kombiniranje modela javno- priručnik 11 privatnog...

Priručnik 11

Verzija 2

Priručnici za pripremu i provedbu modela javno-privatnog partnerstva

Kombiniranje modela javno-

privatnog partnerstva s

fondovima Europske unije

Republika Hrvatska Agencija za investicije i konkurentnost

Srpanj 2017.

Metodološki okvir za izračun potrebne kapitalne pomoći kod javnih projekata s postupkom usklađivanja JPP naknade i kombiniranje kapitalne pomoći s financijskim instrumentima


© COPYRIGHT Agencija za investicije i konkurentnost, 2017.

Ovaj priručnik preuzet je kao rezultat i priručnik 1.8. Metodološki okvir za izračun potrebne

kapitalne pomoći kod javnih projekata s postupkom usklađivanja JPP naknade i

kombiniranja kapitalne pomoći s financijskim instrumentima projekta 'Instrumenti za

kombiniranje europskih strukturnih i investicijskih fondova i javno-privatnog partnerstva'

financiranog iz Prijelaznog instrumenta IPA alokacije za Hrvatsku (TF/HR-P2-M2-O6-1601)

u cilju održivosti istog projekta.

Kontakt: Agencija za investicije i konkurentnost

Prilaz Gjure Deželića 7 Zagreb, Hrvatska

Tel1: +385 1 6286 800 tel2: +385 1 6286 801 fax: +385 1 6286 829

e-mail: [email protected] url: www.aik-invest.hr

Citiranje: Agencija za investicije i konkurentnost Republike Hrvatske (2017): Kombiniranje

modela javno-privatnog partnerstva s fondovima Europske unije, Priručnici za pripremu i

provedbu modela javno-privatnog partnerstva, Priručnik br. 11, Verzija 2, Zagreb.

mailto:[email protected]

http://www.aik-invest.hr/


SADRŽAJ

1 UVODNA RAZMATRANJA ......................................................................................................................... 1

2 ZAKONODAVNI OKVIR ZA KOMBINIRANJE ............................................................................................... 3

3 OSNOVNA OBILJEŽJA PROCESA KOMBINIRANJA JPP-A S EU IZVORIMA ................................................... 7

4 SHEMATSKI PRIKAZ PROCESA KOMBINIRANJA JPP-A S EU IZVORIMA .................................................... 12

4.1 Kombiniranje JPP-a s kapitalnom pomoći ............................................................................. 12

4.2 Kombiniranje JPP-a s financijskim instrumentima ................................................................ 17

5 OSNOVNA OBILJEŽJA RGP I non-RGP PROJEKATA .................................................................................. 21

6 POSTUPAK IZRAČUNA VRIJEDNOSTI I NAČINA ISPLATE KAPITALNE POMOĆI ......................................... 23

6.1 Izračun ukupne vrijednosti kapitalne pomoći ....................................................................... 24

6.2 Izračun nacionalne i EU komponente kapitalne pomoći ....................................................... 26

6.3 Isplata kapitalne pomoći kod RGP projekata ........................................................................ 27

6.4 Isplata kapitalne pomoći kod JPP projekata .......................................................................... 31

6.4.1. Jednokratna isplata ............................................................................................................. 31

6.4.2 Isplata na založni (escrow) račun .................................................................................. 40

6.4.3 Jednokratna isplata u slučaju različitih naknada ........................................................... 51

6.4.4 Isplata na escrow račun u slučaju različitih naknada .................................................... 59

7 FINANCIJSKI INSTRUMENTI .................................................................................................................... 68

7.1 Definicije i obilježja financijskih instrumenata ...................................................................... 68

7.2 Organizacijske i financijske sheme pojedinih vrsta financijskih instrumenata ..................... 69

7.2.1 Garancija za plaćanje JPP naknade ................................................................................ 69

7.2.2 Equity ............................................................................................................................. 71

7.2.3 Garancija za dio kredita ................................................................................................. 72

7.2.4 Mezzanine financiranje ................................................................................................. 74

7.2.5 Kredit ............................................................................................................................. 74

7.3 Učinci pojedinih financijskih instrumenata na projekt .......................................................... 75

8 UČINCI KOMBINIRANJA FINANCIJSKIH INSTRUMENATA I KAPITALNE POMOĆI ...................................... 77

8.1 Pretpostavke modela ............................................................................................................ 77

8.2 Ponuda privatnog partnera bez kapitalne pomoći i financijskih instrumenata .................... 78

8.3 Učinak kapitalne pomoći bez financijskih instrumenata ....................................................... 88

8.4 Učinak financijskih instrumenata .......................................................................................... 98

8.5 Učinak kombiniranja kapitalne pomoći s financijskim instrumentima ............................... 108


9 ZAKLJUČNA RAZMATRANJA I PREPORUKE ZA DALJNJI RAZVOJ ............................................................ 119

POPIS TABLICA ............................................................................................................................................. 122

POPIS GRAFIKONA ....................................................................................................................................... 127

POPIS SHEMA ............................................................................................................................................... 128

LITERATURA ................................................................................................................................................. 129


1

1 UVODNA RAZMATRANJA

Prema podacima iz dosadašnje domaće i inozemne prakse može se zaključiti da se pod

pojmom kombiniranog financiranja razumije kombiniranje bespovratnih sredstava u obliku

subvencija ili kapitalnih pomoći s modelom javno-privatnog partnerstva, tj. uključivanje

bespovratne jednokratne isplate davatelja sredstava iskazanog u obliku postotka kapitalnog

ulaganja. Posljedica ovakve isplate je smanjivanje JPP naknade (kod JPP projekata koji se

temelje na raspoloživosti), odnosno, povećanje sposobnosti plaćanja krajnjih korisnika ili

eliminacija plaćanja koncedenta prema koncesionaru (kod JPP modela u okviru kojih privatni

partner naplaćuje prihode od krajnjih korisnika - koncesija).

Međutim, bespovratna sredstva predstavljaju samo jedan aspekt ukupnog skupa povlastica

koje domaći i međunarodni fondovi stavljaju na raspolaganje javnim i privatnim subjektima.

U kombinaciji s bespovratnim kapitalnim pomoćima mogu se pojaviti i tzv. financijski

instrumenti koji, kao povratni izvori financiranja u obliku kredita, garancija ili equityja, mogu

značajno doprinijeti provedivosti jednog javnog projekta. U tom smislu kombiniranje

bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata predstavlja jednu logičku i zaokruženu

cjelinu koju bi trebalo koristiti u najvećoj mjeri kod svakog javnog projekta. Naravno,

potencijal korištenja ovih izvora značajno će ovisiti i o modelu nabave javnog projekta pa će

se kod primjene modela javno-privatnog partnerstva, gdje postoji dominantna privatna

komponenta u većoj mjeri moći, pored bespovratnih izvora, koristiti i financijski instrumenti

poput instrumenata koje pruža Europski fond za strateška ulaganja – EFSI

Kombiniranje EU izvora s JPP-om može se razmatrati na dvije razine. Prva razina je razina

koncepcije usklađivanja dva nezavisna procesa s ciljem da se spajanjem jednakih ili sličnih

procedura postigne sinergijski učinak kako po pitanju pojednostavljivanja tako i po pitanju

ubrzavanja procedura. Druga razina je razina operativne provedbe odobrenog EU izvora, tj.

definiranje procesa isplate, knjiženja u poslovnim knjigama partnera, odabira optimalnog

načina usklađivanja JPP naknade s obzirom na iznos odobrene kapitalne pomoći1 i slično. Ova

analiza kritički će se osvrnuti na već definiranu proceduru od strane Agencije za investicije i

1 Engleski termin grant, dozvoljena potpora, često također nazivana i bespovratna sredstva, u ovom priručniku

će se nazivati kapitalna pomoć.


2

konkurentnost i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, ali će znatno

detaljnije predstaviti procese vezane za isplatu kapitalne pomoći i korištenja financijskih

instrumenata.

Budući da se ovdje radi o složenim postupcima i procedurama koji višestruko nadmašuju

administrativni kapacitet javnih naručitelja u pogledu pripreme, provedbe i nadzora javnih

projekata, procedure kombiniranja JPP-a s bespovratnim izvorima i financijskim

instrumentima potrebno je detaljno opisati te dati jasne upute kako postupati u takvim

slučajevima. U navedenom smislu, cilj analize je dati jasne odgovore na slijedeća pitanja:

1. Postoje li u postojećem zakonodavnom okviru prepreke za primjenu kombiniranja

JPP-a s bespovratnim izvorima i financijskim instrumentima te je li potrebno

unaprijediti postojeći zakonodavni i institucionalni okvir?

2. Na koji način izračunati vrijednost potrebne kapitalne pomoći?

3. Na koji način isplatiti kapitalnu pomoć, a da se zadovolji uvjet u okviru kojega je javni

naručitelj korisnik kapitalne pomoći u cijelosti?

4. Na koji način uključiti financijske instrumente u kombinaciju kapitalnih pomoći s

javno-privatnim partnerstvom?

Nakon uvodnog dijela u kojem se opisuje okvir problema kombiniranja modela JPP-a s

bespovratnim izvorima i financijskim instrumentima, u drugom se dijelu daje pregled

zakonodavnog i institucionalni okvir za primjenu kombiniranja EU izvora s JPP-om. U trećem

se poglavlju definiraju osnovni pojmovi dok se u četvrtom poglavlju obrazlažu osnovna

obilježja projekta s obzirom na stvaranje prihoda. U petom, centralnom poglavlju, detaljno

se opisuju postupci izračuna bespovratnih izvora te načina isplate s obzirom na raspoložive

mogućnosti. U šestom se poglavlju daje pregled mogućih financijskih instrumenata koji bi se

u hrvatskoj praksi javnih investicija mogli koristiti u kombinaciji s bespovratnim domaćim i

EU izvorima te javno-privatnim partnerstvom. U sedmom se poglavlju simulira učinak

kombiniranja bespovratnih izvora s financijskim instrumentima dok se u posljednjim

poglavljima daju zaključna razmatranja s preporukama za daljnje postupanje te pregled

tablica, grafikona i shema.


3

2 ZAKONODAVNI OKVIR ZA KOMBINIRANJE

Zakonu o javno-privatnom partnerstvu (NN 78/12, 152/14) (dalje u tekstu: ZJPP) te

podzakonskim propisima, redom, Uredba o provedbi projekata javno-privatnog partnerstva

(NN 88/12, 15/15), Pravilnik o ustroju i vođenju Registra ugovora o javno-privatnom

partnerstvu (NN 16/13) te Pravilnik o projektima JPP-a male vrijednosti (NN 23/15) definiran

je zakonodavni okvir za pripremu, odobravanje, nabavu, provedbu i nadzor projekata javno-

privatnog partnerstva (JPP). Navedenim propisima nije ograničeno kombiniranje modela JPP-

a s subvencijama bilo kojeg oblika neovisno o izvoru. U tom smislu dopušteno je kako javnim

naručiteljima (javnim partnerima) tako i privatnim ponuditeljima (privatnim partnerima)

koristiti bilo koji oblik subvencija, a sve u cilju povećanja koristi partnera u projektu. Tako, na

primjer, javni partner može koristiti bespovratna sredstva (kapitalne pomoći) u svrhu

smanjivanja ukupnih životnih troškova što bi za posljedicu imalo smanjivanje vrijednosti JPP

naknade kao novčanog ekvivalenta vrijednosti usluge raspoloživosti koju mu pruža privatni

partner tijekom trajanja ugovora o JPP-u. S druge strane privatni partner može koristiti razne

financijske instrumente u obliku garancija, kredita ili equityja kako bi smanjenom JPP

naknadom bio izabran kao najpovoljniji ponuditelj i sklopio ugovor o JPP-u.

Agencija za javno-privatno partnerstvo2 u 2013. je godini objavila priručnik s naslovom

''Kombiniranje modela javno-privatnog partnerstva s fondovima Europske unije’'. Cilj

priručnika je prezentirati osnovne značajke financiranja javnih investicija iz strukturnih

fondova i javno-privatno partnerstvo te definirati proces kombiniranja EU fondova i JPP-a.

Dva su cilja koja se priručnikom želi postići:

1. veća efikasnost u iskorištenju alokacije stavljene Hrvatskoj na raspolaganje i

2. veća efikasnost izvora financiranja čija bi realizacija mogla dovesti do povećanja

gospodarske aktivnosti.

Priručnikom se prezentiraju osnovni principi i pravila kombiniranja EU fondova i JPP modela

te jedinstvena procedura postupanja u projektima JPP-a koji se djelomično financiraju

2 Kasnije Sektor za JPP u okviru Agencije za investicije i konkurentnost.


4

bespovratnim sredstvima iz EU fondova. U tom smislu priručnik je jedinstven dokument u

vrijeme njegova nastajanja iz razloga što u to vrijeme nije bilo sličnih.

Priručnik je koristan iz razloga što, pored pravila i procesa JPP-a, daje i osnovnu informaciju o

postupanju s EU fondovima. Tako se, na primjer, navode pojedine značajke kao što su:

- razdoblje planiranja i vremenski okvir EU izvora;

- prihvatljivost troškova u strukturi ukupnih kapitalnih ulaganja;

- uvjeti koje mora zadovoljavati svaki javni projekt koji pretendira biti sufinanciran iz EU

izvora.

Osobito je informativan opis sličnosti i razlika JPP-a i EU izvora. U tom smislu navode se

sličnosti u pogledu kvalitete i zrelosti projekta, imperativ izračuna vrijednosti za novac i s

njome povezan princip ukupnih životnih troškova, svrha i trajnost javnih investicija, praćenje

projekta i kontrola te financiranje dok se kao razlike ističu područja koja se odnose na

plaćanje, vlasništvo nad projektom, prihvatljivost pojedinih troškova u strukturi kapitalnog

zahvata te različite pravne okvire.

Priručnikom se daje i okvir financijskih instrumenata prije svega ističući njihove izvore poput

LGTT-a (Loan Guarantee Instruments for Trans-European Transport Network), Maraguerite

Fund (equity fund), JESSICA (Join European Support for Sustainable Investment in City

Areas), JASPERS (Join Assistance in Supporting Projects in European Regions) te TEN-T

(Trans-European Transport Networks).

U priručniku se također daju vrijedne preporuke u pogledu kombiniranja JPP-a i EU fondova i

to s obzirom na stratešku razinu i programiranje, operativnu razinu i identifikaciju konkretnih

projekata te institucionalnu razinu, tj. razinu nacionalne organizacije i povezanosti institucija

– agencija koje sudjeluju u cijelom postupku. Na kraju se priručnika daje osnovna shema

procesa kombiniranja koja se temelji na osnovnom JPP procesu na koji je nadograđen proces

operacija s EU izvorima.


5

Kasnije je AIK na svojim web stranicama3 dao detaljniju proceduru kombiniranja JPP-a s EU

izvorima koja se, također, nadograđuje na osnovni proces JPP-a. Međutim, ovdje se ističu i

neke važne pojedinosti poput:

- AIK može pružiti uslugu povećanja administrativnog kapaciteta javnih naručitelja i

upoznati ih s svim detaljima projekta koji započinju;

- procedurom se uključuje JASPERS koji provjerava u ime davatelja sufinanciranja

izrađene projekcije poslovanja javnog projekta;

- u proces su uključeni i Ministarstvo regionalnog razvoja nadležan za odobravanje

kapitalne pomoći te

- Ministarstvo financija nadležno, sukladno ZJPP-u, za prethodnu suglasnost na

odobrenje prijedloga JPP projekta.

U odnosu na EU propise koji reguliraju ovu materiju važna je Uredba (EU) br. 1303/2013

Europskog parlamenta i vijeća od 17. prosinca 2013. godine. U Uredbi je JPP percipiran kao

model kojim je moguće postići učinkovit način obavljanja javnih investicija (operacija) kojima

se ostvaruju ciljevi javnih politika povezujući različite javne i privatne resurse. JPP je u Uredbi

definiran kao ''oblik suradnje javnih tijela i privatnog sektora čiji je cilj poboljšati ostvarivanje

ulaganja u infrastrukturne projekte … podjelom rizika udruživanjem stručnosti ili dodatnim

izvorima financiranja''4. Najvažniji dio propisa je II. poglavlje i to članci 62. do 64. u okviru

kojih se daju okviri za kombiniranje JPP-a s EFSI izvorima. Važno je napomenuti da je

Uredbom dopušteno da korisnik izvora može biti i javni i privatni partner uz određena

ograničenja. No, najvažnija je odredba članka 64. kojim se pobliže određuje na koji se način

identificiraju ''troškovi operacije'', odnosno, prihvatljivi troškovi u sklopu ukupne vrijednosti

ulaganja. U tom smislu, kada se radi o troškovima privatnog partnera, razumije se kao da su

to troškovi javnog partnera te se izvor iz ESIF-a isplaćuje, u konačnici, privatnom partneru za

namirenje troškova ulaganja pod uvjetom da je:

1. korisnik (javni partner) sklopio ugovor o JPP-u s privatnim partnerom;

2. upravljačko tijelo provjerilo da je privatni partner platio navedene troškove.

3 http://www.aik-invest.hr/wp-content/uploads/2015/12/esif-jpp-procedura-jaspers-mrrfeu.pdf

4 Članak 2.24. Uredbe.


6

Sva plaćanja provode se posredstvom založnog (escrow) računa. Važna je, također, i odredba

članka 64.3. kojom se određuje i način isplate sa založnog računa. U tom smislu način

plaćanja (jednokratno ili postupno tijekom JPP ugovora kao dio JPP naknade) mora biti

određen ugovorom o JPP-u, a, također, u okviru ugovora je potrebno definirati i način

postupanja s isplaćenim sredstvima ESI izvora u slučaju prijevremenog raskida ugovora o JPP-

u.

U odnosu na kombiniranje financijskih instrumenata s JPP-om, važne su odredbe članaka 37.-

46. Uredbe 1303/13. U okviru ovih odredbi određeno je da se iz ESI fondova mogu derivirati i

financijski instrumenti. Financijski instrumenti koriste se prvenstveno u projektima koji su

financijski održivi, tj. u projektima iz čijih se prihoda na tržištu (ili krajnjim korisnicima kod

javnih projekata) mogu pokriti ukupni životni troškovi i za koje nije moguće namiriti dovoljno

izvora u okviru tržišnih uvjeta. Nastajanju i konkretizaciji pojedinog financijskog instrumenta

prethodi obvezna ex-ante analiza predmet koje je analiza i procjena tržišnih nedostataka

(market failure) poput nedostatka pojedinih vrsta izvora financiranja kao što je equity fond ili

relativno visoki rizici projekta koje niti jedan izvor financiranja ne želi preuzeti. Nadalje,

važno je i pravilo po kojem se financijski instrumenti ne mogu primijeniti na projekte koji su

završeni, tj. na projekte čija je faza izgradnje zgotovljena. Važno je da se financijski

instrumenti mogu kombinirati s bespovratnim sredstvima s tim ograničenjem da kombinacija

korištenih instrumenata nije u suprotnosti s pravilima određenim propisima koji uređuju

područje državnih potpora. Kombiniranje bespovratnih sredstava i financijskih instrumenata

dozvoljeno je pod uvjetima da ukupan iznos svih bespovratnih sredstava i financijskih

instrumenata ne prelazi vrijednost stavke investicije, da se bespovratna sredstva ne koriste

za povrat financijskog instrumenta te da se financijski instrumenti ne koriste u svrhu pred-

financiranja bespovratnih sredstava. U ukupan iznos svih potpora, pored iznosa bespovratnih

sredstava i financijskih instrumenata ulaze i iznosi subvencioniranih kamata,

subvencioniranih naknada za jamstvo te tehničkih pomoći.


7

3 OSNOVNA OBILJEŽJA PROCESA KOMBINIRANJA JPP-A S EU

IZVORIMA

Proces nabave javne investicije, neovisno o tome nabavlja li se socijalna ili ekonomska

infrastruktura, predstavlja složen proces pripreme, odobravanja, nabave, ugovaranja,

uporabe te mjerenja ključnih parametara projekta u razdoblju uporabe. Uključe li se u ovaj

proces i subjekti iz privatnog sektora kao dobavljači radova ili usluga te kombinacija nabave

usluge raspoloživosti s različitim instrumentima u obliku povratnih ili nepovratnih pomoći s

ciljem povećanja sposobnosti nabave projekta, sustav nabave javnih projekata postaje

osobito složen. No, bez obzira na složenost, koja često puta u praksi predstavlja ništa drugo

do povećanje obuhvata analize i nadzora samog projekta, razumijevanje značenja pojedinih

termina i procesa može biti ključno za konačni uspjeh ekonomske i financijske održivosti

projekta u njegovom ukupnom životnom vijeku. Zbog toga se u ovom poglavlju definiraju

značenja osnovnih pojmova koja predstavljaju specifičnost upravo kombiniranja javno-

privatnog partnerstva s instrumentima povratnih i nepovratnih domaćih i inozemnih pomoći,

tj. subvencijama i financijskim instrumentima.

Javno-privatno partnerstvo

Pojam javno-privatnog partnerstva (JPP) u različitim se zemljama razumijeva na različiti

način. Različitost ponajviše proizlazi iz stupnja obuhvata unutar ukupnog skupa suradnje

subjekata iz javnog i privatnog sektora u poslovima nabave javnih projekata. Za razliku od

većine drugih zemalja u kojima ne postoji jednoznačna i precizna definicija JPP-a, u Republici

Hrvatskoj je taj pojam, tj. oblik suradnje subjekata iz javnog i privatnog sektora precizno

definiran ZJPP-om i to člankom 2. gdje se navodi da je ''Javno-privatno partnerstvo

dugoročan ugovorni odnos između javnog i privatnog partnera predmet kojeg je izgradnja

i/ili rekonstrukcija i održavanje javne građevine, u svrhu pružanja javnih usluga iz okvira

nadležnosti javnog partnera te da prilikom provedbe projekta JPP-a, privatni partner od

javnog partnera preuzima obvezu i rizike vezane uz proces gradnje, te najmanje jedan od

sljedeća dva rizika: rizik raspoloživosti javne građevine i rizik potražnje.'' Ovakvom

definicijom pod pojmom JPP-a izdvojen je jedan oblik suradnje iz cijelog spektra mogućih

oblika suradnje određen slijedećim obilježjima:


8

- JPP je dugoročni odnos;

- privatni partner dobavlja uslugu raspoloživosti prostora i usluga;

- privatni partner ne dobavlja radove;

- na privatnog se partnera obvezno prenosi obveza i rizici vezani za izgradnju i

održavanje;

- javni projekt mora biti u nadležnosti javnog partnera, tj. mora se raditi o javnoj usluzi.

Iz ovako definiranih obilježja proizlazi da je JPP, a tako će se i u ovom projektu razumjeti,

model nabave javnog projekta čiji se predmet odnosi na nabavu usluge raspoloživosti javne

građevine, tj. predmet JPP-a je nabava usluge. Ovakva definicija distancira model JPP-a od

cijelog niza drugih modela koji se primjenjuju u praksi kojima je predmet nabave nabava

radova. Također, za prenesenu obvezu izgradnje i održavanja javni partner plaća

kompenzaciju privatnom partneru u obliku JPP naknade.

Veza naprijed istaknutih temeljnih principa JPP-a s kapitalnom pomoći i financijskim

instrumentima je u posljedici smanjivanja JPP naknade.

Javni partner – naručitelj

Javni naručitelj postaje javni partner, u zakonodavnom sustavu Republike Hrvatske,

sklapanjem ugovora o JPP-u. U tom smislu, javnim se partnerom ne može nazivati javni

naručitelj u ostalim modelima suradnje javnog i privatnog sektora u nabavi javnih projekata.

Javni partner uvijek naručuje uslugu raspoloživosti (kada se radi o ugovornom modelu JPP-a),

odnosno, sudjeluje u zajedničkom poduzeću (kada se radi o statusnom modelu JPP-a).

Privatni partner – izvršitelj

Analogno prethodnoj definiciji, privatni partner je pravna osoba iz privatnog sektora koja je

zaključila s osobom iz javnog sektora ugovor o JPP-u i koja temeljem tog ugovora isporučuje

javnom partneru uslugu raspoloživosti te biva kompenziran u novcu, u obliku JPP naknade,

ovisno o isporučenoj usluzi raspoloživosti javne građevine. Privatni partner nije osoba koja je

odabrana u postupku javne nabave, tj. postupku odabira privatnog partnera već pravna

osoba (DPN – društvo posebne namjene) koju je osnovao najpovoljniji ponuditelj, odabran u

postupku javne nabave, u svrhu provedbe projekta.


9

Kapitalna pomoć (subvencija, grant, potpora)

Kapitalna pomoć je novčani iznos koji prima javni partner u svrhu povećanja ''priuštivosti''

nabave projekta. Kapitalna pomoć dodjeljuje se javnim partnerima u svrhu smanjenje

kapitalnih troškova s ciljem da javni partner dođe u stanje sposobnosti podmirivanja budućih

obveze kao posljedice ukupnih životnih troškova. Kapitalna pomoć predstavlja izvor

financiranja javnog partnera za koji ne postoji obveza vraćanja davatelju kapitalne pomoći.

Financijski instrumenti

Za razliku od kapitalne pomoći koja predstavlja izvor bez obveze vraćanja, financijski

instrumenti predstavljaju pomoć davatelja instrumenta javnom ili privatnom partneru za

koju postoji obveza vraćanja. Za razliku od ostalih financijskih instrumenata na tržištu,

financijski instrumenti iz ESIF i EFSI izvora su povoljniji. Pod financijskim instrumentima

razumiju se krediti s povoljnom kamatnom stopom i dužim rokom povrata te razni oblici

garancija.

Korisnik kapitalne pomoći

Iako se uredbom CPR, Regulation (EU) No. 1303/2013, European Parliament and of Council

od 17. prosinca 2013. godine dozvoljava da korisnici kapitalne pomoći budu i javni i privatni

partner, u okviru ove analize korisnik kapitalne pomoći je javni partner dok na privatnog

partnera ona djeluje neutralno.

Isplata kapitalne pomoći

Isplata kapitalne pomoći predstavlja (i) proces plaćanja javnog partnera privatnom te (ii)

proces usklađivanja JPP naknade kao posljedice isplate uz uvjet da se položaj privatnog

partnera ne promjeni u odnosu na njegovu ponudu.

Ugovaranje financijskih instrumenata

Ugovaranje financijskih instrumenata predstavlja skup procesa vezanih za zaključivanje

sporazuma koje uglavnom provodi privatni partner s davateljem financijskih instrumenata u

svrhu povećanja izvodljivosti konkretnog javnog projekta.


10

Financijska održivost javnog projekta

Financijska održivost javnog projekta predstavlja kontinuirani niz poslovnih stanja javnog

projekta u okviru kojega se iz vjerojatnih prihoda od javnog partnera i krajnjih korisnika u

cijelosti mogu namiriti ukupni životni troškovi uključujući i profit privatnog partnera.

Financijska održivost uključuje isključivo financijske kategorije.

Ekonomska opravdanost javnog projekta

Za razliku od financijske održivosti u izračun ekonomske opravdanosti javnog projekta

uključene su i eksternalije (pozitivne i negativne) kao izraz širih društvenih nefinancijskih

koristi i troškova.

Vrijednost za novac (VfM)

Vrijednost za novac predstavlja stupanj učinkovitog korištenja novca poreznih obveznika kao

osnovnog izvora financiranja javnih projekata. Može predstavljati razliku ukupnih životnih

troškova različitih investicijskih opcija, ali i proces kontinuiranog utvrđivanja i mjerenja

standarda prostora i usluga od projektne ideje do kraja životnog vijeka javnog projekta5.

Ukupni životni troškovi (UŽT)

Predstavljaju prihode, priljeve i primitke te rashode, troškove i izdatke javnog projekta u

njegovom životnom vijeku ili razdoblju JPP ugovora. U ovoj će se analizi pod ukupnim

životnim troškovima smatrati stavke određene normom HRN ISO 15686-5:2009 s uključenim

rizicima.

Ponuda privatnog partnera

Ponuda privatnog partnera predstavlja ponuđene uvjete najpovoljnijeg ponuditelja u

postupku javne nabave s kojim javni partner sklapa ugovor o JPP-u.

5 Više o pojmu vrijednosti za novac kao procesu u: Juričić, D.; Marenjak, S. (2016): Vrijednost za novac u

Hrvatskim JPP projektima, Ekonomski pregled, Vol. 67 No. 6 (http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=259617)


11

Nabava radova

Nabava radova predstavlja vrijednost nabavljenu u postupku javne nabave koja se odnosi na

građenje ili rekonstrukciju javne građevine i, eventualno, projektiranje s njima povezano.

Kada javni naručitelj nabavlja radove, podrazumijeva se da nije nabavio i održavanje

izgrađene ili rekonstruirane javne građevine u njegovom životnom vijeku ili razdoblju

ugovaranja koje je po roku usklađeno s amortizacijskim vijekom građevine.

Nabava usluga

Nabava usluga predstavlja nabavu usluge raspoloživosti prostora i usluga. Kada javni

naručitelj nabavlja uslugu raspoloživosti tada je uz građenje (i projektiranje) od ponuditelja iz

privatnog sektora nabavio i održavanje izgrađene ili rekonstruirane javne građevine u

njegovom životnom vijeku, tj. u ugovornom razdoblju koje je po roku usklađeno s

amortizacijskim vijekom građevine.


12

4 SHEMATSKI PRIKAZ PROCESA KOMBINIRANJA JPP-A S EU

IZVORIMA

Kombiniranje JPP-a s EU izvorima (kapitalnim pomoćima i/ili financijskim instrumentima)

predstavlja usklađivanje dvije procedure koje se, inače, provode svaka zasebno. Radi se o

procesu pripreme, ocjene i odobravanja, nabave, ugovaranja i provedbe JPP projekata

određenim propisima iz područja JPP-a te procesu ocjene prihvatljivosti, pripreme analize

isplativosti, aplikacije i isplate odobrene kapitalne pomoći ili financijskog instrumenta

određenim propisima iz područja korištenja EU izvora. Iako ova dva procesa imaju pretežiti

dio sličnih faza, tj. sličnih dokumenata koji se izrađuju s namjerom provedbe projekta,

terminski, tj. procesno one mogu biti neusklađene. U tom smislu i utvrđenje jedinstvene

procedure kombiniranja EU izvora s JPP-om predstavlja procesno i terminsko usklađivanje.

Pod skupnim nazivom ''EU izvori'' razumiju se dvije bitno različite grupe izvora. To su (i)

nepovratni izvori ili grantovi (kapitalne pomoći, subvencije, potpore) te (ii) povratni izvori ili

financijski instrumenti (garancije, jamstva krediti). Postupak kombiniranja ove dvije grupe EU

izvora s JPP-om bitno se razlikuju kako u odnosu na korisnika, tako i po proceduri apliciranja i

ugovaranja te korištenja i isplate. Iz tog razloga u ovoj će se analizi predložiti dvije procedure

kombiniranja EU izvora s JPP-om i to kombiniranje s kapitalnim pomoćima te kombiniranje s

financijskim instrumentima.

4.1 Kombiniranje JPP-a s kapitalnom pomoći

Proces kombiniranja JPP-a s kapitalnim pomoćima može se dodatno podijeliti u dvije

skupine: (i) kombiniranje primjenjivo za velike projekte, tj. projekte s direktnom dodjelom te

(ii) kombiniranje primjenjivo za, uvjetno, manje projekte čija se dodjela provodi na temelju

objavljenim javnim pozivima za dodjelu bespovratnih sredstava.

Agencija za investicije i konkurentnost (prije: Agencija z javno-privatno partnerstvo) je na

svojim stranicama6 predložila proceduru kombiniranja JPP-a s ESI fondovima. Procedura

detaljno prikazuje brojne korake kombiniranja modela JPP-a s bespovratnim izvorima u 22

6 http://www.aik-invest.hr/wp-content/uploads/2015/12/esif-jpp-procedura-jaspers-mrrfeu.pdf

http://www.aik-invest.hr/wp-content/uploads/2015/12/esif-jpp-procedura-jaspers-mrrfeu.pdf


13

koraka počevši s utvrđivanjem prihvatljivosti projekta za sufinanciranjem i zaključno s

isplatom kapitalne pomoći nakon okončane faze građenja. Upravljačko tijelo (Ministarstvo

regionalnog razvoja i fondova Europske unije) ovu je proceduru prihvatilo i u skraćenom

obliku objavilo u Zajedničkim nacionalnim pravilima (ZNP) – Dodjela bespovratnih sredstava

za 2014.-2020. U proceduri se navodi da se projektima iz ove grupe sredstva dodjeljuju

neposredno nakon stjecanja statusa strateškog projekta u smislu ZNP-a7. Postupak započinje

potencijalni korisnik sredstava utvrđivanjem njegovog administrativnog kapaciteta. U slučaju

potrebe, AIK može organizirati radionice s potencijalnim korisnikom kako bi se pripremio za

provedbu cijelog postupka kombiniranja. Slijedi izrada pred-studije čija je svrha analiza

pretpostavki projekta i procjena parametara potrebnih za izračun vrijednosti za novac koja bi

se mogla očekivati u slučaju primjene JPP modela. Nakon izrade pred-studije slijede

konzultacije potencijalnog korisnika s JASPERS-om na kojima sudjeluje i AIK. Ukoliko se pred-

studijom utvrdi prihvatljiva vjerojatnost ostvarivanja vrijednosti za novac nastavlja se dalje

po proceduri utvrđenoj propisima iz područja JPP-a. Nakon stjecanja statusa JPP-a, tj. odluke

AIK-a, davatelj sredstava donosi odluku o sufinanciranju projekta sredstvima iz EU fondova.

Slijedi postupak javne nabave i sklapanje JPP ugovora, a nakon završene faze građenja

(rekonstrukcije) odobrena sredstva sufinanciranja isplaćuju se korisniku sredstava (javnom

partneru) koji ih prosljeđuje privatnom temeljem čega dolazi do smanjivanja JPP naknade.

Apstrahirajući izračune vrijednosti za novac i konzultacije s tijelima EU i EIB-a u pogledu

provjere opravdanosti sufinanciranja, u ovoj će se analizi kritički osvrnuti na, objektivno,

korektnu postojeću proceduru kombiniranja JPP-a s bespovratnim sredstvima s tom razlikom

što će se na shemi naglasiti procesi zajednički objema procedurama. Cilj ovakvog osvrta je

daljnje vremensko usklađivanje procedura.

7 Ne radi se o stjecanju statusa strateškog projekta po Zakonu o strateškim investicijama (NN 133/13, 152/14,

22/16).


14

Shema 4.1 Prikaz postupka usklađivanja procesa JPP-a s EU bespovratnim izvorima

Izvor: Simulacija autora.

Prikaz procesa kombiniranja prikazan je u formi objedinjenih procesa JPP-a i EU izvora. U

koracima 1, 3 8 i 12 prikazani su procesi koji se prema postojećim procedurama rade

nezavisno i odvojeno, ali koji bi se, s obzirom na sadržaj izlaznih dokumenata i prirodu

informacija koje koriste, mogli raditi objedinjeno. Tako na primjer, na poziciji 1 utvrđuju se

temeljni parametri prihvatljivosti projekta. U dijelu koji se odnosi na JPP utvrđuje se

društvena potreba za projektom, kapacitet preuzimanja obveza od strane naručitelja, stanje

tržišta investitora, kreditora i slično. Ovaj se postupak provodi kombiniranjem analiza,

izračuna i otvorenih komunikacija. S druge strane u odnosu na EU proceduru, na temelju

opće objavljenih i javno dostupnih dokumenata utvrđuje se opća prihvatljivost za

sufinanciranje. Također, prihvatljivost se može utvrditi i eventualnim pozivima na dostavu

projektnih prijedloga. U svakom slučaju potrebno je istaknuti činjenicu da rizik procijene

prihvatljivosti projekta za sufinanciranjem nosi naručitelj. Na poziciji 2 izrađuju se dokumenti

čije su izlazne vrijednosti jednako potrebni objema procesima. Radi se o izradi pred-studije

kod većih projekata dok je kod manjih projekata moguće direktno preći na izradu konačnih

analiza. Na poziciji 3 izrađuje se kompletna dokumentacija kako za JPP ugovor tako i u svrhu

pripreme aplikacije za EU izvore. Temeljna analiza za JPP proces je procjena ukupnih životnih

troškova tradicionalne i JPP opcije u svrhu procijene i izračuna vrijednosti za novac. Točnije,

ovom se analizom nastoji procijeniti je li JPP opcija jeftinija od tradicionalne. Također, prema

propisima iz područja JPP-a potrebno je procijeniti i naknadu koju bi javni partner plaćao


15

privatnom u ugovornom razdoblju. Temelj takve analize je analiza koristi i troškova (CBA).

Ova se analiza koristi i u slučaju izračuna financijskog jaza u EU proceduri. Dakle, obje analize

koriste jednake inpute kako bi proizvele dvije različite izlazne vrijednosti: vrijednost JPP

naknade i vrijednost financijskog jaza koji predstavlja vrijednost buduće kapitalne pomoći. Iz

ovih razloga bilo bi oportuno takve analize prirediti u okviru jednog dokumenta. Nakon što

su analize priređene dokumentacija se dostavlja AIK-u u svrhu ocjene i odobravanja JPP

projekta (4) te tijelu nadležnom za odobravanje kapitalne pomoći (5) u formi aplikacije

prema strukturi propisanoj od strane davatelja kapitalne pomoći. Odobrenje AIK-a dostavlja

se davatelju kapitalne pomoći koji, ukoliko je aplikacija u skladu s kriterijima, izdaje

odobrenje kapitalne pomoći (6). Ovdje je važno skrenuti pozornost na često vođenu raspravu

u praksi o tome podnosi li se aplikacija (odobrenje kapitalne pomoći) davatelju kapitalne

pomoći prije ili poslije provedbe postupka javne nabave. Stav je autora da je moguć i prvi i

drugi pristup, ali je važno da se trenutak podnošenja aplikacije za kapitalnu pomoć (i s njome

povezano odobrenje) izjednači za sve raspoložive modele (tradicionalni model, JPP, leasing,

robni zajam…)8. Odobrenje prijedloga JPP projekta preduvjet je za pokretanje postupka javne

nabave privatnog partnera.


(nastavak)

Izvor: Simulacija autora.

8 Prednost apliciranja prije postupka nabave: sigurnost sufinanciranja i manji rizici provedbe projekta;

Nedostatak aplikacije prije postupka nabave: naručitelj snosi rizik nedovoljnog iznosa granta; Prednost aplikacije nakon postupka nabave: manji rizik dodatnog sufinanciranja iz proračuna naručitelja; Nedostatak aplikacije nakon postupka nabave: veliki rizik nesposobnosti preuzimanja obveza iz projekta i odustajanje od projekta ukoliko grant izostane, a ponuditelj odabran.


16

Nakon provedenog postupka javne nabave zaključuje se ugovor o JPP-u s odabranim

najpovoljnijim naručiteljem (8).

Ovdje ostaje pitanje trenutka sklapanja ugovora o sufinanciranju s davateljem kapuitalne pomoći. Zaključuje li se ugovor netom nakon izdavanja odluke o sufinanciranju ili se ugovor zaključuje nakon provedenog postupka javne nabave privatnog partnera?

Nakon zaključenja ugovora završava faza pripreme projekta i započinje faza provedbe. Faza

provedbe započinje projektiranjem i izgradnjom (9). Nakon okončanja faze izgradnje i

sklapanja zapisnika o završetku faze građenja oportuno je isplatiti ukupnu vrijednost

kapitalne pomoći (10).

Iako je moguće kapitalnu pomoć isplaćivati i djelomično u fazi građenja (prema određenim situacijama), iz razloga preuzimanja rizika građenja u cijelosti od strane privatnog partnera, kapitalnu pomoć je razumno isplatiti privatnom partneru nakon materijalizacije svih rizika povezanih s građenjem.

Uzrok u formi isplate kapitalne pomoći ima za posljedicu smanjenje JPP naknade koju je

ponudio najpovoljniji ponuditelj u postupku javne nabave. Način i operacije vezane uz proces

isplate granat i korekcije JPP naknade predmet su ove analize i podrobnije će biti opisane u

nastavku. Dakle, kapitalna pomoć se isplaćuje na početku faze uporabe (11). Tijekom dugog

razdoblja uporabe projekt je podložan nadzoru i u okviru procesa JPP-a i u okviru procesa EU

izvora (12). U okviru procesa JPP-a nadzor se provodi na tri razine. Prva razina je razina

neposrednog mjerenja isporučenih standarda prostora i usluga koju provodi javni partner

kontinuirano za vrijeme trajanja ugovora sukladno ugovorenom mehanizmu plaćanja. Druga

razina je razina kontrole ugovorene, usklađene i plaćene naknade kao i stanje sporova po

ugovoru koju formalno provodi AIK sukladno propisima iz područja JPP-a. Treća razina

analize odnosi se na povremenu analizu konkretnih projekata od strane Državnog ureda za

reviziju. Sastavni dio dokumentacije za nadmetanje, a kasnije i JPP ugovora, je obveza

privatnog partnera u uspostavi automatiziranog sustava mjerenja isporučenog standarda

prostora i usluga koji će kontinuirano za vrijeme trajanja ugovora, mjeriti vrijednosti

isporučenih standarda prostora i usluga uspoređujući ih s ugovorenim. U slučaju da izmjereni

standard ne odgovara vrijednosti iz ugovora, naručitelj (javni partner), sustavom prijave


17

grešaka i kvarova, prijavljuje odstupanje i aktivira sustav penalizacije, tj. ugovorno umanjenje

JPP naknade. Na kraju svakog mjeseca priređuje se mjesečni obračun koji uključuje slijedeće:

(i) ugovorena naknada usklađuje s ugovorenim parametrima (najčešće varijabilna

komponenta kamatne stope ukoliko se ugovara varijabilna kamatna stopa te inflacija) i

(ii) usklađena JPP naknada umanjuje se za iznos obračunatih penala9.

Postupak nadzora korištenja kapitalne pomoći primjenjuje se i u postupku EU izvora i to u

razdoblju od 5 godina od dana isplate kapitalne pomoći. Budući da je sustav nadzora u JPP

procesu sveobuhvatan, detaljan i dugotrajan, nema razloga da se kriteriji nadzora korištenja

kapitalne pomoći ne inkorporiraju u sustav nadzora provedbe JPP projekta.

4.2 Kombiniranje JPP-a s financijskim instrumentima

Za razliku od procesa kombiniranja JPP-a s bespovratnim izvorima sufinanciranja gdje je

nedvosmisleno cjeloviti korisnik i ugovaratelj kapitalne pomoći javni naručitelj (javni

partner), kod financijskih instrumenata proces je drugačiji. Ovdje se nameću dva osnovna

pitanja:

1. koji je subjekt u projektu korisnik financijskog instrumenta? te

2. tko je ugovaratelj financijskog instrumenta s davateljem financijskog instrumenta?

Kao što je naprijed u tekstu istaknuto, osnovno obilježje financijskih instrumenata je obveza

vraćanja korisnika prema davatelju instrumenta. Europska komisija10 navodi tri osnovna

financijska instrumenta11 koji bi mogli poduprijeti široki raspon europskih transportnih mreža

i projekata na području proizvodnje energije i energetske učinkovitosti s konačnom

namjerom i učinkom ponovnog korištenja:

- zajmovi ili krediti;

- jamstva ili garancije te

9 Juričić, D.; Marenjak, S. (2016), o.c.

10 European Commision and European Investment Bank – fi-compass (2015): Financial instrument products,

Luxembourg. 11

Predmet ove analize su isključivo instrumenti koji proizlaze iz Kohezijskog fonda kao instrumenta održivog i učinkovitog načina ulaganja u jačanje gospodarske, društvene i teritorijalne kohezije Europske unije.


18

- vlasnički ili kvazi-vlasnički izvori financiranja.

Osnovna pretpostavka korištenja financijskih instrumenata je dokazani tržišni nedostatak ili

tržišna greška12. Ovakav tržišni nedostatak potrebno je analitičkim putem dokazati u formi

tzv. prethodne tržišne procijene13. Preciznije, financijski se instrumenti koriste u svrhu

potpore investicijama (ovdje, javnim) od kojih se očekuje financijska održivost i za koje nije

moguće prikupiti dovoljno financijskih instrumenata iz tržišnih izvora. Korištenje financijskih

instrumenata slijedi nakon provedene analize kojom se utvrđuje stanoviti tržišni nedostatci

kako je to navedeno u članku 37., glave IV CPR. Takva analiza uključuje:

- analizu tržišnih nedostataka;

- procjenu dodane vrijednosti financijskih instrumenata;

- procjenu dodatnih javnih i privatnih izvora financiranja;

- analizu korištenja i učinaka drugih zemalja;

- predloženu investicijsku strategiju;

- očekivane rezultate te

- mehanizme reevaluacije provedene analize.

Pod zajmovima ili kreditima razumiju se ugovori o dužničkom financiranju kreditom. U

odnosu na kredite komercijalnih banaka osnovna obilježja ovih kredita su:

- niže kamatne stope;

- duži rokovi otplate te

- smanjene vrijednosti traženih kolaterala.

Pod jamstvima ili garancijama razumiju se instrumenti kojima se davatelj garancije obvezuje

da će od davatelja dužničkog instrumenta financiranja preuzeti na sebe dio rizika koji bi inače

preuzeo davatelj kredita. Garancijama se povećava vjerojatnost provedbe javnog

infrastrukturnog projekta osobito u primjeni alternativnih modela nabave javnog projekta

kao što su koncesije ili JPP. U slučajevima kada su potraživanja po osnovi naplate naknade za

raspoloživost, odnosno, negativne koncesije koju u koncesijskim ugovorima plaća koncedent

koncesionaru, kao što bi to mogao biti slučaj u Hrvatskoj u određenim projektima, garancije

12

Eng. Market Failure. 13

Eng. Ex-ante Market Assessment.


19

plaćanja javnih naručitelja privatnim izvršiteljima mogle bi smanjiti dio ili ukupan rizik

potražnje koji standardno preuzima privatni izvršitelj (koncesionar ili privatni partner).

Pod vlasničkim izvorima financiranja razumiju se osnivački kapital kojim davatelj (obično

equity fondovi kao institucionalni investitori u vlasnički kapital ili poduzetnici i fizičke osobe)

sudjeluje u osnivanju trgovačkog društva ili dokapitalizaciji. Ulagač u equity instrument

ostvaruje svoju zaradu temeljem isplate dobiti i eventualnom prodajom svog udjela u

srednjoročnom razdoblju. Pod kvazi-vlasničkim14 izvorima financiranja razumiju se, najčešće,

neosigurani dužnički izvori financiranja (tzv. mezzanine krediti) ili podređeni krediti rizično

rangirani između nadređenih kredita15 i equityja. U praksi se mezzanine kredit može

refinancirati nakon okončane gradnje ili pretvoriti u vlasnički udjel.

Predloženi proces kombiniranja financijskih instrumenata s modelom JPP-a prikazan je na

shemom 4.3:

Shema 4.3 Prikaz postupka usklađivanja procesa kombiniranja financijskih instrumenata s

JPP modelom

Izvor: izradili autori

14

Eng. Quasi-equity. 15

Engl. Senior debt.


20

Za razliku od sheme procesa kombiniranja JPP modela s bespovratnim izvorima

sufinanciranja kod kojih je javni naručitelj isključivi korisnik i ugovaratelj bespovratnih izvora

(granta), u slučaju kombiniranja JPP modela s financijskim instrumentima postoje razlike.

Naime, kod financijskih instrumenata javni je naručitelj najčešće indirektni korisnik učinaka

financijskih instrumenata dok je direktni korisnik i ugovaratelj privatni izvršitelj ili isporučitelj

usluge raspoloživosti javne građevine ili isporučitelj javnih usluga. Ovakvu je situaciju

moguće zateći u slučaju korištenja garancije za dio glavnice kredita (8), kredita s povoljnim

uvjetima otplate (9), ili vlastitih izvora financiranja – equity (10) dok je nešto drugačija

situacija s korištenjem potencijalne garancije za uredno plaćanje JPP naknade (4).

U slučaju povoljnog kredita i vlastitih izvora financiranja, privatni ponuditelj (7) ili zajednica

ponuditelja u postupku nabave pregovara s davateljem ovih instrumenata o uvjetima pod

kojim bi se sklopio ugovor o korištenju instrumenata u slučaju pobjede na natječaju (7).

Kredit će zaključiti kreditor i privatni partner (11), tj. društvo posebne namjene (DPN). Dakle,

ugovaratelj i korisnik je DPN. U slučaju garancije za (dio) glavnice kredita korisnik

instrumenta je kreditor, ali nalogodavatelj može biti javni naručitelj ili privatni partner.

Indirektno, ekonomske koristi od ove garancije imat će javni partner zbog opće provedbe

projekta, ali i u formi smanjenih troškova financiranja projekta. Kod ovog instrumenta

davatelj financijskog instrumenta jamči za obveze privatnog partnera kao korisnika

komercijalnog kredita. U slučaju vlastitih izvora financiranja - equity, članovi zajednice

ponuditelja pregovaraju s equity fondom o financiranju projekta vlasničkim izvorima

financiranja. Davatelj instrumenta je equity fond, a ugovaratelj zajednica ponuditelja, tj.

osnivača privatnog partnera, DPN-a.


21

5 OSNOVNA OBILJEŽJA RGP16 I non-RGP PROJEKATA

Europska je komisija u svom priručniku17 o korištenju analize troškova i koristi istaknula

razliku između dvije vrste javnih projekata. Radi se tzv. ekonomskoj i socijalnoj infrastrukturi.

Osnovno obilježje javnih projekata iz područja ekonomske infrastrukture je naplata

pretežitog dijela prihoda od krajnjih korisnika kojima se prodaje proizvedena javna dobra ili

usluge. S druge strane, osnovno obilježje socijalne infrastrukture je da se pretežiti dio

prihoda naplaćuje od javnog ili javnih naručitelja, odnosno, pretežiti dio prihoda dolazi iz

proračuna naručitelja. Primjeri RGP projekata su: sustavi autocesta s naplatnim sustavom,

željeznica, vodoopskrba, prikupljanje i odvoz komunalnog otpada, zračne i morske luke,

širokopojasna (telekomunikacijska) infrastruktura i slični projekti koji prihode naplaćuju od

korisnika. S druge strane, primjeri non-RGP projekata su: škole, bolnice, muzeji, sportske i

rekreativne dvorane, zatvori, opće javne zgrade, projekti energetske učinkovitosti i slični

projekti temeljeni na raspoloživosti kod kojih je korisnik i platitelj usluge raspoloživosti sam

naručitelj. Eurostat18 ističe također razliku između ove dvije grupe projekata pa RGP projekte

naziva koncesijama dok non-RGP projekte naziva standardnim JPP projektima. Štoviše, RGP

projekti mogu se transferirati u non-RGP projekte ovisno o alokaciji rizika potražnje. Tako će,

na primjer19, zadržavanje rizika potražnje kod RGP projekata na strani javnih naručitelja

projekt pretvoriti u non-RGP projekt.

Ova podjela je osobito važna za procese kombiniranja EU izvora s modelom JPP-a iz razloga

metode izračuna kapitalne pomoći. Naime, kod RGP projekata financijski se jaz (vrijednost

kapitalne pomoći) izračunava kao vrijednost ekvivalentna dijelu kapitalnih troškova

nepokrivena neto prihodima. Dakle, kod projekata koji generiranu prihode od krajnjih

korisnika, ali ti prihodi nisu dostatni na pokrivanje ukupnih troškova projekta, onaj jaz ili

nedostatak potrebnih prihoda će biti vrijednost ekvivalentna potrebnom grantu ili kapitalne

pomoći. Situacija s non-RGP projektima nije metodološki na takav način određena. Naime,

budući da non-RGP projekti nemaju prihoda od krajnjih korisnika, nije moguće na spomenuti

16

Eng. Revenue Generating Projects – projekti koji stvaraju prihode od krajnjih korisnika na tržištu 17

http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/studies/pdf/cba_guide.pdf 18

http://ec.europa.eu/eurostat/web/government-finance-statistics/methodology/manuals 19

To je, primjerice, praksa u posljednjih desetak godina u području auto-cesta.


22

način izračunati vrijednost kapitalne pomoći. Nešto je manji problem kod non-RGP projekata

energetske učinkovitosti iz razloga što se ostvarena ušteda može tretirati kao generirani

prihodi20 pa je, stoga, primjenjiva spomenuta metoda za izračun vrijednosti kapitalne

pomoći. Međutim, kod ostalih non-RGP projekata to nije slučaj pa se pozornost usmjerava

na analizu sposobnosti plaćanja naručitelja21 ili se vrijednost kapitalne pomoći određuje

paušalno kao postotak prihvatljivih troškova. Razvoj dijela ove metode predmetom je i ovog

projekta.

20

http://tim4pin.hr/wordpress_9/wp-content/uploads/2015/06/Pages-from-KB-2.pdf 21

Analiza njegovog fiskalnog kapaciteta.


23

6 POSTUPAK IZRAČUNA VRIJEDNOSTI I NAČINA ISPLATE

KAPITALNE POMOĆI

Pod pojmom izračuna vrijednosti kapitalne pomoći razumije se postupak utvrđivanja

financijskog jaza, tj. vrijednosti dijela kapitalnih troškova koji se ne mogu vratiti iz ostvarenih

koristi eksploatacijom javnog projekta. Postupak izračuna financijskog jaza dala je Europska

komisija u svojem vodiču, a temelji se na usporedbi sadašnjih vrijednosti kapitalnih troškova

s sadašnjom vrijednosti neto prihoda, naravno, na temelju pretpostavki budućeg poslovanja

javnog projekta. Pod pojmom načina isplate kapitalne pomoći, razumije se skup procesa od

ugovaranja kapitalne pomoći do konačne korekcije JPP naknade ili cijena krajnjih javnih

usluga, a koji se odnose i na principe računovodstvene evidencije spomenutih procesa.

U nastavku se daje pregled postupka izračuna svih komponenti ukupne vrijednosti

bespovratnih izvora temeljenih na pretpostavkama budućeg poslovanja opisanih u tablici

6.1:

Tablica 6.1 Projekcija poslovanja RGP projekta

Stavka 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Prihodi od krajnjih korisnika 0 10 20 60 100 130 170 200 200 200 200 200 200

Kapitalno ulaganje 1000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Održavanje 0 0 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100

Razlika -1000 10 -80 -40 0 30 70 100 100 100 100 100 100

Kumulativ -1000 -990 -1070 -1110 -1110 -1080 -1010 -910 -810 -710 -610 -510 -410


Iz pretpostavki opisanih u tablici 6.1 razvidno je da se radi o projektu vrijednosti kapitalnog

ulaganja od 1 000 jedinica, projekt ostvaruje prihode od prodaje javnih usluga krajnjim

korisnicima te ima određene troškove održavanja. Naravno, radi se o pojednostavljenom

hipotetskom primjeru kojem je cilj prezentirati postupak izračuna komponenti kapitalne

pomoći.


24

6.1 Izračun ukupne vrijednosti kapitalne pomoći

Kao što je naprijed u tekstu istaknuto, postupak izračuna kapitalne pomoći temelji se na

izračunu financijskog jaza koji u naravi predstavlja razliku sadašnje vrijednosti kapitalnog

ulaganja i sadašnje vrijednosti neto prihoda. Pod neto prihodima razumije se razlika

sadašnjih vrijednosti prihoda o krajnjih korisnika i operativnih troškova. Ove se financijske

kategorije mogu zorno prikazati na grafikonu 6.1:

Grafikon 6.1 Odnos vrijednosti ulaganja i izvora pokrića ulaganja

Izvor:izradili autori

Iz grafikona 6.1 razvidne su veličine kapitalnog ulaganja (lijevi plavi stupac) te strukture

izvora iz kojih se namiruje ulaganje (desni stupac) koji se sastoji od neto prihoda (crveni,

manji dio stupca) te financijskog jaza (zeleni, veći dio stupca) kao dijela kapitalnog ulaganja

koje nije moguće namiriti iz eksploatacije projekta, tj iz prihoda od krajnjih korisnika.

Izračun kapitalne pomoći, kako je naprijed u tekstu istaknuto, računa se posredstvom

sadašnjih vrijednosti. U tom smislu potrebno je izračunati sadašnje vrijednosti prihoda od

krajnjih korisnika, kapitalnog ulaganja te operativnih troškova ili održavanja prema

slijedećem obrascu:

𝑃𝑉 = ∑𝑁𝑖

(1+𝑑)𝑖𝑖 (1)


25

gdje su: 𝑁𝑖 novčani tok u i-tom razdoblju koji se diskontira, 𝑑 diskontna stopa po kojoj se

diskontiraju novčani tokovi, 𝑖 razdoblje te 𝑃𝑉 sadašnja vrijednost (eng. Present Value).

Uklučivanjem vrijednosti iz tablice 6.2 dobiju se vrijednosti parametara iskazanih u tablici

6.3:

Tablica 6.2 Izračun sadašnjih vrijednosti

Stavka PV

Prihodi od krajnjih korisnika 1.295

Kapitalno ulaganje (I) 971

Održavanje 872


Nakon izračuna sadašnjih vrijednosti slijede izračuni interne stope rentabilnosti temeljem

koje je moguće utvrditi radi li se o financijski neodrživom projektu22. Financijska neodrživost

dokazuje se vrijednošću interne stope rentabilnosti manjom od ciljane diskontne stope.

Sustav za izračun interne stope rentabilnosti je:

0 = ∑𝑅𝑖−𝐶𝑖

(1+𝐹𝐼𝑅𝑅)𝑖𝑖 (2)

gdje su 𝑅𝑖 prihodi razdoblja (eng. Revenues), 𝐶𝑖 troškovi razdoblja (eng. Costs) te 𝑖 razdoblje.

Rješenjem (2) po FIRR dobije se interna stopa rentabilnosti na temelju koje se određuje

opravdanost sufinanciranja bespovratnim izvorima. Nadalje, neto prihodi, određeni

odredbom članka 61. CPR računaju se kao razlika sadašnjih vrijednosti prihoda i operativnih

troškova pomoću sustava:

𝑃𝑉𝑛𝑟 = ∑𝑅𝑖−𝑂𝐶𝑖

(1+𝑑)𝑖𝑖 (3)

gdje su 𝑃𝑉𝑛𝑟 sadašnja vrijednost neto prihoda (eng. Present Value Net Revenue), 𝑅𝑖

operativni prihodi, 𝑂𝐶𝑖 operativni troškovi23, 𝑑 diskontna stopa. Uvrštenjem naprijed

opisanih parametara u sustav (3) dobije se vrijednost neto prihoda u svoti od 423 jedinica.

22

Predmetom sufinanciranja bespovratnim izvorima su isključivo ekonomski opravdani, ali financijski neodrživi projekti. 23

Ne uključuju financijske troškove i amortizaciju).


26

Tablica 6.3 Izračun osnovnih parametara za izračun komponenti kapitalne pomoći

FIRR -5,10%

Neto prihodi (NR) 423

Prihvatljivi troškovi (EC) 800

Stopa sufinanciranja (CR) 85%

Vrijednost ukupne kapitalne pomoći (FG) 565


Temeljem naprijed iznesene definicije, financijski jaz računa se kao:

𝐹𝐺 = 𝐼 ∗∑ 𝐼𝑖 −∑ 𝑁𝑅𝑖

∑ 𝐼𝑖 (4)

gdje su 𝐼 vrijednost ulaganja, 𝑁𝑅 neto prihodi, 𝐹𝐺 financijski jaz (eng. gap). Kada se u (4)

uvrste pretpostavke iz tablice 6.3 dobije se vrijednost ukupnog financijskog jaza ili potrebne

kapitalne pomoći projektu u vrijednosti od 565 jedinica. Dakle, ova vrijednost tumači se na

način da investicijsku vrijednost projekta od 1 000 jedinica treba sufinancirati bespovratnom

jednokratnom pomoći u vrijednosti od 564 jedinica kako bi se ostatak investicijske

vrijednosti moglo pokriti iz neto prihoda i ostvariti ciljanu stopu rentabilnosti koja u ovom

slučaju iznosi 3%. Slijedi izračun strukture ukupnog financijskog jaza.

6.2 Izračun nacionalne i EU komponente kapitalne pomoći

Budući da se vrijednost investicije, kada je riječ o dijelu koji financira EU davatelj

bespovratnih sredstava, dijeli na dva parametra i to vrijednost prihvatljivih troškova (EC24) te

stopa sufinanciranja (CR25), vrijednost EU komponente bit će:

𝐼 → 𝐸𝐶 ∗ 𝐶𝑅 (5)

tj.

24

Eng. Eligible Costs. 25

Eng. Co-funding Rate.


27

𝐹𝐺 = 𝐸𝐶 ∗ 𝐶𝑅 ∗∑ 𝐼𝑖 −∑ 𝑁𝑅𝑖

∑ 𝐼𝑖 (6)

odnosno, financijski jaz (vrijednost koji na raspolaganje stavlja EU izvor) je jednak umnošku

vrijednosti prihvatljivih troškova (EC), stope sufinanciranja (CR) i stope financijskog jaza26

(∑ 𝐼𝑖 −∑ 𝑁𝑅𝑖

∑ 𝐼𝑖). Budući da svako sufinanciranje od strane EU izvora podrazumijeva i nacionalnu

komponentu, sustavom (6) potrebno je izračunati i nacionalnu komponentu. Ove vrijednosti

prikazane su u tablici 6.4.

Tablica 6.4 Izračun komponenti kapitalne pomoći

Komponenta Stopa Udio u Iznos

sufinanciranja CAPEX-u

EU komponenta (85%) 85% 38% 384

Nacionalna komponenta (15%) 15% 7% 68

Ostali nacionalni bespovratni izvori - 11% 113


Međutim, nakon provedenih izračuna EU i nacionalne komponente moguće je utvrditi da se

s ove dvije komponente (384 + 68) nije u cijelosti pokrila vrijednost ukupnog financijskog jaza

(565). Ta vrijednost je u tablici 6.4 iskazana s 113 jedinica. Ova bi se vrijednost mogla tretirati

u sklopu nacionalne komponente.

6.3 Isplata kapitalne pomoći kod RGP projekata

Svrha isplate kapitalne pomoći kod projekata koji generiraju prihode je smanjenje kapitalne

vrijednosti investicije u cilju postizanja ciljane stope rentabilnosti projekta. Drugim riječima,

vrijednost kapitalne pomoći predstavlja nedostajuće prihode potrebne za namirenje ukupnih

životnih troškova projekta. Nedostajući prihodi predstavljaju financijski jaz koji se namiruje iz

kapitalne pomoći.

26

Eng. Funding-gap rate.


28

Izračunate komponente financijskog jaza ili vrijednosti ukupno potrebne kapitalne pomoći da

bi se zadovoljio kriterij financijske održivosti može se isplatiti na više načina. Prvi način je

jednokratna isplata sve tri komponente na način kako je to prikazano u tablici 6.5:

Tablica 6.5 Jednokratna isplata sve tri komponente kapitalne pomoći - provjera ispravnosti

izračuna kapitalne pomoći

Stavka 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13


Kapitalno ulaganje 1000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

EU komponenta (85%) 384

Nacionalna komponenta (15%) 68

Ostali nacionalni izvori 113

Održavanje 0 0 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100

Razlika -436 10 -80 -40 0 30 70 100 100 100 100 100 100

Kumulativ -436 -426 -506 -546 -546 -516 -446 -346 -246 -146 -46 54 154


Simulacijom jednokratne isplate sve tri komponente kapitalne pomoći iz tablice 6.5

utvrđena je financijska stopa rentabilnosti od 3% godišnje što je i bila pretpostavljena

diskontna stopa. To znači da je ukupni financijski jaz točno izračunat. Međutim, primjena

modela JPP-a pruža i pogodnosti različite isplate druge dvije komponente kapitalne pomoći.

Naime, u slučaju kada se u proračunu ne raspolaže slobodnim novcem za isplati nacionalne

komponente, tada se proračun treba zadužiti kako bi osigurao potrebne vrijednosti

nacionalnih komponenti u svim javnim projektima financiranih iz EU izvora. U slučaju

primjene JPP modela, nacionalnu komponentu moglo bi biti moguće isplatiti i u obliku

naknada u razdoblju trajanja ugovora o JPP-u. Takva opcija prikazana je u tablici 6.6:

Tablica 6.6 Plaćanje nacionalne komponente u obliku naknade za raspoloživost (a)

Stavka 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13


Kapitalno ulaganje 1.000


Ukupna nacionalna komponenta 0 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18

Održavanje 0 0 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100

Razlika -616 28 -62 -22 18 48 88 118 118 118 118 118 118

Kumulativ -616 -588 -650 -672 -654 -606 -518 -400 -281 -163 -45 73 191



29

Postupak izračuna vrijednosti periodične isplate temelji se na sustavu (2). U primjeru je

prikazano da periodična godišnja isplata 18 jedinica u ugovornom razdoblju od 13 godina

rezultira financijskom stopom rentabilnosti od 3% kako je definirano u pretpostavkama.

U praksi je moguća situacija u kojoj će postojati obveza osiguravanja dodatnih izvora nakon

neto-nacionalne komponente i EU izvora. Taj iznos će se plaćati ili iz proračuna (najčešće kao

poslejdice zaduživanja) ili u obliku naknade iz tekućeg proračuna u slučaju primjene JPP

modela. Ovakav slučaj prikazan je u tablici 6.7:

Tablica 6.7 Plaćanje nacionalne komponente u obliku naknade za raspoloživost (b)

Stavka 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13


Kapitalno ulaganje 1.000


Nacionalna komponenta (15%) 68

Preostali nacionalni izvori 0 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11 11

Održavanje 0 0 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100

Razlika -549 21 -69 -29 11 41 81 111 111 111 111 111 111

Kumulativ -549 -527 -596 -625 -613 -572 -491 -379 -268 -157 -45 66 177


I za potrebe ovog izračuna koristio se sustav (2). Dio nacionalne komponente plaće je iz duga

koji je centralna država osigurala za plaćanje nacionalne komponente dok se ostatak platio iz

tekućeg proračuna u obliku naknade.

Iz prezentiranih izračuna razvidno je da dva parametra osobito utječu na vrijednost kapitalne

pomoći i to: diskontna stopa i vrijednost neto-prihoda. Ovisnost kapitalne pomoći i njegove

strukture o diskontnoj stopi prikazana je na grafikonu 6.2 :


30

Grafikon 6.2 Osjetljivost vrijednosti komponenti kapitalne pomoći o diskontnoj stopi


Povećanjem vrijednosti diskontne stope simulira se viša cijena izvora financiranja. S obzirom

da se iz istih prihoda namiruju nepromijenjeni ukupni životni troškovi (osim troškova

financiranja) logičan je zaključak da će u takvoj situaciji biti potrebna veća kapitalna pomoć

kako bi se zadovoljio temeljni kriterij financijske održivosti. Ovisnost vrijednosti kapitalne

pomoći o neto prihodima prikazana je na grafikonu 6.3:

Grafikon 6.3 Osjetljivost komponenti kapitalne pomoći o neto prihodima


Povećanje neto-prihoda, neovisno o tome povećavaju li se neto-prihodi uslijed povećanja

operativnih prihoda ili smanjenja operativnih troškova, uzrokuje smanjenje kapitalne

pomoći.


31

6.4 Isplata kapitalne pomoći kod JPP projekata

Za razliku od uloge kapitalne pomoći kod projekata koji generiraju prihode, kod projekata

koji ne generiraju prihode27, a to su u naravi JPP projekti, postupak izračuna vrijednosti

kapitalne pomoći usmjeren je na sposobnost javnog naručitelja (javnog partnera ili zajednice

javnih partnera) i njegov fiskalni kapacitet u preuzimanju dugoročnih obveza koje u naravi

proizlaze iz ukupnih naknada koje bi u ugovornom razdoblju plaćao javni partner privatnom.

U tom smislu vrijednost kapitalne pomoći određuje se paušalno, kao fiksni postotak

prihvatljivih troškova ili kao suvišak iznad utvrđene sposobnosti preuzimanja dugoročnih

obveza28.

6.4.1. Jednokratna isplata

U nastavku analize prezentirat će se simulacije projekcija poslovanja privatnog partnera (DPN-a)

u slučaju jednokratne isplate kapitalne pomoći kada je JPP naknada jednaka u ukupnom

ugovornom razdoblju. Osnovne pretpostavke simulacije prikazane su u tablici 6.8:

Tablica 6.8 Struktura osnovnih pretpostavki za simulaciju isplate kapitalne pomoći u

slučaju jednokratne isplate

Opis Iznos Udio

Vlastiti izvori 200 20%

Kredit 800 80%

UKUPNO 1000 100%

Kapitalna pomoć 500

Isplata dobiti 50%


projekt ukupne kapitalne vrijednosti 1 000 jedinica financira se iz duga (nadređeni kredit) i

kapitala (equity) u omjeru 80%:20%. Odobrena vrijednost kapitalne pomoći iznosi 500

jedinica ili 50% ukupne kapitalne vrijednosti. Privatni partner, sukladno uvjetima ugovora o

27

Ili generiraju marginalne, ne-domonantne ili ne-pretežite prihode od komercijalizacije javne građevine. 28

Više o tome u Juričić, Kušljić (2014).


32

financiranju s davateljem nadređenog kredita, isplaćuje ostvarenu dobit najviše 50%. Slijedi

simulacija četiri slučaja poslovanja privatnog partnera:

- ponuda privatnog partnera (ponuda bez ukalkulirane kapitalne pomoći);

- učinak isplaćene kapitalne pomoći na poslovanje privatnog partnera;

- umanjenje ukupnog iznosa naknade za iznos kapitalne pomoći te

- umanjenje naknade temeljem usklađenja interne stope povrata na vlastite izvore

financiranja (FIRRE).

6.4.1.1 Ponuda privatnog partnera

Javni naručitelj objavljuje postupak javne nabave za odabir najpovoljnijeg privatnog

partnera. Najpovoljniji privatni partner je onaj ponuditelj čija je ponuda ekonomski

najpovoljnija. Ponuditelji nemaju informaciju o kapitalnoj pomoći i cilj je javnog naručitelja

odabrati najefikasnijeg ponuditelja. Temeljem standarda koje je propisao javni naručitelj,

ekonomski najpovoljniji ponuditelj dao je slijedeću ponudu iz koje proizlazi projekcija

poslovanja privatnog partnera prikazana u tablici 6.9:

Tablica 6.9 Ponuda privatnog partnera i projekcija računa dobiti i gubitka u slučaju

jednokratne isplate

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

JPP naknada 0 272 272 272 272 272 272 272 272 272 272 272 272

Operativni troškovi 0 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100

Kamate 36 40 37 35 32 29 26 23 20 16 12 8 4

Amortizacija 0 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83

Bruto dobit -36 49 52 54 57 60 63 66 69 73 77 81 85

Porez 0 10 10 11 11 12 13 13 14 15 15 16 17

Neto dobit -36 39 41 43 46 48 50 53 56 58 61 65 68


Iz projekcije računa dobiti i gubitka proizlazi da privatni partner traži JPP naknadu u

vrijednosti od 272 jedinica godišnje. Ovi prihodi u cijelosti će namiriti ukupne životne

troškove.


33

Tablica 6.10 Ponuda privatnog partnera i projekcija bilanci stanja DPN-a u slučaju

jednokratne isplate

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

FIKSNA IMOVINA 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-materijalna 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 0 37 109 160 209 256 302 345 387 427 464 500 533

-novac 0 37 109 160 209 256 302 345 387 427 464 500 533

VREMENSKA RAZGRANIČENJA 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

AKTIVA 1.000 954 942 909 875 839 801 762 720 676 631 583 533

KAPITAL I REZERVE 161 200 241 264 288 313 339 367 396 427 459 493 529

-upisani 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200

-kumulirana dobit i gubitak 0 -39 0 21 42 65 89 114 141 168 198 228 261

-dobit/gubitak razdoblja -39 39 41 43 46 48 50 53 56 58 61 65 68

DUGOROČNE OBVEZE 800 750 697 642 583 522 458 391 320 246 168 86 0

-dugoročni nadređeni krediti 800 750 697 642 583 522 458 391 320 246 168 86 0

KRATKOROČNE OBVEZE 39 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

-porezi 0 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4

-financijske obveze 39 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0


PASIVA 1.000 954 942 909 875 839 801 762 720 676 631 583 533


Iz projekcije bilanci stanja razvidno je da se vrijednost kapitalnog ulaganja u cijelosti

amortizira u ugovornom razdoblju, a obveze prema nadređenim izvorima financiranja

postupno smanjuju do kraja ugovora.

Tablica 6.11 Ponuda privatnog partnera i izračun FIRRE vlasnika DPN-a u slučaju jednokratne

isplate

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Upisani kapital 200

Isplaćena dobit 21 22 23 24 25 26 28 29 31 561

Porez 2 3 3 3 3 3 3 4 4 67

RAZLIKA -200 18 19 20 21 22 23 24 26 27 494

FIRRE 13%



34

Stavivši u odnos vrijednost vlastitih izvora financiranja (200 jedinica) s isplatama dobiti u

ugovornom razdoblju, nakon plaćenog poreza investitor ostvaruje prinos na svoj ulog u

vrijednosti od 13% godišnje. Prve isplate dobiti očekuju se tek u 4. godini poslovanja.

6.4.1.2 Isplata kapitalne pomoći

Slijedeći korak u simulaciji je prikaz učinaka isplaćene kapitalne pomoći na račun privatnog

partnera. Ova simulacija će se provesti analizom učinaka posredstvom projekcije financijskih

izvješća privatnog partnera.

Tablica 6.12 Projekcija računa dobiti i gubitka privatnog partnera nakon

jednokratne isplate kapitalne pomoći

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

JPP naknada 0 272 272 272 272 272 272 272 272 272 272 272 272

Razgraničeni prihodi 0 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42


Kamate 14 15 14 13 12 11 10 9 7 6 5 3 2

Amortizacija 0 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83

Bruto dobit -14 116 117 118 119 120 121 122 123 125 126 128 129

Porez 0 23 23 24 24 24 24 24 25 25 25 26 26

Neto dobit -14 93 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 104


U odnosu na projekciju računa dobiti i gubitka u fazi ponude (tablica 6.12) projekcija računa

dobiti i gubitka nakon isplaćene kapitalne pomoći, a sukladno pravilima za evidenciju takvog

primitka, projekcija nakon isplaćene pomoći razlikuje se za iznos razgraničenih prihoda od

kapitalne pomoći. Naime, ukupnu vrijednost kapitalne pomoći potrebno je razgraničiti na

ukupno ugovorno razdoblje i to proporcionalno svake godine. Razlog ovakvoj evidenciji

kapitalne pomoći je činjenica da se ukupna kapitalna pomoć koristi za cijeli projekt u

njegovom ukupnom ugovornom razdoblju. Posljedica ovakve evidencije kapitalne pomoći je i

povećanje financijskog rezultata.


35

Tablica 6.13 Projekcija bilanci stanja privatnog partnera i jednokratna isplata kapitalne

pomoći

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

FIKSNA IMOVINA 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-materijalna 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 0 106 221 289 357 424 490 556 621 685 749 811 873

-novac 0 106 221 289 357 424 490 556 621 685 749 811 873


AKTIVA 1.000 1.022 1.054 1.039 1.023 1.007 990 973 954 935 915 894 873


-upisani 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200






-porezi 0 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5



PASIVA 1.000 1.022 1.054 1.039 1.023 1.007 990 973 954 935 915 894 873


U projekciji bilanci stanja, a budući da se iz iznosa kapitalne pomoći umanjila vrijednost

nadređenog kredita, ukupna vrijednost primljene kapitalne pomoći evidentira se na pasivnim

vremenskim razgraničenjima. Ovaj saldo umanjuje se godišnjom vrijednošću razgraničenih

prihoda.

Tablica 6.14 Izračun FIRRE u slučaju jednokratne isplate kapitalne pomoći

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Upisani kapital 200

Isplaćena dobit 47 47 47 48 48 49 49 50 50 919

Porez 6 6 6 6 6 6 6 6 6 110

RAZLIKA -200 41 41 42 42 43 43 43 44 44 809

FIRRE 21%


Posljedica primljene kapitalne pomoći i, objektivno, većih prihoda koji uzrokuju veći

financijski rezultat, je i povećanje mase raspoloživih izvora za isplatu vlasniku vlastitih izvora


36

financiranja. U tom smislu inicijalna stopa rentabilnosti vlastitih izvora financiranja od 13%

godišnje povećala se na 21% godišnje. Ovo povećanje koristi privatnog partnera potrebno je

neutralizirati, tj. transferirati na javnog partnera iz razloga što je cjeloviti korisnik pozitivnih

učinaka kapitalne pomoći javni partner. Ovaj tranfer koristi najefikasnije se da provesti

umanjenjem JPP naknade. Međutim, opravdano se postavlja pitanje na koji način umanjiti

naknadu, tj. s obzirom na koje kriterije: linearno smanjenje ukupne ugovorene naknade za

iznos kapitalne pomoći ili pak umanjiti JPP naknadu za iznos koji će omogućiti vraćanje stope

rentabilnosti na ugovorenih 13%. Ova dva slučaja simulirat će se u nastavku.

6.4.1.3 Umanjenje ukupnog iznosa naknade za iznos kapitalne pomoći

Prva simulacija odnosi se na linearno smanjenje ukupne naknade u razdoblju trajanja

ugovora. Dakle, ovaj pristup pretpostavlja da će se ukupna naknada u ugovornom razdoblju

u vrijednosti od 3 264 (272 x 12) smanjiti za iznos od 500 svodivši godišnju JPP naknadu na

vrijednost od približno 231 jedinicu godišnje (2 764 / 12). Projekcija ovako izračunatih

naknada prikazana je u računu dobiti i gubitka u tablici 6.15:

Tablica 6.15 Projekcija računa dobiti i gubitka privatnog partnera u slučaju jednokratne

isplate i umanjenja ukupnog zbroja JPP naknadi

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

JPP naknada 0 231 231 231 231 231 231 231 231 231 231 231 231



Kamate 14 15 14 13 12 11 10 9 7 6 5 3 2

Amortizacija 0 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83

Bruto dobit -14 74 75 76 77 78 79 80 82 83 84 86 88

Porez 0 15 15 15 15 16 16 16 16 17 17 17 18

Neto dobit -14 59 60 61 62 62 63 64 65 66 68 69 70


Linearno smanjenje JPP naknade s vrijednosti 272 jedinice na vrijednost od 231 jedinicu

uzrokovalo je smanjenje financijskog rezultata na koji je, osim smanjene naknade, utjecalo i

smanjenje financijskih rashoda.


37

Tablica 6.16 Projekcija bilanci stanja privatnog partnera u slučaju jednokratne isplate i

umanjenja ukupnog zbroja JPP naknadi

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

FIKSNA IMOVINA 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-materijalna 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 0 71 153 205 256 306 356 405 454 501 548 594 639

-novac 0 71 153 205 256 306 356 405 454 501 548 594 639


AKTIVA 1.000 988 986 954 922 889 856 821 786 751 714 677 639


-upisani 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200






-porezi 0 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4



PASIVA 1.000 988 986 954 922 889 856 821 786 751 714 677 639


Međutim, postavlja se opravdano pitanje je li ovo smanjenje rezultiralo ukupnim transferom

koristi na javnog partnera. Ovaj test moguće je provesti posredstvom interne stope

rentabilnosti vlastitih izvora financiranja nakon isplaćene kapitalne pomoći kako je to

prikazano u tablici 6.17:

Tablica 6.17 Izračun FIRRE u slučaju jednokratne isplate i umanjenja ukupnog zbroja JPP

naknadi

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Upisani kapital 200

Isplaćena dobit 30 30 31 31 32 32 33 33 34 669

Porez 4 4 4 4 4 4 4 4 4 80

RAZLIKA -200 26 27 27 27 28 28 29 29 30 589

FIRRE 16%



38

Iz analize interne stope rentabilnosti vlastitih izvora financiranja dade se zaključiti da je ona,

nakon isplaćene kapitalne pomoći u vrijednosti od 500 jedinica, smanjena na 16% godišnje

što znači da nije proveden cjeloviti transfer koristi od kapitalne pomoći na javnog partnera te

da je preostala korist na privatnom partneru približno 3 postotna boda. Ovakva situacija

mogla bi naručitelja izložiti riziku nedozvoljene potpore.

6.4.1.4 Umanjenje naknade temeljem usklađenja stope povrata na vlastite izvore financiranja

(FIRRE)

Iz analize provedene u prethodnom poglavlju dade se zaključiti da je JPP naknadu potrebno

smanjiti za onu vrijednost koja će rezultirati internom stopom rentabilnosti vlastitih izvora

financiranja od 13% godišnje budući da je stopa od 13% godišnje ugovorena ugovorom o JPP-

u jer je tu stopu ponuditelj ponudio i u dokumentaciji o nadmetanju. Da bi se provelo takvo

smanjenje potrebno je, u okviru financijskog modela koji su ponuditelji u postupku javne

nabave predali zajedno s ponudom, smanjivati JPP naknadu prateći smanjenje interne stope

rentabilnosti. Vrijednost takve JPP naknade prikazana je u projekciji računa dobiti i gubitka u

tablici 6.18:


isplate i umanjenja naknade usklađenjem FIRRE

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

JPP naknada 0 213 213 213 213 213 213 213 213 213 213 213 213



Kamate 14 15 14 13 12 11 10 9 7 6 5 3 2

Amortizacija 0 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83

Bruto dobit -14 56 57 58 59 60 61 63 64 65 67 68 70

Porez 0 11 11 12 12 12 12 13 13 13 13 14 14

Neto dobit -14 45 46 47 47 48 49 50 51 52 53 54 56


Da bi se postigao učinak cjelovitog transfera koristi od kapitalne pomoći JPP naknadu

potrebno je smanjiti na približno 213, tj. za dodatnih 18 jedinica u odnosu na vrijednost koja

je dobivena linearnim smanjenjem ukupno ugovorene JPP naknade.


39


umanjenja naknade usklađenjem FIRRE

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

FIKSNA IMOVINA 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-materijalna 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 0 57 124 169 213 256 299 341 382 423 462 501 539

-novac 0 57 124 169 213 256 299 341 382 423 462 501 539


AKTIVA 1.000 973 957 919 879 839 799 757 715 672 629 584 539


-upisani 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200






-porezi 0 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4



PASIVA 1.000 973 957 919 879 839 799 757 715 672 629 584 539


Tablica 6.20 Izračun FIRRE u slučaju jednokratne isplate kapitalne pomoći i usklađenja

FIRRE za isplaćenu kapitalnu pomoć

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Upisani kapital 200

Isplaćena dobit 23 23 24 24 25 25 26 26 27 563

Porez 3 3 3 3 3 3 3 3 3 68

RAZLIKA -200 20 20 21 21 22 22 23 23 23 495

FIRRE 13%


Iz projekcije i izračuna interne stope rentabilnosti vlastitih izvora financiranja proizlazi da

smanjenje JPP naknade sa vrijednosti od 272 jedinica na 213 jedinica, tj. za 59 jedinica ili

približno 22% rezultira početnom internom stopom rentabilnosti vlastitih izvora financiranja


40

od 13% kakva je i ugovorena. Odnos internih stopi rentabilnosti vlastitih izvora financiranja s

obzirom na opisanu fazu prikazan je na grafikonu 6.4:

Grafikon 6.4 Usporedba FIRRE privatnog partnera u slučaju jednokratne isplate kapitalne

pomoći s obzirom na fazu procesa isplate


6.4.2 Isplata na založni (escrow) račun

Drugi način isplate kapitalne pomoći je isplata ukupne vrijednosti kapitalne pomoći na

escrow račun i onda postupna isplata kao sastavni dio svake pojedine periodične (u ovom

slučaju godišnje) JPP naknade. Isplati kapitalne pomoći s escrow računa prethodi izračun

periodičnih isplata s escrow računa na račun privatnog partnera (DPN-a) s obzirom na

parametre:

- kamatna stopa na depozit položen na escrow račun te

- trošak vođenja escrow računa.

Da bi se utvrdio obrazac za izračun konačne vrijednosti periodičnih svota potrebno je

prethodno riješiti diferencijsku jednadžbu prvog stupnja kojom se opisuje navedena

dinamika uplata i isplata s računa. Proces se predstavlja slijedećom diferencijskom

jednadžbom:


41

𝑃𝑡+1 = 𝑃𝑡 + 𝑖𝑃𝑡 − 𝑇 − 𝑅 (7)

gdje su: 𝑃𝑡+1 stanje glavnice depozita slijedećeg razdoblja; 𝑃𝑡 stanje glavnice depozita

tekućeg razdoblja; 𝑖 pasivna kamatna stopa po kojoj se ukamaćuje preostali depozit; 𝑇

periodički trošak vođenja escrow računa koji naplaćuje escrow banka te 𝑅 iznos koji se

periodički isplaćuje sa escrow računa privatnom partneru, a koji u sebi sadržava priljev s

osnova kamate i odljev s osnova troškova vođenja računa.

Jednadžba (7) se može prikazati i u slijedećem obliku:

𝑃𝑡+1 = (1 + 𝑖)𝑃𝑡 − (𝑇 + 𝑅) (8)

Iz (8) je razvidno da se radi o diferencijskoj jednadžbi prvog stupnja s općom formom:

𝑌𝑘+1 = 𝐴𝑌𝑘 + 𝐵 (9)

s općim rješenjem:

𝑌𝑘 = 𝐴𝑘(𝑌0 − 𝑌∗) + 𝑌∗ (10)

gdje je :

𝑌∗ =𝐵

1−𝐴 (11)

Uvrštenjem parametara iz (8) u (10) i (11) dobije se:

𝑃𝑘 = (1 + 𝑖)𝑘 (𝑌0 −𝑇+𝑅

𝑖) +

𝑇+𝑅

𝑖 (12)

Budući da je proces na escrow računu određen parametrima početnog i završnog depozita

gdje je početni depozit jednak svoti odobrene kapitalne pomoći, dok je završni depozit

jednak nuli, to će vrijednosti 𝑃𝑘 i 𝑌0 biti 0 i D respektivno. Također, vrijednosti iz (11) će biti

A=(1+i) dok je B= -(T+R). Slijedom navedenog (12) će se reducirati na:


42

0 = 𝐷(1 + 𝑖)𝑛 − (𝑇 + 𝑅) [(1+𝑖)𝑛−1

𝑖] (13)

iz čega je lako izračunati vrijednost periodične isplate s escrow računa na račun privatnog

partnera (R):

𝑅 = 𝐷𝑖(1+𝑖)𝑛

(1+𝑖)𝑛−1− 𝑇 (14)

Primjer:

Odobrena kapitalna pomoć (D)……………………………..………………………..500

Kamatna stopa na depozit položen na escrow računu (i)….………………1%

Trošak vođenja računa (T)……………………….………………………………………….2

Broj razdoblja isplate (n)…………………………...………………….…………….……12

Vrijednost isplate s escrow računa na račun privatnog partnera (R):

𝑅 = 5000.01∗1.0112

1.0112−1− 2 = 42.42 (15)

što je jednako vrijednosti koja se koristi u slijedećim simulacijama. Slijedi simulacija četiri

slučaja ili faza:

- ponuda privatnog partnera (ponuda bez ukalkulirane kapitalne pomoći);

- učinak isplaćene kapitalne pomoći na poslovanje privatnog partnera;

- umanjenje ukupnog iznosa naknade za iznos kapitalne pomoći te

- umanjenje naknade temeljem usklađenja interne stope povrata na vlastite izvore

financiranja (FIRRE).

Pretpostavke poslovanja istaknute su u tablici 6.21:


43

Tablica 6.21 Struktura pretpostavki poslovanja privatnog partnera u slučaju isplate na

escrow račun

Opis Iznos Udio


Kredit 800 80%

UKUPNO 1000 100%


Isplata dobiti 50%


Kao i u prethodnom primjeru, investicija kapitalne vrijednosti od 1 000 jedinica financira se

80% iz nadređenog kredita na rok trajanja JPP ugovora, a 20% iz vlastitih izvora (equity).

Vrijednost kapitalne pomoći iznosi 500 jedinica, a kreditor uvjetuje maksimalnu godišnju

isplatu dobiti od 50%.


Najpovoljniji ponuditelj sklopio je JPP ugovor s naručiteljem i u svrhu provedbe JPP projekta

osnovao društvo posebne namjene koje je postalo privatni partner u ugovoru. Temeljem

ugovora, javni partner će privatnom svake godine isplaćivati JPP naknadu u vrijednosti 272

jedinice.

Tablica 6.22 Ponuda privatnog partnera i projekcija računa dobiti i gubitka u slučaju isplate

na escrow račun

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

JPP naknada 0 272 272 272 272 272 272 272 272 272 272 272 272

Kapitalna pomoć 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0


Kamate 39 40 37 35 32 29 26 23 20 16 12 8 4

Amortizacija 0 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83

Bruto dobit -39 49 51 54 57 60 63 66 69 73 76 80 85

Porez 0 10 10 11 11 12 13 13 14 15 15 16 17

Neto dobit -39 39 41 43 45 48 50 53 55 58 61 64 68



44

Tablica 6.23 Ponuda privatnog partnera i projekcija bilanci stanja u slučaju isplate na

escrow račun

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

FIKSNA IMOVINA 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-materijalna 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 0 37 109 159 208 255 301 344 386 426 463 498 531

-novac 0 37 109 159 208 255 301 344 386 426 463 498 531


AKTIVA 1.000 953 942 909 874 838 800 761 719 675 629 581 531


-upisani 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200






-porezi 39 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0



PASIVA 1.000 953 942 909 874 838 800 761 719 675 629 581 531


Tablica 6.24 Izračun FIRRE u ponudi privatnog partnera u slučaju isplate kapitalne pomoći

na escrow račun

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Upisani kapital 200

Isplaćena dobit 21 22 23 24 25 26 28 29 31 559

Porez 2 3 3 3 3 3 3 3 4 67

RAZLIKA -200 18 19 20 21 22 23 24 26 27 492

FIRRE 13%



45

Investicija vlasnika društva posebne namjene u vrijednosti od 200 jedinica vraćat će se

sukcesivno kroz isplatu dobiti. Nakon plaćenog poreza interna stopa rentabilnosti equityja

iznosi 13% godišnje. Ova stopa predmetom je ugovora o JPP-u.


Za razliku od prethodnog slučaja kada je kapitalna pomoć isplaćena jednokratno i koja je

razgraničena na rok trajanja ugovora, u ovom se slučaju kapitalna pomoć isplaćuje na escrow

račun te se ukamaćena vrijednost glavnice (500 jedinica) umanjena za troškove vođenja

računa, svake godine isplaćuje kao dio JPP naknade.

Tablica 6.25 Projekcija računa dobiti i gubitka privatnog partnera nakon isplate kapitalne

pomoći na escrow račun

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

JPP naknada 0 272 272 272 272 272 272 272 272 272 272 272 272

Kapitalna pomoć 0 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42



Kamate 39 40 37 35 32 29 26 23 20 16 12 8 4

Amortizacija 0 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83

Bruto dobit -39 90 93 96 98 101 104 107 111 114 118 122 126

Porez 0 18 19 19 20 20 21 21 22 23 24 24 25

Neto dobit -39 72 74 76 79 81 83 86 89 92 94 98 101


Ovaj dodatak, kao i u prethodnom slučaju, generira povećani financijski rezultat. Međutim,

za razliku od prethodnog slučaja, kada se iznos kapitalne pomoći evidentirao na pasivnim

vremenskim razgraničenjima, u ovom slučaju takve evidencije nema. Projekcija bilanci stanja

u slučaju isplate kapitalne pomoći na escrow račun prikazana je u tablici 6.26:


46

Tablica 6.26 Projekcija bilanci stanja privatnog partnera nakon isplate kapitalne pomoći na

escrow račun

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

FIKSNA IMOVINA 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-materijalna 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 0 72 176 244 309 373 435 496 554 610 664 716 766

-novac 0 72 176 244 309 373 435 496 554 610 664 716 766


AKTIVA 1.000 988 1.009 993 976 956 935 912 887 860 831 799 766


-upisani 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200






-porezi 0 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5



PASIVA 1.000 988 1.009 993 976 956 935 912 887 860 831 799 766


Tablica 6.27 Izračun FIRRE privatnog partnera nakon isplate na esrow račun

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Upisani kapital 200

Isplaćena dobit 21 22 23 24 25 26 28 29 31 561

Porez 2 3 3 3 3 3 3 4 4 67

RAZLIKA -200 18 19 20 21 22 23 24 26 27 494

FIRRE 19%


Učinak isplata s escrow računa na poslovni račun privatnog partnera vidljiv je i na njegovoj

internoj stopi rentabilnosti vlastitih izvora financiranja koja se povećala na 19% godišnje.


Kao i u prethodnom slučaju, i u ovom će se slučaju testirati dva načina umanjenja JPP

naknade: linearno smanjenje ukupno ugovorene naknade te smanjenje naknade na temelju

korekcije interne stope rentabilnosti vlastitih izvora financiranja. Iznos umanjenja JPP


47

naknade linearnim umanjenjem ukupno ugovorene JPP naknade prikazan je u projekciji

računa dobiti i gubitka u tablici 6.28:

Tablica 6.28 Projekcija računa dobiti i gubitka privatnoga partnera u slučaju isplate na

escrow račun umanjenjem ukupnog zbroja JPP naknade

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

JPP naknada 0 230 230 230 230 230 230 230 230 230 230 230 230

Kapitalna pomoć 0 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42



Kamate 39 40 37 35 32 29 26 23 20 16 12 8 4

Amortizacija 0 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83

Bruto dobit -39 49 51 54 57 60 63 66 69 73 76 80 85

Porez 0 10 10 11 11 12 13 13 14 15 15 16 17

Neto dobit -39 39 41 43 45 48 50 53 55 58 61 64 68


Ovim načinom ugovorena naknada (JPP naknada iz ponude) smanjila bi se sa 272 jedinice na

230 jedinica, tj. za 42 jedinice što predstavlja vrijednost izračunatu jednadžbom (15).

Tablica 6.29 Projekcija bilanci stanja privatnoga partnera u slučaju isplate na escrow račun

umanjenjem ukupnog zbroja JPP naknade

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

FIKSNA IMOVINA 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-materijalna 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 0 37 109 159 208 255 301 345 386 426 463 498 531

-novac 0 37 109 159 208 255 301 345 386 426 463 498 531


AKTIVA 1.000 953 942 909 875 838 801 761 719 675 630 581 531


-upisani 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200






-porezi 0 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4



PASIVA 1.000 953 942 909 875 838 801 761 719 675 630 581 531


48


U projekciji bilanci stanja nema evidencije na vremenskim razgraničenjima iz razloga što se

isplata sa escrow računa evidentira isključivo kroz račun dobiti i gubitka te nema utjecaja na

bilancu stanja.

Tablica 6.30 Izračun FIRRE privatnog partnera u slučaju isplate na escrow račun

umanjenjem ukupnog zbroja JPP naknade

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Upisani kapital 200

Isplaćena dobit 21 22 23 24 25 26 28 29 31 561

Porez 2 3 3 3 3 3 3 4 4 67

RAZLIKA -200 18 19 20 21 22 23 24 26 27 494

FIRRE 13%


Linearnim umanjenje interna stopa rentabilnosti vlastitih izvora financiranja smanjuje se na

ugovorenu vrijednost od 13%.


(FIRRE)

Iznos umanjenja JPP naknade na temelju korekcije interne stope rentabilnosti vlastitih izvora

financiranja prikazan je u projekciji računa dobiti i gubitka u tablici 6.31:

Tablica 6.31 Projekcija računa dobiti i gubitka privatnog partnera u slučaju isplate na

escrow račun i umanjenja naknade temeljem korekcija FIRRE

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

JPP naknada 0 230 230 230 230 230 230 230 230 230 230 230 230

Kapitalna pomoć 0 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42



Kamate 39 40 37 35 32 29 26 23 20 16 12 8 4

Amortizacija 0 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83

Bruto dobit -39 49 52 54 57 60 63 66 70 73 77 81 85

Porez 0 10 10 11 11 12 13 13 14 15 15 16 17

Neto dobit -39 39 41 43 46 48 50 53 56 58 61 65 68



49

Tablica 6.32 Projekcija bilanci stanja privatnog partnera u slučaju isplate na escrow račun i

umanjenja naknade temeljem korekcija FIRRE

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

FIKSNA IMOVINA 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-materijalna 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 0 37 109 160 209 256 302 346 387 427 465 500 533

-novac 0 37 109 160 209 256 302 346 387 427 465 500 533


AKTIVA 1.000 954 942 910 875 839 802 762 720 677 631 583 533


-upisani 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200






-porezi 0 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4



PASIVA 1.000 954 942 910 875 839 802 762 720 677 631 583 533


Tablica 6.33 Izračun FIRRE privatnog partnera isplatom na escrow račun temeljem

korekcije FIRRE

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Upisani kapital 200

Isplaćena dobit 21 22 23 24 25 26 28 29 31 561

Porez 2 3 3 3 3 3 3 4 4 67

RAZLIKA -200 18 19 20 21 22 23 24 26 27 494

FIRRE 13%


Budući da se u ovom slučaju kapitalna pomoć isplaćuje godišnje kao dio JPP naknade, takva

isplata nema utjecaj na vrijednost nadređenog duga i, samim time, na konačne troškove

financiranja. To je razlog zbog čega je ovaj način isplate kapitalne pomoći neutralan na sam

način korekcije JPP naknade.


50

Usporedbu sve četiri faze prikazuje grafikon 6.5 dok je na grafikonu 6.6 prikazana godišnja

vrijednost JPP naknade prije i nakon primjene određenog načina korekcije:

Grafikon 6.5 Usporedba FIRRE privatnog partnera u slučaju isplate na escrow račun s

obzirom na fazu procesa isplate


Grafikon 6.6 Usporedba naknada u slučajevima jednokratne isplate kapitalne pomoći na

račun privatnog partnera i isplate na escrow račun


U oba načina isplate kapitalne pomoći (jednokratna – poglavlje 6.4.1. ili na escrow račun –

poglavlje 6.4.2.) vrijednost ugovorene naknade u ponudi i nakon isplate ostaje

nepromijenjena. Razlika nastaje s obzirom na način korekcije JPP naknade. Tako se kod

linearnog smanjenja ukupne ugovorene JPP naknade ona smanjuje na isti iznos dok se razlika


51

uočava kod načina kod kojega se smanjenje naknade provodi na temelju korekcije interne

stope rentabilnosti vlastitih izvora financiranja. Rezultati analize ukazuju na zaključak da je za

javnog partnera efikasnije isplatiti naknadu jednokratno i umanjiti ju na temelju korekcije

interne stope rentabilnosti vlastitih izvora financiranja. Međutim, racionalni naručitelj vodit

će i računa o riziku koji bi mogao nastati u slučaju nepropisnog korištenja bespovratnih

sredstava i nastanka obveze povrata. U tom slučaju rizici povrata sredstava su manji ukoliko

se neisplaćeni iznos sredstava nalazi na escrow računu u pojavnom obliku gotovine.

6.4.3 Jednokratna isplata u slučaju različitih naknada

Praksa je pokazala da je razdoblje od 20 i više godina ugovorenog plaćanja JPP naknade često

neusklađeno s ročnošću nadređenih izvora financiranja privatnog partnera. Takva

neusklađenost ročnosti (JPP ugovora i ugovora o financiranju) može prouzročiti dugo

razdoblje sub-optimalne likvidnosti. Zbog ovog razloga projekcijom je moguće predvidjeti

različite JPP naknade koje će u prvom dijelu JPP ugovora biti veće dok će u drugom dijelu

ugovora biti manje. S tim u svezi logički se postavlja i problem postupka kombiniranja EU

izvora s modelom JPP-a kao i odabira načina isplate kapitalne pomoći. U nastavku se daju

simulacije.

Pretpostavke poslovanja slične su prethodnim pretpostavkama s tom razlikom što se ovdje

pretpostavlja različita naknada tijekom razdoblja ugovora i to u prvoj polovici veća, a u

drugoj manja 30% u odnosu na prvu polovicu ugovora. Pretpostavke su dane u tablici 6.34:

Tablica 6.34 Struktura pretpostavki poslovanja privatnog partnera u slučaju obračuna

različitih naknada (jednokratna isplata)

Opis Iznos Udio


Kredit 800 80%

UKUPNO 1000 100%


Isplata dobiti 50%

Razdoblje veće naknade 1.-6. godine uporabe

Razdoblje manje naknade 7.-12. godine uporabe

Udio manje naknade u većoj 70%


52


Kapitalna vrijednost investicije u vrijednosti od 1 000 jedinica financira se s 20% vlastitih

izvora i 80% tuđih (nadređeni kredit na rok trajanja JPP ugovora. Vrijednost kapitalne pomoći

iznosi 500 jedinica. U prvoj polovici ugovora (1.-6. godina) naknada je veća dok je u drugoj

polovici ugovora (od 7. do 12. godine) njena vrijednost 70% naknade iz prve polovice

ugovora. Za potrebe ove simulacije rok nadređenog kredita ugovara se na 5 godina.


Na temelju opisanih pretpostavki priređena je projekcija račina dobiti i gubitka opisana u

tablici 6.35:



Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

JPP naknada 0 324 324 324 324 324 324 227 227 227 227 227 227


Kamate 36 40 34 28 21 15 8 0 0 0 0 0 0

Amortizacija 0 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83

Bruto dobit -36 101 107 113 120 126 134 44 44 44 44 44 44

Porez 0 20 21 23 24 25 27 9 9 9 9 9 9

Neto dobit -36 81 86 91 96 101 107 35 35 35 35 35 35


U razdoblju od 2. do 7. operativne godine JPP naknada iznosi 324 jedinice dok u razdoblju od

8. do 13. operativne godine ona iznosi 227 jedinica. Projekcija bilanci stanja s prikazom

stanja novca na računu (likvidnosti) i amortizacijom kredita prikazana je u tablici 6.36:


53

Tablica 6.36 Ponuda privatnog partnera i projekcija bilanci stanja u slučaju različitih

naknada (jednokratna isplata)

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

FIKSNA IMOVINA 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-materijalna 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 0 13 58 103 146 187 227 343 444 545 646 747 847

-novac 0 13 58 103 146 187 227 343 444 545 646 747 847


AKTIVA 1.000 929 891 852 812 770 727 760 777 795 812 830 847


-upisani 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200






-porezi 0 5 5 5 5 5 5 3 3 3 3 3 3



PASIVA 1.000 929 891 852 812 770 727 760 777 795 812 830 847


Iz projekcije stanja novca na računu razvidno je da je više ugovorena naknada u prvoj

polovici ugovora (razdoblju amortizacije kredita) rezultirala pozitivnom kumulativnom

likvidnošću. U 7. poslovnoj godini nadređeni kredit otplaćen je u cijelosti. Projekciju isplate

dobiti prikazuje tablica 6.37:

Tablica 6.37 Izračun FIRRE privatnog partnera u ponudi u slučaju različitih naknada

(jednokratna isplata)

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Upisani kapital 200

Isplaćena dobit 18 18 18 18 862

Porez 2 2 2 2 103

RAZLIKA -200 15 15 15 15 759

FIRRE 13%



54

Budući da se u isplati viška novca prioritet daje nadređenom kreditu, prve isplate dobiti

vlasnicima vlastitih izvora financiranja očekuju se tek u 9. poslovnoj godini. Uspoređujući

vlastiti ulog i buduće isplate, privatni investitor ostvaruje stopu rentabilnosti od 13%

godišnje.


Jednokratna isplata kapitalne pomoći razgraničit će se na rok trajanja JPP ugovora. Ovo

razgraničenje predstavlja prihode koji povećavaju financijski rezultat na način kako je

prikazano u tablici 6.38:


pomoći u slučaju različitih naknada (jednokratna isplata)

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

JPP naknada 0 324 324 324 324 324 324 227 227 227 227 227 227



Kamate 15 15 13 10 8 5 3 0 0 0 0 0 0

Amortizacija 0 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83

Bruto dobit -15 168 170 172 175 177 180 85 85 85 85 85 86

Porez 0 34 34 34 35 35 36 17 17 17 17 17 17

Neto dobit -15 134 136 138 140 142 144 68 68 68 68 68 69


Tablica 6.39 Projekcija bilanci stanja privatnog partnera nakon isplate kapitalne pomoći u

slučaju različitih naknada (jednokratna isplata)

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

FIKSNA IMOVINA 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-materijalna 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 0 123 255 318 379 439 498 533 609 685 761 837 913

-novac 0 123 255 318 379 439 498 533 609 685 761 837 913


AKTIVA 1.000 1.040 1.088 1.067 1.046 1.022 997 950 942 935 927 920 913


-upisani 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200




55




-porezi 0 6 6 6 6 6 6 4 4 4 4 4 4



PASIVA 1.000 1.040 1.088 1.067 1.046 1.022 997 950 942 935 927 920 913


Jednokratna isplata kapitalne pomoći evidentirat će se na pasivnim vremenskim

razgraničenjima i amortizirat se kao protu-stavka razgraničenih prihoda iz tablice 6.40.

Tablica 6.40 Izračun IRRE privatnog partnera nakon isplate kapitalne pomoći u slučaju


Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Upisani kapital 200 0 0 0

Isplaćena dobit 68 69 70 71 72 34 34 34 34 943

Porez 8 8 8 9 9 4 4 4 4 113

RAZLIKA -200 60 61 62 62 63 30 30 30 30 830

FIRRE 23%


Isplata kapitalne pomoći utjecala je na povećanje slobodnog novca raspoloživog vlasnicima

vlastitih izvora financiranja pa se i rentabilnost njihovog udjela povećala na 22% godišnje.


Simulacija linearnog smanjenja ukupnog iznosa naknade slična je prethodnim. Projekcija JPP

naknada prikazana je u sklopu računa dobiti i gubitka u ugovornom razdoblju u tablici 6.41:


56

Tablica 6.41 Projekcija računa dobiti i gubitka privatnog partnera u slučaju apsolutnog

umanjenja naknade kod različitih naknada (jednokratna isplata)

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

JPP naknada 0 276 276 276 276 276 276 193 193 193 193 193 193



Kamate 15 15 13 10 8 5 3 0 0 0 0 0 0

Amortizacija 0 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83

Bruto dobit -15 119 122 124 126 129 131 52 52 52 52 52 52

Porez 0 24 24 25 25 26 26 10 10 10 10 10 10

Neto dobit -15 95 97 99 101 103 105 41 41 41 41 41 42


Temeljem izračuna proizlazi da bi se prvi dio naknade trebao smanjiti na vrijednost od 276

jedinica dok bi se drugi dio trebao smanjiti na iznos od 193 jedinice iz čega proizlazi ukupno

smanjenje za vrijednost kapitalne pomoći29.

Tablica 6.42 Projekcija bilanci stanja privatnog partnera u slučaju apsolutnog umanjenja

naknade kod različitih naknada (jednokratna isplata)

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

FIKSNA IMOVINA 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-materijalna 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 0 83 176 220 262 302 341 370 432 494 556 619 681

-novac 0 83 176 220 262 302 341 370 432 494 556 619 681


AKTIVA 1.000 1.000 1.009 969 928 885 841 786 765 744 723 702 681


-upisani 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200






-porezi 0 5 5 5 5 5 5 3 3 3 3 3 3



PASIVA 1.000 1.000 1.009 969 928 885 841 786 765 744 723 702 681


29

Vrijednosti u projekcijama iskazane su kao zaokružene vrijednosti bez decimala.


57

Tablica 6.43 Izračun FIRRE privatnog partnera u slučaju različitih naknada i apsolutnog

umanjenja naknada (jednokratna isplata)

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Upisani kapital 200

Isplaćena dobit 49 50 51 52 53 21 21 21 21 699

Porez 6 6 6 6 6 2 2 2 2 84

RAZLIKA -200 43 44 44 45 46 18 18 18 18 615

FIRRE 18%


Linearnim smanjenjem ukupnog iznosa JPP naknade interna stopa rentabilnosti vlastitih

izvora financiranja smanjit će se na 18% godišnje što je više od ugovorenih 13% godišnje. Iz

toga proizlazi da se nije postigao učinak po kojem bi sva korist od kapitalne pomoći trebala

pripasti javnom partneru.


(FIRRE)

Posljednja simulacija odnosi se na smanjenje JPP naknade usklađenjem povećanje stope

rentabilnosti vlastitih izvora financiranja na ugovorenu stopu od 13% godišnje. Projekcija JPP

naknada prikazana je u računima dobiti i gubitka u tablici 6.44 :

Tablica 6.44 Projekcija računa dobiti i gubitka privatnog partnera u slučaju različitih

naknada i usklađenja FIRRE (jednokratna isplata)

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

JPP naknada 0 238 238 238 238 238 238 167 167 167 167 167 167



Kamate 15 15 13 10 8 5 3 0 0 0 0 0 0

Amortizacija 0 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83

Bruto dobit -15 82 84 86 89 91 94 25 25 25 25 25 26

Porez 0 16 17 17 18 18 19 5 5 5 5 5 5

Neto dobit -15 65 67 69 71 73 75 20 20 20 20 20 20



58

Da bi se povećana stopa rentabilnosti smanjila na 13% JPP naknadu je u prvoj polovici

ugovora potrebno smanjiti na 238 jedinica, a u drugom dijelu ugovora na 167 jedinica.

Tablica 6.45 Projekcija bilanci stanja privatnog partnera u slučaju različitih naknada i

usklađenja FIRRE (jednokratna isplata)

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

FIKSNA IMOVINA 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-materijalna 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 0 52 115 143 170 196 220 242 294 346 398 449 501

-novac 0 52 115 143 170 196 220 242 294 346 398 449 501


AKTIVA 1.000 969 948 893 837 779 719 659 627 595 564 532 501


-upisani 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200






-porezi 0 4 4 4 4 4 4 2 2 2 2 2 2



PASIVA 1.000 969 948 893 837 779 719 659 627 595 564 532 501


Tablica 6.46 Izračun FIRRE privatnog partnera u slučaju različitih naknada i usklađenja

FIRRE (jednokratna isplata)

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Upisani kapital 200

Isplaćena dobit 34 34 35 36 38 10 10 10 10 509

Porez 4 4 4 4 5 1 1 1 1 61

RAZLIKA -200 30 30 31 32 33 9 9 9 9 448

FIRRE 13%


Prikazanim smanjenjem uslijed korekcije interne stope rentabilnosti vlastitih izvora

financiranja prve isplate dobiti očekuju se u 4. poslovnoj godini. Usporedba vlastitog uloga s

očekivanim isplatama dobiti nakon poreza rezultira internom stopom rentabilnosti vlastitih


59

izvora financiranja od 13% godišnje kako je i ugovoreno. Usporedba sve četiri simulacije

prikazana je na grafikonu 6.7:

Grafikon 6.7 Usporedba FIRRE u slučaju različitih naknada s obzirom na faze isplate

(jednokratna isplata)


6.4.4 Isplata na escrow račun u slučaju različitih naknada

Kao i u slučaju jednakih naknada tijekom ugovora, tako je i u slučaju različitih naknada

potrebno simulirati i slučaj kada se ukupna kapitalna pomoć ne isplaćuje na račun privatnog

partnera nego na escrow račun. Slijedeće simulacije prikazuju pretpostavke i rezultate.


različitih naknada (isplata na escrow račun)

Opis Iznos Udio


Kredit 800 80%

UKUPNO 1000 100%


Isplata dobiti 50%

Razdoblje veće naknade 1.-6. godine uporabe

Razdoblje manje naknade 7.-12. godine uporabe

Udio manje naknade u većoj 70%



60


U slučaju isplate kapitalne pomoći na escrow račun ne evidentira se razgraničenje kapitalne

pomoći iz razloga što se dio salda na escrow računu koristi za umanjenje tekuće JPP naknade.

To je prikazano u projekciji računa dobiti i gubitka u tablici 6.48:



Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

JPP naknada 0 325 325 325 325 325 325 228 228 228 228 228 228

Kapitalna pomoć 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0


Kamate 39 40 34 28 21 15 8 0 0 0 0 0 0

Amortizacija 0 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83

Bruto dobit -39 102 108 114 120 127 134 44 44 44 44 44 45

Porez 0 20 22 23 24 25 27 9 9 9 9 9 9

Neto dobit -39 81 86 91 96 102 107 35 35 35 35 35 36


Tablica 6.49 Ponuda privatnog partnera i projekcija bilanci stanja u slučaju različitih

naknada (isplata na escrow račun)

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

FIKSNA IMOVINA 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-materijalna 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 0 13 59 104 147 189 230 292 393 494 595 696 797

-novac 0 13 59 104 147 189 230 292 393 494 595 696 797


AKTIVA 1.000 930 892 853 814 772 729 709 726 744 762 779 797


-upisani 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200






-porezi 0 5 5 5 5 5 5 3 3 3 3 3 3



PASIVA 1.000 930 892 853 814 772 729 709 726 744 762 779 797



61

Iz projekcija bilanci stanja razvidno je da nema niti evidencije na vremenskim

razgraničenjima.

Tablica 6.50 Izračun FIRRE privatnog partnera u slučaju različitih naknada (isplata na

escrow račun)

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Upisani kapital 200

Isplaćena dobit 53 18 18 18 18 809

Porez 6 2 2 2 2 97

RAZLIKA -200 47 15 15 15 15 712

FIRRE 13%


Ponuda privatnog partnera pretpostavlja internu stopu rentabilnosti vlastitih izvora

financiranja u vrijednosti od 13% godišnje.


Isplata pripadajućeg dijela kapitalne pomoći povećava prihode privatnog partnera, a samim

time i financijski rezultat na način i u vrijednosti kako je prikazano u tablici 6.51:

Tablica 6.51 Isplata kapitalne pomoći privatnom partneru i projekcija računa dobiti i

gubitka u slučaju različitih naknada (isplata na escrow račun)

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

JPP naknada 0 324 324 324 324 324 324 227 227 227 227 227 227

Kapitalna pomoć 0 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42



Kamate 39 40 34 28 21 15 8 0 0 0 0 0 0

Amortizacija 0 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83

Bruto dobit -39 144 149 156 162 169 176 86 86 86 86 86 87

Porez 0 29 30 31 32 34 35 17 17 17 17 17 17

Neto dobit -39 115 120 125 130 135 141 69 69 69 69 69 69



62

Tablica 6.52 Isplata kapitalne pomoći privatnom partneru i projekcija bilanci stanja u

slučaju različitih naknada (isplata na escrow račun)

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

FIKSNA IMOVINA 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-materijalna 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 0 48 127 146 160 171 178 257 375 493 610 728 846

-novac 0 48 127 146 160 171 178 257 375 493 610 728 846


AKTIVA 1.000 964 960 895 827 754 677 673 708 742 777 811 846


-upisani 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200






-porezi 0 6 6 6 6 6 6 4 4 4 4 4 4



PASIVA 1.000 964 960 895 827 754 677 673 708 742 777 811 846


Tablica 6.53 Izračun FIRRE privatnog partnera nakon isplate kapitalne pomoći u slučaju


Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Upisani kapital 200

Isplaćena dobit 60 62 65 68 70 34 34 34 34 877

Porez 7 7 8 8 8 4 4 4 4 105

RAZLIKA -200 53 55 57 59 62 30 30 30 30 772

FIRRE 22%


Povećani prihodi uz nepromijenjene operativne troškove utječu na povećanje interne stope

rentabilnosti vlastitih izvora financiranja na vrijednost od 22% godišnje.


63


Ukoliko se primijeni linearno smanjenje ukupne ugovorene naknade tada će nove naknade

iznositi 282 jedinice u prvom dijelu ugovora, odnosno 185 jedinica u drugom kako je

prikazano u projekciji računa dobiti i gubitka u tablici 6.54:

Tablica 6.54 Umanjenje ukupnog iznosa naknade i projekcija računa dobiti i gubitka u


Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

JPP naknada 0 282 282 282 282 282 282 185 185 185 185 185 185

Kapitalna pomoć 0 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42



Kamate 36 40 34 28 21 15 8 0 0 0 0 0 0

Amortizacija 0 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83

Bruto dobit -36 101 107 113 120 126 134 44 44 44 44 44 44

Porez 0 20 21 23 24 25 27 9 9 9 9 9 9

Neto dobit -36 81 86 91 96 101 107 35 35 35 35 35 36


Tablica 6.55 Umanjenje ukupnog iznosa naknade i projekcija bilanci stanja u slučaju


Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

FIKSNA IMOVINA 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-materijalna 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 0 13 58 102 145 187 227 343 444 545 646 747 848

-novac 0 13 58 102 145 187 227 343 444 545 646 747 848


AKTIVA 1.000 929 891 852 812 770 727 760 777 795 812 830 848


-upisani 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200






-porezi 0 5 5 5 5 5 5 3 3 3 3 3 3



PASIVA 1.000 929 891 852 812 770 727 760 777 795 812 830 848



64

Tablica 6.56 Izračun FIRRE privatnog partnera u slučaju različitih naknada (isplata na

escrow račun)

Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Upisani kapital 200


Porez 2 2 2 2 104

RAZLIKA -200 16 16 16 16 759

FIRRE 13%


Linearnim smanjenjem naknade smanjila bi se interna stopa rentabilnosti vlastitih izvora

financiranja na 12.75%, zaokruženo, na 13% godišnje.

6.4.4.4 Umanjenje naknade temeljem usklađenja stope povrata na vlastite izvore

financiranja (FIRRE)

U slučaju kada se JPP naknada usklađuje na temelju korekcije interne stope rentabilnosti

vlastitih izvora financiranja njena vrijednost se smanjuje na 277 jedinica u prvom dijelu

ugovora te 194 jedinice u drugom. Ove vrijednosti prikazane su u projekciji računa dobiti i

gubitka u tablici 6.57:

Tablica 6.57: Umanjenje naknade usklađenjem FIRRE i projekcija računa dobiti i gubitka u


Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

JPP naknada 0 277 277 277 277 277 277 194 194 194 194 194 194

Kapitalna pomoć 0 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42



Kamate 39 40 34 28 21 15 8 0 0 0 0 0 0

Amortizacija 0 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83 83

Bruto dobit -39 96 102 108 115 121 129 53 53 53 53 53 53

Porez 0 19 20 22 23 24 26 11 11 11 11 11 11

Neto dobit -39 77 82 86 92 97 103 42 42 42 42 42 43



65

Tablica 6.58 Umanjenje naknade usklađenjem FIRRE i projekcija bilanci stanja u slučaju


Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

FIKSNA IMOVINA 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-materijalna 1.000 916 833 750 666 583 500 416 333 250 166 83 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 0 9 50 90 129 167 203 326 431 535 640 744 849

-novac 0 9 50 90 129 167 203 326 431 535 640 744 849


AKTIVA 1.000 925 883 840 795 750 702 743 764 785 806 827 849


-upisani 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200 200






-porezi 0 5 5 5 5 5 5 3 3 3 3 3 3



PASIVA 1.000 925 883 840 795 750 702 743 764 785 806 827 849


Tablica 6.59 Izračun FIRRE privatnog partnera i umanjenje naknade usklađenjem FIRRE u


Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Upisani kapital 200


Porez 3 3 3 3 104

RAZLIKA -200 19 19 19 19 763

FIRRE 13%


Ovaj način umanjenja naknade vraća internu stopu rentabilnosti vlastitih izvora financiranja

na 12.98%, približno 13% godišnje. Usporedbu sva četiri slučaja prikazana je na grafikonu

6.8:


66

Grafikon 6.8 Usporedba FIRRE u slučaju različitih naknada s obzirom na faze isplate (isplata

na escrow račun)


Usporedba vrijednosti naknada za sva četiri slučaja simulacije kod jednokratne isplate i

isplate na escrow račun prikazana je na grafikonu 6.9:

Grafikon 6.9 Usporedba JPP naknade s obzirom na način isplate – jednokratna ili na escrow

račun


Iz podataka na grafikonu 6.9 dade se zaključiti da primjena usklađivanja JPP naknade

temeljem korekcije interne stope rentabilnosti vlastitih izvora financiranja najviše utječe na

smanjenje ugovorene JPP naknade, ali isto tako, dade se zaključiti da je jednokratna isplata

efikasnija za javnog partnera. Ova razlika koja se evidentira u četvrtom stupcu proizlazi iz


67

činjenice da se jednokratnom isplatom umanjuje nadređeni kredit temeljem čega se

smanjuju i troškovi financiranja.


68

7 FINANCIJSKI INSTRUMENTI

Financijski instrumenti koriste se prvenstveno u projektima koji su financijski održivi, tj. u

projektima iz čijih se prihoda na tržištu (ili krajnjim korisnicima kod javnih projekata) mogu

pokriti ukupni životni troškovi i za koje nije moguće namiriti dovoljno izvora u okviru tržišnih

uvjeta. U tom smislu financijski instrumenti se smatraju oblicima financiranja za koje postoji

obveza vraćanja davatelju financijskog instrumenta. Financijski instrumenti mogu se

kombinirati i s bespovratnim sredstvima (kapitalnim pomoćima, grantovima).

7.1 Definicije i obilježja financijskih instrumenata

Za razliku od bespovratnih kapitalnih pomoći, osnovno je obilježje financijskih instrumenata

obveza vraćanja ili ograničeni rok trajanja. U okviru ove analize obuhvatit će se pet vrsta

mogućih instrumenata te ukratko opisati njihova osnovna obilježja. Ukupnost financijskih

instrumenata na hipotetskom projektu prikazana je na shemi 7.1:

Shema 7.1 Struktura financijskih instrumenata u organizacijskoj shemi JPP-a


Iz sheme je razvidno da bi jedan projekt u javno-privatnom partnerstvu mogao koristiti

slijedeće financijske instrumente:


69

- garancija za uredno plaćanje JPP naknade;

- vlastiti izvori financiranja, tzv. equity;

- garancija za dio komercijalnog kredita;

- mezzanine financiranje te

- kredit s povoljnim uvjetima.

Osnovna obilježja ovih navedenih instrumenata su slijedeća:

- svi instrumenti podrazumijevaju vraćanje uloženih sredstava davatelja instrumenta;

- u slučaju garancija postoji jasna garantirana vrijednost i rok na koji se garancija

izdaje;

- instrumenti imaju svoju cijenu;

- davatelj instrumenta neće odobriti instrument u slučaju identificiranih rizika projekta

većih od prihvatljivih.

Slijedom navedenog dade se zaključiti da je preduvjet davanja financijskog instrumenta na

raspolaganje korisniku instrumenta financijska održivost projekta. U slučaju smanjenje ili

nedovoljne financijske održivosti, financijski se instrumenti mogu kombinirati s kapitalnim

pomoćima čija je u ovom slučaju uloga upravo u dosezanju granične razine financijske

održivosti projekta.

7.2 Organizacijske i financijske sheme pojedinih vrsta financijskih instrumenata

U nastavku se daju detaljnije sheme procesa i udruživanja subjekata u projekte u slučaju

korištenja naprijed u tekstu navedenih financijskih instrumenata.

7.2.1 Garancija za plaćanje JPP naknade

U okolnostima povećanog rizika plaćanja ugovorene JPP naknade u ugovornom razdoblju,

opravdano bi bilo smanjiti više percipirane rizike naplate potraživanja od javnog partnera po

osnovi JPP naknade. Dakle, u ovom se slučaju radi o ispostavljenom računu za mjesečno

isporučene standarde javnih usluga i prostora nakon usuglašenih učinaka mehanizma

plaćanja. Račun koji je privatni partner isporučio javnom partneru plaća se, u principu, u roku


70

od 30 dana. Percepcija da javni partner taj rok neće poštovati reflektira se u riziku naplate

potraživanja po osnovi JPP naknade. Povećana razina ovog rizika poskupjet će projekt zbog

skupljih premija osiguranja od rizika. Kako bi se ovaj rizik, koji je prenesen na privatnog

partnera, smanjio, EU izvor može preuzeti rizik izdavanjem garancije za uredno plaćanje.

Organizacijska shema instrumenta prikazana je na shemi 7.2:

Shema 7.2 Primjena garancije za uredno plaćanje naknade u okviru organizacijske sheme

JPP-a


Za svaki financijski instrument prvo je potrebno identificirati tko je korisnik instrumenta. U

slučaju garancije za uredno plaćanje JPP naknade korisnik bi bio javni partner. Javni partner

daje nalog davatelju financijskog instrumenta da izda garanciju u korist privatnog partnera

kojom će garantirati iznos ili iznose JPP naknade u garancijom utvrđenom razdoblju.

Garancija može vremenski pokrivati ukupno ugovorno razdoblje ili njen dio, a u odnosu na

garantirani iznos vrijednost se može odrediti u odnosu na nekoliko kumulativnih vrijednosti

periodičkih JPP naknada. S obzirom da su rizik potražnje po osnovi JPP naknade (kod

ugovornih modela JPP-a) te rizik potražnje po osnovi prihoda od prodaje javnih usluga

krajnjim korisnicima najznačajniji rizici i njihova se kvantifikacija značajno odražava na

ukupne životne troškove projekta, a uvođenje ovakve garancije u sustav financijskih


71

instrumenata raspoloživih iz ESIF i EFSI izvora moglo bi osjetno utjecati na smanjenje

troškova projekta, ali i na povećanje atraktivnosti javnih projekata. Garancija bi mogla

značajno utjecati i na strukturu izvora financiranja na način da projekti, u okviru kojih postoji

ovakav instrument, podržavaju veću financijsku polugu. Ova posljedica primjene financijskog

instrumenta u obliku garancije za uredno plaćanje JPP naknade mogla bi imati dvije osobito

značajne posljedice:

1. veći udio duga u ukupnim izvorima financiranja smanjuju prosječni ponderirani trošak

izvora financiranja;

2. manji udio vlastitih izvora financiranja povećava vjerojatnost ulaska domaćih

investitora u projekt.

Opisanim financijskim instrumentom zasigurno bi se smanjila vrijednost rizika projekta

određenih od strane izvora financiranja.

7.2.2 Equity

Vlastiti izvori financiranja (vlasnički kapital, kapital, equity) jedan su od ukupno raspoloživih i

mogućih izvora financiranja projekta. Ovisno o rizičnosti projekta odnos duga i kapitala je

različit. Kod rizičnijih projekata (primjerice, koncesije) očekuje se manji udio duga dok se kod

manje rizičnih projekata (JPP) očekuje manji udio kapitala. Budući da je kapital mlađi, tj. niže

rangiran izvor financiranja u odnosu na dug, njegova cijena je viša od duga prvenstveno iz

razloga prvenstva isplate, u shemi, poznatoj u primjeni tehnike projektnog financiranja, pod

nazivom ''cash waterfall''. Davatelji duga, kreditori, komercijalni ili institucionalni, rijetko će

biti skloni projekt financirati u cijelosti dugom. U takvom slučaju oni preuzimaju ukupne

rizike projekta. Oni traže da investitor uloži svoj kapital čija vrijednost predstavlja razliku

između ukupne vrijednosti projekta i vrijednosti duga. Kada se radi o relativno većim

projektima, vrijednosti kapitala su često puta nedostižne i za konzorcije velikih investitora.

Ovakav tržišni nedostatak moguće je nadomjestiti financijskim instrumentom iz ESIF ili EFSI

izvora. U tom slučaju investitori bi morali uložiti značajno manji iznos potrebne vrijednosti

kapitala.


72

Shema 7.3 Primjena equity financijskog instrumenta u organizacijskoj shemi JPP-a


Korisnik equity izvora financiranja je investitor, tj. odabrani ponuditelj u postupku nabave

privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva. Equity fond procjenjuje rizik

projekta i odlučuje o stavljanju na raspolaganje (investiranju) dijela (manjeg) ukupnih izvora

financiranja projekta. Ukoliko equity fond odluči investirati, sudjelovat će u vlasničkoj

strukturi DPN-a sukladno rezultatima pregovora s investitorom. U pogledu ovog financijskog

instrumenta, javni partner je u neutralnoj poziciji. Međutim, javni partner može značajno

doprinijeti klimi koja bi potakla ostale institucionalne investitore na osnivanje

specijaliziranog equity fonda. Najefikasniji instrument za takve učinke je, to je praksa

pokazala, objava plana JPP projekata politički podržanog od najviše razine javnog

menadžmenta.

7.2.3 Garancija za dio kredita

U svrhu smanjenja rizika projekta koje preuzimaju kreditori, vlasnici duga, javni naručitelj (ili

investitor) može, u slučaju kada takva mogućnost postoji u obliku raspoloživih instrumenata,


73

dati nalog davatelju garancije za dio kredita da izda garanciju u korist kreditora na dio

glavnice odobrenog kredita. Ovaj financijski instrumenta ima učinak na tri načina:

1. zbog preuzetog dijela ukupnih rizika projekta cijena duga se može smanjiti;

2. zbog preuzetih rizika udio duga u ukupnim izvorima financiranja može se povećati;

3. moguće je produžiti rok trajanja kredita.

Tijek i proces predlaganja i odobravanja ovog financijskog instrumenta prikazan je na shemi

7.4:

Shema 7.4 Primjena garancije za dio kredita u organizacijskoj shemi JPP-a


Nalogodavatelj garancije za dio kredita je javni partner (ili investitor). Njima je u interesu da

davatelj instrumenta preuzme dio rizika projekta iz razloga pogodnosti u vidu cijene, roka i

iznosa kredita. Korisnik financijskog instrumenta je kreditor, tj. vlasnik duga.


74

7.2.4 Mezzanine financiranje

Mezzanine kredit je kredit po starosti smješten između nadređenog (senior) duga i kapitala.

Predstavlja, u principu, junior kredit podređen glavnom dugu. Po ročnosti spada u

srednjoročne kredite namijenjene prije svega u fazi izgradnje kada su rizici projekta najveći.

Mezzanine kredit uglavnom nosi veću kamatnu stopu od nadređenog kredita, ali manju od

povrata na vlastite izvore financiranja – equity.

Shema 7.5 Primjena mezzanine financijskog instrumenta u organizacijskoj shemi JPP-a


Korisnik mezzanine kredita je DPN, a investitor posreduje u zaključivanju ugovora o

mezzanine financiranju. Pozicija i aktivnosti javnog partnera u ovoj transakciji je neutralna.

7.2.5 Kredit

Kredit s povoljnim uvjetima je klasičan bilateralan dužnički instrument čiju provedbu

posreduje investitor. Kredit zaključuje davatelj kredita (kreditor) i DPN.


75

Shema 7.6 Primjena kredita s povoljnim uvjetima u organizacijskoj shemi JPP-a


Kao i kod mezzanine kredita, kod nadređenog kredita s povoljnim uvjetima pozicija i

aktivnost javnog partnera je neutralna.

7.3 Učinci pojedinih financijskih instrumenata na projekt

Osnovna svrha svih financijskih instrumenata je preuzimanje dijela rizika kod projekata koji

su ekonomski opravdani, ali financijski granično održivi. Granična održivost određena je

povećanim rizicima koje davatelji izvora financiranja nisu skloni preuzeti. Stoga se

financijskim instrumentima distribuira dio rizika projekta na davatelja financijskog

instrumenta.

Garancijom za uredno plaćanje JPP naknade smanjuje se rizik pravovremene naplate

potraživanja privatnog partnera po osnovi isporučene usluge javnom partneru. Ovaj rizik

utječe na rizik likvidnosti privatnog partnera.


76

Equity instrumentom distribuira se dio financijskog rizika na davatelja equity izvora i

omogućuje pribavljanje ukupno potrebnih izvora financiranja za namirenje vrijednosti

izgradnje projekta.

Garancijom za dio kredita omogućuju se manje cijene nadređenog izvora financiranja, ali i

duži rok kredita kao i veća financijska poluga što može rezultirati i većom sklonošću equity

fonda za ulaskom u projekt.

Mezzanine instrumentom omogućuje se pribavljanje ukupnih izvora financiranja i

preuzimanje dijela rizika izgradnje. Mezzanine izvor se najčešće refinancira nakon

materijalizacije svih rizika izgradnje.

Povoljnim kreditom omogućuju se manje cijene izvora financiranja i duži rok otplate kredita.


77

8 UČINCI KOMBINIRANJA FINANCIJSKIH INSTRUMENATA I

KAPITALNE POMOĆI

Uredbom 1303/13 dozvoljeno je kombiniranje kapitalnih pomoći i financijskih instrumenata.

Kombiniranje ove dvije vrste izvora sufinanciranja logično je iz razloga što se kapitalnom

pomoći efikasnije i značajnije može doprinijeti poboljšanju financijske održivosti projekta. S

obzirom na preferenciju korištenja financijskih instrumenata bilo bi za očekivati da se prvo

utvrdi učinak financijskih instrumenata, a potom utvrdi potreba za kapitalnom pomoći. U

svakom slučaju instrumenti i kapitalne pomoći imaju međusobno uključive i simetrične

učinke: korištenje kapitalne pomoći smanjit će potrebu za financijskim instrumentima dok će

uključivanje financijskih instrumenata smanjiti potrebu za kapitalnom pomoći. U nastavku se

daju projekcije i ilustracija učinaka navedenih izvora pojedinačno, a potom skupno.

8.1 Pretpostavke modela

Simulacija učinaka kapitalnih pomoći i financijskih instrumenata priređena je na temelju

određenih poslovnih pretpostavki. Ove pretpostavke dijelom se odnose na skalarne

vrijednosti stopa (kamatnih, poreznih i poslovnih), a dijelom na distribucije vjerojatnosti u

svrhu izračuna očekivanih vrijednosti i rizika. Ovaj pristup stohastičkih vrijednosti korišten je

prije svega u svrhu prezentacije učinaka financijskih instrumenata na rizike projekta.

Tablica 8.1 Osnovne pretpostavke poslovanja privatnog partnera u shemi kombiniranja

kapitalne pomoći i financijskih instrumenata

Opis Vrijednost

Kamatna marža na nadređeni kredit 3,50%

Kamatna stopa nadređenog kredita - varijabilna 4,50%

Stopa povrata na upisani kapital (poslije poreza) 13,00%

Jednokratna naknada za odobrenje nadređenog kredita 1,00%

Rok otplate nadređenog kredita 12

Stopa poreza na dodanu vrijednost 25%

Stopa poreza na dobit 18%

Stopa poreza na isplaćenu dobit 12%

Diskontna stopa za izračun vrijednosti nabave 5,50%

Rok amortizacije fiksne imovine 20


78

Aktivna kamatna stopa na rezervni račun 0,50%

Udio troškova komercijalizacije u prihodima od komercijalizacije 70,00%

Prosječna godišnja stopa rasta tečaja 0,94%

Dio naknade koja se usklađuje za inflaciju 30,00%

Izdvajanje kod završetka ugovora 5,00%


U okviru simulacije pretpostavljaju se slijedeće vrijednosti subvencija:

1. Kapitalna pomoć u vrijednosti od 1 000 000 kuna;

2. Garancija za uredno plaćanje JPP naknade te

3. Povoljni dugoročni kredit u kunama s manjom kamatnom stopom.

Učinak kapitalne pomoći iskazuje se kroz direktno smanjenje ukupnih životnih troškova u

dijelu koji se odnosi na troškove građenja. Kapitalna pomoć isplaćuje se odmah po okončanju

faze građenja. Garancija za uredno plaćanje JPP naknade utječe na troškove na način da

smanjuje rizik naplate potraživanja privatnog partnera po osnovi isporučenog računa za

periodičnu JPP naknadu dok je učinak povoljnog kredita smanjenje kamatne stope,

povećanje likvidnosti i smanjenje troškova uzrokovanih valutnim rizikom.

8.2 Ponuda privatnog partnera bez kapitalne pomoći i financijskih instrumenata

Prva simulacija odnosi se na ponudu privatnog partnera neovisnu o učinku kapitalne pomoći

i financijskih instrumenata. Poslovne pretpostavke opisane su u tablici 8.2:


79

Tablica 8.2 Pregled distribucija vjerojatnosti i parametara poslovanja privatnog partnera u

shemi kombiniranja kapitalne pomoći i financijskih instrumenata

Događaj Distribucija Min ML Max Vrijednost rizika

Građenje Triang 3332000 3400000 3740000 90667

Ulaganje kod dospijeća ugovora Triang 3.5% 5% 10% 1.17%

Održavanje Triang -5% 0% 15% 3.33%

Upravljanje Triang -2 0 20% 6%

JPP naknada Triang -10% 0% 0% -3.33%

Premija osiguranja Triang 4750 5000 6000 250

Prihodi od komercijalizacije Triang 10000 20000 26000 -1333

Troškovi komercijalizacije Triang 78.4% 80% 84% 0.8%

Kamatna stopa Triang 0.98% 1% 1.2% 0.06%

Inflacija Triang 1.8% 2% 2.6% 0.13%

Valuta Triang 0.98% 1% 1.2% 0.06%

Ostalo Triang 1960 2000 2100 20


Simulacijom se pretpostavljaju troškovi građenja između 3.3 i 3.7 milijuna kuna.

Najvjerojatnija vrijednost građenja je 3.4 milijuna kuna. Raspon vjerojatnosti opisan je

trokutastom (triangularnom – Triang) distribucijom. Iz ove pretpostavke proizlaze i rizici

prekoračenja troškova građenja od 90 667 kuna. Na kraju ugovornog razdoblja očekuju se

troškovi ulaganja zbog izvršenja ugovorenog standarda građevine u rasponu od 3.5% do 10%

kapitalne vrijednosti građenja. Opisani su također trokutastom distribucijom vjerojatnosti. S

njom su povezani i rizici prekoračenja troškova od 5% vrijednosti građenja u iznosu od 1.17%

vrijednosti građenja. ostale pretpostavke poslovanja opisuju se na sličan način. Projekcija

računa dobiti i gubitka u ovom slučaju prikazana je u tablici 8.3:


80

Tablica 8.3 Projekcija računa dobiti i gubitka privatnog partnera u shemi kombiniranja kapitalne pomoći i financijskih instrumenata (slučaj

bez kapitalne pomoći i financijskih instrumenata) – 1.dio

Opis 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027

PRIHODI 0 677.804 678.104 678.404 678.704 677.504 677.504 677.504 677.504 677.504 677.504

-JPP naknada 0 657.504 657.504 657.504 657.504 657.504 657.504 657.504 657.504 657.504 657.504

- usklađivanje JPP naknade 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-prihodi od komercijalizacije 0 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000

- financijski prihodi 0 300 600 900 1.200 0 0 0 0 0 0

- prihodi od prodaje svjetiljki 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

- prihodi od kapitalne pomoći 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TROŠKOVI 353.299 362.840 359.027 363.818 361.194 366.137 302.485 290.648 300.001 345.001 398.001

-nabavljeni materijal 0 20.000 23.000 27.000 33.000 48.000 61.000 61.000 75.000 120.000 173.000

-bruto plaće 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-troškovi upravljanja 0 5.000 7.000 17.000 18.000 18.000 18.000 18.000 18.000 18.000 18.000

- rizici 104.162 20.065 18.874 17.629 16.329 14.970 5.430 3.581 -630 -630 -630

-premija osiguranja 30.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 15.000 15.000 15.000

-ostali operativni troškovi 127.422 43.325 42.135 40.890 39.589 38.230 22.631 22.631 22.631 22.631 22.631

-kamate 91.715 99.450 93.019 86.298 79.276 71.937 20.424 10.437 0 0 0

-amortizacija 0 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000

- rashodi od kapitalne pomoći 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

BRUTO DOBIT -353.299 314.964 319.077 314.586 317.510 311.367 375.019 386.856 377.504 332.504 279.504

-porez na dobit 0 56.693 57.434 56.626 57.152 56.046 67.503 69.634 67.951 59.851 50.311

NETO DOBIT -353.299 258.270 261.643 257.961 260.358 255.321 307.516 317.222 309.553 272.653 229.193



81


bez kapitalne pomoći i financijskih instrumenata) – 2.dio

Opis 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035 2036 2037

PRIHODI 677.504 677.504 677.504 677.504 677.504 677.504 677.504 677.504 677.504 677.504

-JPP naknada 657.504 657.504 657.504 657.504 657.504 657.504 657.504 657.504 657.504 657.504

- usklađivanje JPP naknade 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-prihodi od komercijalizacije 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 20.000

- financijski prihodi 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

- prihodi od prodaje svjetiljki 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

- prihodi od kapitalne pomoći 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TROŠKOVI 416.001 513.001 300.001 345.001 398.001 416.001 513.001 513.001 513.001 683.001

-nabavljeni materijal 191.000 288.000 75.000 120.000 173.000 191.000 288.000 288.000 288.000 288.000

-bruto plaće 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-troškovi upravljanja 18.000 18.000 18.000 18.000 18.000 18.000 18.000 18.000 18.000 18.000

- rizici -630 -630 -630 -630 -630 -630 -630 -630 -630 -630

-premija osiguranja 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000 15.000

-ostali operativni troškovi 22.631 22.631 22.631 22.631 22.631 22.631 22.631 22.631 22.631 192.631

-kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-amortizacija 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000

- rashodi od kapitalne pomoći 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

BRUTO DOBIT 261.504 164.504 377.504 332.504 279.504 261.504 164.504 164.504 164.504 -5.496

-porez na dobit 47.071 29.611 67.951 59.851 50.311 47.071 29.611 29.611 29.611 0

NETO DOBIT 214.433 134.893 309.553 272.653 229.193 214.433 134.893 134.893 134.893 -5.496



82

Iz projekcije računa dobiti i gubitka razvidno je da se tijekom ukupnog ugovornog razdoblja

ostvaruje pozitivan financijski rezultat. Projekcija bilanci stanja prikazana je u tablici 8.4:


83

Tablica 8.4 Projekcija bilanci stanja privatnog partnera u shemi kombiniranja kapitalne pomoći i financijskih instrumenata (slučaj bez

kapitalne pomoći i financijskih instrumenata) – 1. dio

Opis

2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027

FIKSNA IMOVINA 3.400.000 3.290.000 3.180.000 3.070.000 2.960.000 2.550.000 2.380.000 2.210.000 2.040.000 1.870.000 1.700.000

-materijalna 3.400.000 3.230.000 3.060.000 2.890.000 2.720.000 2.550.000 2.380.000 2.210.000 2.040.000 1.870.000 1.700.000

-financijska 0 60.000 120.000 180.000 240.000 0 0 0 0 0 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 1.743 56.460 170.746 382.622 435.999 774.383 921.837 1.040.370 1.137.392 1.192.945 1.218.116

-zalihe 1.743 866 891 928 993 1.179 1.227 1.201 1.144 1.144 1.144

-potraživanja 0 55.594 55.594 55.594 55.594 55.594 55.594 55.594 55.594 55.594 55.594

-financijska imovina 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-novac 0 0 114.261 326.099 379.412 717.610 865.016 983.575 1.080.655 1.136.207 1.161.378

-vremenska razgraničenja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

AKTIVA 3.401.743 3.346.460 3.350.746 3.452.622 3.395.999 3.324.383 3.301.837 3.250.370 3.177.392 3.062.945 2.918.116

KAPITAL I REZERVE 836.701 1.094.971 1.356.614 1.614.575 1.720.157 1.819.263 1.973.586 2.106.298 2.225.518 2.312.439 2.378.040

-upisani 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000

-kumulirana dobit i gubitak 0 -353.299 -95.029 166.614 269.798 373.942 476.070 599.076 725.965 849.786 958.847

-dobit/gubitak razdoblja -353.299 258.270 261.643 257.961 260.358 255.321 307.516 317.222 309.553 272.653 229.193

DUGOROČNE OBVEZE 2.210.000 2.067.088 1.917.744 1.761.681 1.598.594 1.428.168 1.250.074 1.063.965 869.481 666.245 453.864

-dugoročni nadređeni krediti 2.210.000 2.067.088 1.917.744 1.761.681 1.598.594 1.428.168 1.250.074 1.063.965 869.481 666.245 453.864

-dugoročni podređeni krediti 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-leasing 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

KRATKOROČNE OBVEZE 355.042 184.401 76.388 76.366 77.248 76.952 78.177 80.107 82.394 84.261 86.212

-dobavljači 12.918 6.017 6.329 7.376 7.844 8.963 9.247 9.095 8.750 8.750 8.750

-bruto plaće 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-porezi -2.655 69.391 70.058 68.990 69.404 67.989 68.930 71.012 73.644 75.511 77.462

-financijske obveze 344.779 108.993 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-vremenska razgraničenja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 -ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

PASIVA 3.401.743 3.346.460 3.350.746 3.452.622 3.395.999 3.324.383 3.301.837 3.250.370 3.177.392 3.062.945 2.918.116



84

Tablica 8.4 Projekcija bilanci stanja privatnog partnera u shemi kombiniranja kapitelne pomoći i financijskih instrumenata (slučaj bez

kapitalne pomoći i financijskih instrumenata) – 2. dio

Opis 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035 2036 2037

FIKSNA IMOVINA 1.530.000 1.360.000 1.190.000 1.020.000 850.000 680.000 510.000 340.000 170.000 0

-materijalna 1.530.000 1.360.000 1.190.000 1.020.000 850.000 680.000 510.000 340.000 170.000 0

-financijska 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 1.245.134 1.191.572 1.590.183 1.841.759 2.071.065 2.315.845 2.480.556 2.704.514 2.928.471 2.992.836

-zalihe 1.144 1.144 1.335 1.951 2.675 2.922 4.248 4.248 4.248 4.248

-potraživanja 55.594 55.594 55.594 55.594 55.594 55.594 55.594 55.594 55.594 55.594

-financijska imovina 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-novac 1.188.396 1.134.834 1.533.254 1.784.215 2.012.796 2.257.329 2.420.714 2.644.671 2.868.629 2.932.994

-vremenska razgraničenja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

AKTIVA 2.775.134 2.551.572 2.780.183 2.861.759 2.921.065 2.995.845 2.990.556 3.044.514 3.098.471 2.992.836

KAPITAL I REZERVE 2.454.957 2.461.191 2.689.808 2.776.729 2.842.330 2.919.247 2.925.480 2.979.438 3.033.395 2.946.962

-upisani 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000

-kumulirana dobit i gubitak 1.050.525 1.136.298 1.190.255 1.314.076 1.423.137 1.514.814 1.600.587 1.654.545 1.708.502 1.762.459

-dobit/gubitak razdoblja 214.433 134.893 309.553 272.653 229.193 214.433 134.893 134.893 134.893 -5.496

DUGOROČNE OBVEZE 231.926 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-dugoročni nadređeni krediti 231.926 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-dugoročni podređeni krediti 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-leasing 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

KRATKOROČNE OBVEZE 88.251 90.381 90.375 85.031 78.735 76.597 65.076 65.076 65.076 45.873

-dobavljači 8.750 8.750 10.719 14.412 18.761 20.238 28.197 28.197 28.197 42.147

-bruto plaće 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-porezi 79.501 81.631 79.656 70.619 59.975 56.360 36.879 36.879 36.879 3.727

-financijske obveze 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0


-ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 PASIVA 2.775.134 2.551.572 2.780.183 2.861.759 2.921.065 2.995.845 2.990.556 3.044.514 3.098.471 2.992.836



85

Iz podataka istaknutih u projekciji bilanci stanja dade se uočiti posljedica isplate kapitalne

pomoći. Naime, ukupni dužnički izvori financiranja u svoti od 3 060 000 kuna prije isplate

kapitalne pomoći, prestrukturirani su sukladno korištenom financijskom instrumentu s

obilježjima duže ročnosti (šest godina duže od osnovnog komercijalnog kredita) i s

povoljnom kamatnom stopom (3.49% u odnosu na kamatnu stopu komercijalnog kredita od

4.5% godišnje). Također, iz projekcije bilanci stanja vidljiva je i potreba za kratkoročnim

financiranjem u prvoj (vrijeme provedbe kapitalnih aktivnosti) i druge (prva operativna

godina) ugovorne godine.

Kombiniranjem prethodne dvije projekcije (računa dobiti i gubitka te bilanci stanja) dade se

izraditi projekcija izvješća o novčanim tokovima kao u tablici 8.5:


86

Tablica 8.5 Projekcija izvještaja o novčanim tokovima privatnog partnera u shemi kombiniranja kapitalne pomoći i financijskih instrumenata

(slučaj bez kapitalne pomoći i financijskih instrumenata) – 1. dio

Opis 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027

NOVAC IZ OPERATIVNOG REZULTATA 0 378.698 372.598 367.902 371.176 664.839 478.693 489.177 481.897 444.520 401.144

-zarada prije poreza 0 314.964 319.077 314.586 317.510 311.367 375.019 386.856 377.504 332.504 279.504

-amortizacija 0 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000

-porez na dobit 0 -56.693 -57.434 -56.626 -57.152 -56.046 -67.503 -69.634 -67.951 -59.851 -50.311

-zalihe 0 877 -25 -38 -64 -187 -47 25 58 0 0

-potraživanja od kupaca 0 -55.594 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-ostala potraživanja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-financijska imovina 0 -60.000 -60.000 -60.000 -60.000 240.000 0 0 0 0 0

-obveze prema dobavljačima 0 -6.901 313 1.047 468 1.119 284 -152 -346 0 0

-ostale kratkoročne obveze 0 72.046 667 -1.068 414 -1.415 941 2.081 2.632 1.867 1.951

NOVAC IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

- promjena vrijednosti OSA 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

NOVAC IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI 0 -378.698 -258.337 -156.064 -317.863 -326.641 -331.287 -370.618 -384.817 -388.967 -375.973

- (isplata dobiti) / dokapitalizacija 0 0 0 0 -154.776 -156.215 -153.193 -184.509 -190.333 -185.732 -163.592

- dugoročni izvori financiranja 0 -142.912 -149.343 -156.064 -163.087 -170.426 -178.095 -186.109 -194.484 -203.236 -212.381

- kratkoročni izvori financiranja 0 -235.786 -108.993 0 0 0 0 0 0 0 0

- ostali izvori financiranja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

PROMJENA U NOVCU 0 0 114.261 211.838 53.312 338.198 147.406 118.558 97.080 55.553 25.171



87


(slučaj bez kapitalne pomoći i financijskih instrumenata) – 2. dio

Opis 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035 2036 2037

NOVAC IZ OPERATIVNOG REZULTATA 386.472 307.023 479.356 436.693 392.173 382.049 292.045 304.893 304.893 145.301

-zarada prije poreza 261.504 164.504 377.504 332.504 279.504 261.504 164.504 164.504 164.504 -5.496

-amortizacija 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000

-porez na dobit -47.071 -29.611 -67.951 -59.851 -50.311 -47.071 -29.611 -29.611 -29.611 0

-zalihe 0 0 -191 -615 -725 -246 -1.327 0 0 0

-potraživanja od kupaca 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-ostala potraživanja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0


-obveze prema dobavljačima 0 0 1.969 3.693 4.349 1.477 7.960 0 0 13.950

-ostale kratkoročne obveze 2.039 2.131 -1.975 -9.038 -10.644 -3.615 -19.481 0 0 -33.152

NOVAC IZ INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

- promjena vrijednosti OSA 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

NOVAC IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI -359.454 -360.585 -80.936 -185.732 -163.592 -137.516 -128.660 -80.936 -80.936 -80.936

- (isplata dobiti) / dokapitalizacija -137.516 -128.660 -80.936 -185.732 -163.592 -137.516 -128.660 -80.936 -80.936 -80.936

- dugoročni izvori financiranja -221.938 -231.926 0 0 0 0 0 0 0 0

- kratkoročni izvori financiranja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

- ostali izvori financiranja 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

PROMJENA U NOVCU 27.018 -53.562 398.420 250.961 228.581 244.533 163.385 223.957 223.957 64.365



88

Iz prikazanih projekcija financijskih izvješća dade se zaključiti da se iz JPP naknade uspijevaju

u ukupnom životnom vijeku namiriti ukupni životni troškovi te da je moguće održati

likvidnost projekta u ugovornom razdoblju. Slijedi simulacija smanjivanja JPP naknade u

slučaju kada se u projekciju uključi i kapitalna pomoć (grant) u vrijednosti od milijun kuna.

8.3 Učinak kapitalne pomoći bez financijskih instrumenata

Isplatom kapitalne pomoći u vrijednosti od milijun kuna potrebno je, prema naprijed

opisanim procedurama, smanjiti naknadu na vrijednost koja će održati vrijednost stope

rentabilnosti vlastitih izvora financiranja privatnog partnera od 10%.


89

Tablica 8.6 Projekcija računa dobiti i gubitka privatnog partnera u shemi kombiniranja kapitalne pomoći i financijskih instrumenata (slučaj s

kapitalnom pomoći bez financijskih instrumenata) – 1. dio

Opis 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027

PRIHODI 4.463 653.407 653.707 654.007 654.307 653.107 653.107 653.107 653.107 653.107 653.107

-JPP naknada 0 583.052 583.052 583.052 583.052 583.052 583.052 583.052 583.052 583.052 583.052




- prihodi od prodaje 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

- prihodi od kapitalne pomoći 4.463 50.055 50.055 50.055 50.055 50.055 50.055 50.055 50.055 50.055 50.055

TROŠKOVI 297.105 296.630 296.805 305.763 307.494 316.987 288.019 281.539 297.519 342.519 395.519


-bruto plaće 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0


- rizici 98.055 10.701 10.049 9.367 8.655 7.911 2.688 1.676 -630 -630 -630



-kamate 50.215 54.450 50.929 47.249 43.404 39.386 11.182 5.714 0 0 0

-amortizacija 0 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000


BRUTO DOBIT -292.641 356.777 356.902 348.244 346.813 336.120 365.088 371.568 355.588 310.588 257.588

-porez na dobit 0 64.220 64.242 62.684 62.426 60.502 65.716 66.882 64.006 55.906 46.366

NETO DOBIT -292.641 292.557 292.660 285.560 284.387 275.618 299.372 304.686 291.582 254.682 211.222



90


kapitalnom pomoći bez financijskih instrumenata) – 2. dio

Opis 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035 2036 2037

PRIHODI 653.107 653.107 653.107 653.107 653.107 653.107 653.107 653.107 653.107 648.644

-JPP naknada 583.052 583.052 583.052 583.052 583.052 583.052 583.052 583.052 583.052 583.052




- prihodi od prodaje 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

- prihodi od kapitalne pomoći 50.055 50.055 50.055 50.055 50.055 50.055 50.055 50.055 50.055 45.591

TROŠKOVI 413.519 510.519 297.519 342.519 395.519 413.519 510.519 510.519 510.519 680.519


-bruto plaće 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0


- rizici -630 -630 -630 -630 -630 -630 -630 -630 -630 -630


-ostali operativni troškovi 20.149 20.149 20.149 20.149 20.149 20.149 20.149 20.149 20.149 190.149

-kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-amortizacija 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000


BRUTO DOBIT 239.588 142.588 355.588 310.588 257.588 239.588 142.588 142.588 142.588 -31.875

-porez na dobit 43.126 25.666 64.006 55.906 46.366 43.126 25.666 25.666 25.666 0

NETO DOBIT 196.462 116.922 291.582 254.682 211.222 196.462 116.922 116.922 116.922 -31.875



91

Isplatom kapitalne pomoći, JPP naknada treba se smanjiti sa vrijednosti od 657 504 kune

godišnje na 583 052 kune godišnje, tj. za 11.3% ponuđene naknade.


92

Tablica 8.7 Projekcija bilanci stanja privatnog partnera u shemi kombiniranja kapitalne pomoći i financijskih instrumenata (slučaj s

kapitalnom pomoći bez financijskih instrumenata) – 1.dio

Opis 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027

FIKSNA IMOVINA 3.400.000 3.290.000 3.180.000 3.070.000 2.960.000 2.550.000 2.380.000 2.210.000 2.040.000 1.870.000 1.700.000

-materijalna 3.400.000 3.230.000 3.060.000 2.890.000 2.720.000 2.550.000 2.380.000 2.210.000 2.040.000 1.870.000 1.700.000

-financijska 0 60.000 120.000 180.000 240.000 0 0 0 0 0 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 1.625 58.852 329.984 589.306 673.144 1.043.689 1.200.098 1.344.266 1.467.751 1.557.178 1.620.323

-zalihe 1.625 704 736 782 854 1.049 1.155 1.141 1.110 1.110 1.110

-potraživanja 0 49.485 49.485 49.485 49.485 49.485 49.485 49.485 49.485 49.485 49.485


-novac 0 8.663 279.764 539.040 622.806 993.155 1.149.458 1.293.640 1.417.157 1.506.584 1.569.729


AKTIVA 3.401.625 3.348.852 3.509.984 3.659.306 3.633.144 3.593.689 3.580.098 3.554.266 3.507.751 3.427.178 3.320.323

KAPITAL I REZERVE 897.359 1.189.915 1.482.575 1.768.135 1.881.186 1.986.172 2.120.173 2.245.236 2.354.006 2.433.739 2.492.152

-upisani 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000

-kumulirana dobit i gubitak 0 -292.641 -85 292.575 406.799 520.554 630.801 750.550 872.424 989.057 1.090.930


DUGOROČNE OBVEZE 1.210.000 1.131.754 1.049.987 964.540 875.248 781.938 684.430 582.533 476.051 364.777 248.496

-dugoročni nadređeni krediti 1.210.000 1.131.754 1.049.987 964.540 875.248 781.938 684.430 582.533 476.051 364.777 248.496

-dugoročni podređeni krediti 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-leasing 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

KRATKOROČNE OBVEZE 1.294.267 1.027.183 977.423 926.631 876.710 825.578 775.496 726.497 677.695 628.662 579.675

-dobavljači 12.213 5.045 5.402 6.494 7.010 8.180 8.818 8.735 8.546 8.546 8.546

-bruto plaće 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-porezi -2.383 76.656 76.594 74.764 74.382 72.135 71.469 72.609 74.050 75.072 76.140

-financijske obveze 288.900 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-vremenska razgraničenja 995.537 945.482 895.427 845.372 795.318 745.263 695.208 645.153 595.099 545.044 494.989

-ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

PASIVA 3.401.625 3.348.852 3.509.984 3.659.306 3.633.144 3.593.689 3.580.098 3.554.266 3.507.751 3.427.178 3.320.323



93


kapitalnom pomoći bez financijskih instrumenata) – 2.dio

Opis 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035 2036 2037

FIKSNA IMOVINA 1.530.000 1.360.000 1.190.000 1.020.000 850.000 680.000 510.000 340.000 170.000 0

-materijalna 1.530.000 1.360.000 1.190.000 1.020.000 850.000 680.000 510.000 340.000 170.000 0

-financijska 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 1.689.600 1.682.775 2.022.950 2.217.283 2.389.346 2.576.882 2.684.351 2.851.065 3.017.779 3.024.808

-zalihe 1.110 1.110 1.301 1.917 2.642 2.888 4.214 4.214 4.214 4.214

-potraživanja 49.485 49.485 49.485 49.485 49.485 49.485 49.485 49.485 49.485 49.485


-novac 1.639.005 1.632.180 1.972.164 2.165.882 2.337.220 2.524.510 2.630.652 2.797.366 2.964.080 2.971.109


AKTIVA 3.219.600 3.042.775 3.212.950 3.237.283 3.239.346 3.256.882 3.194.351 3.191.065 3.187.779 3.024.808


-upisani 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000 1.190.000

-kumulirana dobit i gubitak 1.175.419 1.254.004 1.300.773 1.417.405 1.519.278 1.603.767 1.682.352 1.729.121 1.775.890 1.822.659


DUGOROČNE OBVEZE 126.982 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-dugoročni nadređeni krediti 126.982 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-dugoročni podređeni krediti 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-leasing 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0


-dobavljači 8.546 8.546 10.515 14.208 18.557 20.034 27.994 27.994 27.994 41.943

-bruto plaće 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-porezi 77.257 78.423 75.255 66.217 55.573 51.958 32.477 32.477 32.477 3.177


-vremenska razgraničenja 444.934 394.880 344.825 294.770 244.715 194.660 144.606 94.551 44.496 0

-ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

PASIVA 3.219.600 3.042.775 3.212.950 3.237.283 3.239.346 3.256.882 3.194.351 3.191.065 3.187.779 3.024.808



94

U projekciji bilance stanja evidentirat će se smanjenje glavnice nadređenog kredita i

povećanje stavke vremenskih razgraničenja za jednaku vrijednost od 1 000 000 kuna.


95


(slučaj s kapitalnom pomoći bez financijskih instrumenata) – 1.dio

Opis 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027



-amortizacija 0 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000

-porez na dobit 0 -64.220 -64.242 -62.684 -62.426 -60.502 -65.716 -66.882 -64.006 -55.906 -46.366

-zalihe 0 921 -32 -45 -72 -195 -106 14 32 0 0




-obveze prema dobavljačima 0 -7.168 357 1.093 516 1.170 638 -83 -189 0 0

-ostale kratkoročne obveze 0 28.984 -50.117 -51.884 -50.437 -52.302 -50.721 -48.915 -48.614 -49.033 -48.987




- (isplata dobiti) / dokapitalizacija 0 0 0 0 -171.336 -170.632 -165.371 -179.623 -182.812 -174.949 -152.809


- kratkoročni izvori financiranja 0 -288.900 0 0 0 0 0 0 0 0 0


PROMJENA U NOVCU 0 8.663 271.100 259.277 83.766 370.349 156.303 144.182 123.517 89.427 63.145



96

Tablica 8.8 Projekcija izvještaja o novčanim tokovima privatnog partnera u shemi kombiniranja kapitalne pomoćia i financijskih

instrumenata (slučaj s kapitalnom pomoći bez financijskih instrumenata) – 2.dio

Opis 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035 2036 2037



-amortizacija 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000

-porez na dobit -43.126 -25.666 -64.006 -55.906 -46.366 -43.126 -25.666 -25.666 -25.666 0

-zalihe 0 0 -191 -615 -725 -246 -1.327 0 0 0




-obveze prema dobavljačima 0 0 1.969 3.693 4.349 1.477 7.960 0 0 13.950

-ostale kratkoročne obveze -48.938 -48.888 -53.223 -59.092 -60.699 -53.670 -69.536 -50.055 -50.055 -74.892





- dugoročni izvori financiranja -121.514 -126.982 0 0 0 0 0 0 0 0



PROMJENA U NOVCU 69.277 -6.825 339.984 193.718 171.338 187.290 106.142 166.714 166.714 7.029



97

U projekciji izvješća o novčanim tokovima razvidno je da se tijekom ugovornog razdoblja

stvaraju inkrementalni neto novčani priljevi.


98

8.4 Učinak financijskih instrumenata

U okviru ove projekcije razmotrit će se utjecaj financijskih instrumenata na poslovanje

privatnog partnera te na smanjenje JPP naknade kao posljedice korekcije interne stope

rentabilnosti vlastitih izvora financiranja.


shemi kombiniranja kapitalne pomoći i financijskih instrumenata (učinak financijskih

instrumenata)

Događaj Distribucija Min ML Max Vrijednost

rizika

Građenje Triang 3.332.000 3.400.000 3.740.000 90.667

Ulaganja kod dospijeća ugovora Triang 3,50% 5,00% 10,00% 1,17%

Održavanje - ostalo Triang -5,00% 0,00% 15,00% 3,33%

Upravljanje Triang -2,00% 0,00% 20,00% 6,00%

JPP naknada Triang 0,00% 0,00% 0,00% 0,00%

Premija osiguranja Triang 4.750 5.000 6.000 250

Prihodi komercijalizacije Triang 10.000 20.000 26.000 -1.333

Troškovi komercijalizacije Triang 78,40% 80,00% 84,00% 0,80%

Kamatna stopa Triang 0,97% 0,99% 1,08% 0,03%

Inflacija Triang 1,80% 2,00% 2,60% 0,13%

Valuta Triang 0,99% 1,00% 1,10% 0,03%

Ostalo Triang 1.960 2.000 2.100 20


U odnosu na tablicu 8.10, u kojoj su opisane pretpostavke projekcije poslovanja prije

uključivanja kapitalne pomoći i financijskih instrumenata, u tablici 8.11 su masno otisnute

pretpostavke koje se u odnosu na tablicu 8.12 mijenjaju zbog korištenja kapitalne pomoći i

financijskih instrumenata. U tom smislu JPP naknada nije izložena riziku smanjene

vjerojatnosti naplate zbog garancije za uredno plaćanje JPP naknade.


99


bez kapitalne pomoći s financijskim instrumentima) – 1.dio

Opis 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027

PRIHODI 0 573.170 573.470 573.770 574.070 572.870 572.870 572.870 572.870 572.870 572.870

-JPP naknada 0 552.870 552.870 552.870 552.870 552.870 552.870 552.870 552.870 552.870 552.870





- prihodi od kapitalne pomoći 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TROŠKOVI 371.079 373.769 365.385 366.224 364.153 370.033 312.891 300.650 316.260 355.762 403.073


-bruto plaće 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0


- rizici 103.979 19.963 19.230 18.472 17.687 16.875 11.373 10.341 7.696 6.591 5.447



-kamate 131.777 132.500 120.581 108.937 101.435 93.939 41.911 31.927 21.525 18.238 14.836

-amortizacija 0 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000


BRUTO DOBIT -371.079 199.401 208.086 207.546 209.917 202.837 259.979 272.220 256.610 217.108 169.797

-porez na dobit 0 35.892 37.455 37.358 37.785 36.511 46.796 49.000 46.190 39.079 30.564

NETO DOBIT -371.079 163.509 170.630 170.188 172.132 166.327 213.183 223.221 210.420 178.029 139.234



100


bez kapitalne pomoći s financijskim instrumentima) – 2.dio

Opis 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035 2036 2037

PRIHODI 572.870 572.870 572.870 572.870 572.870 572.870 572.870 572.870 572.870 572.870

-JPP naknada 552.870 552.870 552.870 552.870 552.870 552.870 552.870 552.870 552.870 552.870





- prihodi od kapitalne pomoći 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TROŠKOVI 415.185 506.092 316.260 355.762 403.073 415.185 506.092 499.787 491.084 661.084


-bruto plaće 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0


- rizici 4.263 3.038 7.696 6.591 5.447 4.263 3.038 1.771 -630 -630


-ostali operativni troškovi 5.607 4.382 9.039 7.934 6.790 5.607 4.382 3.114 714 170.714

-kamate 11.315 7.672 21.525 18.238 14.836 11.315 7.672 3.902 0 0

-amortizacija 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000


BRUTO DOBIT 157.685 66.778 256.610 217.108 169.797 157.685 66.778 73.083 81.787 -88.213

-porez na dobit 28.383 12.020 46.190 39.079 30.564 28.383 12.020 13.155 14.722 0

NETO DOBIT 129.302 54.758 210.420 178.029 139.234 129.302 54.758 59.928 67.065 -88.213



101

Ugovaranjem financijskih instrumenata JPP naknada treba se smanjiti sa vrijednosti od 657

504 kune godišnje na 552 870 kune godišnje, tj. za 15.9% ponuđene naknade.


102


kapitalne pomoći s financijskim instrumentima) – 1. dio

Opis 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027

FIKSNA IMOVINA 3.400.000 3.290.000 3.180.000 3.070.000 2.960.000 2.550.000 2.380.000 2.210.000 2.040.000 1.870.000 1.700.000

-materijalna 3.400.000 3.230.000 3.060.000 2.890.000 2.720.000 2.550.000 2.380.000 2.210.000 2.040.000 1.870.000 1.700.000

-financijska 0 60.000 120.000 180.000 240.000 0 0 0 0 0 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 1.440 47.573 47.604 47.648 113.018 499.208 585.747 647.152 681.517 682.229 654.460

-zalihe 1.440 565 596 640 712 906 1.008 994 958 943 927

-potraživanja 0 47.008 47.008 47.008 47.008 47.008 47.008 47.008 47.008 47.008 47.008


-novac 0 0 0 0 65.299 451.295 537.731 599.150 633.551 634.278 606.524


AKTIVA 3.401.440 3.337.573 3.227.604 3.117.648 3.073.018 3.049.208 2.965.747 2.857.152 2.721.517 2.552.229 2.354.460

KAPITAL I REZERVE -31.079 132.429 303.059 473.247 645.379 811.706 925.093 1.020.404 1.096.892 1.148.668 1.181.085

-upisani 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000

-kumulirana dobit i gubitak 0 -371.079 -207.571 -36.941 133.247 305.379 371.910 457.183 546.471 630.640 701.851


DUGOROČNE OBVEZE 3.060.000 2.898.526 2.730.420 2.555.406 2.373.196 2.183.490 1.985.976 1.780.326 1.566.202 1.343.249 1.111.098

-dugoročni nadređeni krediti 1.530.000 1.467.465 1.402.751 1.335.781 1.266.477 1.194.758 1.120.540 1.043.735 964.254 882.003 796.885

-dugoročni podređeni krediti 1.530.000 1.431.061 1.327.669 1.219.625 1.106.719 988.732 865.436 736.591 601.948 461.247 314.214

-leasing 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

KRATKOROČNE OBVEZE 372.520 306.618 194.125 88.995 54.443 54.012 54.678 56.422 58.423 60.311 62.276

-dobavljači 11.104 4.210 4.560 5.647 6.157 7.321 7.936 7.852 7.635 7.544 7.450

-bruto plaće 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-porezi -2.194 48.728 49.257 48.037 48.286 46.691 46.742 48.570 50.789 52.767 54.826

-financijske obveze 363.610 253.680 140.308 35.311 0 0 0 0 0 0 0


-ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

PASIVA 3.401.440 3.337.573 3.227.604 3.117.648 3.073.018 3.049.208 2.965.747 2.857.152 2.721.517 2.552.229 2.354.460



103


kapitalne pomoći s financijskim instrumentima) – 2. dio

Opis 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035 2036 2037

FIKSNA IMOVINA 1.530.000 1.360.000 1.190.000 1.020.000 850.000 680.000 510.000 340.000 170.000 0

-materijalna 1.530.000 1.360.000 1.190.000 1.020.000 850.000 680.000 510.000 340.000 170.000 0

-financijska 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 630.532 528.120 780.508 900.243 996.299 1.106.369 1.134.863 1.221.040 1.423.567 1.460.801

-zalihe 911 894 1.149 1.750 2.459 2.689 4.015 3.999 3.981 3.948

-potraživanja 47.008 47.008 47.008 47.008 47.008 47.008 47.008 47.008 47.008 47.008


-novac 582.613 480.218 732.350 851.485 946.832 1.056.672 1.083.839 1.170.033 1.372.578 1.409.845


AKTIVA 2.160.532 1.888.120 1.970.508 1.920.243 1.846.299 1.786.369 1.644.863 1.561.040 1.593.567 1.460.801


-upisani 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000

-kumulirana dobit i gubitak 757.544 809.265 831.168 915.337 986.548 1.042.242 1.093.962 1.115.866 1.139.837 1.166.663


DUGOROČNE OBVEZE 869.365 617.647 523.316 425.698 324.678 220.138 111.954 0 0 0

-dugoročni nadređeni krediti 708.801 617.647 523.316 425.698 324.678 220.138 111.954 0 0 0

-dugoročni podređeni krediti 160.564 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-leasing 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0


-dobavljači 7.353 7.252 9.604 13.206 17.461 18.841 26.700 26.596 26.399 40.348

-bruto plaće 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-porezi 56.968 59.197 55.999 47.974 38.378 35.847 17.489 18.650 20.267 2.003



-ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

PASIVA 2.160.532 1.888.120 1.970.508 1.920.243 1.846.299 1.786.369 1.644.863 1.561.040 1.593.567 1.460.801

Izvor: izradili autor


104

Zbog instrumenta garancije za uredno plaćanje JPP naknade, kao i zbog sudjelovanja kredita

s povoljnim kamatnom stopom i dužim rokom otplate, udio vlastitih izvora financiranja

(equity) smanjio se sa 35% (prije instrumenata i kapitalne pomoći) na 14% (nakon

instrumenata i kapitalne pomoći).


105

Tablica 8.12 Projekcija izvještaja o novčanim tokovima privatnog partnera u shemi kombiniranja kapitalne pomoći i financijskih

instrumenata (slučaj bez kapitalne pomoći s financijskim instrumentima) – 1.dio

Opis 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027



-amortizacija 0 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000

-porez na dobit 0 -35.892 -37.455 -37.358 -37.785 -36.511 -46.796 -49.000 -46.190 -39.079 -30.564

-zalihe 0 875 -31 -44 -71 -194 -103 14 36 15 16




-obveze prema dobavljačima 0 -6.894 350 1.087 510 1.164 615 -85 -217 -91 -94

-ostale kratkoročne obveze 0 50.922 529 -1.219 249 -1.595 51 1.828 2.219 1.979 2.059




- (isplata dobiti) / dokapitalizacija 0 0 0 0 0 0 -99.796 -127.910 -133.932 -126.252 -106.817


- kratkoročni izvori financiranja 0 -109.930 -113.372 -104.997 -35.311 0 0 0 0 0 0


PROMJENA U NOVCU 0 0 0 0 65.299 385.996 86.436 61.419 34.402 727 -27.754



106


instrumenata (slučaj bez kapitalne pomoći s financijskim instrumentima) – 2.dio

Opis 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035 2036 2037



-amortizacija 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000

-porez na dobit -28.383 -12.020 -46.190 -39.079 -30.564 -28.383 -12.020 -13.155 -14.722 0

-zalihe 16 17 -255 -600 -709 -230 -1.327 17 17 33




-obveze prema dobavljačima -97 -101 2.352 3.602 4.255 1.380 7.859 -104 -197 13.950

-ostale kratkoročne obveze 2.142 2.229 -3.199 -8.025 -9.596 -2.531 -18.359 1.161 1.617 -18.263





- dugoročni izvori financiranja -241.734 -251.718 -94.331 -97.618 -101.020 -104.541 -108.184 -111.954 0 0



PROMJENA U NOVCU -23.911 -102.396 252.133 119.135 95.347 109.840 27.167 86.194 202.545 37.267



107

Tijekom ugovornog razdoblja poslovanjem se ostvaruju inkrementalni novčani suficiti. Iz

operativnih se aktivnosti uspijevaju namiriti odljevi nastali financijskim aktivnostima i to s

zadovoljavajućim rezervama.


108

8.5 Učinak kombiniranja kapitalne pomoći s financijskim instrumentima

U okviru ove projekcije razmotrit će se učinak isplaćene kapitalne pomoći uključivanja

financijskih instrumenata na poslovanje privatnog partnera te na smanjenje JPP naknade kao

posljedice korekcije interne stope rentabilnosti vlastitih izvora financiranja. Projekcija računa

dobiti i gubitka s projekcijom smanjene JPP naknade prikazana je u tablici 8.13:


109


kapitalnom pomoći i financijskim instrumentima) – 1.dio

Opis 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027

PRIHODI 4.463 533.120 533.420 533.720 534.020 532.820 532.820 532.820 532.820 532.820 532.820

-JPP naknada 0 462.766 462.766 462.766 462.766 462.766 462.766 462.766 462.766 462.766 462.766





- prihodi od kapitalne pomoći 4.463 50.055 50.055 50.055 50.055 50.055 50.055 50.055 50.055 50.055 50.055

TROŠKOVI 317.536 311.016 304.744 311.059 311.845 320.365 284.727 275.968 291.308 334.404 385.433


-bruto plaće 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0


- rizici 95.551 7.534 7.280 7.018 6.746 6.465 4.559 4.201 2.254 1.871 1.475



-kamate 95.090 94.604 83.839 76.679 71.009 65.092 23.760 15.782 7.456 6.318 5.139

-amortizacija 0 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000


BRUTO DOBIT -313.073 222.104 228.677 222.661 222.176 212.456 248.093 256.852 241.512 198.417 147.387

-porez na dobit 0 39.979 41.162 40.079 39.992 38.242 44.657 46.233 43.472 35.715 26.530

NETO DOBIT -313.073 182.125 187.515 182.582 182.184 174.214 203.436 210.619 198.040 162.702 120.858



110



Opis 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035 2036 2037

PRIHODI 532.820 532.820 532.820 532.820 532.820 532.820 532.820 532.820 532.820 528.357

-JPP naknada 462.766 462.766 462.766 462.766 462.766 462.766 462.766 462.766 462.766 462.766





- prihodi od kapitalne pomoći 50.055 50.055 50.055 50.055 50.055 50.055 50.055 50.055 50.055 45.591

TROŠKOVI 401.393 496.283 291.308 334.404 385.433 401.393 496.283 494.099 491.084 661.084


-bruto plaće 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0


- rizici 1.065 641 2.254 1.871 1.475 1.065 641 202 -630 -630


-ostali operativni troškovi 2.409 1.984 3.598 3.215 2.819 2.409 1.984 1.545 714 170.714

-kamate 3.920 2.658 7.456 6.318 5.139 3.920 2.658 1.352 0 0

-amortizacija 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000


BRUTO DOBIT 131.427 36.538 241.512 198.417 147.387 131.427 36.538 38.722 41.737 -132.727

-porez na dobit 23.657 6.577 43.472 35.715 26.530 23.657 6.577 6.970 7.513 0

NETO DOBIT 107.770 29.961 198.040 162.702 120.858 107.770 29.961 31.752 34.224 -132.727



111

Iz projekcije računa dobiti i gubitka razvidno je smanjenje JPP naknade sa 657 404 kune na

642 766 kune, tj. za 29.6%. Projekcija bilanci stanja prikazana je u tablici 8.14:


112



Opis 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027

FIKSNA IMOVINA 3.400.000 3.290.000 3.180.000 3.070.000 2.960.000 2.550.000 2.380.000 2.210.000 2.040.000 1.870.000 1.700.000

-materijalna 3.400.000 3.230.000 3.060.000 2.890.000 2.720.000 2.550.000 2.380.000 2.210.000 2.040.000 1.870.000 1.700.000

-financijska 0 60.000 120.000 180.000 240.000 0 0 0 0 0 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 1.325 40.009 40.047 91.683 197.229 478.374 548.067 602.376 633.312 629.308 597.397

-zalihe 1.325 395 432 484 562 763 915 910 883 878 873

-potraživanja 0 39.614 39.614 39.614 39.614 39.614 39.614 39.614 39.614 39.614 39.614


-novac 0 0 0 51.585 157.053 437.996 507.538 561.852 592.815 588.816 556.910


AKTIVA 3.401.325 3.330.009 3.220.047 3.161.683 3.157.229 3.028.374 2.928.067 2.812.376 2.673.312 2.499.308 2.297.397

KAPITAL I REZERVE 26.927 209.052 396.567 579.150 761.334 826.237 925.145 1.013.702 1.085.371 1.129.248 1.152.485

-upisani 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000

-kumulirana dobit i gubitak 0 -313.073 -130.948 56.567 239.150 312.023 381.709 463.083 547.331 626.547 691.627


DUGOROČNE OBVEZE 2.060.000 1.939.398 1.813.589 1.682.346 1.545.433 1.402.603 1.253.597 1.098.146 935.971 766.777 590.259

-dugoročni nadređeni krediti 530.000 508.338 485.920 462.721 438.714 413.871 388.161 361.555 334.023 305.530 276.045

-dugoročni podređeni krediti 1.530.000 1.431.061 1.327.669 1.219.625 1.106.719 988.732 865.436 736.591 601.948 461.247 314.214

-leasing 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

KRATKOROČNE OBVEZE 1.314.398 1.181.558 1.009.890 900.187 850.463 799.534 749.326 700.528 651.971 603.283 554.654

-dobavljači 10.413 3.190 3.580 4.707 5.259 6.467 7.377 7.348 7.188 7.157 7.124

-bruto plaće 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-porezi -1.926 51.691 51.781 50.107 49.886 47.805 46.741 48.027 49.684 51.083 52.541

-financijske obveze 310.374 181.196 59.103 0 0 0 0 0 0 0 0

-vremenska razgraničenja 995.537 945.482 895.427 845.372 795.318 745.263 695.208 645.153 595.099 545.044 494.989

-ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

PASIVA 3.401.325 3.330.009 3.220.047 3.161.683 3.157.229 3.028.374 2.928.067 2.812.376 2.673.312 2.499.308 2.297.397



113



Opis 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035 2036 2037

FIKSNA IMOVINA 1.530.000 1.360.000 1.190.000 1.020.000 850.000 680.000 510.000 340.000 170.000 0

-materijalna 1.530.000 1.360.000 1.190.000 1.020.000 850.000 680.000 510.000 340.000 170.000 0

-financijska 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-ostala 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

TEKUĆA IMOVINA 569.923 464.577 730.924 855.906 958.130 1.075.321 1.111.922 1.207.228 1.342.838 1.316.787

-zalihe 867 861 1.075 1.685 2.405 2.645 3.972 3.966 3.960 3.948

-potraživanja 39.614 39.614 39.614 39.614 39.614 39.614 39.614 39.614 39.614 39.614


-novac 529.441 424.102 690.235 814.607 916.111 1.033.062 1.068.336 1.163.648 1.299.264 1.273.225


AKTIVA 2.099.923 1.824.577 1.920.924 1.875.906 1.808.130 1.755.321 1.621.922 1.547.228 1.512.838 1.316.787


-upisani 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000 340.000

-kumulirana dobit i gubitak 739.970 783.078 795.063 874.279 939.359 987.702 1.030.810 1.042.795 1.055.495 1.069.185


DUGOROČNE OBVEZE 406.096 213.956 181.279 147.464 112.470 76.257 38.781 0 0 0

-dugoročni nadređeni krediti 245.532 213.956 181.279 147.464 112.470 76.257 38.781 0 0 0

-dugoročni podređeni krediti 160.564 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-leasing 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0


-dobavljači 7.090 7.056 9.157 12.819 17.135 18.578 26.503 26.467 26.399 40.348

-bruto plaće 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

-porezi 54.061 55.647 52.560 43.873 33.592 30.353 11.261 11.663 12.223 1.076


-vremenska razgraničenja 444.934 394.880 344.825 294.770 244.715 194.660 144.606 94.551 44.496 0

-ostalo 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

PASIVA 2.099.923 1.824.577 1.920.924 1.875.906 1.808.130 1.755.321 1.621.922 1.547.228 1.512.838 1.316.787



114

Iz podataka u bilanci stanja razvidno je refinanciranje vlastitih izvora financiranja kao

posljedice smanjenja rizika projekta zbog isplate kapitalne pomoći i uključivanja financijskih

instrumenata. Također, dio komercijalnog kredita refinanciran je instrumentom povoljnog

kredita s manjom kamatnom stopom i dužim rokom otplate. Posljedica isplate kapitalne

pomoći je i evidentiranje svote na vremenskim razgraničenjima u vrijednosti isplaćene

kapitalne pomoći.


115


instrumenata (slučaj s kapitalnom pomoći i financijskim instrumentima) – 1.dio

Opis 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027



-amortizacija 0 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000

-porez na dobit 0 -39.979 -41.162 -40.079 -39.992 -38.242 -44.657 -46.233 -43.472 -35.715 -26.530

-zalihe 0 930 -38 -51 -78 -201 -152 5 27 5 5




-obveze prema dobavljačima 0 -7.222 389 1.127 552 1.208 910 -29 -160 -31 -33

-ostale kratkoročne obveze 0 3.562 -49.965 -51.728 -50.276 -52.136 -51.119 -48.769 -48.397 -48.656 -48.597




- (isplata dobiti) / dokapitalizacija 0 0 0 0 0 -109.310 -104.528 -122.062 -126.371 -118.824 -97.621


- kratkoročni izvori financiranja 0 -129.179 -122.093 -59.103 0 0 0 0 0 0 0


PROMJENA U NOVCU 0 0 0 51.585 105.468 280.943 69.542 54.314 30.963 -3.999 -31.905



116


instrumenata (slučaj s kapitalnom pomoći i financijskim instrumentima) – 2.dio

Opis 2028 2029 2030 2031 2032 2033 2034 2035 2036 2037

NOVAC IZ OPERATIVNOG REZULTATA 229.208 151.463 316.787 277.011 234.119 225.679 137.412 152.069 154.667 -5.504


-amortizacija 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000 170.000

-porez na dobit -23.657 -6.577 -43.472 -35.715 -26.530 -23.657 -6.577 -6.970 -7.513 0

-zalihe 6 6 -214 -610 -719 -241 -1.327 6 6 11




-obveze prema dobavljačima -34 -35 2.102 3.661 4.317 1.443 7.925 -36 -68 13.950

-ostale kratkoročne obveze -48.534 -48.469 -53.141 -58.741 -60.336 -53.294 -69.147 -49.652 -49.495 -56.739





- dugoročni izvori financiranja -184.162 -192.140 -32.677 -33.815 -34.994 -36.213 -37.475 -38.781 0 0



PROMJENA U NOVCU -27.469 -105.340 266.134 124.372 101.504 116.951 35.275 95.311 135.616 -26.039



117

Iz projekcije izvješća o novčanim tokovima zaključuje se da je projekt u ugovornom razdoblju

likvidan, da se kontinuirano ostvaruju novčani suficiti te da se novcem iz operativnih

aktivnosti u cijelosti mogu namiriti odljevi iz financijskih aktivnosti.

Važno je razmotriti te grafički prikazati utjecaj uključivanja financijskih instrumenata na

ukupne životne troškove projekta. Različiti instrumenti i vrijednosti kapitalnih pomoći utječu

na različite stavke ukupnih životnih troškova. U okviru hipotetskog projekta opisanog u ovom

primjeru vrijednost kapitalne pomoći utječe na smanjenje JPP naknade iako se određuje kao

postotak kapitalnih troškova. Odnos ukupnih životnih troškova prije kapitalne pomoći i

instrumenata te nakon isplate kapitalne pomoći i uključivanja financijskih instrumenata

prikazan je na grafikonu 8.1:

Grafikon 8.1 Usporedba učinaka financijskih instrumenata i kapitalne pomoći na ukupne

životne tokove projekta


Dva financijska instrumenta (garancija i kredit) najznačajnije utječu na smanjenje troškova

financijskih izvora te na smanjenje rizika.

Učinci kapitalne pomoći i financijskih instrumenata na iznos godišnje JPP naknade prikazani

su na grafikonu 8.2:


118

Grafikon 8.2 Usporedba učinaka različitih opcija primjene kapitalne pomoći i financijskih

instrumenata na ukupne životne troškove projekta


Korištenjem kapitalne pomoći u iznosu od 1 milijun kuna, što predstavlja 29% kapitalnih

troškova, JPP naknada će se smanjiti za 11.3%. S obzirom da se kod JPP modela ugovara

plaćanje raspoloživosti, u ugovornom razdoblju je projicirana ukupna naknada od 13 150 082

kune u dvadesetogodišnjem razdoblju uporabe. Iz ove naknade namiruju se ukupni životni

troškovi. Omjer ukupnih životnih troškova i kapitalne vrijednosti iznosi 2.1:1 u projekciji

nakon korištenja kapitalne pomoći i instrumenata. U odnosu na JPP naknadu iz ponude (13.1

milijuna u ukupnom ugovornom razdoblju) primjenom grana i instrumenata JPP naknada u

ukupnom ugovornom razdoblju iznosit će 9.3 milijuna kuna (za 3.8 milijuna manje od

ponude). To je ujedno i financijska vrijednost svih kumulativnih učinaka isplate kaopitalne

pomoći i uključivanja financijskih instrumenata. Zaključno, utjecaj kapitalne pomoći na

smanjenje JPP naknade iznosi 11.3%, utjecaj financijskih instrumenata iznosi 15.9% dok

kombiniranje kapitalne pomoći i financijskih instrumenata stvara sinergijski učinak od 29.6%.

300000

350000

400000

450000

500000

550000

600000

650000

700000

Ponuda Financijski instrumenti Grant Grant + Financijski instrumenti

JPP

nak

nad

a15.9%

11.3%

29.6%


119

9 ZAKLJUČNA RAZMATRANJA I PREPORUKE ZA DALJNJI RAZVOJ

U okviru ovog rezultata 1.8., komponente 1, projekta prezentirana je procedura

kombiniranja JPP-a s financijskim instrumentima, ali, s obzirom na konačni učinak veće

efikasnosti i veće vrijednosti za novac poreznih obveznika, u okviru ovog rezultata obrađen je

i postupak kombiniranja JPP-a s bespovratnim sredstvima (grantovima, kapitalnim

pomoćima). Konačno, priređena je i simulacija učinaka kombinacije JPP-a s jedne strane te

kapuitalne pomoći i financijskih instrumenata s druge.

U uvodu su navedena osnovna pitanja na koja su se dali odgovori, a izračunima i

simulacijama i argumenti. U tom smislu, u okviru ovog zaključka pozornost se usmjerava na

odgovore na slijedeća pitanja:

1. Postoje li u postojećem zakonodavnom okviru prepreke za primjenu kombiniranja JPP-

a s bespovratnim izvorima i financijskim instrumentima te je li potrebno unaprijediti

postojeći zakonodavni i institucionalni okvir?

Analizom zakonodavnog okvira utvrđeno je da ne postoje zapreke za kombiniranje kako

modela JPP-a s bespovratnim sredstvima, tako niti JPP-a s financijskim instrumentima.

Ukoliko javno tijelo nadležno za planiranje i odobravanje kapitalne pomoći i financijskih

instrumenata, na temelju izrađenih ex-ante analiza utvrdi pretpostavke za alokaciju ovakvih

pomoći, one se bez ograničenja mogu kombinirati s modelom JPP-a. Štoviše, EU propisi,

osobito uredba 1303/13 otvara brojne mogućnosti u pogledu kombinacije navedenih

instrumenata.

2. Na koji način izračunati vrijednost potrebne kapitalne pomoći?

U okviru ove analize detaljno je prezentiran postupak za izračun granta (kapitalne pomoći)

kod RGP projekata, tj. projekata koji javne usluge prodaju krajnjim korisnicima te se prihodi

projekta ostvaruju temeljem te osnove. Istaknut je postupak izračuna vrijednosti kapitalne

pomoći te njegove strukture (EU komponenta, nacionalna komponenta te komponenta koja


120

se odnosi na naručitelja). Osim kod projekata iz područja energetske učinkovitosti (javna

rasvjeta i energetska obnova javnih zgrada, kod kojih se ušteda može tretirati kao prihodi pa

se opisani postupak izračuna potrebne kapitalne pomoći može provesti na način opisan kod

RG projekata), kod projekta iz područja tzv. socijalne infrastrukture ili ne-RG projekata,

postupak je različit i temelji se na analizi proračuna i njegovog fiskalnog kapaciteta kao

osnove za utvrđivanje sposobnosti preuzimanja dugoročnih obveza koje proizlaze iz

projekcija ukupnih životnih troškova projekta. Također, zbog relativne kompleksnosti ovog

izračuna, davatelji potpora mogu se odlučiti za fiksni iznos postotka prihvatljivih troškova ili

tzv. flat rate.

3. Na koji način isplatiti kapitalnu pomoć, a da se zadovolji uvjet u okviru kojega je javni

naručitelj korisnik kapitalne pomoći u cijelosti?

U analizi je vrlo detaljno prezentirano na koji način isplatiti kapitalnu pomoć uz

zadovoljavanje temeljnog kriterija i zahtjeva da je javni partner korisnik kapitalne pomoći u

cijelosti, tj. da se je on cjeloviti korisnik kapitalne pomoći. Iz analize je razvidno da je ovom

pitanju važno posvetiti dužnu pažnju iz razloga što različite opcije umanjivanja JPP naknade

rezultiraju različitim učincima i stupnjevima ispunjenja kriterija davatelja kapitalne pomoći. U

tom smislu pokazano je da je najbolji pristup upravo pristup usklađivanja interne stope

rentabilnosti vlastitih izvora financiranja koja je, najposlije, transparentna, mjerljiva te se

ugovara u okviru odredbi ugovora o JPP-u. U tom smislu smanjivanjem JPP naknade

potrebno je izjednačiti ugovorenu internu stopu rentabilnosti vlastitih izvora financiranja s

stopom nakon isplate kapitalne pomoći.

4. Na koji način uključiti financijske instrumente u kombinaciju kapitalnih pomoći s

javno-privatnim partnerstvom?

Uključivanje financijskih instrumenata i njihovo kombiniranje s kapitalnim pomoćima, kako je

navedeno u poglavlju o zakonodavnom okviru, moguće je. U analizi je projekcijama učinaka

prikazano na koji način uključivanje financijskih instrumenata utječe na smanjenje JPP

naknade što je i konačan cilj postizanja sposobnosti preuzimanja dugoročnih obveza od


121

strane javnog partnera. Interesantno je istaknuti i situaciju u okviru koje se, zbog pristupa

analizi ukupnih životnih troškova i diskontiranja, postiže sinergijski učinak.


122

POPIS TABLICA

Tablica 6.1 Projekcija poslovanja RGP projekta ....................................................................... 23

Tablica 6.2 Izračun sadašnjih vrijednosti .................................................................................. 25

Tablica 6.3 Izračun osnovnih parametara za izračun komponenti kapitalne pomoći ............. 26

Tablica 6.4 Izračun komponenti kapitalne pomoći .................................................................. 27

Tablica 6.5 Jednokratna isplata sve tri komponente kapitalne pomoći - provjera ispravnosti

izračuna kapitalne pomoći ....................................................................................................... 28

Tablica 6.6 Plaćanje nacionalne komponente u obliku naknade za raspoloživost (a) ............. 28

Tablica 6.7 Plaćanje nacionalne komponente u obliku naknade za raspoloživost (b) ............. 29

Tablica 6.8 Struktura osnovnih pretpostavki za simulaciju isplate kapitalne pomoći u slučaju

jednokratne isplate .................................................................................................................. 31



Tablica 6.10 Ponuda privatnog partnera i projekcija bilanci stanja DPN-a u slučaju


Tablica 6.11 Ponuda privatnog partnera i izračun FIRRE vlasnika DPN-a u slučaju jednokratne

isplate ....................................................................................................................................... 33

Tablica 6.12 Projekcija računa dobiti i gubitka privatnog partnera nakon .............................. 34

Tablica 6.13 Projekcija bilanci stanja privatnog partnera i jednokratna isplata kapitalne

pomoći ...................................................................................................................................... 35

Tablica 6.14 Izračun FIRRE u slučaju jednokratne isplate kapitalne pomoći ........................... 35


isplate i umanjenja ukupnog zbroja JPP naknadi .................................................................... 36


umanjenja ukupnog zbroja JPP naknadi .................................................................................. 37

Tablica 6.17 Izračun FIRRE u slučaju jednokratne isplate i umanjenja ukupnog zbroja JPP

naknadi ..................................................................................................................................... 37


isplate i umanjenja naknade usklađenjem FIRRE ..................................................................... 38


123


umanjenja naknade usklađenjem FIRRE .................................................................................. 39

Tablica 6.20 Izračun FIRRE u slučaju jednokratne isplate kapitalne pomoći i usklađenja FIRRE

za isplaćenu kapitalnu pomoć .................................................................................................. 39

Tablica 6.21 Struktura pretpostavki poslovanja privatnog partnera u slučaju isplate na escrow

račun ......................................................................................................................................... 43

Tablica 6.22 Ponuda privatnog partnera i projekcija računa dobiti i gubitka u slučaju isplate

na escrow račun ....................................................................................................................... 43

Tablica 6.23 Ponuda privatnog partnera i projekcija bilanci stanja u slučaju isplate na escrow

račun ......................................................................................................................................... 44

Tablica 6.24 Izračun FIRRE u ponudi privatnog partnera u slučaju isplate kapitalne pomoći na

escrow račun ............................................................................................................................ 44


pomoći na escrow račun .......................................................................................................... 45

Tablica 6.26 Projekcija bilanci stanja privatnog partnera nakon isplate kapitalne pomoći na

escrow račun ............................................................................................................................ 46

Tablica 6.27 Izračun FIRRE privatnog partnera nakon isplate na esrow račun ........................ 46

Tablica 6.28 Projekcija računa dobiti i gubitka privatnoga partnera u slučaju isplate na escrow

račun umanjenjem ukupnog zbroja JPP naknade .................................................................... 47

Tablica 6.29 Projekcija bilanci stanja privatnoga partnera u slučaju isplate na escrow račun

umanjenjem ukupnog zbroja JPP naknade .............................................................................. 47

Tablica 6.30 Izračun FIRRE privatnog partnera u slučaju isplate na escrow račun umanjenjem

ukupnog zbroja JPP naknade .................................................................................................... 48

Tablica 6.31 Projekcija računa dobiti i gubitka privatnog partnera u slučaju isplate na escrow

račun i umanjenja naknade temeljem korekcija FIRRE ............................................................ 48

Tablica 6.32 Projekcija bilanci stanja privatnog partnera u slučaju isplate na escrow račun i

umanjenja naknade temeljem korekcija FIRRE ........................................................................ 49

Tablica 6.33 Izračun FIRRE privatnog partnera isplatom na escrow račun temeljem korekcije

FIRRE ......................................................................................................................................... 49


različitih naknada (jednokratna isplata) ................................................................................... 51


124

Tablica 6.35 Ponuda privatnog partnera i projekcija računa dobiti i gubitka u slučaju različitih

naknada (jednokratna isplata) ................................................................................................. 52

Tablica 6.36 Ponuda privatnog partnera i projekcija bilanci stanja u slučaju različitih naknada

(jednokratna isplata) ................................................................................................................ 53

Tablica 6.37 Izračun FIRRE privatnog partnera u ponudi u slučaju različitih naknada



pomoći u slučaju različitih naknada (jednokratna isplata) ....................................................... 54

Tablica 6.39 Projekcija bilanci stanja privatnog partnera nakon isplate kapitalne pomoći u

slučaju različitih naknada (jednokratna isplata) ....................................................................... 54

Tablica 6.40 Izračun IRRE privatnog partnera nakon isplate kapitalne pomoći u slučaju

različitih naknada (jednokratna isplata) ................................................................................... 55

Tablica 6.41 Projekcija računa dobiti i gubitka privatnog partnera u slučaju apsolutnog

umanjenja naknade kod različitih naknada (jednokratna isplata) ........................................... 56

Tablica 6.42 Projekcija bilanci stanja privatnog partnera u slučaju apsolutnog umanjenja

naknade kod različitih naknada (jednokratna isplata) ............................................................. 56

Tablica 6.43 Izračun FIRRE privatnog partnera u slučaju različitih naknada i apsolutnog

umanjenja naknada (jednokratna isplata) ............................................................................... 57

Tablica 6.44 Projekcija računa dobiti i gubitka privatnog partnera u slučaju različitih naknada

i usklađenja FIRRE (jednokratna isplata) .................................................................................. 57

Tablica 6.45 Projekcija bilanci stanja privatnog partnera u slučaju različitih naknada i

usklađenja FIRRE (jednokratna isplata) .................................................................................... 58

Tablica 6.46 Izračun FIRRE privatnog partnera u slučaju različitih naknada i usklađenja FIRRE



različitih naknada (isplata na escrow račun) ............................................................................ 59

Tablica 6.48 Ponuda privatnog partnera i projekcija računa dobiti i gubitka u slučaju različitih

naknada (isplata na escrow račun)........................................................................................... 60

Tablica 6.49 Ponuda privatnog partnera i projekcija bilanci stanja u slučaju različitih naknada

(isplata na escrow račun) ......................................................................................................... 60

Tablica 6.50 Izračun FIRRE privatnog partnera u slučaju različitih naknada (isplata na escrow

račun)........................................................................................................................................ 61


125

Tablica 6.51 Isplata kapitalne pomoći privatnom partneru i projekcija računa dobiti i gubitka

u slučaju različitih naknada (isplata na escrow račun) ............................................................. 61

Tablica 6.52 Isplata kapitalne pomoći privatnom partneru i projekcija bilanci stanja u slučaju


Tablica 6.53 Izračun FIRRE privatnog partnera nakon isplate kapitalne pomoći u slučaju


Tablica 6.54 Umanjenje ukupnog iznosa naknade i projekcija računa dobiti i gubitka u slučaju


Tablica 6.55 Umanjenje ukupnog iznosa naknade i projekcija bilanci stanja u slučaju različitih

naknada (isplata na escrow račun)........................................................................................... 63

Tablica 6.56 Izračun FIRRE privatnog partnera u slučaju različitih naknada (isplata na escrow

račun)........................................................................................................................................ 64

Tablica 6.57: Umanjenje naknade usklađenjem FIRRE i projekcija računa dobiti i gubitka u

slučaju različitih naknada (isplata na escrow račun) ................................................................ 64

Tablica 6.58 Umanjenje naknade usklađenjem FIRRE i projekcija bilanci stanja u slučaju


Tablica 6.59 Izračun FIRRE privatnog partnera i umanjenje naknade usklađenjem FIRRE u

slučaju različitih naknada (isplata na escrow račun) ................................................................ 65

Tablica 8.1 Osnovne pretpostavke poslovanja privatnog partnera u shemi kombiniranja

kapitalne pomoći i financijskih instrumenata .......................................................................... 77


shemi kombiniranja kapitalne pomoći i financijskih instrumenata ......................................... 79

Tablica 8.3 Projekcija računa dobiti i gubitka privatnog partnera u shemi kombiniranja

kapitalne pomoći i financijskih instrumenata (slučaj bez kapitalne pomoći i financijskih

instrumenata) – 1.dio ............................................................................................................... 80

Tablica 8.4 Projekcija bilanci stanja privatnog partnera u shemi kombiniranja kapitalne

pomoći i financijskih instrumenata (slučaj bez kapitalne pomoći i financijskih instrumenata) –

1. dio ......................................................................................................................................... 83

Tablica 8.5 Projekcija izvještaja o novčanim tokovima privatnog partnera u shemi

kombiniranja kapitalne pomoći i financijskih instrumenata (slučaj bez kapitalne pomoći i

financijskih instrumenata) – 1. dio ........................................................................................... 86


126


kapitalne pomoći i financijskih instrumenata (slučaj s kapitalnom pomoći bez financijskih

instrumenata) – 1. dio .............................................................................................................. 89


pomoći i financijskih instrumenata (slučaj s kapitalnom pomoći bez financijskih

instrumenata) – 1.dio ............................................................................................................... 92


kombiniranja kapitalne pomoći i financijskih instrumenata (slučaj s kapitalnom pomoći bez

financijskih instrumenata) – 1.dio ............................................................................................ 95


shemi kombiniranja kapitalne pomoći i financijskih instrumenata (učinak financijskih

instrumenata) ........................................................................................................................... 98


kapitalne pomoći i financijskih instrumenata (slučaj bez kapitalne pomoći s financijskim

instrumentima) – 1.dio ............................................................................................................. 99


pomoći i financijskih instrumenata (slučaj bez kapitalne pomoći s financijskim

instrumentima) – 1. dio .......................................................................................................... 102


kombiniranja kapitalne pomoći i financijskih instrumenata (slučaj bez kapitalne pomoći s

financijskim instrumentima) – 1.dio ...................................................................................... 105


kapitalne pomoći i financijskih instrumenata (slučaj s kapitalnom pomoći i financijskim

instrumentima) – 1.dio ........................................................................................................... 109


pomoći i financijskih instrumenata (slučaj s kapitalnom pomoći i financijskim instrumentima)

– 1.dio ..................................................................................................................................... 112


kombiniranja kapitalne pomoći i financijskih instrumenata (slučaj s kapitalnom pomoći i

financijskim instrumentima) – 1.dio ...................................................................................... 115


127

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 6.1 Odnos vrijednosti ulaganja i izvora pokrića ulaganja .......................................... 24

Grafikon 6.2 Osjetljivost vrijednosti komponenti kapitalne pomoći o diskontnoj stopi ......... 30

Grafikon 6.3 Osjetljivost komponenti kapitalne pomoći o neto prihodima ............................ 30

Grafikon 6.4 Usporedba FIRRE privatnog partnera u slučaju jednokratne isplate kapitalne

pomoći s obzirom na fazu procesa isplate ............................................................................... 40

Grafikon 6.5 Usporedba FIRRE privatnog partnera u slučaju isplate na escrow račun s

obzirom na fazu procesa isplate............................................................................................... 50

Grafikon 6.6 Usporedba naknada u slučajevima jednokratne isplate kapitalne pomoći na

račun privatnog partnera i isplate na escrow račun ................................................................ 50

Grafikon 6.7 Usporedba FIRRE u slučaju različitih naknada s obzirom na faze isplate


Grafikon 6.8 Usporedba FIRRE u slučaju različitih naknada s obzirom na faze isplate (isplata

na escrow račun) ...................................................................................................................... 66

Grafikon 6.9 Usporedba JPP naknade s obzirom na način isplate – jednokratna ili na escrow

račun ......................................................................................................................................... 66

Grafikon 8.1 Usporedba učinaka financijskih instrumenata i granta na ukupne životne tokove

projekta .................................................................................................................................. 117

Grafikon 8.2 Usporedba učinaka različitih opcija primjene granta i financijskih instrumenata

na ukupne životne troškove projekta .................................................................................... 118


128

POPIS SHEMA

Shema 4.1 Prikaz postupka usklađivanja procesa JPP-a s EU bespovratnim izvorima ............ 14


(nastavak) ................................................................................................................................. 15

Shema 4.3 Prikaz postupka usklađivanja procesa kombiniranja financijskih instrumenata s

JPP modelom ............................................................................................................................ 19

Shema 7.1 Struktura financijskih instrumenata u organizacijskoj shemi JPP-a ....................... 68

Shema 7.2 Primjena garancije za uredno plaćanje naknade u okviru organizacijske sheme

JPP-a ......................................................................................................................................... 70

Shema 7.3 Primjena equity financijskog instrumenta u organizacijskoj shemi JPP-a ............. 72

Shema 7.4 Primjena garancije za dio kredita u organizacijskoj shemi JPP-a ........................... 73

Shema 7.5 Primjena mezzanine financijskog instrumenta u organizacijskoj shemi JPP-a ...... 74

Shema 7.6 Primjena kredita s povoljnim uvjetima u organizacijskoj shemi JPP-a .................. 75


129

LITERATURA

1. Agencija za investicije i konkurentnost, http://www.aik-invest.hr/wp-

content/uploads/2015/12/ esif-jpp-procedura-jaspers-mrrfeu.pdf ;

2. Agencija za javno-privatno partnerstvo Republike Hrvatske (2013): Kombiniranje

modela javno-privatnog partnerstva s fondovima Europske unije, Priručnici za

pripremu i provedbu modela javno-privatnog partnerstva, Priručnik br. 11, Verzija 1,

Zagreb.

3. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (2014): Zajednička

nacionalna pravila (ZNP) - Dodjela bespovratnih sredstava 2014.-2020.;

4. CPR, Regulation (EU) No. 1303/2013, European Parliament and of Council, 17.

prosinca 2013.;

5. European Investment Bank, European PPP Expertise Centre (2016): Blending EU

Structural and investment Funds and PPPs in the 2014-2020 Programming Period,

Guidance Note, Luxemburg;

6. European Commission, Regional and Urban Policy (2014): Guide to Cost-Benefit

Analysis of Investment Projects – Economic appraisal tool for Cohesion Policy 2014-

2020, Luxemburg, December;

7. European Commission, Eurostat and European Investment Bank (EPEC) (2016): A

Guide to the Statistical Treatment of PPPs, Luxemburg, September;

8. European Commission, Eurostat (2014): Manual on Governemnt Deficit and Debt –

Implementation of ESA 2010, Luxemburg;

9. European Commission, Eurostat (2013): European system of accounts – ESA 2010,

Luxemburg;

10. European Commision, DG Regional and Urban Policy and European Investment Bank

– fi-compass (2015): Financial instrument products – Loans, guarantees, equity and

quasi-equity, Unit B.3 ''Financial Instruments and IFIs' Relations'' Luxembourg

11. Juričić, D. (2015): Principi sufinanciranja projekata energetske učinkovitosti u javnom

sektoru, Tim 4 Pin, svibanj;

12. Juričić, D.; Kušljić, D. (2014) : The Economics of Combining Subsidy with Public-

Private Partnership, Ekonomski pregled, Vol. 65, ožujak;

13. Juričić, D.; Marenjak, S. (2016): Vrijednost za novac u Hrvatskim JPP projektima,

Ekonomski pregled, Vol. 67 No. 6

(http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=259617).

kombiniranje modela javno- priručnik 11 privatnog...

Documents