealno ostrvo za one
koji trae mir i prelepo prirodno okruenje, ali takoe ima i aktivnih i ivih mesta i turistikijih plaa.
Noni ivot nije tako intenzivan. U nekoliko rei, Tasos je pogodan za sve i ima mnogo toga za ponuditi.
Selo Teologos, nekada ekonomski i politiki centar Tasosa - nalazi se na krajnjem severu pomenute
grupe ostrva, u blizini ostrva Samotraki i 11 km juno od luke Keramoti i ua reke Nestos u regiji
Istona Makedonija i Trakija. Pripada prefekturi Kavala. Od Kavale je udaljen 24 km (12 nautikih milja),
od Svete gore 50 km (12 nautikih milja), od
ostrva Limnos 111 km (60 nautikih milja) i od
Aleksandrupolija 60 km (32,5 milje). Postoji
mnogo luka, pristanita i uvala du obale.
Najvanije su luka glavnog grada Tasos (Limenas),
luka u mestu Skala Rahoni na severu, zaliv Skala
Prinos na severozapadu, luke Sotiros, Kalirahi i
Maries na zapadu, zalivi Limenarija, Rosogremos
i Astris na jugu, zaliv Aliki na jugoistoku te zalivi
Kinira, Panagia, Potamia i Agios Joanis na istoku.
Glavni rtovi na severu ostrva su Evreokastro,
Pahis i Arhangelos. Prema zapadu su Prinos,
Atspas i Kefalas. Na jugu su Agios Antonios (Hohlos), Oksia, Salonikios (Sapuni), Kalami, Demir, Halka,
Baburas i konano rtovi Stavros, Furni, Pirgos i Kalogeros (Vati) na jugu.
Severno, izmeu Tasosa i zaliva Keramoti, nalazi se stenovito i nenaseljeno ostrvo Tasopula dugako
oko kilometar i po i sa nadmorskom visinom od 108 metara. Ostrvo Gramvusa se nalazi u istonom
delu Tasosa, na junom kraju zaliva Potamia. Nasuprot antikog grada Kinira je ostrvce koje se takoe
zove Kinira i lei u sredini zaliva. Diapori se nalazi u istom podruju, malo junije. Konano, ostrvce
Panagia, u blizini Astrisa ima peinu iz koje izlazi para ugljovodonine kiseline. Ovo ostrvce se nalazi na
junoj obali ostrva, preko puta rta Salonikios. Na zapadnoj obali, preko puta poluostrva Prinos,
videete buotine gde se vadi nafta i prirodni gas.
U Limenasu koji se naziva i grad Tasos moete
videti brojne ruevine na kojima je izgraen
moderan grad i koje govore same za sebe o
bogatoj istoriji ovog kraja. Ostrvo je bilo
naseljeno od 7. veka. pre Hrista i imalo je jaku
ekonomiju tokom antikih vremena zbog obilja
dragocenih prirodnih resursa. Bilo je ak i rudnika
zlata. Drvo i mermer su se izvozili u Egipat, Italiju
i Malu Aziju to je rezultiralo velikim deviznim
prilivom. Danas je beli mermer sa Tasosa poznat
u celom svetu. Limenas se nalazi u podzidanom
podruju antikog glavnog grada koji se takoe
zvao Tasos. Izgradnja Limenasa je zapoela sredinom 19. veka od strane stanovnika susednog sela
Panagia kao i drugih sela. Ova sela su se postepeno preselila na obalu kada su gusari prestali da budu
pretnja. Jedno od najveih i najznaajnijih mesta na Tasosu je Teologos. Nalazi se u kotlini nasuprot
planine Korfi, u sredinjem junom delu ostrva. Severozapadno od Teologosa je selo Kastro. Stanovnici
Kastra su na jugozapadnoj obali izgradili grad Limenariju, 1900. pre nove ere kada je poela sistemska
eksploatacija rudnika. 13. februar 1974. je bio presudan datum za Tasos i Grku jer su pronaena
nalazita nafte u blizini zaliva Prinos.
-
Tasos je poznat po vinu sa prepoznatljivom
aromom jabuke. Stanovnitvo se bavi
poljoprivredom, ribolovom i turizmom. Tasos
ima obilje minerala. Bakar u oblastima Astris,
Timonia i Teologos, olovo, srebro i cink u
Limenariji te gvoe u Kalirahiju. Poznati rudnici
na Tasosu kao i drvena graa za brodogradnju
doveli su do razvoja, glamura i napretka tokom
antike. ta vie, tvrdi se da je to bogatstvo
privuklo Feniane da prvi nasele Tasos.
Kamenolomi u kojima se vadi mermer su oduvek
bili poznati. Sneno beli mermer se na Tasosu
vadio jo tokom antike a tako je i danas jer je pogodan za pravljenje kipova kao i velianstvenih palata.
Tasoski mermer je korien u vreme Vizantijskog carstva za podizanje crkve Aja Sofija u Istanbulu.
Turizam je, naravno, glavna aktivnost. Velianstveni planinski pejzai, mnoto zelenila i odline plae
privlae leti grupe turista iz mnogih evropskih zemalja i naravno iz majice Srbije. Tasos takoe ima
gimnaziju, licej, nekoliko kola i dve luke, staru i novu koja je aktivna.
Tasos je planinsko i stenovito ostrvo, prekriveno gustom umom borova, jela, hrasta i platana, dok
masline rastu du obale. Ne tako davno, sve padine su bile prekrivene umama (skoro 9 desetina
zemljita) i to je razlog zato je bio poznat kao plutajua uma. Katastrofalni poari 1985. i 1989. su
izgoreli veliki deo borovih uma. Nakon intenzivnih napora na ponovnom poumljavanju preduzetih
od strane lokalnih slubi, a posebno volontera, ostrvo ponovo dobija zelenu boju.
Mermerna je jedna od najlepih plaa na Tasosu
Planinski greben koji se prua u smeru
severozapad-jugoistok preseca ostrvo. Planina
Ipsarion sa 1.204 metra nadmorske visine je
najvii vrh a za njim slede Prorok Ilija (1.108 m) i
Fanos (744 m). Tasos ima jedno od najbogatijih
zemljita meu Egejskim ostrvima. Na Tasosu se
proizvode itarice, mahunarke, voe, med i vino.
U priobalnim podrujima se uzgajaju masline i
proizvodi maslinovo ulje.
Vino sa Tasosa, uveno tasosko antiko vino,
visoko je kotirano ak i danas i ubraja se meu najbolja vina u Grkoj. Antika kraljica Egipta, Kleopatra,
slala je na Tasos brodove svake godine po vino. Legenda kae i da su bogovi sa Olimpa pili samo vino
sa Tasosa. Groe sa ostrva kupuju i mnogi proizvoai vina iz cele Grke i koriste ga za meanje sa
svojim. Tasos takoe ima dobru pitku vodu. Voda se ne mora donositi sa kopna kao to je sluaj sa
ostalim grkim ostrvima i ne postoje restrikcije.
Administrativno, Tasos se sastoji od jedne optine s Limenasom kao glavnim gradom i jo devet
podoptinskih odseka irom ostrva. Ima oko 16.000 stanovnika, a Limenas na severu i Limenarija na
jugu su dva najvanija grada u administrativnom i trgovakom smislu.
-
Velika sela kao to su Teologos, Prinos i Panagia
moete posetiti tokom cele godine jer u njima
ljudi normalno ive i van turistike sezone.
Planinska sela Tasosa, posebno Kazavitia (mali
i veliki Prinos), gotovo su naputena tokom
zimskog perioda.
Klima je tipina mediteranska, leta su topla, ali
svei vetrovi silaze s planine Ipsarion. Zime su
obino blage sa slabim snegom. Najvia
temperatura se kree od 30-35 C, a najnia oko
8 C. Sva godinja doba su lepa na Tasosu, ali su
prolee i poetak leta najlepi. Temperature su
savrene, a pejzai i boje prelepi.
Geologija se sastoji od kristalizovanih stena, mermera, krenjaka i metalima bogatim stenama. Teko
je znati poreklo i nastanak tih stena. Nedostatak fosila ini teko razumljivim tektonske sile koje su
formirale ostrvo.
Tasos je pravo blago Grke. Ostrvo je jo uvek ostalo pomalo nepromenjeno masovnim turizmom i
brzom komercijalizacijom. Zadralo je grku kulturu i tradiciju koja se generalno izgubila na veini
grkih ostrva koja su postala turistiki centri. Tasos takoe ima bogatu istoriju i arheoloka nalazita
rasuta po celom ostrvu, a jo uvek moete videti spomenike koji svedoe o slavnim danima iz prolosti
kao to su zidovi tvrave antikoga grada, hram Apolona Pitijskog i Dionisovo svetilite.
Iza fenomenalne plae Aliki se nalazi i poznati
arheoloki lokalitet
Tasos je poteen vetrova Meltemi tokom jula i
avgusta. U picu sezone, sunce na Tasosu pri i
ima puno vlage a ostrvo ima izvanredne plae.
Najbolje se nalaze na istoku i jugu. Magistralni
put ide du cele obale tako da ako niste doli na
ostrvo soptvenim prevozom obavezno rentirajte
auto i krenite u obilazak, ne samo plaa ve i
prelepih sela i znaajnih arheolokih ostataka.
Plae su uglavnom peane, veliki broj je
organizovan i sa svim potrebnim turistikim
sadrajima, a za entuzijaste koji vole ekskurzije po alternativnim stazama, Tasos nudi nekoliko prelepih
uvala i zaliva. Na ostrvu ima i ljunkovitih plaa, neorganizovanih, divljih. Ostrvo nije na glavnim
trajektnim rutama ali ima redovnu trajektnu uslugu sa grkog kopna. Trajekti idu iz Kavale do luke
Skala Prinos, zapadne luke na ostrvu i iz Keramotija do Limenasa, glavnog grada. Postoje i brojni
hidrogliseri koji povezuju Kavalu i Limenas. Putovanje traje oko 45 minuta.
Unutranjost ostrva je raj za planinare zbog planinskim staza kroz ume i zapanjujue lepu prirodu.
Flora ovog podruja je bogata i predstavlja raj za pelare. Lokalne trgovine prodaju proizvode od meda
u bezbroj oblika, kao to su liker od meda i oraha i tikvice i ljive u medu. Osim leti, jo jedan dobar
period za boravak na Tasosu je i za vreme karnevala, u kasnu zimu ili rano prolee. Karneval na Tasosu
je jedan od najpoznatijih u severnoj Grkoj.
-
Plaa Golden Beach (Hrisi Amudia)
Na Tasosu preteno raste borovina. Takoe ete
nai i hrastove ume na pojedinim mestima.
Nadalje, postoje brojne vrste grmlja i zainskog
bilja poput alfije, ruzmarina, majine duice i
tako dalje. Na obali i u nizijama gaje se maslinjaci
i vonjaci. Veliki umski poari su unitili najvei
deo borove ume to je rezultiralo izumiranjem
vuka i akala. Veina ivotinja koje ete nai na
Tasosu su vodozemci, gmizavci i ptice. Divlje
vrste sisara neete videti mada neki tvrde da su
videli zeeve i tu i tamo po nekog jelena. Ovce i
koze koje vidite nisu divlje, pasa i maaka ima puno kao i ptica, na primer beloglavog galeba koga ete
esto videti u luci. Takoe ima puno ptica pevaica. U vreme cvetanja (maj/juni) moete videti puno
leptirova. Oko Teologosa i Mariesa nije retkost da kornjae prelaze put. U movarnim podrujima i u
blizini jezera moete uti i videti neke vrste aba, a ni guteri nisu retkost. Nai ete ih na toplim i
suvim mestima kao to su stare ruevine i iskopine. Ponekad moete videti zmije, ali veina nisu
otrovnice. Samo je jedna vrsta zmije poznata kao otrovna peana arka iji ujed moe biti opasan
po ivot.
5. Korisni telefoni tokom boravka na Tasosu
Pozivni broj +30 25930
Policija +30 25930 22122
Turistika policija +30 25930 22500, 23111
Policija Teologos +30 25930 31222
Policija Limenarija +30 25930 51111
Policija Prinos +30 25930 71230
Luka Limenas +30 25930 22118, 22106
Luka Skala Prinos +30 25930 71290, 71390
Luka Kavala +30 25930 223716
Vatrogasci +30 25930 23199
Optina Tasos +30 25930 22118, 23118
Medicinski centar Limenas +30 25.930 22.222
Medicinski centar Teologos +30 22520 31211
Medicinski centar Limenarija +30 25930 51235
Medicinski centar Panagia +30 25930 61203
Dom zdravlja Prinos +30 25930 71100, 71498
Autobuska stanica Limenas +30 25930 22162, 22163
Taxi +30 25930 22575
Olympic Airways autobusi u Kavali +30 25910 225577, 835880
Aerodrom Kavala +30 25910 253273
-
6. Telefoniranje i mobilni operateri u Grkoj
Srbija se iz Grke poziva preko pozivnog broja 00381 (ako pozivate sa fiksnog ili +381 ako pozivate
sa mobilnog), potom pozivni broj grada bez 0 pa eljeni broj ili mobilni broj bez 0 pa eljeni broj.
Primer: 00381 11 1234567 Beograd
00381 63 1234567 pozivanje pretplatnika koji ima 063 broj
* Kao to je ve reeno, ako zovete sa mobilnog. umesto 00 na poetku moete kucati +
Telefonske kartice
GO TALK i FACECARD Vam daju 122 minuta razgovora sa fiksnim ili 33 minuta razgovora sa mobilnim
telefonima u Srbiji.
* Ovi iznosi su promenjivi pa proverite sa prodavcem pre nego to kupite karticu
Mobilni telefon
Nain telefoniranja ako imate prepaid paket:
- za 063: *123*00381 broj (bez 0) # yes (va telefon zvoni) yes
- za 064: *102*00381 broj (bez 0) # yes (va telefon zvoni) yes
Nain telefoniranja ako imate postpaid paket:
- za sve je isti i poziva se 00381 (60,61,62,63,64,65,66,69) pa eljeni broj, uz uslov da je roming
ukljuen to bi trebalo da proverite pre polaska na put.
Mobilne SIM karice
Sim kartice za mobilne telefone: Q , Vodafone ili Cosmote svaka mrea zahteva zvaninu prijavu
broja uz Va paso i vri se u poti te neete moi da dopunite Va kredit ukoliko niste prijavili broj.
Mobilni operateri u Grkoj
Vodafone Greece
Wind Hellas
Cosmote
Osnovne tarife u romingu:
Telenor Preciznije informacije o paketima i mogunostima na
http://www.telenor.rs/sr/Privatni-korisnici/Roaming/Vazne-informacije/
Telekom Preciznije informacije o paketima i mogunostima na
http://www.mts.telekom.rs/index.php/roaming-standard.html
Vip Preciznije informacije o paketima i mogunostima na
http://www.vipmobile.rs/usluge/roming-i-medjunarodni-pozivi/cene-roming-usluga.18.html
-
7. Srpski konzulati i ambasade u Grkoj
AMBASADA REPUBLIKE SRBIJE
Otpravnik poslova: Branko Lazarevi
Adresa: 106, Leoforos Vasilissis Sofias, 11527 Atina MAPA
GPS: 37.9831685N 23.7581894E
Telefon: +30210 / 777-43-44, +30210 / 777-43-55
Faks: +30210 / 779-64-36
E-mail: [email protected]
Internet sajt: www.athens.mfa.gov.rs
KONZULATI REPUBLIKE SRBIJE
Atina
Adresa: Leoforos Vasilissis Sofias 106, 11527 Atina MAPA
GPS: 37.9831685N 23.7581894E
Telefon:+30210 / 747-23-60
Faks: +30210 / 364 16 03
E-mail: [email protected]
Solun
Generalni konzul: Sinia Pavi
Adresa: Komninon 4, 54624 Solun MAPA
GPS: 40.6330504N 22.9395926E
Telefon: + 302310 / 244-265, + 302310 / 244-266, + 302310 / 244-267
Faks: + 302310 / 240-412
Teleks: 412-605
E-mail: [email protected]
Internet sajt: www.thessaloniki.mfa.gov.rs
POASNI KONZULI REPUBLIKE SRBIJE
Krf
Mr. Spyridon Mastoras
Moustoxidi 19, 49 100 Krf MAPA
GPS: 39.6222947N 19.9230194E
Tel.: (+ 30) 26610-26724
Fax.: (+ 30) 26610 81335
Mob.: (0030) 6945402430
E-mail: [email protected]
Kefalonija
Dr Rouchotas Victor
Ioannou Metaxa 54, 28 100 Argostoli, Kefalonija MAPA
GPS: 38.1727073N 20.4928118E
Tel:+ 30 267 10 24 963
Mob tel: + 30 6937 08 5736
E-mail: [email protected]
-
8. Meunarodna vozaka dozvola
Meunarodna vozaka dozvola (MVD) izdaje se na osnovu Meunarodne konvencije o saobraaju na putevima (Be, 1968), a u skladu sa odredbama Zakona o osnovama bezbednosti saobraaja na putevima i Zakona o poveravanju javnih ovlaenja AMSJ (Slubeni list SRJ broj 26/95). MVD je tampana na srpskom, francuskom, engleskom, panskom, ruskom i nemakom jeziku. Cena maunarodne vozake dozvole je 2.000,00 dinara. Dokumenti potrebni za izdavanje MVD :
vaee vozake dozvole, izdate u Republici Srbiji
vaee line karte ili putne isprave (pasoa)
2 fotografije formata 35 mm x 45 mm
zahtev za izdavanje MVD propisanom od strane AMSS
1) Nacionalna vozaka dozvola
Za izdavanje MVD, prilae se iskljuivo originalna nacionalna vozaka dozvola na uvid (kopija originalne
vozake dozvole odlae se u arhivu, zajedno sa kopijama ostalih dokumenata koji se prilau za
izdavanje MVD). Podaci u vozakoj dozvoli moraju da budu itki podaci o mestu prebivalita u vozakoj
dozvoli i linoj karti/pasou moraju da budu identini. Svaka promena prebivalita mora da se
evidentira u vozakoj dozvoli. S obzirom da je MVD prepis nacionalne vozake dozvole, MVD i
nacionalna vozaka dozvola moraju da se nose u kompletu.
2) Lina karta ili putna isprava (paso)
MVD moe da se izda na osnovu vaee line karte ili vaeeg pasoa. Pri podnoenju zahteva prilau
se originalna dokumenta, a kopija se odlae u arhivu. U sluaju da iz nekog razloga nije mogue
dostaviti original line karte ili pasoa (paso je na viziranju, itd), moe da se dostavi i kopija.
3) Fotografije
Fotografije moraju da odgovaraju aktuelnom linom opisu podnosioca zahteva.
4) Zahtev za izdavanje MVD
Zahtev se popunjava itko, tampanim slovima.
Kome se izdaje MVD
MVD se izdaje dravljanima Republike Srbije i stranim dravljanima koji poseduju vaeu vozaku
dozvolu, izdatu u Republici Srbiji, s tim to strani dravljani moraju da imaju dokaz o boravku ili
prebivalitu u Republici Srbiji.
Rok vanosti MVD
MVD vai tri godine od datuma izdavanja, osim u sluaju kada vanost nacionalne vozake dozvole
istie pre tog roka.
Potpis nosioca MVD ili otisak palca stavlja se ispod fotografije, a na stranicu "Le tutulaire est dechu du
droit de conduire sur le territoire" ne unose se nikakvi podaci jer ove rubrike slue saobraajnim
organima u inostranstvu u sluaju prekraja nosioca MVD koji za sobom povlai liavanje prava
vanosti na teritoriji dotine zemlje.
-
9. Granini prelazi na putu do Grke
Granini prelazi izmeu Srbije i Makedonije
KLIKNITE ZA MAPU GRANINIH PRELAZA SA MAKEDONIJOM
Dravljani Republike Srbije mogu prelaziti dravnu granicu sa Republikom Makedonijom sa vaeom
biometrijskom linom kartom. Za ulazak u Makedoniju nije potrebna viza, ali je onima koji putuju
automobilom potreban zeleni karton. Na glavnim prelazima nalazi se i veterinarska, sanitarna i fito
kontrola.
1. Preevo-Tabanovce (369 kilometara od naplatne rampe kod Bubanj Potoka) MAPA
GPS: 42.2397338N 21.7026114E
Ovo je najvei i najprometniji granini prelaz izmeu Srbije i Makedonije i na njemu je ujedno i najvea
guva. Pre same granice postoji Mol benzinska pumpa sa kafiem.
2. Prohor Pinjski - Pelince (362 kilometra od naplatne rampe kod Bubanj Potoka) MAPA
GPS: 42.3139252N 21.8829203E
Ovo je manje poznat i manje prometan granini prelaz na koji bi trebalo ii ako je guva na Preevu
velika, o emu se moete informisati u Auto-moto savezu Srbije. 9,5 kilometara od Vranja
(GPS:42.4772722N 21.8326771E) imate iskljuenje za Trgovite i granini prelaz Prohor Pinjski.
Takoe, neposredno pre graninog prelaza se nalazi istoimeni manastir. www.svprohor.org
Osim ova dva glavna granina prelaza, postoje jo dva koja se nalaze na Kosovu i Metohiji, ali je tuda
put mnogo loiji i dui. To su eneral Jankovi Blace (GPS: 42.1423017N 21.3024044E) i Globonica
- Jaince (GPS: 42.1639442N 21.1870587E)
Granini prelazi izmeu Makedonije i Grke
KLIKNITE NA MAPU GRANINIH PRELAZA IZMEU MAKEDONIJE I GRKE
1.Bogorodica Evzoni (177 kilometara od ulaska u Makedoniju na graninom prelazu Tabanovce i
547 km od naplatne rampe kod Bubanj Potoka) MAPA
GPS: 41.1342093N 22.5490952E
Ovo je najvei i najprometniji granini prelaz izmeu Makedonije i Grke. Neposredno pre granice
postoji benzinska pumpa na kojoj obavezno natoite gorivo jer je mnogo jeftinije nego u Grkoj.
Takoe, odmah pored pumpe se nalazi i Casino Flamingo. www.casino-f.com/en/Welcome/.
Poslednja pumpa na kojoj se toi TNG se nalazi u samoj Gevgeliji (im se iskljuite sa autoputa idete
desno pa desno). Ako je guva na ovom graninom prelazu ogromna, moete da se vratite do Gevgelije
i da odatle krenete ka selu Bogdanci pa dalje ka graninom prelazu Dojran-Dojrani na kome nema
guve (bar ne u tolikoj meri kao na Bogorodici).
2. Dojran - Dojrani (187 kilometara od ulaska u Makedoniju na graninom prelazu Tabanovce i 557
km od naplatne rampe kod Bubanj Potoka) MAPA
GPS: 41.1704935N 22.7452719E
Ovaj prelaz je dobra alternativa glavnom graninom prelazu Bogorodica (Gevgelija) jer je manje poznat
i daleko manje prometan pa je samim tim i guva retkost. Sa autoputa sa odvajate kod mesta Udovo
posle Demir kapije (Iskljuenje Dojran/Valandovo/Strumica, GPS 41.3412994N 22.4432337E), na 149.
kilometru od ulaska u Makedoniju i nekih 11 km posle restorana Belov 113. Prolazite mesta Josifovo i
Pirava i kod nekih plastenika skreete levo za Valandovo. Na ulasku u Valandovo imate Makpetrolovu
pumpu, poslednju u Makedoniji na kojoj moete sipati gas. Dalje vozite pored mesta Rabrovo nakon
koga skreete desno. Dalje samo pravo kako Vas put i putokazi vode. Najpre dolazite u naselje Nov
-
Dojran. Tu se nalazi poslednja benzinska pumpa u Makedoniji, Makpetrol, koja radi od 06 do 22 i ima
kafi i prodavnicu, a prima i kartice. Takoe, ovde moete pronai i jeftino prenoite i odmoriti pred
nastavak puta za Grku. Posle Novog Dojrana se put sputa do samog jezera i nastavljate dalje jo
nekih 3 km do mesta Star Dojran. Tu imate kampove, restorane, kafie i takoe nekoliko opcija za
smetaj. Na izlazu iz mesta se nalazi granini prelaz koji kada preete pratite putokaze Kilkis-
Thessaloniki. Ako krenete na Bogorodicu i vidite da je guva ogromna, moete da se vratite do
Gevgelije i da odatle krenete ka selu Bogdanci pa dalje ka graninom prelazu Dojran-Dojrani.
3. Meditlija Niki (204 kilometra od ulaska u Makedoniju na graninom prelazu Tabanovce i 573
km od naplatne rampe kod Bubanj Potoka) MAPA
GPS: 40.9201403N 21.4165217E
Ovo je manje prometan granini prelaz od Bogorodice (Evzoni), ali je koristan ako idete prvo na Ohrid
pa u Grku (ili obrnuto) pa dalje na Krf, Lefkadu, Kefaloniju ili u Pargu ili Sivotu. U varijantama da idete
na Halkidiki ili dalje prema Stavrosu, Asprovalti, Vrasni i Tasosu, nemate rauna jer ima dosta da se
vozi. Nalazi se u blizini Bitolja, drugog po veliini makedonskog grada. Na ovom graninom prelazu
neke manje guve mogu da budu za vikend kada Makedonci iz ovog dela zemlje prelaze u Grku, ali su
i tada neuporedivo manje nego na Bogorodici. Sa autoputa se iskljuujete posle tree naplatne rampe
i skreete za Prilep i Bitolj. Put je potpuno prazan, imate jedan uspon i pre Prilepa, kod Lukoilove
pumpe, odvajate se levo za Bitolj (ne ulazite u Prilep). Odatle je nov put gde je ogranienje 100. Pre
Bitolja imate veliku petlju na kojoj pratite putokaze za Grciju i Bitolj (Bitola) i pazite da ne odete za
Ohrid ako niste planirali. Na ulasku u Bitolj imate kruni tok i dve benzinske pumpe i tu pratite putokaze
za granicu. Prolazite veliki park i autobusku stanicu, stadion Pelistera i vozite dalje ka graninom
prelazu Meditlija. Kad proete stadion, na Makpetrolovoj pumpi moete natoiti TNG, ali i sve ostale
vrste goriva.
Granini prelazi izmeu Makedonije i Bugarske
KLIKNITE NA MAPU GRANINIH PRELAZA IZMEU MAKEDONIJE I BUGARSKE
1. Deve Bair Gijeevo/Kriva Palanka (82 kilometra od ulaska u Makedoniju na graninom prelazu
Tabanovce i 451 km od naplatne rampe kod Bubanj Potoka) MAPA
GPS: 42.2203977N 22.4572992E
8,5 kilometara posle ulaska u Makedoniju, tano kod jedne benzinske pumpe koja je u suprotnoj traci
autoputa (pre Kumanova), iskljuujete se za Krivu Palanku i granini prelaz Deve Bair. Odatle vozite jo
nekih 74 km do granice sa Bugarskom. U jednom momentu, posle sela Stracin, imate mogunost da
nastavite pravo ka prelazu Deve Bair ili da skrenete desno za Koane i Delevo i da idete na granini
prelaz Delevo Stanke Lisikovo. Ako ste ipak produili za Deve Bair, kada preete granicu, vozite za
ustendil, Dupnicu i Blagoevgrad posle ega birate na koji ete granini prelaz sa Grkom (imate dva).
Poslednja pumpa u Makedoniji na kojoj se toi TNG se nalazi na ulasku u Krivu Palanku.
2. Delevo Stanke Lisikovo/tip-Koani (174 kilometra od ulaska u Makedoniju na graninom
prelazu Tabanovce i 543 km od naplatne rampe kod Bubanj Potoka) MAPA
GPS: 41.9883565N 22.8738678E
8,5 kilometara posle ulaska u Makedoniju, tano kod jedne benzinske pumpe koja je u suprotnoj traci
autoputa (pre Kumanova), iskljuujete se za Krivu Palanku. U jednom momentu, posle sela Stracin,
imate mogunost da nastavite pravo ka prelazu Deve Bair ili da skrenete desno za Koane i Delevo i
da idete na granini prelaz Delevo Stanke Lisikovo. Ako se odluite za prelaz Delevo Stanke
Lisikovo, kada preete granicu, vozite za Blagoevgrad posle ega birate na koji ete granini prelaz sa
Grkom (imate dva). U Delevu na Makpetrolovoj pumpi moete natoiti TNG. Druga varijanta Vam je
da vozite do Velesa, i da odatle krenete ka graninom prelazu Delevo Stanke Lisikovo pratei
putokaze za tip i Koane. Ovim putem od ulaska u Makedoniju imate 195 kilometara.
-
3. Novo Selo Petri/Strumica (212 kilometara od ulaska u Makedoniju na graninom prelazu
Tabanovce i 581 km od naplatne rampe kod Bubanj Potoka) MAPA
GPS: 41.3964171N 22.9638183E
Sa autoputa sa odvajate kod mesta Udovo posle Demir kapije (Iskljuenje Dojran/Valandovo/Strumica,
GPS 41.3412994N 22.4432337E), na 149. kilometru od ulaska u Makedoniju i nekih 11 km posle
restorana Belov 113. Prolazite mesta Josifovo i Pirava i kod nekih plastenika skreete levo za
Valandovo. Dalje vozite pored mesta Rabrovo nakon koga ne skreete desno za granini prelaz Dojran
Dojrani (Izmeu Makedonije i Grke) ve produavate pravo za Strumicu. Kada izaete iz Strumice i
krenete prema Novom selu i graninom prelazu, na samom putu imate poslednju pumpu u ovom delu
Makedonije na kojoj moete da natoite TNG. Od iskljuenja sa autoputa kod mesta Udovo do granice
imate 63 km. Druge dve varijante su iskljuenje sa autoputa kod Velesa pa vonja preko tipa, Radovia
i Strumice ili iskljuenje kod Negotina pa vonja preko Radovia i Strumice. Ako na ovom graninom
prelazu uete u Bugarsku, dalje vozite ka mestu Petri i graninom prelazu Kulata-Promahonas koji je
udaljen nekih 38 km od makedonsko-bugarske granice.
Granini prelazi izmeu Bugarske i Grke
* Izmeu Grke i Bugarske ima nekoliko graninih prelaza, ali emo ovde obraditi samo dva koja
koriste nai graani na putu do letovalita u Grkoj.
KLIKNITE NA MAPU GRANINIH PRELAZA IZMEU GRKE I BUGARSKE
1. Kulata-Promahonas (240 kilometara od ulaska u Bugarsku iz Srbije na graninom prelazu Gradina-
Kalotina kod Dimitrovgrada i 562 km od naplatne rampe kod Bubanj Potoka) MAPA
GPS: 41.3817515N 23.362298E
Kada uete u Bugarsku, vozite ka Sofiji i na obilaznici (ne ulazite u grad) skreete za Dupnicu i
Blagoevgrad. Kada proete Blagoevgrad, kod mesta Simitli, imate razdvajanje za dva granina
prelaza, Kulata-Promahonas i Ilinden Eksohi. Za Kulatu produavate pravo dok se za Ilinden izdvajate
sa glavnog puta. Vozite samo pravo i stiete na granini prelaz. (google mapa malo pogreno pokazuje
i navodi Vas na Petri, ali se ne obazirite). Ako ovde uete u Grku, pratite samo putokaze za Serres i
dalje gde ste se zaputili.
2. Ilinden Eksohi (264 kilometara od ulaska u Bugarsku iz Srbije na graninom prelazu Gradina-
Kalotina kod Dimitrovgrada i 587 km od naplatne rampe kod Bubanj Potoka) MAPA
GPS: 41.4442464N 23.8258266E
Kada uete u Bugarsku, vozite ka Sofiji i na obilaznici (ne ulazite u grad) skreete za Dupnicu i
Blagoevgrad. Kada proete Blagoevgrad, kod mesta Simitli, imate razdvajanje za dva granina
prelaza, Kulata-Promahonas i Ilinden Eksohi. Za Kulatu produavate pravo dok se za Ilinden izdvajate
sa glavnog puta. Vozite samo pravo, prolazite kroz uveni zimski centar Bansko i pratite putokaze za
Goce Delev i granini prelaz Ilinden. Ako ovde uete u Grku, pratite samo putokaze za Dramu i dalje
gde ste se zaputili.
-
10. Limenas (Grad Tasos)
GPS: 40.78024490314566N 24.711872935295105E
Luka u Limenasu
Limenas (grad Tasos, ) je glavni grad i
glavna luka Tasosa u kome ivi neto vie od
3.000 stanovnika (opreni su podaci i cifra se
kree od 2-4 hiljade). Smeten je na severnoj
strani ostrva, u uvali izmeu rtova Evreokastro i
Pahi. Okruen je slikovitim plaama i prelepom
prirodom. Nazvan je Limenas da bi se ime
razlikovalo od imena ostrva pa ga i dan danas
stanovnici zovu tako. S porastom turizma mesto
se sve ee zove Tasos i na skoro svim
putokazima videete samo ime Tasos.
Nalazi se na mestu starog grada Tasosa, zapadno od ruevina Limenasa koji postoji od 4. veka pre
Hrista. Limenas se turistiki ubrzano razvija, uglavnom zbog svog arheolokog bogatstva i prirodne
lepote podruja (ovo je jedno od retkih podruja na ostrvu koje je ostalo netaknuto u velikim poarima
iz 1985., 1989. i 1993. kada je izgorelo celo ostrvo). Mrlja koja kvari ove prirodne lepote podruja su
kamenolomi iz kojih se transportuje mermer poznat irom sveta.
Grad i okolina su bogati arheolokim nalazitima
Limenas predstavlja administrativni i
komercijalni centar ostrva, sa obiljem hotela,
restorana, trgovina, banaka, kafia, taverni i
klubova, a tu su i policijska stanica, pota i
autobuska stanica. Ima dosta supermarketa,
internet kafea i rent a kar agencija.
Nije za one koji ele kvalitetan smetaj na samoj
plai, bez prometnih ulica, saobraaja i buke.
Veina smetaja u Limenasu je uglavnom na
obodu grada.
U centru grada se nalaze stara i nova luka koja povezuje ostrvo brodom s Kavalom i Keramotijem.
Dananja mala luka ili stara luka u gradu je bila vojna luka antikog grada. Bila je zatiena dvema
utvrenim kulama i mermernim zidom. Iz luke vodi kameni put do centra Agore. Bila je to zatvorena
luka i ulazak je bio zabranjen bilo kom brodu koji je teio manje od 100 tona. Trgovaka luka je
smetena u neposrednoj blizini Evreokastra i bila je koriena u komercijalne svrhe. U moru je deo
lukobrana na ijem vrhu je bila obrambena kula. Obe luke antikog Tasosa su se nekada nalazile izvan
gradskih zidina, moda iz bezbednosnih razloga.
-
Limenas
Limenas ima moderan i stari deo. Stara etvrt
(zabranjena za saobraaj) je najlepi deo grada,
predstavlja znaajan arheoloki deo sa vrlo
zanimljivim muzejom u kom se uvaju iskopine
od 7. veka pre Hrista i raznim ruevinama
rasprenim svuda okolo.
U Arheolokom muzeju u gradu su izloene
skulpture, keramika, novac i lonci iskopani po
celom ostrvu. Mnogi potiu iz antikog naselja Aliki. Stara etvrt poinje od slikovite stare luke pune
ribarskih brodica i etalita du koga su naikane taverne. U pozadini su uliice modernog dela grada
pune barova, klubova, taverni, prodavnica suvenira i tradicionalnih proizvoda (meda, maslina),
zlatara, agencija, pekara Levo od Arheolokog muzeja je ulaz u Agoru a u blizini je i stara crkva Sv.
Nikole, izgraena 835. godine na ostacima antikih graevina dok je otprilike na sredini pristanita
manastir Vatopediu, dvospratna zgrada iz 19. veka, poznata i pod imenom Kalogeriko i predstavlja
pravi simbol Limenasa.
Crkva u Limenasu
Od stare luke vodi kameni put do antikog
amfiteatra, na severnoj strani grada. Izgraen je
u petom veku pre Hrista na padina brda, odakle
se prua fantastian panoramski pogled na more.
Unutra staje 2.000 3.000 gledalaca. Lisistrat koji
je vodio gradnju u treem veku pre Hrista,
posvetio je proscenium Dionisu, bogu vina,
vegetacije i pozorita izmeu ostalog. Jo u
prvom veku Nove ere Rimljani su izmenili
pozorite i koristili ga za gladijatorska takmienja.
Samo je proscenium ostao na mestu a metopes
prikazuje omiljena boanstva. Danas se ovde, kao u antiko doba, svakog leta u okviru festivala Tasos
igraju drevne tragedije dok razne muzike grupe i izvoai odravaju koncerte.
Od antikog amfiteatra vodi neasfaltiran put koji prolazi du sruenih zidova do Akropolja, na prvom
u nizu od tri brda iji vrhovi ine neku vrstu visoravni, na 137 metara nadmorske visine. Bio je zatien
debelim mermernim zidovima. Na tom mestu je bilo svetilite Apolona Pitijskog koje je takoe sluilo
kao riznica u kojoj se uvalo bogatstvo grada te hram posveen Atini i relikvije Rimskog puta. Na vrhu
drugog brda, posle kula akropolja moete se diviti impresivnim ostacima temelja Atininog hrama.
Sve to je ostalo do danas je deo temelja.
Grad je pun taverni i restorana
Dok se sputate du jugozapadne strane zida
prolazite kroz Silenova vrata, Herkulova vrata (na
istonoj periferiji starog grada, u dolini medveda)
i Dionisova vrata a jo dalje kroz Zevsova i Herina
vrata. Herkul je na svojim vratima visokim 7
metara prikazan kao strelac. Silenova vrata se
nalaze na sastavu puteva za selo Panagia i plau
Makriamos. U blizini su ruevine susednog sela
Silen. Izgraena su u jonskom stilu, dva metra u
visinu, opisuju Silena s gustom bradom i konjskim
repom, golog, sa samo parom visokih izama.
-
U samom gradu drevne ruevine jo uvek stoje izmeu trgovina i kua i ima nekoliko znaajnih
arheolokih nalazita. Najvei arheoloki lokalitet se nalazi u stranjem delu stare luke. U sredini stare
Agore (trgovaki centar) je bio sud okruen kolonadama koje su ukraene kipovima i oltarima. Agora
se, dakle, nalazila u severoistonom delu dananjeg grada, u blizini luke i pored muzeja. Otkrivena je
u iskopavanjima sprovedenim izmeu 1948. i 1955. Pravougaonog je oblika, sa tri strane okruena
trgovinama i skladitima. Na severoistonoj strani su stajale upravne zgrade. Izgradnja Agore zapoela
je u etvrtom veku pre Hrista, a dovrena je u fazama do drugog veka pre nove ere. Bila je srce grada,
njegovo kulturno i trgovako sredite i mesto na kome su se metani i ljudi sa strane sastajali i sklapali
poslove, druili se i zabavljali. Tu su i ostaci svetilita Teagenesa i Zevsa.
Jedan od mnogobrojnih kafia u Limenasu
Druga zgrada u ovom podruju je svetilite
Artemide ili Artemision. U rimsko doba je dodat
monumentalni ulaz. Severno je svetilite Dionisa
koje datira iz etvrtog veka pre Hrista a
severozapadno od svetilita pomenuti antiki
teatar. Uska ulica dovodi Vas do svetilita
Posejdona iz etvrtog veka pre nove ere s
krunim zidom koji okruuje oktar u obliku slova
U. Dananji ulaz u antiku Agoru je na trgu pored
muzeja. Antiki konzervatorijum (Odeon) je
mesto gde su se odravale muzike predstave i zgrada verovatno potie iz 2. veka. Herkulovo,
Dionisovo i Posejdonovo svetilite su tri najvanija sveta mesta na Tasosu.
Ako krenete u obilazak grada sa severa, prvo to ete videti su zidine duine 4 kilometra. Juno od zida
su ostaci svetilita Pana s reljefnim prikazima boga, dve koze i satirom. Svetilite Pana je u stvari
izdubljena vetaka peina na treem i najviem brdu. Spomenik donor se nalazi odmah ispod
pozorita. Skulpture i arhitektonski delovi se uvaju u muzeju. Hram Posejdona je vrlo blizu mora i bio
je posebno potovan. Ako imate vremena obiite i Karakalosov luk s odgovarajuim zavetnim
natpisom. Podruje Evreokastro je bilo smeteno na severoistonom kraju komercijalne luke antikog
Tasosa. Na malenoj steni je stajalo svetilite koje je sagraena u petom veku pre Hrista. Kasnije je na
istom mestu sagraena ranohrianska bazilika korienjem materijala sa svetilita. Danas ovde stoji
slikovita kapela posveena svecima i apostolima. Tu su i ostaci antikih graevina, a ispod skrivena
plaica i kafi.
Centar svih deavanja je centralni trg koji se
otvara iroko ispred luke i gde je uvek
saobraajni haos poto tu pristaju svi trajekti iz
Keramotija (5,6 n.m.) i Kavale (16 n.m.).
Ovde se nalazi klasina dvospratna zgrada
Gradske kue. Na centralnom trgu lee ostaci
starohrianske bazilike a u blizini su i ostaci
mozaika iz 2. veka. Velika bazilika sa tri kupole je
verovatno izgraena oko 6. veka na ruevinama
drevnog rimskog naselja u skladu s
arhitektonskim obrascem bazilika u
Konstantinopolju.
U gradu postoje mermerni ostaci i spomenici koji svedoe o slavnoj prolosti ostrva koje se obogatilo
vaenjem mermera.
-
Plaa u Limenasu
Grad je okruen breuljcima i planinama
pokrivenim borovom umom i maslinjacima a
dosta parkova (u nekima postoje i sadraji za
najmlae) ete pronai i u samom Limenasu.
Limenas je dobra baza ako elite vie sadraja u
veernjim satima i malo aktivniji noni ivot. Za
obilazak dobrih i kvalitetnih plaa Vam je
potreban auto, a ako niste motorizovani, moete
se kupati na nekima koje su u neposrednoj blizini
grada (Tarsanas, Nisteri, Papalimani, Pahis,
Makriamos, Saliara i Golden beach).
Gradska plaa (Limanaki) je smetena istono od stare luke i peana je (pesak se dovlai kamionima).
Ima vrlo blag pad i plitko more to je idealno za decu. Dugaka je i sa dosta turistikih sadraja kao to
su lealjke, suncobrani i tuevi. Niz taverni, barova, kafia i restorana se naikalo du puta iza plae
dok na pojedinim mestima stabla tamarisa prave prirodni hlad. U blizini luke je plaa Vurnelis sa
nekoliko restorana, supermarketa i prodavnica te velikim brojem hotela i vila za iznajmljivanje. U
samom Limenasu se nalazi i plaa Agios Vasilios, desno od nove luke ako gledate sa trajekta kojim
dolazite u grad.
11. Sela Tasosa
Naselja na istoku Tasosa
11.1. Panagia i Skala Panagia (Golden Beach)
GPS: 40.73088490267309N 24.72798228263855E Panagia
GPS: 40.73053530631361N 24.760501384735107E Skala Panagia
Panagia je moda i najlepe selo na Tasosu
Panagia () je tradicionalno selo sa
bogatom istorijom i jedno od najbogatijih i
najznaajnijih na Tasosu. Od Limenasa je
udaljeno 8 kilometara. Ubrzo nakon Grkog rata
za nezavisnot 1821. godine, selo je postalo glavni
grad Tasosa i u to vreme je kovalo svoj vlastiti
novac. Nalazi se na prelepom mestu, meu
zelenilom i bogato je vodom a njegov poloaj ga
ini nevidljivim s otvorenog mora. Veina kua u
selu je tradicionalno graena, s natkrivenim
balkonima i unutranjou ukraenom drvetom. Selo je staro oko 300 godina.
Tipino za ovo naselje su uglavnom kaldrmisane uske ulice koje se uvijaju kroz selo, mnoge iroke
taman toliko da proe motor i male bele kue sa pomenutim malim balkonima. Kada su graene,
automobili nisu postojali tako da su ogranieni na mali broj centralnih ulica koje su izgraene u
novijem periodu. Na ulazu u selo postoji parking pa je najbolje tu ostaviti auto i peaka proi kroz
mesto. To je ujedno i najbolji nain da se upozna i oseti Panagia koja je moda i najlepe selo na celom
-
Tasosu. Takav utisak ostavlja na mnoge turiste da se neki odluuju i za kupovinu kue kako bi po par
meseci uivali u nainu ivota koji ovo selo prua.
Panagia () je tradicionalno selo sa bogatom istorijom i jedno od najbogatijih, najlepih i
najznaajnijih na Tasosu.
Selo je dobilo ime po crkvi Panagia
Uske bone uliice se zrakasto ire iz centra
mesta i pune su radnjica sa suvenirima. Selo je
poznato i po dobrim tavernama sa ukusnom
hranom. Na izbor i preporuka je jagnjetina mada
ni drugo ne zaostaje. U centru sela je mali bunar
s vrlo bistrom vodom koja dolazi direktno sa
planine. Panagia ima oko 900 stanovnika. Iz
Limenasa esto tokom dana kree autobus za
selo, a mogue je doi autobusom i iz drugih sela
na ostrvu.
Dananje ime je dobilo najverovatnije 1832. (ne zna se tano) po crkvi Panagia (Bogorodica) dok se u
vizantijsko doba zvalo Anastasion. Oba imena kao i mnoge crkvice u i oko sela pokazuju pobonost i
jaka verska oseanja metana. Svakog 15. avgusta, na Veliku Gospojinu koja je jedan od najvanijih
praznika u godini za grke pravoslavne vernike, organizuje se feta na ulicama u ast Panagie
(Bogorodice). Glavni put koji ide u i iz Panagie je zatvoren s obe strane jer je selo puno metana i turista
koji slave ovaj praznik zajedno. 1. novembra uvee, na Dan svih svetih, ene u selu pripremaju kurbani,
tradicionalno jelo od mesa sa penicom ili testeninom. Spremaju ga u crkvenoj porti a zatim dele svima
koji ele da probaju posle slube. Dan svih svetih je takoe vaan praznik za grku pravoslavnu crkvu
jer je to dan kada se obeleavaju svi sveti, poznati i nepoznati.
Most ljubavi je jedna od turistikih atrakcija sela
Ime je dobilo najverovatnije 1832. (ne zna se
tano) po crkvi Panagia (Bogorodica). Svakog
15. avgusta, na Veliku Gospojinu koja je jedan
od najvanijih praznika u godini za grke
pravoslavne vernike, organizuje se feta na
ulicama u ast Panagie (Bogorodice).
Svake godine, prvog dana posta, poznatog kao
isti ponedeljak ili Katari Deftera, odrava se
veliki festival. Ljudi se okupljaju, mnogi u
kostimima i jedu, piju i igraju dok ekaju poetak
parade. Vino je besplatno a hrana je dostupna po vrlo niskim cenama. Parada poinje oko 14:00 i traje
oko sat i po.
Postoji mnogo izvora i potoia koji izviru na planini Ipsarion sa koje se sputaju i teku kroz selo
kanalima. Voda je vrlo hladna i vrlo ista, odlina za utoliti e u toplim letnjim danima. Izvor ljubavi
je najpoznatiji od svih i nalazi se ispod velike crkve. Predstavlja jednu od turistikih atrakcija sela
zajedno sa Mostom ljubavi koji se nalazi odmah pored. Jo jedna atrakcija je i drvo koje ima rupu u
obliku srca. Arhitektonski stil je ovde daleko drugaiji nego u ostalim naseljima na Tasosu.
-
etnja selom je nezaboravna te ga nemojte
preskoiti na putu za plau Golden Beach
Postoji mnogo izvora i potoia koji izviru na
planini Ipsarion sa koje se sputaju i teku kroz
selo kanalima. Izvor ljubavi je najpoznatiji od svih
i nalazi se ispod velike crkve. Predstavlja jednu od
turistikih atrakcija sela zajedno sa Mostom
ljubavi koji se nalazi odmah pored. Jo jedna
atrakcija je i drvo koje ima rupu u obliku srca.
Arhitektonski stil je ovde daleko drugaiji nego u
ostalim naseljima na Tasosu.
Centralni seoski trg je u senci ogromnog platana kao i mnoge taverne koje slue vrlo ukusno peeno
meso i kontosuvli te trgovine koje prodaju poznate lokalne kuvane poslastice kao to su karidaki
(orah), siko (smokva), domataki (paradajz) i kolokitaki (tikva). Ne propustite da probate lokalni cipuro
koji se pravi u tradicionalnim kazanima rakokazana. Na 15 minuta (hoda) se nalazi tzv. Drakotripa
(Zmajeva rupa), tajanstvena peina sa stalagmitima i stalaktitima. Hotele i sobe za izdavanje ete
takoe nai. Prelepa peana plaa Hrisi Amudia (zlatna obala) je udaljena od sela manje od 5 km. Iz
sela postoji peaka staza do najvieg vrha na Tasosu (Ipsarion, 1204 m.n.v.).
Panagia je jedno od planinskih sela koje ima sree da se nalazi na glavnom putu te je uspelo da ostane
ivo tokom cele godine i da zadri stanovnitvo. U vizantijsko doba se zvalo Anastasion i ivot sela se
odvija oko crkve koja je sagraena od antikog kamena. Obilje tekue vode, platana i oraha te
jedanaest svetilita je karakteristika sela koje je zadralo karakter i sauvalo istoriju usprkos
privrednom razvoju, uglavnom zbog stanovnika koji su posveeni negovanju tradicije i lokalnih obiaja.
Najpoznatije crkve u selu su Sv. Atanasios, sagraena 1818., Sv. Konstantinu i Elenis, Sv. Haralampus,
izgraena 1820., Sv. Joani Teologu iz 1825., Sv. Panteleimon, Sv. Georgiu iz 1830. i crkva Bogorodice,
sagraena 1845. koja je od posebnog znaaja i direktno je povezana s drutvenim ivotom sela.
Naalost, taan datum izgradnje crkve je nepoznat. No, sudei prema injenici da je mesto dobilo ime
po njoj, mora da je sagraena pre 1821., godine poetka Grke revolucije.
Postoji mnogo izvora i potoia koji izviru na planini Ipsarion sa
koje se sputaju i teku kroz selo kanalima.
U 18. veku, stanovnici drevnog grada Tasosa (danas Limenas)
bili su prisiljeni da zbog gusarskih napada bee prema
unutranjosti ostrva i da se nasele u selu Panagia, dok je
ostatak stanovnika u selo doao 1770. kada je stigla ruska flota.
Tada je broj stanovnika dramatino porastao i stvorila se
potreba za veom crkvom.
Izgradnja je zapoeta 1831. godine pod nadzorom zidara iz
grada Kastoria koji su savreno znali arhitekturu hramova.
Sredstva za poetak gradnje su dali Sotirios Avgustis, Avgerinos
i Ksatzis Konstantinos iji se nadgrobni spomenici nalaze u
crkvenoj porti. Kako novac nije bilo dovoljan za zavretak tako
impozantnog hrama, zatraili su pomo sa Svete gore.
Manastir koji je pomogao je bio Vatopediu koji je bio
najbogatiji. 1881. je zavrena nova drvena konstrukcija, umetniki ukraena od strane majstora iz
Volosa. Zidari su dali crkvi mnoge karakteristike vizantijskih crkava u Kastoria. Kupola je osmougaona,
duine 27,5, irine 18,6 i visine 18 metara.
Zidovi su graeni od mermernih ploa iz okoline Panagie. Takoe je vredno napomenuti da su
koriene mermerne ploe iz ruevina antikih hramova Tasosa. Arhitektonski uzorak hrama je bazilika
-
s kupolom, s tri unutranja krila. Desno i levo od narteksa postoje dve male prostorije pod nazivom
grigitika koje predstavljaju prostorije za starije ene. Severni grigitiko je posveen Sv.
Haralamposu. Hram ima pet ulaza, veliki glavni na zapadnoj strani i etiri druga koje vode u bona
krila. Crkva je posveena Vaznesenju ali se unutar hrama nalazi ikona Bogorodice.
Golden Beach (Hrisi Amudia) je jedna od
najlepih plaa na Tasosu
Mali put (otro skretanje levo) neposredno pre
ulaza u selo vodi prema moru, do sjajne plae
Hrisi Amos (ili Hrisi Akti odnosno Golden Beach
koja je udaljena oko 5 km ), izmeu rta Pirgos i
ostrva Gramvusa. Ovo je jedna od najlepih plaa
na ostrvu. Oni koji bi za naselje Skala Potamia
skreu levo u centru sela. Priobalni deo sela
(Skala Panagia) metani danas uglavnom zovu
Avlakia. Tu ete nai taverne, kafie i jedan od
najbolje organizovanih kampova na ostrvu. U
blizini antikog bunara u selu i dalje stoje ruevine antike graevine. Odatle polazi put koji vodi do rta
Pirgos. Rt je dobio ime po tornju koji je Tasios Akiratos izgradio u 5. veku pre Hrista. Funkcionisao je
kao svetionik, ali i kao Akiratosov grob. Ako nastavite uz more pored rta Pirgos doi ete do rta
Vati, antikog kamenoloma u Saliariu, a zatim nailazite na niz manjih uvala.
Iako je plaa uglavnom poznata kao Golden Beach moda ete naii na znakove ili karte na kojima je
obeleena kao Hrisi Amudia (zlatna obala na grkom).
Naselje Skala Panagia je poznatije kao Golden beach. Od sela Panagia je udaljeno manje od 5
kilometara. Ovo nije naselje u pravom smislu te rei ve turistiki risort koji oivi kad pone sezona.
Gradnja je poela pre dvadesetak godina zahvaljujui popularnosti pomenute plae (Hrisi Amudia) koja
je jedna od najboljih na Tasosu.
Du plae postoji dosta taverni i barova
Kako je oblast novijeg datuma i sve je izgraeno
u turistike svrhe, smetajne jedince su vee i
bolje nego u drugim poznatim letovalitima na
ostrvu.
Izbor apartmana i soba je dobar a polako niu i
hoteli. Takoe, u poreenju sa ostalim
turistikim delovima Tasosa, zbog injenice da se
nalazi na istonoj strani ostrva i u podnoju
planine Ipsarion, klima u Skala Panagiji je vlanija
a broj sunanih sati manji to i te kako prija
tokom udarnih i toplih delova dana. Vetar stalno pirka a sunce zalazi relativno rano pa je popodne
izuzetno prijatno.
Juni kraj plae, blie Skali Potamia je daleko najrazvijeniji za turizam s mnotvom sadraja sa stranje
strane, taverni i kafia. Ovaj deo je od belog peska, pun lealjki i tu je takoe mala luka. Ovde nema
prirodnog hlada.
Oko plae ete nai taverne, fast food restorane, super markete (najvei se nalazi na ulazu u mesto)
internet kafe i rent a kar agencije. Mesto nije poznato po nonom ivotu i provodu pa ga mlai ljudi
uglavnom zaobilaze i uglavnom pohode porodice. Plaa je organizovana i peana, a voda plitka.
Odlina stvar je laka dostupnost glavnog grada Limenasa (desetak minuta vonje) i svih sadraja.
-
11.2. Potamia
GPS: 40.71627346142101N 24.728540182113647E
Potamia () je lepo planinsko selo s tradicionalnom arhitekturom i pogledom na more.
Izgraeno je na obroncima planine Ipsarion (najvia planina na Tasosu sa nadmorskom visinom od
1.204 metra) i nalazi se oko 3 km juno od sela Panagia i 10 km od Limenasa (takoe juno). Mnogo je
mirnije i oputenije nego Panagia iz prostog razloga to glavni put zaobilazi selo. Dobilo je ime po
brojnim potocima koji teku kroz njega (potamia su na grkom reke). Put koji vodi do sela iz grada
Tasos je u dobrom stanju, ali ima puno krivina jer vijuga oko planine.
Crkva u selu Potamia
Na 2-3 km od Potamie ete pronai mesto Skala
Potamia koje je ujedno i luka sela Potamia. Sela
Potamia i Skala Potamia imaju zajedno oko 1.200
stanovnika koji se bave turizmom i
poljoprivredom. Zaliv Skala Potamia, poznat i kao
Zlatna Obala (Hrisi Akti na grkom) je vrlo lepo
mesto, kombinacija guste flore (na pojedinim
mestima drvee se prua skroz do plae) i vrlo
istog mora i jedan je od najlepih na ostrvu. U
maloj luci stoji impozantna zgrada Tarsana koju
su u 19. veku sagradili monasi sa Atosa. U letnjim
mesecima veina stanovnika se seli u Skalu, ali se tokom zime stvari menjaju i podruje ostaje gotovo
pusto s nekih 60 do 100 stanovnika koji ostaju tu kao uvari.
Ima gradsku plau koja je lepa, iroka i peana. Dugaka je nekih tristotinjak metara, dobro je
organizovana, sa suncobranima, lealjkama, tuem i nekoliko barova i taverni. Mala luka sa nizom
taverni i kafia naikanih u pozadini se smestila na junom kraju plae okruene visokim borovima i
zelenilom koje stvara izvanrednu pozadinu.
Plaa Skala Potamia se nastavlja na juni, popularniji kraj plae Golden beach (Hrisi Amudia). Odlina
je za porodice s malom decom jer je pliak veoma dugaak, nema kamenja u vodi, a na samoj plai
postoji mali parki sa toboganima i ljuljakama. Svetlucavo more nudi aroban prizor. irina plae
omoguava razne sportove kao to su tenis ili odbojka ali izbor vodenih sportova nije veliki.
Kako je rastao broj turista u mestu, rastao je i broj taverni, kafia, minimarketa, prodavnica i rent a kar
agencija i svi ti sadraji su smeteni blie luci i gradskoj plai. Izgraeno je mnogo hotela i kua za
izdavanje ali je i pored znaajnog razvoja u poslednjih nekoliko godina turizam ostao na prilino niskom
nivou i Skala Potamia je jo uvek vrlo mirno i oputeno mesto, naroito pogodno za porodice.
Selo je dobilo ime po brojnim potocima koji teku kroz njega (potamia su na grkom reke).
Potamia je jedno od najpoznatijih malih sela na ostrvu i zadralo je svoj tradicionalni karakter.
Podnoje planine Ipsarion je bogato vegetacijom i ini Vam se da selo lei u dungli. Ako elite na vrh
Ipsariona, dobra je ideja poeti uspon iz Potamie. Odavde kree i put za selo Teologos. Potamia je
idealna za sve koji trebaju mir i koji ne ele da ostanu ceo dan na plai. Mnoge vlastelinske kue sa
svojim kamenim zidovima i drvenim balkonima stvaraju zanimljiv prizor a u selu postoje i dve lepe
crkve ija se arhitektura razlikuje od ovih kua.
Taverne, kafie, hotele i sobe za iznajmljivanje ete nai u selu iz koga kreu dve staze, jedna vodi do
plaa ispod a druga, puna vegetacije, vodi u planinu.
-
Potamia je dobra polazna taka za uspon na
planinu Ipsarion
Potamia je dom poznatog vajara Polignotosa
Vagisa roenog 1894. godine u ijem radu
moete uivati u muzeju koji nosi njegovo ime i
koji je podignut njemu u ast. Sadri primere
realistine i apstraktne umetnosti ovog
modernog umetnika, emigranta sa Tasosa koji je
postao vrlo znaajan i poznat vajar u Sjedinjenim
amerikim dravama. Njegov umetniki rad je
danas prikazan u nekoliko amerikih muzeja.
Umro je u New Yorku, 11. marta 1965.
Ako ste na Tasosu u petak pre poetka velikog posta, uivaete u zabavi na ulicama u centru grada.
Dobra muzika, razdragan narod, ukusno meso s rotilja i obilje lokalnog vina se nudi u tom posebnom
trenutku, potpuno besplatno. U sledeu nedelju, u ranim poslepodnevnim satima, ne propustite
seosku paradu kada je vino opet besplatno.
11.3. Kinira (Koinira)
GPS: 40.66619459435018N 24.762636423110962E
Naselje Kinira () se nalazi 20 km jugoistono od Limenasa, na istonoj obali Tasosa, u
blizini plae Paradise (Raj). Ima bogatu istoriju koja see do Feniana. Danas je meu metanima
poznata kao Lutru. Selo je, dakle, bilo poznato jo u antikom svetu i Herodot ga je u svojim zapisima
nazivao Enera i Kinira. Feniani su eksploatisali drvo i rudnike zlata na Tasosu, mnoge u okolini Kinire,
u razdoblju 1600.-1500. pre Hrista. Postoje ostaci kupatila iz vizantijskog perioda i starohrianske
bazilike koji su preiveli. Tokom mranog perioda, gusari su zaklali mnoge hriane na mestu poznatom
kao Fonias.
Plaa Paradise se nalazi na svega 2 km od Kinire
Zbog mnogih izvora u okolini vegetacija je vrlo
gusta i zato se Kinira smatra mestom
blagoslovenim od Boga. U prolosti je bilo malo
stalnih stanovnika koji su se bavili ribolovom ili
stoarstvom. U periodu skupljanja maslina koji
lokalno stanovnitvo zove maksuli, ljudi iz svih
krajeva ostrva su se okupljali oko ovog tekog
posla. ak i danas kada su metani brojni, Kinira i
okolina se i dalje razvijaju, ovoga puta
zahvaljujui turizmu.
U podruju Kinira postoji malo privatno ostrvo, nazvano Kiniriotiko (ili Kinira) koje je nenastanjeno iako
se ak i danas tu nalazi kua osobe kojoj ostrvo pripada. Gotovo cela povrina je prekrivena borovinom,
divljim maslinama i niskim rastinjem. Morska obala oko ostrva je kamenita i strma. No, vode oko njega
su bogate ribom, kako tvrde lokalni ribari, a do skora su tu iveli i delfini. Komunikacija sa ostrvom
Kiniriotiko je na isti stari nain, brodovima, a veina posetilaca su ribari.
Veoma blizu sela (oko 2 km) se nalazi plaa Paradise (Paradiso), jedna od najpopularnijih i
najpeanijih na Tasosu.
-
U ovom selu ne postoji mnogo vie od onoga to Vam je potrebno. Tu su restorani i taverne, picerija,
super market kao i smetajne mogunosti. Kinira ima dugaku plau du obale sela koja se sastoji
uglavnom od peska i ljunka, nije organizovana i nema lealjke, suncobrane i tueve. Na plai zbog