knaufterm teaser

8
Aleksandar Rajčić 1 , Anđelina Kuzmanović 2 KNAUFTERM 2 - SOFTVER ZA PROVERU ENERGETSKE EFIKASNOSTI ZGRADA U SRBIJI UVOD Energetska efikasnost zgrada je ovih dana u žiži interesovanja stručne javnosti, a Srbija je nakon višegodišnje stagnacije dobila nove propise, koji idu ukorak sa savremenim evropskim trendovima i regulativom EU. Nakon većeg broja usvojenih evropskih normi (EN ISO), koje se odnose na ovu oblast, koje nažalost nisu predstavljene stručnoj javnosti, te samim tim nisu ni zaživele, stekao se pravni okvir koji će projektante, iz oblasti arhitekture i termotehnike, usmeriti na odredbe date u Pravilniku o energetskoj efikasnosti zgrada i Pravilniku o uslovima, sadržini i načinu izdavanja sertifikata o energetskim svojstvima zgrada, objavljenih u Službenom glasniku RS br.61, od 19.8.2011.g. Ovi pravilnici imaju za cilj da se briga o potrošnji energije u zgradama, odnosno energetskim performansama zgrada, podigne na viši nivo, u cilju smanjenja ukupne količine energije potrebne za funkcionisanje zgrade, bez ugrožavanja komfora korisnika. Zakonodavac je predvideo da novi Pravilnici stupe na snagu 30. septembra 2012. godine, te se u tom smislu, prelazni period od godinu dana koristi za upoznavanje stručne javnosti sa izmenama koje se uvode, kao i za donošenje dodatnih propisa koje će regulisati nedefinisane oblasti. ŠTA DONOSI NOVA REGULATIVA Najvažnija izmena sa odnosi na proces izdavanja energetskih sertifikata, odnosno energetskih pasoša zgradama, što se odnosi na sve novoprojektovane zgrade. Elaborat energetske efikasnosti će imaće isti tretman kao i ostali delovi projektne dokumentacije (overavaće ga odgovorni projektant energetske efikasnosti, vršiće se tehnička kontrola itd). Energetski pasoš je predviđen i za postojeće objekte, bilo da se radi o zgradama koje se adaptiraju, rekonstruišu ili prodaju. Energetski pasoš se izdaje da bi se znalo kom energetskom razredu pripada tretirani objekat, kako bi se iz te klasifikacije ostvarile pogodnosti (neophodnosti) predviđene drugim oblastima (finansijska i poreska politika, osiguranje i sl.) 1 dr Aleksandar Rajčić dipl.inž.arh, docent na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, e-mail: [email protected] 2 Andjelina Kuzmanović dipl.inž.gradj, menadžer razvoja aplikacija u Knauf Insulation Srbija, e-mail: [email protected] Obrazac energetskog pasoša je definisan Pravilnikom o uslovima, sadržini i načinu izdavanja sertifikata o energetskim svojstvima zgrada, i različit je za različite tipove zgrada. S obzirom na to da je energetski pasoš „finalni proizvod”, prethodi mu obimni postupak koji je sadržan u Pravilniku o energetskoj efikasnosti zgrada. Forma dokumentacije koja je produkt rada i proračuna, odnosno Elaborata, je u fazi definisanja, te se očekuje usvajanje propisa koji je bliže određuju. Energetska efikasnost zgrada se odnosi na energetske performanse zgrada, odnosno balans između energetskih gubitaka i energetskih dobitaka. Zakonodavac je definisao da se u proračunima tretiraju energetski gubici koji su posledica transmisionih i ventilacionih gubitaka, a da energetski dobici budu u funkciji namene objekta, odnosno broja ljudi, vrsti opreme opreme, te insolacije, kao posledice orijentacije, odnosno urbanističke dispozicije objekta, kao i arhitektonskih elemenata za zasenčenje. Energija potrebna za druge namene osim za grejanje, se u prvoj fazi primene novih propisa ne iskazuje, što zakonodavac i elaborira u čl. 24, gde se kaže da se „Do dana izbora programskog paketa iz čl. 23 stav 2 ovog Pravilnika, proračun i izražavanje energetskog razreda zgrade vrši na osnovu potrebne energije za grejanje Q h,nd (kWh/m 2 a). Od dana izbora programskog paketa vršiće se proračun potrošnje energije za grejanje, hlađenje, pripremu sanitarne tople vode, ventilaciju i osvetljenje“ Iako su neki od ovde nabrojanih termina i procedura bili i dosada u upotrebi, naročito u termotehnici, novosti sa aspekta građevinske fizike ima više: Značajno su izmenjeni parametri lokacije, koji obuhvataju mesta u Srbiji, i to sa sledećih aspekata: o Lista mesta je pretrpela izmene o Spoljne projektne temperature su lokalnog karaktera, nisu vezane za klimatsku zonu, i više su od dosada deklarisanih o Uvodi se termin „stepen-dan“, koji je u funkciji dužine grejne sezone i srednje temperature o U parametre lokacije, sada spada i uticaj vetra, kroz nekoliko podparametara, u funkciji određivanja ventilacionih gubitaka Proračun prolaza toplote kroz omotač je uglavnom ostao isti, s tim što se menja sledeće : o Obeležavanje koeficijenta prolaza toplote, dosadašnje „k“, se menja u „U“, što je u saglasju sa propisima EU. Maksimalne vrednosti koeficijenata prolaza toplote za određene tipove konstrukcije su značajno promenjene (snižene u odnosu na dosada važeće), u proseku na 30% dosadašnjih vrednosti. Ustanovljena je razlika između novoprojektovanih i postojećih objekte, gde novi imaju niži dozvoljeni koeficijenat U za prosečno 0.1 W/m 2 K o Značajno je izmenjena tipologija konstrukcija koje čine omotač, kako u nazivima, tako i po dozvoljenim koeficijentima prolaza toplote i koeficijentima prelaza toplote

Upload: -

Post on 11-Aug-2015

69 views

Category:

Documents


8 download

TRANSCRIPT

Page 1: KnaufTerm Teaser

Aleksandar Rajčić 1, Anđelina Kuzmanović2

KNAUFTERM 2 - SOFTVER ZA PROVERU ENERGETSKE EFIKASNOSTI ZGRADA U SRBIJI

UVOD

Energetska efikasnost zgrada je ovih dana u žiži interesovanja stručne javnosti, a Srbija je nakon višegodišnje stagnacije dobila nove propise, koji idu ukorak sa savremenim evropskim trendovima i regulativom EU.

Nakon većeg broja usvojenih evropskih normi (EN ISO), koje se odnose na ovu oblast, koje nažalost nisu predstavljene stručnoj javnosti, te samim tim nisu ni zaživele, stekao se pravni okvir koji će projektante, iz oblasti arhitekture i termotehnike, usmeriti na odredbe date u Pravilniku o energetskoj efikasnosti zgrada i Pravilniku o uslovima, sadržini i načinu izdavanja sertifikata o energetskim svojstvima zgrada, objavljenih u Službenom glasniku RS br.61, od 19.8.2011.g.

Ovi pravilnici imaju za cilj da se briga o potrošnji energije u zgradama, odnosno energetskim performansama zgrada, podigne na viši nivo, u cilju smanjenja ukupne količine energije potrebne za funkcionisanje zgrade, bez ugrožavanja komfora korisnika.

Zakonodavac je predvideo da novi Pravilnici stupe na snagu 30. septembra 2012. godine, te se u tom smislu, prelazni period od godinu dana koristi za upoznavanje stručne javnosti sa izmenama koje se uvode, kao i za donošenje dodatnih propisa koje će regulisati nedefinisane oblasti.

ŠTA DONOSI NOVA REGULATIVA

Najvažnija izmena sa odnosi na proces izdavanja energetskih sertifikata, odnosno energetskih pasoša zgradama, što se odnosi na sve novoprojektovane zgrade. Elaborat energetske efikasnosti će imaće isti tretman kao i ostali delovi projektne dokumentacije (overavaće ga odgovorni projektant energetske efikasnosti, vršiće se tehnička kontrola itd).

Energetski pasoš je predviđen i za postojeće objekte, bilo da se radi o zgradama koje se adaptiraju, rekonstruišu ili prodaju. Energetski pasoš se izdaje da bi se znalo kom energetskom razredu pripada tretirani objekat, kako bi se iz te klasifikacije ostvarile pogodnosti (neophodnosti) predviđene drugim oblastima (finansijska i poreska politika, osiguranje i sl.)

1 dr Aleksandar Rajčić dipl.inž.arh, docent na Arhitektonskom fakultetu u

Beogradu, e-mail: [email protected]

2 Andjelina Kuzmanović dipl.inž.gradj, menadžer razvoja aplikacija u Knauf

Insulation Srbija, e-mail: [email protected]

Obrazac energetskog pasoša je definisan Pravilnikom o uslovima, sadržini i načinu izdavanja sertifikata o energetskim svojstvima zgrada, i različit je za različite tipove zgrada. S obzirom na to da je energetski pasoš „finalni proizvod”, prethodi mu obimni postupak koji je sadržan u Pravilniku o energetskoj efikasnosti zgrada. Forma dokumentacije koja je produkt rada i proračuna, odnosno Elaborata, je u fazi definisanja, te se očekuje usvajanje propisa koji je bliže određuju.

Energetska efikasnost zgrada se odnosi na energetske performanse zgrada, odnosno balans između energetskih gubitaka i energetskih dobitaka. Zakonodavac je definisao da se u proračunima tretiraju energetski gubici koji su posledica transmisionih i ventilacionih gubitaka, a da energetski dobici budu u funkciji namene objekta, odnosno broja ljudi, vrsti opreme opreme, te insolacije, kao posledice orijentacije, odnosno urbanističke dispozicije objekta, kao i arhitektonskih elemenata za zasenčenje.

Energija potrebna za druge namene osim za grejanje, se u prvoj fazi primene novih propisa ne iskazuje, što zakonodavac i elaborira u čl. 24, gde se kaže da se „Do dana izbora programskog paketa iz čl. 23 stav 2 ovog Pravilnika, proračun i izražavanje energetskog razreda zgrade vrši na osnovu potrebne energije za grejanje Qh,nd(kWh/m

2a). Od

dana izbora programskog paketa vršiće se proračun potrošnje energije za grejanje, hlađenje, pripremu sanitarne tople vode, ventilaciju i osvetljenje“

Iako su neki od ovde nabrojanih termina i procedura bili i dosada u upotrebi, naročito u termotehnici, novosti sa aspekta građevinske fizike ima više:

• Značajno su izmenjeni parametri lokacije, koji obuhvataju mesta u Srbiji, i to sa sledećih aspekata:

o Lista mesta je pretrpela izmene

o Spoljne projektne temperature su lokalnog karaktera, nisu vezane za klimatsku zonu, i više su od dosada deklarisanih

o Uvodi se termin „stepen-dan“, koji je u funkciji dužine grejne sezone i srednje temperature

o U parametre lokacije, sada spada i uticaj vetra, kroz nekoliko podparametara, u funkciji određivanja ventilacionih gubitaka

• Proračun prolaza toplote kroz omotač je uglavnom ostao isti, s tim što se menja sledeće :

o Obeležavanje koeficijenta prolaza toplote, dosadašnje „k“, se menja u „U“, što je u saglasju sa propisima EU. Maksimalne vrednosti koeficijenata prolaza toplote za određene tipove konstrukcije su značajno promenjene (snižene u odnosu na dosada važeće), u proseku na 30% dosadašnjih vrednosti. Ustanovljena je razlika između novoprojektovanih i postojećih objekte, gde novi imaju niži dozvoljeni koeficijenat U za prosečno 0.1 W/m

2K

o Značajno je izmenjena tipologija konstrukcija koje čine omotač, kako u nazivima, tako i po dozvoljenim koeficijentima prolaza toplote i koeficijentima prelaza toplote

Page 2: KnaufTerm Teaser

o Za detaljan proračun toplotne akumulativnosti netransparentih delova omotača (spoljni zidovi, krovovi) za letnji period se upućuje na SRPS EN ISO 13786., dok je približan proračun moguće vršiti kao i do sada, u skladu sa standardom SRPS U.J5.530

o Za izračunavanje higrotermičkih karakteristika građevinskih elemenata i konstrukcija, difuzije vodene pare, kondenzacije i isušenja, kao i opasnosti od orošavanja, primenjuje se standard SRPS EN ISO 13788, u opcijama:

� Složeni godišnji kumulativni proračun, što predstavlja novost,

� Glaser-ov postupak, u skladu sa SRPS U.J5.520, dakle kao i do sada

• Proračun ventilacionih gubitaka je u funkciji:

o Lokacije, odnosno uticaja vetra, eksponiranost objekta, broja izloženih fasada i načinu provetravanja

o Vrste prozora, odnosno zaptivenosti prozora, koje je zakonodavac razvrstao u tri kategorije (dobra, srednja i loša), koje nemaju kvantifikacione elemente, već su prepuštene subjektivnoj proceni

• Proračun ukupnih transmisionih gubitaka karakterišu:

o Ukupni površinski transmisioni gubici, za koje je osim izračunatih koeficijenata prolaza toplote U, neophodno detaljno prikazati (izračunati) površine elemenata (konstrukcija) omotača

o Ukupni linijski transmsioni gubici su ovim Pravilnikom aproksimirani, i izraženi paušalnim povećanjem osnovnog koeficijenta prolaza toplote U za vrednost od 0.1 W/m

2K. Ovo znači da se do

sada korišćena procedura definisana SRPS U.J5.510 potpuno ukida. Mora se napomenuti, da ovakav novi pristup nije u skladu sa evropskim propisima, koji predviđaju korišćenje tebelarnih vrednosti (EN ISO 14683), ili detaljan proračun (EN ISO 10211)

o Uticaj tačkastih gubitaka (tačkastih termičkih mostova), nije eksplicitno predviđen ovim Pravilnikom

• Obračun toplotnih dobitaka predstavljaju potpuno novu oblast, a odnose se na:

o Unutrašnje (interne) dobitke toplote, koji su u funkciji namene, zauzetosti površine, odavanja toplote po osobi i jedinici površine, prisutnosti tokom dana, potrošnje električne energije po jedinici površine, protoka svežeg vazduha po jedinici grejanog prostora i osobi, kao i potrebnoj toploti za pripremu sanitarne tople vode po jedinici površine grejanog prostora

o Solarne dobitke, odnosno dobitke od sunčevog zračenja, preko faktora osenčenosti zgrade usled okolnih objekata, orijentacije u horizontalnoj ravni i nagiba kosih površina, faktora osenčenosti zgrade usled nastrešnica i vertikalnih ispusta na fasadi

• Deklarisana i limitirana je godišnja potrošnja finalne energije za grejanje novih, odnosno postojećih zgrada,

u funkciji namene. Limitiranje primarne energije za hlađenje, pripremu sanitarne tople vode, ventilaciju i veštačko osvetljenje, vezuje za objavljivanje Nacionalnog programskog paketa.

RAZVOJ SOFTVERA „KNAUFTERM 2“

Mesec dana nakon objavljivanja Pravilnika u Službenom Glasniku, u prostorijama Inženjerske komore Srbije, prvi put je predstavljen rad na softveru „KnaufTerm 2“ , koji je u ovom momentu u završnoj fazi projektovanja i testiranja.

Ovaj program je naslednik softvera „KnaufTerm 1“, koji je razvijan od 2006-2008. i čija je slobodna verzija stavljena na raspolaganje svim zainteresovanim preko sajta naručioca Knauf Insulation Srbija. Imajući u vidu nastale izmene u regulativi, „KnaufTerm 2“ ima za cilj da korisnicima pruži podršku u procesu projektovanja i odlučivanja. Planirane su dve varijante ovog programa:

• Slobodna verzija (free edition), koja će biti dostupna svim zainteresovanim preko sajta naručioca, koja će biti limitirana u pogledu štampanja izveštaja i energetskih pasoša

• Profesionalna verzija, koja će biti dostupna pod komercijalnim uslovima

„KnaufTerm 2“ je program koji je projektovan tako da u fokusu ima energetske performanse zgrade, odnosno energetski pasoš, sa svim pratećim fazama koje su neophodne.

STUDIJA SLUČAJA

Predstavljanje programa će se ovde obaviti kroz analizu slučaja iz prakse. Odabrana porodična kuća, može se reći, jedna od tipova često zastupljenih u najmasovnijem periodu gradnje u Srbiji (na prelazu 60-tih ka 70-tim godinama prošlog veka), locirana je u Beogradskom prigradskom naselju. Kuća je na ugaonoj parceli, na ravnom terenu. Danas je okružena sa istočne strane visokim četinarima, dok je sa južne i zapadne strane eksponirana suncu.

Kuća ima tri nivoa na kojima se stanuje: prizemlje + sprat + suteren, i tavan ispod kosog krova koji se ne koristi . Svaki nivo ima neto površinu od oko 50m

2. Zidana je u

masivnom konstruktivnom sistemu. U periodu nastanka, karakterisali su je:

• Spoljni zidovi od pune opeke debljine 25cm

• Zidovi u tlu (podrumski zidovi) su od pune opeke debljine 25cm, hidroizolovani spolja sa bitumenskim trakama, i obzidani punom opekom

• Međuspratna konstrukcija iznad podruma i prizemlje je armirano betonska ploča debljine 16cm, bez slojeva plivajućeg poda (parket je lepljen bitumenom preko cem. košuljice)

• Međuspratna konstrukcija prema tavanu, dakle prema negrejanom prostoru je tzv. karatavan, dakle drvena konstrukcija, podaščana odozgo, prekrivena slojem zemlje

Page 3: KnaufTerm Teaser

• Kos krov (iznad negrejanog tavana) je drvene konstrukcije, pokriven žlebljenim crepom, bez slojeva dodatne hidrozaštite

• Pod na tlu (pod u podrumu), je betonska ploča, debljine 10cm, hidroizolovana bitumenskom hidroizolacijom, preko koje je urađena cementna košuljica.

• Spoljna stolarija je drvena. Prozori su sa širokom kutijom, bez roletni. Vrata su poluzastakljena jednostrukim staklom.

Sistem za grejanje je obuhvatao različita rešenja: od lokalnih peći na naftu početkom sedamdesetih, preko etažnog toplovodnog radijatorskog grejanja na naftu ili ugalj tokom osamdesetih, do peći na drva („Smederevac“) i TA peći, tokom devedesetih i početkom ovog veka. Pre tri godine, kuća je priključena na gasovod, kada je izvršeno i reaktiviranje etažnog sistema za grejanje, ovoga puta pomoću gasnog kotla.

Pre dve godine, vlasnici su uradili tzv. „Demit“ fasadu (termoizolacija debljine 5cm, dakle u dimenziji koja je i najčešće korišćena u Srbiji). Fasadna stolarija nije zamenjena, već je samo izvršeno dihtovanje zaptivnim trakama.

Ovde će se uporedno analizirati energetske performanse kuće u tri slučaja:

• Slučaj 1, koji se odnosi na period od gradnje kuće do izrade „Demit“ fasade

• Slučaj 2, koji se odnosi na period nakon izrade „Demit“ fasade

• Slučaj 3, koji se odnosi na građevinske zahvate koje je potrebno preduzeti da bi se zadovoljili uslovi iz Pravilnika o energetskoj efikasnosti

RAD U PROGRAMU

Korisničko okruženje se razlikuje od okruženja u programu „KnaufTerm 1“, prvenstveno zbog značajno različite metodologije proračuna i potrebe za prikazivanjem drugačijih rezultata. Osnovni cilj rada u „KnaufTermu 2“ je određivanje energetskog razreda zgrade, čemu je podređena funkcionalnost i dizajn softvera.

Nakon startovanja, program prikazuje uvodni ekran, sa opštim podacima o programu, logoom i slikom stilizovanih oznaka energetskih razreda (Slika 1). Korisnik može otpočeti rad na novom projektu, ili otvoriti već postojeći projekat.

Slika 1

Otpočinjanje novog projekta podrazumeva definisanje parametara projekta (Slika 2):

• Podaci o tipologiji (tip zgrade, namena zgrade), odabirom jedne od ponuđenih opcija

• Opšti podaci o projektu (naziv, adresa, projektant, datum, itd)

• Specifični vizuelni podaci (mogućnost linkovanja eksternih slika, raster formata: jpg, png, bmp i sl.), u cilju identifikacije objekta, i kasnije štampe u Elaboratu energetske efikasnosti.

Slika 2

Podaci o lokaciji predstavljaju izuzetno važne ulazne podatke, a odnose se na odabrano mesto iz listinga mesta predviđenih Pravilnikom, pri čemu korisnik može na karti Srbije da prati položaj lokacije (Slika 3). Selektovana lokacija u program prenosi klimatske parametre. U mikroklimatske parametre spada i uticaj vetra, što se određuje odabirom ponuđenih opcija o izloženosti zgrade, broju eksponiranih fasada i načinu provetravanja.

Page 4: KnaufTerm Teaser

Slika 3

Definisanje sklopova (pozicija) u projektu se otpočinje odabirom tipa konstrukcije. Pravilnik o EEZ je tipološki drugačije razvrstao sklopove u odnosu na dosada korišćenu tipologiju iz SRPS-a (JUS-a), uvodeći nove tipove, ukupno 22 različita tipa. U programu su svi ti tipovi sistematizovani, i korisnik selektuje željeni tip, nakon čega se otvara mogućnost da se kreira sklop, i dodeli mu se oznaka (Slika 4). U ovoj verziji programa je moguće definisati 24 sklopa za svaki od 22 tipa konstrukcija, što je više nego dovoljan broj, čak i za obimne projekte.

Slika 4

Kreiranje novog sklopa podrazumeva zatim definisanje strukture sklopa, odnosno slojeva. Korisnicima je na raspolaganju biblioteka gotovih sklopova koji se mogu preuzeti (Slika 5).

Slika 5

U cilju identifikacije i vizuelizacije različitih sklopova, odnosno njihovih delova, program omogućava linkovanje eksternih raster slika (jpg, png, bmp...) uz podatke o sklopu (Slika 6). Ovo je naročito korisno kod kvantifikacije fasadnih

zidova i fasadnih prozora, u odnosu na orijentaciju prema stranama sveta, imajući u vidu potrebu za izračunavanjem solarnih dobitaka.

Slika 6

U slučaju izmene sastava sklopa, program raspolaže obimnom bazom materijala pomoću koje korisnik definiše željenu strukturu. Jedini na našem tržištu, i na tržištu regiona, kao i njegov prethodnik „KnaufTerm 1“, omogućava rad sa heterogenim sklopovima, odnosno sa sklopovima koji u sastavu jednog sloja ima dva različita materijala (Slika 7), što nedvosmisleno ide u pravcu tačnijih rezultata.

Slika 7

U svakom koraku projektovanja sklopa, pri svakoj izmeni, izračunava se i ispisuje vrednost koeficijenta U, te daje komentar o tome da li ona zadovoljava. Nakon definisanja sastava sklopa, program prikazuje grafikon temperatura (Slika 8), kao i grafikon difuzije i parcijalnih pritisaka, uz računicu o potrebnom vremenu isušenja, ukoliko se u sklopu javlja kondezacija (Slika 9). Pomenute grafikone, korisnik može zumirati na željenu veličinu.

Slika 8

Page 5: KnaufTerm Teaser

Slika 9

Za sklopove kojima je potrebno proveriti letnju stabilnost (fasadni zidovi, ravni i kosi krovovi), program izračunava relevantne koeficijente, uz komentar o uslovima zadovoljenja propisima limitiranih vrednosti (Slika 10).

Sukcesivno definisanje sklopova koji čine omotač, se vizuelizuje grafikonom omotača (Slika 9, donji levi ugao), uz numeričke podatke o površinama i procentualnoj zastupljenosti svih pozicija, kao i selektovanog sklopa.

Precizno definisanje površine omotača je od kapitalne važnosti za izračunavanje transmisionih gubitaka. U tu svrhu je neophodno i definisati veličinu grejanog prostora, tj. neto površinu poda grejanog prostora. Korisnik može odabrati način obračuna linijskih transmisionih gubitaka, a koeficijenat transmisionih gubitaka (Ht) se prikazuje i upoređuje sa specifičnim transmisionim gubitkom (Ht’) i upoređuje sa dopuštenom vrednošću (Ht.max), uz komentar (Slika 10, donji desni ugao). Struktura transmisionih gubitaka u odnosu na sklopove omotača je takođe prikazana u vidu grafikona (Slika 10, donji levi ugao)

Slika 10

Ventilacioni gubici su u funkciji eksponiranosti zgrade uticaju vetra, te nivou zaptivenosti prozora preko broja izmena vazduha na sat, što korisnik bira iz ponuđenih opcija, kao što je i dužan da kvantifikuje zapreminu grejanog prostora, nakon čega program izračunava i prikazuje koeficijenat ventilacionog gubitka Hv (Slika 11, donji desni ugao).

Slika 11

Pravilnik o EEZ propisuje da je neophodno obračunati toplotne dobitke, koji se manifestuju kao:

• Solarni dobici preko transparentnih i netransparentnih sklopova omotača (Slika 12). Korisnik može uključiti sve ili samo pojedine solarne dobitke u dalju kalkulaciju

• Interni dobici od ljudi i električnih uređaja, koji su u funkciji načina korišćenja prostora, veličine i vremenskog intervala korišćenja (Slika 13)

Slika 12

Slika 13

Na osnovu razlike između toplotnih gubitaka (transmisionih i ventilacionih) i toplotnih dobitaka (solarnih i internih), izračunavaju se ukupna i specifična potrebna količina energije za grejanje Qh i Qh/A, te na osnovu poređenja sa deklarisanim vrednostima za odgovarajući tip, program svrstava zgradu u odgovarajući energetski razred (Slika 14, donji desni ugao).

Page 6: KnaufTerm Teaser

Slika 14

Korisnik može da izračuna potrošnju primarne energije u zavisnosti od vrste korišćenog energenta, kao i odgovarajuću količinu emitovanog CO2 (Slika 15, donji desni ugao).

Slika 15

Imajući u vidu da preciznost rezultata zavisi u velikoj meri od preciznosti geometrijskih parametara (površine pozicije, zapremine...), na raspolaganju je i alat koji za različite geometrijske oblike osnova i različite forme preseka zgrada, preko parametrski definisanih mera, izračunava površine elemenata omotača, odnosno grejanu zapreminu (Slika 16).

Slika 16

REZULTATI

Za ovde analizirane slučajeve, izračunate su vrednosti Energije potrebne za grejanje po jedinici površine (poda), te pripadajući energetski razred.

Slučaj

1 2 3

Qh/A [kWh/m2] 264.5 153.45 72.57

Energetski razred G F C

Zadovoljava [da/ne] ne ne da

U slučaju 1, energetske karakteristike kuće su izuzetno nepovoljne, u najlošijoj kategoriji G, što nije iznenađujuće, imajući u vidu da se u periodu gradnje nije vodilo računa o potrošnji energije, i nije projektovana, ni ugrađena bilo kakva termoizolacija.

U slučaju 2, dakle u periodu nakon termičke sanacije fasade sa 5cm termoizolacije i zaptivanja prozora, situacija se popravila, kuća je pripala energetskom razredu F, ali je indikativno da to nije dovoljno.

U slučaju 3, predviđene su značajne arhitektonsko-građevinske intervencije, kao bi posmatrana kuća zadovoljila uslove Pravilnika i pripala energetskom razredu C:

• Fasada je termoizolovana sa ukupno 15cm izolacije, te je koeficijenat U = 0.23 W/m

2K

• Tavanica prema tavanu je izolovana tako što je prostor između drvenih greda (između tavanjača u karatavanu) ispunjen sa kamenom vunom debljine 20cm, što rezultuje koeficijenatom U= 0.22 W/m

2K

• Podrumski zid nije bio predmet intervencije, iako njegov koeficijenat prolaza toplote ne zadovoljava

• Termoizolacija poda na tlu sa izolacijom debljine 10cm, što daje koeficijenat U= 0.34 W/m

2K. U praksi,

na posmatranom objektu, ovakav građevinski zahvat bi predstavljao problem, imajući u vidu ograničenu visinu u enterijeru. U slučaju da se ova intervencija izostavi, kuća ulazi u niži energetski razred D, što ne zadovoljava

• Sva fasadna stolarija je predviđena za zamenu, kvalitetnim prozorima i vratima sa petokomornim PVC ramovima, i niskoemisionim staklo paketima, sa prosečnim vrednostima koeficijenta U =1.3 W/m

2K

Imajući u vidu navedeno, evidentno je da za postizanje savremenih standarda u potrošnji energije za grejanje, potrebno značajno povećati projektovane debljine termoizolacije u netransparentnim sklopovima koji su u kontaktu sa spoljnim vazduhom ili negrejanim prostorima u enterijeru, u odnosu na dimenzije koje su bile odomaćene u našoj praksi. Univerzalni recept se ne može dati, jer je kompleksnost proračuna uslovljena geometrijskim karakteristikama zgrade, odnosima između transparentnih i netransparentnih površina, ventilacionim gubicima, toplotnim dobicima i drugim parametrima, ali se može reći da se očekuju debljine termoizolacija od oko 15cm na fasadi, oko 25cm na krovovima, oko 20cm na konstrukcijama iznad spoljašnjeg vazduha, a sve pod uslovom da projekat „tek zadovolji“ propise. Za dalje snižavanje potrošnje energije i ulazak u energetski razred B i A, potrebno je osim dodatnog povećanja debljine

Page 7: KnaufTerm Teaser

termoizolacije sklopova primeniti i neke od mera korišćenja alternativnih izvora energije.

Što se tiče transparentnih pozicija omotača, dakle prozora i vrata, maksimalno dopušteni koeficijent prolaza toplote Umax=1.5 W/m

2K je iz upotrebe eliminisao veći deo

najčešće korišćenih rešenja, te projektante usmerio u prvom redu na dvostruka i trostruka niskoemisiona zastakljenja, u kombinaciji sa kvalitetno rešenim termičkim mostovima u ramovima (klasa RMG1.1 za metalne konstrukcije, i petokomorne, ili šestokomorne za PVC ramove)

ZAKLJUČAK

Značajna promena u domaćoj regulativi koja tretira energetske performanse zgrada, stavlja projektante svih struka pred veliki profesionalni izazov.

Predstavljeni program „KnaufTerm 2“ teži da ispuni sve uslove koji su definisani aktuelnom regulativom, kao i očekivanim pratećim aktima, odnosno izmenama i dopunama, i pruži projektantima kompletnu uslugu u ovoj oblasti. Sem toga, ovaj softver ima za cilj da popuni prazninu do donošenja „nacionalnog softvera“, na koji se u više navrata poziva zakonodavac, i od koga se očekuje da zaokruži ovu problematiku.

Naš cilj je da se danom početka važenja novih Pravilnika, tj. 30.9.2012. projektantima i stručnoj javnosti, pruži pouzdan alat koji će biti u funkciji, bez obzira na egzistenciju „nacionalnog softvera“.

Planirano je da se „KnaufTerm 2“ u slobodnoj verziji objavi na tržištu do kraja 2011.g., a u profesionalnoj verziji posle januara 2012.g., što ostavlja period od 9 meseci u kome će se stručna javnost upoznati i obučiti za njegovu primenu u procesu projektovanja i izrade tehničke dokumentacije.

ENERGTESKI EFIKASNA I ORŽIVA GRADNJA PRIMENOM TERMOIZOLACIONIH MATERIJALA OD MINERALNE VUNE

UVOD

Pitanje toplotne zaštite objekata postaje aktuelno sa prvom naftnom krizom koja je bila početkom sedamdesetih godina prošlog veka kada i nastaju prvi standardi iz oblasti toplotne tehnike u građevinarstvu. U poslednjih dvanaest meseci, dramatični događaji u Japanu i na Bliskom Istoku pokazali su koliko smo zapravo zavisni od energije i energenata i kakvu nesigurnost takva zavisnost može da izazove. Daljim razmatranjem posledica sve obimnijeg korišćenja fosilnih energenata, dolazimo do sve učestalije teme današnjice a to su klimatske promene. Klimatske promene potencijalno mogu da dovedu do nepovratne promene klime i time da ugroze opstanak na planeti zemlji tako da sada ne govorimo samo o upotrebi termoizolacionih materijala već o energetski efikasnoj

gradnji. Imajući u vidu da ovu planetu treba da ostavimo i budućim generacijama na korišćenje, koncept građenja se širi i kreće se ka održivoj gradnji odnosno efikasnoj upotrebi građevinskih materijala, estetskoj i racionalnoj izgradnju objekata uz kontrolu iskorišćavanja prirodnih resursa.

S obzirom na definiciju energetski efikasne gradnje, da je to kontinuirani i širok opseg delatnosti kojima je krajnji cilj smanjenje potrošnje svih vrsta energije uz iste ili bolje uslove boravka u objektima, jedan od preduslova za smanjenje potrošnje energije za grejanje i hlađenje jeste upotreba termoizolacionih materijala.

TERMOIZOLACIONI MATERIJALI

Analizirajući gubitke toplote kroz omotač zgrade, dolazimo do zaključka da je najveći gubitak upravo kroz fasadne zidove i krov ili tavanski prostor koji se ne greje. To nam upravo i govori o mogućim mestima intervencije odnosno energetske sanacije zgrade.

Prilikom odabira termoizolacionog materijala, zadatak projektanta je i da „stvori okruženje unutar i van zgrade koje je podesno za sve aktivnosti koje se tu dešavaju, te u sklopu tehničke dokumentacije treba jasno navesti sve primenjene mere i tehnička rešenja za postizanje projektovanih parametara komfora“, kako se navodi u Pravilniku o EEZ.

Tri ključne oblasti u kojima termoizolacija podržava viši nivo komfora a u isto vreme i održive gradnje jesu:

• Toplotni komfor - primarna uloga termoizolacije

• Zvučni komfor – zaštita od spoljašnje buke kao i unutrašnje

• Vazdušni komfor – kvalitet unutrašnjeg vazduha.

Ne treba da zaboravimo da energetska sanacija zgrade odnosno izvođenje građevinskih radova ne sme da utiče na zaštitu od požara tj. mora da se poštuje postojeća regulativa zaštite od požara.

Isto tako, projektovana rešenja i predviđeni materijali treba da garantuju dugovečnost samog sistema. Zato je vrlo bitno da prilikom odabira termoizolacionog materijala izaberemo materijal koji će imati iste, zagarantovane performanse u toku čitavog životnog veka zgrade.

Razmatrajući potrošnju energije u zgradama, u obzir se uzima samo potrošnja energije u toku eksploatacije zgrade, ne računajući energiju koja je potrebna i u fazama projektovanja, nabavke, same izgradnje zgrade a kasnije renoviranja kao i energije potrebne za rušenje objekta.

Tendencija u Evropi jeste da se uvede i analiza odnosno procena uticaja građevinskih materijala na životnu sredinu u svim fazama života jednog proizvoda (LCA - Life Cycle Assessment ili Life Cycle Analisysis) „od kolevke pa do groba“ (from Cradle to Grave). Zato mnogi proizvođači idu korak dalje ka održivim materijalima uzimajući u obzir njihov uticaj na životnu sredinu odnosno idu ka inovativnim rešenjima, vodeći računa o poreklu sirovina koje koriste, energiji i ostalim resursima koji se koriste za proizvodnju samog materijala. Kao pozitivan primer inovativne tehnologije navodimo i ECOSE Technology, revolucionarnu

Page 8: KnaufTerm Teaser

novu tehnologiju veziva koje se koristi prilikom proizvodnje mineralne vune.

UMESTO ZAKLJUČKA DAJEMO REŠENJA ZA VAŠ KOMFORNIJI DOM

U prethodnom delu, u okviru zaključka, su date i preporučene debljine termoizolacionih materijale koje su u skladu sa novim Pravilnikom o EEZ. U nastavku se daju konkretna rešenja za omotač Vaše zgrade. Ovde treba naglasiti da performansa samog sistema u velikoj meri zavisi i od kvaliteta ugradnje a ne samo upotrebljenih materijala.

Fasadni zid - jedno od preporučenih rešenja svakako jeste i sistem kontaktne fasade sa kamenom mineralnom vunom koji osigurava sve aspekte komfora i zaštite od požara. Zbog dugotrajnosti i postojanosti kamene mineralne vune, osigurana je dugotrajnost same termoizolacione fasade.

Kosi krov – zbog povećane debljine termoizolacionih materijala u kosim krovovima, preporučeno rešenje podrazumeva upotrebu mineralne vune u dva sloja, između i ispod rogova. Prilikom odabira mineralne vune, treba birati proizvode koji mogu da obezbede toplotnu akumulativnost (vrlo bitno sa aspekta letnje zaštite) i koji imaju nisku vrednost koeficijenta toplotne provodljivosti (lambda vrednost).

Tavanski prostor – jedna od najjednostavnijih mera energetske efikasnosti jeste i postavljanje termoizolacionog materijala u nivou tavanice kada se tavanski prostor ne greje i ne koristi.

Unapređenje energetske efikasnosti treba da postane odgovornost ne samo države, kroz stvaranje pravnog okvira za primenu mera energetske efikasnosti, već i svakog pojedinca posebno. Ako energetsku efikasnost shvatimo kao mogućnost poboljšanja ekonomije (otvaranje novih radnih mesta), ekologije (smanjenje emisije CO2) i estetike (lepše fasade), sigurni smo da u budućnosti više nećemo imati primere izvedenih fasada kao na slici dole.

LITERATURA

[1] Pravilnik o energetskoj efikasnosti zgrada, Službeni glasnik RS br.61, od 19.8.2011.g

[2] Pravilnik o uslovima, sadržini i načinu izdavanja sertifikata o energetskim svojstvima zgrada, Službeni glasnik RS br.61, od 19.8.2011.g