katedra za islamsku tradiciju profesori -...

Download KATEDRA ZA ISLAMSKU TRADICIJU Profesori - fin.unsa.bafin.unsa.ba/silabusi/silabusi-katedre-hadisa.pdf · Hermeneutika hadisa 4. Metodologija hadisa 5. Metodologija pronalaženja i

If you can't read please download the document

Upload: dinhkhanh

Post on 06-Feb-2018

239 views

Category:

Documents


11 download

TRANSCRIPT

  • ISLAMSKA ZAJEDNICA U BOSNI I HERCEGOVINI

    UNIVERZITET U SARAJEVU

    FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA U SARAJEVU

    TEOLOKI ODSJEK

    KATEDRA ZA ISLAMSKU TRADICIJU

    Profesori: Dr. Omer Nakievi, profesor emeritus

    Dr. Zuhdija Hasanovi, vanredni profesor

    Mr. hfz. Kenan Musi, vii asistent

    Fadil Maljoki, asistent

    Predmeti: Dodiplomski studij

    1. Terminologija hadisa 2. Dimenzije sunneta 3. Hermeneutika hadisa 4. Metodologija hadisa 5. Metodologija pronalaenja i evaluacije hadisa (Izborni predmet) 6. Hadiski tekstovi (Izborni predmet)

    Diplomski studij

    1. Savremene hadiske studije

    Doktorski studij

  • 2

    Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

    Univerzitet u Sarajevu

    Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

    Katedra za Islamsku tradiciju

    Silabus

    Predmet: Terminologija hadisa Godina studija: I

    Semestar: I

    Odsjek: Teoloki

    Sati: 2+1

    ECTS: 4

    Status: Obavezni predmet

    Nastavnik: Prof. dr. Zuhdija Hasanovi

    Sadraj kolegija: Unutar ovog predmeta studenti e se upoznati s najosnovnijom hadiskom terminologijom kao to su termini: sunnet, hadis, haber, eser, hadisi kudsi, metn, sened, ravi i rivaja te vie sazati o mjestu hadisa u islamskom uenju i stei uvid u historijski razvoj hadiskih znanosti. Pored navedenog, studenti e dobiti uvid u temeljnu podjelu hadiskih znanosti, predmet i metodologiju njihovih istraivanja, kao i u osnovnu podjelu hadisa po razliitim osnovama. Konano, studenti e moi vie saznati o najeminentnijim hadiskim uenjacima i njihovim ostvarenjima na polju hadiske znanosti.

    Ciljevi kolegija su da: studenti budu upoznati s temeljnom hadiskom terminologijom, povijesnim razvojem

    hadiske znanosti i najrenomiranijim hadiskim znanstvenicima u BiH i svijetu; osposobi studente za pravilno razumijevanje i koritenje hadiske terminologije.

    Oblik nastave: 2 sata predavanja, jedan sat vjebi Obaveze studenta: Ispunjavanje elemenata kontinuirane provjere znanja, koja se sastoji od: redovnog pohaanja nastave, pripreme za nastavu, pravovremene izrade i odbrane eseja, izrade testa, itanja obavezne i dopunske literature i polaganje zavrnog ispita. Nain ocjenjivanja i rezultati: Esej ini 20%, test 30%, a zavrni ispit 50% ocjene. Za prolaznu ocjenu nuno je ispuniti sve elemente kontinuirane provjere znanja. Plan kolegija / predmeta po sedmicama: 1. Openito o tradiciji, njenom znaaju, pojmovima hadis, sunnet, haber, eser, hadisi kudsi.

    Mjesto hadisa u islamskom uenju. 2. Izuavanje hadisa u vrijeme Boijeg Poslanika, s.a.v.s. Odnos ashaba prema hadisu Boijeg

    Poslanika. Opreznost ashaba u prihvatanju i prenoenju hadisa. 3. Najpoznatije zbirke hadisa iz vremena ashaba. Hadis u vrijeme tabi'ina i posttabi'ina. 4. Hadis u 3. stoljeu po Hidri. Hadiske zbirke nastale nakon 3. stoljea po Hidri. 5. Putovanja u potrazi za hadisom. Strune kole za izuavanje hadisa. 6. Metode primopredaje hadisa. Doslovno i prenoenje hadisa po smislu. Zvanja hadiskih

    znanstvenika. 7. Izuavanje hadisa na naim prostorima. 8. Rekapitulacija/Test

  • 3

    9. Podjele hadiske znanosti. Znanost o pozitivnoj i negativnoj kritici prenosilaca. 10. Znanost o biografijama prenosilaca. Znanost o prividno kontradiktornim hadisima. 11. Znanost o derogaciji u hadisu. Znanost o nepoznatim rijeima u hadisu. Znanost o povodima

    izricanja hadisa. Znanost o skrivenim mahanama u hadisu. 12. Podjela hadisa s obzirom na vjerodostojnost. Slabi hadisi zbog prekinutosti seneda. Slabi

    hadisi zbog suprotstavljanja vjerodostojnim predajama. 13. Slabi hadisi zbog nepreciznosti prenosilaca. Prenoenje i primjena slabih hadisa. Metruk

    hadisi i apokrifne predaje. Uzroci apokrifnosti u hadisu. Naini otkrivanja apokrifnosti. 14. Podjela hadisa s obzirom na kraj seneda. Podjela hadisa s obzirom na broj prenosilaca u

    jednoj generaciji. Hadiski uenjaci. 15. Rekapitulacija svih tema. Literatura Obavezna

    Terminologija hadisa (hrestomatija), priredio: hfz. Aid Smaji, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Sarajevo, 2006.

    Dopunska Handi Mehmed, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, III izdanje, Gazi Husrev-begova medresa,

    Sarajevo, 1972. Mahmutovi Mirsad, Povodi nastanka Vjerovjesnikovih hadisa, II dopunjeno izdanje, IC El-

    Kalem, Sarajevo, 2011. Karali Mahmut, Hadis i hadiske znanosti, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2010. Kurdi efik, Velikani hadiskih znanosti, Islamska pedagoka akademija, Zenica, 2003. Nakievi Omer, Arapsko-islamske znanosti i glavne kole od XV do XVII vijeka (Sarajevo,

    Mostar, Prusac), Gazi Husrev-begova biblioteka, Sarajevo, 1988. , Uvod u hadiske znanosti: Hadis I, Islamski teoloki fakultet, Sarajevo, 1986. Oki Muhammed Tajib, Islamska tradicija: prilog izuavanju izvora eriatskog prava, Sarajevo,

    1936. Tufo, Muhammed, "Temelji hadiskih nauka", Glasnik IVZ, Sarajevo, 1938., br. 1-8.

  • 4

    Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

    Univerzitet u Sarajevu

    Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

    Katedra za Islamsku tradiciju

    Silabus

    Predmet: Dimenzije sunneta

    Godina studija: II

    Semestar: IV

    Odsjek: Teoloki

    Sati: 2+1

    ECTS: 4

    Status: Obavezni predmet

    Nastavnik: Prof. dr. Zuhdija Hasanovi

    Sadraj kolegija: Kolegij obrauje normativni i povijesni znaaj sunneta. Prvi plan podrazumijeva izuavanje sunneta kao norme vjere (aslud-din), a drugi kulturoloko-civilizacijsku punovanost sunneta. Kroz navedeni kolegij obradile bi se slijedee teme: vanost i pozicija sunneta u islamu, doktrinarni znaaj sunneta, integrativni znaaj sunneta, sunnet u pravnoj nauci i zakonodavstvu, sunnet u sferi pozivanja i usmjeravanja, pedagogije, politike i ekonomije, znaaj sunneta u svakodnevnom ivotu muslimana, temeljne karakteristike sunneta, normativnost sunneta te odnos i obaveze muslimana prema sunnetu.

    Ciljevi kolegija su:

    produbiti i proiriti znanje studenata o poziciji i znaaju sunneta u islamu i njegovoj viedimenzionalnosti

    da studenti dobiju osnovna saznanja o razliitoj percepciji vanosti i normativnosti sunneta

    Oblik nastave: 2 sata predavanja, jedan sat vjebi Obaveze studenta: Ispunjavanje elemenata kontinuirane provjere znanja, koja se sastoji od: redovnog pohaanja nastave, pripreme za nastavu, pravovremene izrade i odbrane eseja, izrade testa, itanja obavezne i dopunske literature i polaganje zavrnog ispita. Nain ocjenjivanja i rezultati: Esej ini 20%, test 30%, a zavrni ispit 50% ocjene. Za prolaznu ocjenu nuno je ispuniti sve elemente kontinuirane provjere znanja. Plan kolegija / predmeta po sedmicama: 1. Definiranje znaenja, uloge, vrsta i odnosa prema tradiciji 2. Etimoloko i terminoloko definiranje sunneta 3. Znaaj sunneta u islamu i njegove karakteristike kao ivotnog programa 4. Obaveze muslimana prema sunnetu i osnovna naela odnosa prema sunnetu 5. Doktrinarni znaaj sunneta 6. Sunnet u pravnoj nauci i zakonodavstvu te u sferi pozivanja i usmjeravanja. 7. Rekapitulacija/Test 8. Sunnetske odrednice odgoja 9. Politiki principi u sunnetu

  • 5

    10. Sunnetske instrukcije u ekonomiji 11. Normativnost sunneta Boijeg Poslanika, s.a.v.s. 12. Razlikovanje normativnosti u sunnetu Boijeg Poslanika, s.a.v.s., (sunna teri'ijja i sunna

    gajru teri'ijja) 13. Historijsko razumijevanje sunneta 14. Odnos bosanskohercegovakih autora prema sunnetu 15. Rekapitulacija svih oblasti Literatura: Obavezna

    Pristupi sunnetu (hrestomatija), priredio: doc. dr. Zuhdija Hasanovi, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Sarajevo, 2005.

    Dopunska Gazali (El-) Muhammed, Vjerovjesnikov sunnet izmeu erijatskih pravnika i znanstvenika

    hadisa, (prijevod s arapskog: Nermin ani i dr.), Muftijstvo tuzlansko, Tuzla, 1998.

    Gulen M. Fethullah, Vjerovjesnikov sunnet (vanost i razumijevanje), (prijevod: Zuhdija Hasanovi), IC El-Kalem, Sarajevo, 2009.

    Karadavi (El-) Jusuf, Razumijevanje sunneta: metodoloke smjernice i pravila, (prijevod s arapskog Ahmet Alibai), "Bemust", Sarajevo, 2001.

    Seid Ismail Ali, Jusuf el-Karadavi i Muhammed Selama Gabari, Dimenzije sunneta, (Prijevod: Zuhdija Hasanovi), IC El-Kalem i CNS, Sarajevo, 2012.

  • 6

    Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

    Univerzitet u Sarajevu

    Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

    Katedra za Islamsku tradiciju

    Silabus

    Predmet: Hermeneutika sunneta Godina studija: III

    Semestar: V

    Odsjek: Teoloki

    Sati: 2+1

    ECTS: 6

    Nastavnik: Prof. dr. Zuhdija Hasanovi

    Sadraj kolegija: U okviru ovog kolegija prvenstveno bi se obradili principi i kriteriji za pravilno razumijevanje hadisa Boijeg Poslanika, s.a.v.s., to podrazumijeva dovoenje sadraja Poslanikovih, s.a.v.s., uzornih rijei u kontekst kur'anskih intencija, povijesnih, geo-politikih, ekonomskih i drugih faktora, ali i razotkrivanje vieslojnosti njihovog znaenja (fizikog i metafizikog; doslovnog i metaforikog... itd.) te izbor odreenog broja hadisa kroz ije bi se tumaenje primijenili navedeni principi, a koji bi obuhvatali temeljna pitanja islamske duhovnosti i prakse.

    Ciljevi kolegija su: da se studenti upoznaju s osnovnim principima pravilnog razumijevanja hadisa

    Boijeg Poslanika, s.a.v.s.; da se studenti osposobe za ispravno kontekstualiziranje hadiskih tekstova, ali i

    pronicanje u njihovu univerzalnu poruku. Oblik nastave: 2 sata predavanja, jedan sat vjebi Obaveze studenta: ispunjavanje elemenata kontinuirane provjere znanja, koja se sastoji od: redovnog pohaanja nastave, pripreme za nastavu, pravovremene izrade i odbrane eseja, izrade testa, itanja literature i polaganje zavrnog ispita. Nain ocjenjivanja i rezultati: Esej ini 20%, test 30%, a zavrni ispit 50% ocjene. Za prolaznu ocjenu nuno je ispuniti sve elemente kontinuirane provjere znanja. Plan kolegija / predmeta po sedmicama: 1. Razumijevanje hadisa u svjetlu Kur'ana. Objedinjavanje svih hadisa o jednoj temi. 2. Usklaivanje i preferiranje prividno kontradiktornih hadisa. Razumijevanje hadisa u svjetlu

    njihovih povoda, intencija i okolnosti u kojima su izreeni. 3. Razlikovanje promjenljivog sredstva od trajnog cilja u hadisima. Razlikovanje doslovnoga i

    prenesenog znaenja kod razumijevanja hadisa. 4. Razlikovanje pojavnog od izvanpojavnog svijeta u hadiskim tekstovima. Precizno utvrivanje

    znaenja rijei hadisa. 5. Rekapitulacija/Test 6. Tumaenje hadisa o snazi vjernika i manifestacijama vjerovanja 7. Tumaenje hadisa o Allahu, d.., i Njegovim melecima 8. Tumaenje hadisa o poslanicima i objavama 9. Tumaenje hadisa o Sudnjem danu i sudbini

  • 7

    10. Tumaenje hadisa o ljepoti vjerovanja i odnosu prema drugima 11. Tumaenje hadisa o perfektnosti i odnosu prema podreenima 12. Tumaenje hadisa o licemjerstvu i vrijednosti znanja 13. Tumaenje hadisa o tjelesnoj i moralnoj istoi 14. Tumaenje hadisa o pripremama za obavljanje namaza i namazu 15. Tumaenje hadisa o postu, zekatu i hadu Literatura Nakievi Omer, Hadisi sa komentarom, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, 1998. Silajdi Adnan, 40 hadisa sa komentarom, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Sarajevo, 2005. Nevevi (En-), El-Erbein en-Nevevijja, (komentar: Muhammed Siddik el-Menavi), Darul-fedila,

    Kairo, 1997. Itr Nuruddin, Fi zilalil-hadis, (bez izdavaa), Damask, 2000. Sabuni (Es-) Muhammed Ali, Min kunuzis-sunna, Mekteba Rehhab, Alir, 1986.

  • 8

    Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

    Univerzitet u Sarajevu

    Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

    Katedra za Islamsku tradiciju

    Silabus

    Predmet: Metodologija hadisa

    Godina studija: IV

    Semestar: VIII

    Odsjek: Teoloki

    Sati: 2+1

    ECTS: 6

    Nastavnik: Prof. dr. Zuhdija Hasanovi

    Sadraj kolegija: Studenti bi se u okviru ovog kolegija upoznali s nastajanjem najznaajnijih hadiskih zbirki kroz razliite povijesne periode, osnovnim karakteristikama svakog naznaenog perioda, temeljnim osobenostima metodologije koju su primjenjivali hadiski znanstvenici u sainjavanju svojih zbirki, a posebno bi se studenti uvodili u itanje klasinih hadiskih tekstova u okviru kojeg bi se upoznavali s koritenom terminologijom, leksikom te openito metodologijom svakog od obraivanih autora.

    Ciljevi kolegija su: da se studentima ponudi povijesni prikaz nastajanja najznaajnijih hadiskih djela i da

    se upoznaju s njihovim osnovnim karakteristikama i metodologijom; da se studenti kroz itanje klasinih hadiskih tekstova upoznaju s osnovnom hadiskom

    terminologijom, metodologijom hadiskih znanstvenika kojom su se koristili u sainjavanju svojih djela te specifinom leksikom koja se moe nai u tim djelima kako bi se osposobili za samostalno itanje i razumijevanje tekstualnih sadraja hadiskih zbirki bez obzira na vrijeme njihovog nastajanja.

    Oblik nastave: 2 sata predavanja, jedan sat vjebi Obaveze studenta: Ispunjavanje elemenata kontinuirane provjere znanja, koja se sastoji od: redovnog pohaanja nastave, pripreme za nastavu, pravovremene izrade i odbrane eseja, izrade testa, itanja literature i polaganje zavrnog ispita. Nain ocjenjivanja i rezultati: Esej ini 20%, test 30%, a zavrni ispit 50% ocjene. Za prolaznu ocjenu nuno je ispuniti sve elemente kontinuirane provjere znanja. Plan kolegija / predmeta po sedmicama: 1. Upoznavanje s osnovnim metodama koje su koritene u sainjavanju hadiskih djela,

    komentiranju hadisa i ocjeni njegove vjerodostojnosti 2. Hadiske zbirke iz vremena ashaba i tabi'ina 3. Hadiske zbirke iz vremena posttabiina 4. est temeljnih hadiskih zbirki 5. Najznaajniji komentari hadiskih zbirki 6. Najznaajniji komentari El-Buharijevog Sahiha 7. Rekapitulacija/Test 8. Najznaajniji komentari Muslimovog Sahiha

  • 9

    9. Najznaajniji komentari Et-Tirmizijevog Damia 10. Najznaajniji komentari En-Nesaijevog Sunena 11. Najznaajniji komentari Ebu Davudovog Sunena 12. Najznaajniji komentari Ibn Madeovog Sunena 13. Najznaajnije enciklopedije hadisa 14. Hadiska djela u savremenom dobu 15. Rekapitulacija svih tema Literatura Ahmed ibn Muhammed ibn Hanbel, Musned imama Ahmeda ibn Hanbela,Dar Sadir, Bejrut, (bez

    godine izdanja); Ajni (El-) Ebu Muhammed Bedruddin, Umdetul-kari erh Sahihil-Buhari, Idaretut-tiba'a el-

    munirijja, Kairo, (bez godine izdanja); Askalani (El-) Ibn Hader, Fethul-Bari bi erhi Sahihil-Buhari, Darul-fikr, Bejrut, 1993.; Buhari (El-) Muhammed ibn Ismail, Sahihul-Buhari, Dar ihjait-turasil-arebi, Bejrut, (bez godine

    izdanja); Ibn Mada Ebu Abdullah Muhammed ibn Jezid, Sunen, El-Mekteba el-ilmijja, Bejrut, (bez godine

    izdanja) Malik ibn Enes, El-Muvetta, Muessesa Zajid ibn Sultan, Abu Dabi, 2004.; Muslim ibn el-Haddad, Sahih Muslim, Dar ihjail-kutubil-arebijja, 1374 h.g.; Nesai (En-) Ebu Abdurrahman Ahmed ibn uajb, Sunen, Mekteb el-matbu'atil-islamijja, Halep,

    1986.; Sidistani (Es-) Ebu Davud, Es-Sunen, Darul-kutubil-ilmijja, Bejrut, 1388. h.g.; Tirmizi (Et-) Ebu Isa, Dami'us-sahih, Daru ihjait-turasil-arebi, Bejrut, (bez godine izdanja);

  • 10

    Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

    Univerzitet u Sarajevu

    Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

    Katedra za Islamsku tradiciju

    Silabus Predmet: Metodologija pronalaenja i evaluacije hadisa (tahridul-ehadis) Godina studija: III

    Semestar: VI

    Odsjek: Teoloki

    Sati: 2+1

    ECTS:

    Status: Izborni predmet

    Nastavnik: Prof. dr. Zuhdija Hasanovi

    Sadraj kolegija: Kolegij podrazumijeva uvid u znaaj, ciljeve i definiranje predmeta istraivanja te razvoj metodologije pronalaenja i evaluacije hadisa kao znanosti. Posebna panja e se posvetiti pronalaenju pojedinanih predaja (hadisa) prema:

    a. imenu prvog prenosioca; b. prvoj rijei u tekstu hadisa; c. bilo kojoj rijei u tekstu hadisa; d. temama sadraja hadisa.

    Osim toga studenti e se upoznati s temeljnom literaturom iz ove hadiske naune discipline, kao i sa softverskim programima i elektronskim bazama hadisa koji omoguavaju pronalaenje hadisa.

    Ciljevi kolegija su da: studenti budu upoznati s metodologijom pronalaenja i evaluacije hadisa; osposobi studente da samostalno mogu pronai hadis u izvornim zbirkama te

    utvrditi njegov stupanj vjerodostojnosti. Oblik nastave: 2 sata predavanja, jedan sat vjebi Obaveze studenta: Ispunjavanje elemenata kontinuirane provjere znanja, koja se sastoji od: redovnog pohaanja nastave, pripreme za nastavu, pravovremene izrade i odbrane eseja, izrade testa, itanja obavezne i dopunske literature i polaganje zavrnog ispita.

    Nain ocjenjivanja i rezultati:Esej ini 20%, test 30%, a zavrni ispit 50% ocjene. Za prolaznu ocjenu nuno je ispuniti sve elemente kontinuirane provjere znanja.

    Plan kolegija / predmeta po sedmicama: 1. Leksika i terminoloka definicija tahrida, ukazivanje na njegovu vanosti koristi. 2. Kratak osvrt na historijski razvoj tahrida. 3. Prva djela koja su napisana o tahridu. Podaci koji se ele postii tahridom. 4. Osnovne karakteristike pet metodologija koje se primjenjuju kod tahrida.

  • 11

    5. Struktura metodologije pisanja hadiskih djela. Hadiska djela tematske prirode: dami', sunen, musannef, muvetta',

    6. Medami', zeva'id, mustedrek, mustahred i duz.Hadiska djela u kojima su hadisi poredani po prenosiocima (ravijama): musned-mesanid, mu'dem me'adim i taref atraf. Hadiska djela u kojima su hadisi poredani elifbaom.

    7. Pronalaenje hadisa (tahrid) prema poetku hadisa. Podobnosti i potekoe ove metode.

    8. Rekapitulacija/Test 9. Pronalaenje hadisa na osnovu rijei navedene u dotinom hadisu. Odlike i mahane

    ovog metoda. 10. Pronalaenje hadisa (tahrid) na osnovu prvog prenosioca (ravije) u nizu prenosilaca.

    Odlike i mahane ove metode. 11. Pronalaenje hadisa na osnovu teme dotinog hadisa. Odlike i mahane ove metode. 12. Pronalaenje hadisa (tahrid) na osnovu oite osobine bilo u nizu prenosilaca ili tekstu

    jednog hadisa. Odlike i mahane ove metode.

    13. Brojnost djela na koja se moe primijeniti ova metoda. 14. Najpoznatiji softverski programi i elektronske baze hadisa koji omoguavaju

    pronalaenje hadisa. 15. Rekapitulacija svih tema.

    Literatura

    Abdulmehdi ibn Abdulkadir ibnAbdulhadi, Muhadarat fit-tahrid, Dami'atul-Ezher,1987.

    Tahhan (Et-) Mahmud, Usulut-tahrid ve dirasetul-esanid, Mektebetul-me'arif, Bejrut,1981.

    Beka'i 'Ali Najif, Tahridul-hadisi-erif, Darul-beair el-islami, Bejrut, 1921.

  • 12

    Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

    Univerzitet u Sarajevu

    Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

    Katedra za Islamsku tradiciju

    Silabus Predmet: Hadiski tekstovi

    Godina studija: IV

    Semestar: VII

    Odsjek: Teoloki

    Sati: 2+1

    ECTS:

    Status: Izborni predmet

    Nastavnik: Prof. dr. Zuhdija Hasanovi

    Sadraj kolegija: Studenti bi se kroz itanje klasinih hadiskih tekstova upoznavali s koritenom terminologijom, leksikom, metodologijom najpoznatijih hadiskih znanstvenika, ali prije svega s nainom na koji su temeljna doktrinarna, moralna i erijatskopravna pitanja razmatrana u hadisima Boijeg Poslanika, s.a.v.s., sve s ciljem duhovnog, moralnog i intelektualnog formiranja studenata.

    Ciljevi kolegija su: da se studenti upoznaju na koji nain Boiji Poslanik, s.a.v.s., govori o

    temeljnim doktrinarnim, moralnim i erijatskopravnim pitanjima kako bi se i sami duhovno, moralno i intelektualno izgraivali;

    da se studenti osposobe za samostalno itanje i razumijevanje klasinih hadiskih tekstova.

    Oblik nastave: 2 sata predavanja, jedan sat vjebi Obaveze studenta: Ispunjavanje elemenata kontinuirane provjere znanja, koja se sastoji od: redovnog pohaanja nastave, pripreme za nastavu, pravovremene izrade i odbrane eseja, izrade testa, itanja literature i polaganje zavrnog ispita.

    Nain ocjenjivanja i rezultati: Esej ini 20%, test 30%, a zavrni ispit 50% ocjene. Za prolaznu ocjenu nuno je ispuniti sve elemente kontinuirane provjere znanja.

    Plan kolegija / predmeta po sedmicama: 1. Upoznavanje s osnovnom terminologijom, leksikom i metodologijom koju su koristili

    hadiski znanstvenici u sainjavanju svojih djela 2. Poglavlje o vjerovanju iz djela Sahihu Muslim bi erh en-Nevevi 3. Objanjenje pojmova iman, islam i ihsan 4. Temelji islama 5. Namaz kao temelj islama 6. Vjerovanje koje uvodi u Dennet 7. Rekapitulacija / Test

  • 13

    8. Poglavlje o samokontroli (murakabi) iz djela Nuzhetul-muttekin erh Rijadis-salihin 9. Poglavlje o svjesnosti Allaha, d.. 10. Poglavlje o oslanjanju na Allaha, d.. 11. Poglavlje o istrajnosti 12. Poglavlje o znanju iz djela Fethul-Bari bi erh Sahih el-Buhari 13. Poglavlje o moralu iz djela Subulus-selam erh Bulugil-meram 14. Poglavlje o namazu iz djela Subulus-selam erh Bulugil-meram 15. Rekapitulacija svih tema Literatura Hadiski tekstovi, (prir. Zuhdija Hasanovi), Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, 2013.

  • 14

    ISLAMSKA ZAJEDNICA U BOSNI I HERCEGOVINI

    UNIVERZITET U SARAJEVU

    FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA U SARAJEVU

    ODSJEK ZA ISLAMSKU VJERONAUKU I RELIGIJSKI ODGOJ

    KATEDRA ZA ISLAMSKU TRADICIJU

    Profesori: Dr. Omer Nakievi, profesor emeritus

    Dr. Zuhdija Hasanovi, vanredni profesor

    Mr. hfz. Kenan Musi, vii asistent

    Fadil Maljoki, asistent

    Predmeti: Dodiplomski studij

    1. Terminologija hadisa 2. ivotopis Muhammeda, a.s. (Sira) 3. Sunnetski koncept odgoja 4. Pedagoko djelovanje Muhammeda, a.s. (Izborni predmet) 5. Tradicijske odgojne teme (Izborni predmet)

    Diplomski studij

    1. Tradicijska komunikologija

    Doktorski studij

  • 15

    Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

    Univerzitet u Sarajevu

    Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

    Katedra za Islamsku tradiciju

    Silabus

    Predmet: Terminologija hadisa Godina studija: I

    Semestar: I

    Odsjek: Odsjek za islamsku vjeronauku i religijski odgoj

    Sati: 2+1

    ECTS: 4

    Status: Obavezni predmet

    Nastavnik: Prof. dr. Zuhdija Hasanovi

    Sadraj kolegija: Unutar ovog predmeta studenti e se prije svega upoznati s najosnovnijom hadiskom terminologijom kao to su termini: sunnet, hadis, haber, eser, hadisi kudsi, metn, sened, ravi i rivaja te vie sazati o mjestu hadisa u islamskom uenju i stei uvid u historijski razvoj hadiskih znanosti. Pored navedenog, studenti e dobiti uvid u temeljnu podjelu hadiskih znanosti, predmet i metodologiju njihovih istraivanja, kao i u osnovnu podjelu hadisa po razliitim osnovama. Konano, studenti e moi vie saznati o najeminentnijim hadiskim uenjacima i njihovim ostvarenjima na polju hadiske znanosti.

    Ciljevi kolegija su da: studenti budu upoznati s temeljnom hadiskom terminologijom, povijesnim razvojem

    hadiske znanosti i najrenomiranijim hadiskim znanstvenicima u BiH i svijetu; osposobi studente za pravilno razumijevanje i koritenje hadiske terminologije.

    Oblik nastave: 2 sata predavanja, jedan sat vjebi Obaveze studenta: Ispunjavanje elemenata kontinuirane provjere znanja, koja se sastoji od: redovnog pohaanja nastave, pripreme za nastavu, pravovremene izrade i odbrane eseja, izrade testa, itanja obavezne i dopunske literature i polaganje zavrnog ispita. Nain ocjenjivanja i rezultati: Esej ini 20%, test 30%, a zavrni ispit 50% ocjene. Za prolaznu ocjenu nuno je ispuniti sve elemente kontinuirane provjere znanja. Plan kolegija / predmeta po sedmicama: 1. Openito o tradiciji, njenom znaaju, pojmovima hadis, sunnet, haber, eser, hadisi kudsi.

    Mjesto hadisa u islamskom uenju. 2. Izuavanje hadisa u vrijeme Boijeg Poslanika, s.a.v.s. Odnos ashaba prema hadisu Boijeg

    Poslanika. Opreznost ashaba u prihvatanju i prenoenju hadisa. 3. Najpoznatije zbirke hadisa iz vremena ashaba. Hadis u vrijeme tabi'ina i posttabi'ina. 4. Hadis u 3. stoljeu po Hidri. Hadiske zbirke nastale nakon 3. stoljea po Hidri. 5. Putovanja u potrazi za hadisom. Strune kole za izuavanje hadisa. 6. Metode primopredaje hadisa. Doslovno i prenoenje hadisa po smislu. Zvanja hadiskih

    znanstvenika. 7. Izuavanje hadisa na naim prostorima. 8. Rekapitulacija/Test

  • 16

    9. Podjele hadiske znanosti. Znanost o pozitivnoj i negativnoj kritici prenosilaca. 10. Znanost o biografijama prenosilaca. Znanost o prividno kontradiktornim hadisima. 11. Znanost o derogaciji u hadisu. Znanost o nepoznatim rijeima u hadisu. Znanost o povodima

    izricanja hadisa. Znanost o skrivenim mahanama u hadisu. 12. Podjela hadisa s obzirom na vjerodostojnost. Slabi hadisi zbog prekinutosti seneda. Slabi

    hadisi zbog suprostavljanja vjerodostojnim predajama. 13. Slabi hadisi zbog nepreciznosti prenosilaca. Prenoenje i primjena slabih hadisa. Metruk

    hadisi i apokrifne predaje. Uzroci apokrifnosti u hadisu. Naini otkrivanja apokrifnosti 14. Podjela hadisa s obzirom na kraj seneda. Podjela hadisa s obzirom na broj prenosilaca u

    jednoj generaciji. Hadiski uenjaci. 15. Rekapitulacija svih oblasti. Literatura Obavezna

    Aid Smaji, Terminologija hadisa (hrestomatija), Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Sarajevo, 2006.

    Dopunska Handi Mehmed, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, III izdanje, Gazi Husrev-begova medresa,

    Sarajevo, 1972. Mahmutovi Mirsad, Povodi nastanka Vjerovjesnikovih hadisa, II dopunjeno izdanje, IC El-

    Kalem, Sarajevo, 2011. Karali Mahmut, Hadis i hadiske znanosti, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2010. Kurdi efik, Velikani hadiskih znanosti, Islamska pedagoka akademija, Zenica, 2003. Nakievi Omer, Arapsko-islamske znanosti i glavne kole od XV do XVII vijeka (Sarajevo,

    Mostar, Prusac), Gazi Husrev-begova biblioteka, Sarajevo, 1988. , Uvod u hadiske znanosti: Hadis I, Islamski teoloki fakultet, Sarajevo, 1986. Oki Muhammed Tajib, Islamska tradicija: prilog izuavanju izvora eriatskog prava, Sarajevo,

    1936. Tufo, Muhammed, "Temelji hadiskih nauka", Glasnik IVZ, Sarajevo, 1938., br.1-8.

  • 17

    Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

    Univerzitet u Sarajevu

    Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

    Katedra za Islamsku tradiciju

    Silabus

    Predmet: ivotopis Muhammeda, a.s. (Sira) Godina studija: I

    Semestar: II

    Odsjek: Odsjek za islamsku vjeronauku i religijski odgoj

    Sati: 2+1

    ECTS: 4

    Status: Obavezni predmet

    Nastavnik: Prof. dr. Zuhdija Hasanovi

    Sadraj kolegija: U uvodnim predavanjima studenti e se upoznati s najznaajnijim detaljima iz ivota ranijih Boijih poslanika, a.s., iji je cilj poslanja bio pouavati i usmjeravati ljude istinskim vrijednostima, navikavati ih na uzornu praksu i odvraati od poroka i devijantnog ponaanja, a onda posebnu panju usmjeriti na ivot Muhammeda, a.s., koji je za nas mjerodavnog i smjerodavnog karaktera te kroz najvanije dogaaje iz tog nenadmanog naina ivljenja i djelovanja i rezultate njegovog poslanstva crpiti inspiraciju za nae kvalitetnije ivljenje i djelovanje danas.

    Ciljevi kolegija su da: studenti budu upoznati s uzornim ivotima Boijih poslanika, a.s., od Adema, a.s., do

    Muhammeda, a.s. studenti kroz upoznavanje s besprijekornim djelovanjem Boijih poslanika, a.s.,

    nastoje u njima otkriti svoje uzore u ivotu. Oblik nastave: 2 sata predavanja, jedan sat vjebi Obaveze studenta: Ispunjavanje elemenata kontinuirane provjere znanja, koja se sastoji od: redovnog pohaanja nastave, pripreme za nastavu, pravovremene izrade i odbrane eseja, izrade testa, itanja obavezne i dopunske literature i polaganje zavrnog ispita. Nain ocjenjivanja i rezultati: Esej ini 20%, test 30%, a zavrni ispit 50% ocjene. Za prolaznu ocjenu nuno je ispuniti sve elemente kontinuirane provjere znanja. Plan kolegija / predmeta po sedmicama: 1. Definiranje pojma sira, izvori ivotopisa Boijih poslanika, a.s., znaaj izuavanja i na odnos

    prema Boijim poslanicima 2. Adem, a.s., i njegovi sinovi (Habil i Kabil) 3. Hud, a.s., i Salih, a.s. 4. Idris, a.s., i Nuh, a.s. 5. Ibrahim, a.s. (traganje za istinom, odnos prema roditelju i djetetu) 6. Musa, a.s., i Isa, a.s. 7. Rekapitulacija/Test 8. Roenje Muhammeda, a.s., njegov odgoj, odrastanje i enidba 9. Primanje objave i prvi muslimani, iskuenja pozivanja u vjeru, Isra i Mirad,

  • 18

    10. Hidra (pripreme, tok, poruke) 11. Izgradnja drutva i drave (gradnja damije, bratimljenje, Medinska povelja, status ene) 12. Oruane borbe protiv idolopoklonika (Bedr, Uhud, Hendek), Sporazum na Hudejbiji,

    Osloboenje Meke, Hunejn 13. Oruane borbe protiv jevreja i krana (Benun-Nedir, Benu Kurejza, Mu'ta, Tebuk) 14. Oprotajni had i rezultati Muhammedovog, a.s., poslanstva 15. Rekapitulacija svih oblasti. Literatura Obavezna

    Ramadan Tarik, Stopama Boijeg Poslanika: pouke iz ivota Muhammeda, a.s., (prijevod s engleskog: Fikret Paanovi), Udruenje ilmijje Islamske zajednice u BiH, Sarajevo, 2010;

    Dopunska Armstrong Karen, Muhammed: Poslanik za nae vrijeme, (prijevod s engleskog: Mirnes Kova),

    Buybook, Sarajevo, 2008.; Gulen M. Fethullah, Beskrajna svjetlost: Muhammed, a.s., El-Kalem, Sarajevo, 2012., I i II; Hejkel Muhammed Husejn, ivot Muhammeda, a.s., El-Kalem, Sarajevo, 2004.; Ibn Kesir, Kazivanja o vjerovjesnicima, (prijevod s arapskog: Ahmed Adilovi), Ilum d.o.o.,

    Buim, 2007.; Lings Martin, Muhammed: ivot njegov osnovan na vrelima najstarijim, (prijevod: Rusmir

    Mahmutehaji ), Osloboenje International, Sarajevo, 1996.; Nasr Seyyed Hossein, Muhammed ovjek Boiji, (prijevod s engleskog: Reid Hafizovi),

    Naunoistraivaki institut Ibn Sina, Sarajevo, 2007.;

  • 19

    Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

    Univerzitet u Sarajevu

    Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

    Katedra za Islamsku tradiciju

    Silabus

    Predmet: Sunnetski koncept odgoja Godina studija: III

    Semestar: VI

    Odsjek: Odsjek za islamsku vjeronauku i religijski odgoj

    Sati: 2+1

    ECTS: 4

    Status: Obavezni predmet

    Nastavnik: Prof. dr. Zuhdija Hasanovi

    Sadraj kolegija: Budui da je teko nai zajednicu koja je bila u tako tekim uvjetima za reformu kao to je bila zajednica Muhammeda, a.s., i da je od nje za svega 23 godine izgradio zdravu, pravednu, humanu, kompaktnu i angairanu zajednicu nuno je analizirati koji je koncept primijenio Muhammed, a.s., u odgoju i obrazovanju svojih sljedbenika te kojim se metodama i sredstvima koristio u svom djelovanju.

    Ciljevi kolegija su: upoznati studenti s sunnetskim konceptom odgoja, temeljnim odgojnim podrujima te

    Poslanikovim, s.a.v.s., metodama i sredstvima odgoja; osposobiti studente da u odgojnom radu primjenjuju metode i sredstva kojima se

    koristio Muhammed, a.s. Oblik nastave: 2 sata predavanja, jedan sat vjebi Obaveze studenta: Ispunjavanje elemenata kontinuirane provjere znanja, koja se sastoji od: redovnog pohaanja nastave, pripreme za nastavu, pravovremene izrade i odbrane eseja, izrade testa, itanja obavezne i dopunske literature i polaganje zavrnog ispita. Nain ocjenjivanja i rezultati: Esej ini 20%, test 30%, a zavrni ispit 50% ocjene. Za prolaznu ocjenu nuno je ispuniti sve elemente kontinuirane provjere znanja. Plan kolegija / predmeta po sedmicama: 1. Definiranje sunnetskog koncepta odgoja 2. Temeljna odgojna podruja u islamu (duhovni i moralni odgoj) 3. Temeljna odgojna podruja u islamu (intelektualni, radni i estetski odgoj) 4. Odgojna uloga ibadeta (namaz, post) 5. Odgojna uloga ibadeta (zekat, had) 6. Rekapitulacija/Test 7. Poslanike metode odgoja 8. Poslanikova, s.a.v.s., metoda pouavanja 9. Savjet temeljno sredstvo odgoja 10. Poslanikova, s.a.v.s., metoda uvjeravanja 11. Poslanikova, s.a.v.s., metoda navikavanja 12. Poslanikova, s.a.v.s., metoda poticanja

  • 20

    13. Poslanikova, s.a.v.s., metoda spreavanja 14. Tjelesna kazna 15. Rekapitulacija svih oblasti. Literatura Ali Abdulhalim Mahmud, Osnovi islamske pedagogije: elementi islamskog pedagokog

    tretiranja formativnog perioda djetinjstva i mladosti, (prijevod s arapskog: Mehmed Kico), Islamski pedagoki fakultet u Zenici, Zenica; El-Kelimeh, Novi Pazar, 2008.

    Beir Ekrem i Muhammed Rida, Odgoj djece u svjetlu Kur'ana i sunneta (sa praktinim primjerima za razne uzraste), (s engleskog preveo: Amir Mehi), Ilum, Buim, 2007.

    Kurdi efik, Pedagogija Muhammeda, a.s.: prikaz odgojnih metoda posljednjeg Allahovog Poslanika, Islamski pedagoki fakultet u Zenici, Zenica, 2011.

    Kutb Muhamed, Menhedut-terbijjetil-islamijja, Daru-uruk, Bejrut. Muhamed Nur ibn Abdilhafiz, Menhedut-terbijjetin-nebevijja lit-tifl, Darul-vefa, El-

    Mensura, 1993.

    Mursi Muhammed, Umijee podizanja djece. Praktina islamska pedagogija za savremeno doba, Srebreno pero, Sarajevo, 2004.

    Ulvan Abdullah Nasih, Terbijjetul-evlad fil-islam, Darus-selam, El-Kahira, 1996.

  • 21

    Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

    Univerzitet u Sarajevu

    Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

    Katedra za Islamsku tradiciju

    Silabus Predmet: Pedagoko djelovanje Muhammeda, a.s. Godina studija: III

    Semestar: VII

    Odsjek: Odsjek za islamsku vjeronauku i religijski odgoj

    Sati: 2+1

    ECTS:

    Status: Izborni predmet

    Nastavnik: Prof. dr. Zuhdija Hasanovi

    Sadraj kolegija: Unutar ovog kolegija studenti e se upoznati s glavnim pretpostavkama koje su omoguile briljantan uspjeh Boijeg Poslanika, s.a.v.s., u odgoju i obrazovanju svojih sljedbenika. Prvenstveno e se govoriti o glavnim faktorima odgoja, na koji nain je Muhammed, a.s., utjecao na njih i kakve su rezultate poluili jo u vrijeme Muhammeda, a.s.

    Ciljevi kolegija su da: studenti budu upoznati s glavnim faktorima odgoja u uzornom ivotu

    Muhammeda, a.s. osposobi studente da na pozitivan nain djeluju na izgraivanje odgojnih

    faktora u svojim sredinama Oblik nastave: 2 sata predavanja, jedan sat vjebi Obaveze studenta: Ispunjavanje elemenata kontinuirane provjere znanja, koja se sastoji od: redovnog pohaanja nastave, pripreme za nastavu, pravovremene izrade i odbrane eseja, izrade testa, itanja obavezne i dopunske literature i polaganje zavrnog ispita.

    Nain ocjenjivanja i rezultati: Esej ini 20%, test 30%, a zavrni ispit 50% ocjene. Za prolaznu ocjenu nuno je ispuniti sve elemente kontinuirane provjere znanja.

    Plan kolegija / predmeta po sedmicama: 1. Pedagoka dimenzija Poslanikove, s.a.v.s., linosti 2. Poslanikovo, s.a.v.s., formiranje pozitivnih faktora odgoja 3. Izgraivanje buduih roditelja kao odgajatelja 4. Izgraivanje harmonine porodice kao bitnog odgojnog faktora 5. Izgraivanje zajednice 6. Izgraivanje odgojno-obrazovnih institucija 7. Poimanje slobodnog vremena 8. Permanentni odgoj (odgoj odraslih) 9. Rekapitulacija / Test 10. Naela Poslanikovog, s.a.v.s., odgojnog rada. Naelo svrsishodnosti

  • 22

    11. Naelo aktivnosti i pozitivne orijentacije 12. Naelo mnogostranosti i primjerenosti 13. Naelo individualizacije i socijalizacije 14. Naelo jedinstvenosti i dosljednosti 15. Rekapitulacija svih tema. Literatura Abduldevad es-Sejjid Bekr, Felsefetut-terbijetil-islamijja fil-hadisi-erif, Darul-fikril-arebi. Ali Abdulhalim Mahmud, Osnovi islamske pedagogije: elementi islamskog pedagokog

    tretiranja formativnog perioda djetinjstva i mladosti, (prijevod s arapskog: Mehmed Kico), Islamski pedagoki fakultet u Zenici, Zenica; El-Kelimeh, Novi Pazar, 2008.

    Beir Ekrem i Muhammed Rida, Odgoj djece u svjetlu Kur'ana i sunneta (sa praktinim primjerima za razne uzraste), (s engleskog preveo: Amir Mehi), Ilum, Buim, 2007.

    Jusuf Hattar Muhammed, Et-Terbijja el-imanijja ven-nefsijja lil-evlad fi dav'i ilmin-nefs ve-eriatil-islamijja, El-Haderul-esved, Damask, 2002.

    Kurdi efik, Pedagogija Muhammeda, a.s.: prikaz odgojnih metoda posljednjeg Allahovog Poslanika, Islamski pedagoki fakultet u Zenici, Zenica, 2011.

    Kutb Muhamed, Menhedut-terbijjetil-islamijja, Daru-uruk, Bejrut. Muhamed Nur ibn Abdilhafiz, Menhedut-terbijjetin-nebevijja lit-tifl, Darul-vefa, El-

    Mensura, 1993.

    Mursi Muhammed, Umijee podizanja djece. Praktina islamska pedagogija za savremeno doba,(Srebreno pero, Sarajevo, 2004.

    Ulvan Abdullah Nasih, Terbijjetul-evlad fil-islam, Darus-selam, El-Kahira, 1996. Vukasovi Ante, Pedagogija, Zagreb, 1991.

  • 23

    Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

    Univerzitet u Sarajevu

    Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

    Katedra za Islamsku tradiciju

    Silabus Predmet: Tradicijske odgojne teme Godina studija: IV

    Semestar: VIII

    Odsjek: Odsjek za islamsku vjeronauku i religijski odgoj

    Sati: 2+1

    ECTS:

    Status: Izborni predmet

    Nastavnik: Prof. dr. Zuhdija Hasanovi

    Sadraj kolegija: U okviru kolegija studenti bi se, kroz korektno itanje i pravilno razumijevanje odabranih hadiskih tekstova, upoznali s temeljnim naelima islamskoga vjerovanja, njihovim moralnim dimenzijama i univerzalnim moralnim principima i normama kako bi se utjecalo na duhovno, moralno i intelektualno formiranje studenta.

    Ciljevi kolegija su da: studenti budu upoznati s temeljnom terminologijom, leksikom i

    metodologijom koja je zastupljena u hadiskim zbirkama u kojima se obrauje odgojne teme te na koji nain Boiji Poslanik, s.a.v.s., govori o moralnim principima i normama i kako ih pretae u konkretne modalitete ivljenja

    ugledajui se na Poslanikove, s.a.v.s., nenadmane rijei i njegovu uzornu praksu izgrauje kod studenta najvie duhovne, moralne i intelektualne kvalitete.

    Oblik nastave: 2 sata predavanja, jedan sat vjebi Obaveze studenta: Ispunjavanje elemenata kontinuirane provjere znanja, koja se sastoji od: redovnog pohaanja nastave, pripreme za nastavu, pravovremene izrade i odbrane eseja, izrade testa, itanja obavezne i dopunske literature i polaganje zavrnog ispita.

    Nain ocjenjivanja i rezultati: Esej ini 20%, test 30%, a zavrni ispit 50% ocjene. Za prolaznu ocjenu nuno je ispuniti sve elemente kontinuirane provjere znanja.

    Plan kolegija / predmeta po sedmicama: 16. Openito o odgoju i moralu kroz termine (edeb, huluk) koji se koriste u hadiskim

    zbirkama 17. Poglavlje o iskrenosti i pokajanju 18. Poglavlje o strpljivosti i samokontroli 19. Poglavlje o svjesnosti Allaha, d.., i pouzdanju 20. Poglavlje o umjerenosti i istrajnosti 21. Rekapitulacija / Test 22. Poglavlje o poticanju na dobro i spreavanju negativnosti

  • 24

    23. Poglavlje o natjecanju i potpomaganju u dobru 24. Poglavlje o meusobnom potivanju i uvaavanju drugih 25. Poglavlje o uspostavljanju dobrih meuljudskih odnosa 26. Poglavlje o samilosti i potpomanju ugroenih kategorija drutva 27. Poglavlje o izraavanju posebne panje prema eni 28. Poglavlje o panji i samilosti prema roditeljima 29. Poglavlje o podrci i poticaju mladih 30. Rekapitulacija svih oblasti. Literatura Mustafa Seid el-Hin i dr., Nuzhetul-muttekin erh Rijadis-salihin, Mu'essesetur-risala, Bejrut,

    1977.

  • 25

    ISLAMSKA ZAJEDNICA U BOSNI I HERCEGOVINI

    UNIVERZITET U SARAJEVU

    FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA U SARAJEVU

    TEOLOKI ODSJEK

    KATEDRA ZA ISLAMSKU TRADICIJU

    Profesori: Dr. Omer Nakievi, profesor emeritus

    Dr. Zuhdija Hasanovi, vanredni profesor

    Mr. hfz. Kenan Musi, vii asistent

    Fadil Maljoki, asistent

    Predmeti: Dodiplomski studij

    1. Terminologija hadisa 2. Dimenzije sunneta 3. Hermeneutika sunneta 4. Metodologija hadisa 5. Metodologija pronalaenja i evaluacije hadisa (Izborni predmet) 6. Hadiski tekstovi (Izborni predmet)

    Diplomski studij

    2. Savremene hadiske studije

    Doktorski studij

  • 26

    Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

    Univerzitet u Sarajevu

    Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

    Katedra za islamsku tradiciju

    Silabus Modul: Savremene hadiske studije Godina studija: V

    Semestar: IX

    Odsjek: Teoloki

    Sati: 2+1

    ECTS: 4

    Status: Obavezni modul

    Nastavnik: Prof. dr. Zuhdija Hasanovi

    Sadraj modula: Modul se bavi savremenim trendovima u tumaenju sunneta. Opa politika, drutvena, ekonomska i vojna situacija u svijetu, posebno u muslimanskim zemljama, u posljednja tri stoljea, itekako e utjecati na razumijevanja i tumaenja sunneta. Kurs ima za cilj upoznati studente s najznaajnijom literaturom i stavovima pojedinaca, grupacija i pokreta koji su svojim razumijevanjem i (ne)prakticiranjem sunneta nastojali prevazii krizu u kojoj se naao muslimanski svijet.

    Ciljevi modula su da:

    upozna studente s najvanijim autorima i njihovim percepcijama znaaja sunneta za individualni i kolektivni ivot muslimana;

    osposobi studenta da na pravilan nain razumije divergentne percepcije sunneta meu muslimanskim i nemuslimanskim autorima;

    kod studenta izgradi percepciju sunneta koja je u skladu s temeljnim zakonodavnim tekstovima, ali i aktualnim zahtjevima vremena i prostora.

    Oblik nastave: 2 sata predavanja, jedan sat vjebi Obaveze studenta: Ispunjavanje elemenata kontinuirane provjere znanja, koja se sastoji od: redovnog pohaanja nastave, pripreme za nastavu, pravovremene izrade i odbrane eseja, izrade testa, itanja obavezne i dopunske literature i polaganje zavrnog ispita.

    Nain ocjenjivanja i rezultati:Esej ini 20%, test 30%, a zavrni ispit 50% ocjene. Za prolaznu ocjenu nuno je ispuniti sve elemente kontinuirane provjere znanja.

    Plan modula po sedmicama: 1. Tradicionalistiko razumijevanje sunneta

    Definiranje sunneta od hadiskih znanstvenika. Naini saznavanja uzornog ivota Muhammeda, a.s. Vanjska i unutarnja kritika hadisa. Insistiranje na normativnosti sunneta.

    2. Sunnet u metodologiji islamskog prava

  • 27

    Definiranje sunneta kod metodologa erijatskog prava. Naini saznavanja uzornog ivota Muhammeda, a.s. Vanjska i unutarnja kritika hadisa. Uoavanje dihotomije u normativnosti sunneta Muhammeda, a.s.

    3. i'ijsko tumaenje sunneta Definiranje sunneta od iijskih znanstvenika. Izvori vjere u iijskoj tradiciji. Naini saznavanja uzornog ivota Muhammeda, a.s. Vanjska i unutarnja kritika hadisa. Hadiska metodologija kod iijskih autora. Normativnost sunneta u miljenju iijskih znanstvenika.

    4. Orijentalisti i sunnet Orijentalistiko definiranje sunneta. Naini saznavanja uzornog ivota Muhammeda, a.s. Najznaajniji prigovori koje su uputili orijentalisti u vezi s hadisom i odgovori islamskih znanstvenika na njih. Vanjska i unutarnja kritika hadisa.Doprinos orijentalista hadiskoj znanosti.

    5. Sunnet u tradiciji tesavvufa

    Definiranje sunneta od mutesavvifa. Naini saznavanja uzornog ivota Muhammeda, a.s. Vanjska i unutarnja kritika hadisa. Normativnost sunneta u miljenju i djelu mutesavvifa. Ibn Arebijev odnos prema sunnetu.

    6. Haridijsko razumijevanje sunneta Nastajanje i razvoj haridijskog pokreta. Definiranje sunneta kod haridija, ibadija. Literalistiki pristup razumijevanju hadiskih tekstova. Insistiranje na potpunom slijeenju Boijeg Poslanika, s.a.v.s. Slinosti i razliitosti haridijskog razumijevanja sunneta i razumijevanja koje je prisutno kod pripadnika savremenog selefijskog pokreta.

    7. Rekapitulacija/Test 8. Obnovitelji/reformisti i njihovo tumaenje sunneta s posebnim osvrtom na ed-

    Dihlevija, e-evkanija i el-Mevdudija Razlika izmeu obnove (tadd) i reforme (il). Modeli prevazilaenja krize u kojoj se naao muslimanski svijet. Obnoviteljsko definiranje sunneta. Naini saznavanja uzornog ivota Muhammeda, a.s. Vanjska i unutarnja kritika hadisa. Uoavanje dihotomije u normativnosti sunneta.

    9. Obnovitelji/reformisti i njihovo tumaenje sunneta s posebnim osvrtom na Muhammeda Abdulvehhaba, senusije i el-ihvanul-muslimun Razlika izmeu obnove (tadd) i reforme (il). Modeli prevazilaenja krize u kojoj se

    naao muslimanski svijet. Obnoviteljsko definiranje sunneta. Naini saznavanja uzornog ivota Muhammeda, a.s. Vanjska i unutarnja kritika hadisa. Razumijevanje normativnosti sunneta.

  • 28

    10. Modernistiko razumijevanje sunneta (Muhammed Abduhu, Ahmed Emin, Tevfik Sidki, Mahmud Ebu Rejja, Kassim Ahmed) Modernistiko definiranje sunneta. Naini saznavanja uzornog ivota Muhammeda, a.s. Evaluacija hadisa. Historijska vanost sunneta.

    11. Ehlul-Kur'an, Sejjid Ahmed Han, Fazlur Rahman i njihov odnos prema sunnetu Modernistiko definiranje sunneta. Naini saznavanja uzornog ivota Muhammeda, a.s. Evaluacija hadisa. Historijska vanost sunneta.

    12. Odnos bonjakih tradicionalista prema sunnetu: percepcija sunneta u "Hikjmetu"

    i "El-Hidaji" Definiranje sunneta od hadiskih znanstvenika iz Bosne i Hercegovine. Naini saznavanja uzornog ivota Muhammeda, a.s.Vanjska i unutarnja kritika hadisa. Insistiranje na normativnosti sunneta.

    13. Vjerski modernisti i njihovo razumijevanje sunneta (Demaludin auevi, Safvet-

    beg Baagi, Osman Nuri Hadi i Husein-ef. ozo) Definiranje sunneta od vjerskih modernista. Odnos Kur'ana i sunneta. Naini saznavanja uzornog ivota Muhammeda, a.s. Vanjska i unutarnja kritika hadisa. Uoavanje dihotomije u normativnosti sunneta.

    14. Svjetovni modernisti i njihovo razumijevanje sunneta (Devad-beg Sulejmanpai,

    Edhem Bulbulovi i Abdurezak Hifzi Bjelevac) Definiranje sunneta od bosanskohercegovakih svjetovnih modernista. Vanjska i unutarnja kritika hadisa. Insistiranje na zanemarivanju vjerske tradicije.

    15. Rekapitulacija svih tema Literatura Obavezna

    'Aam (al-) Muammad Muaf, Dirst f al-ad an-nabaw wa tar tadwnih, Al-Maktab al-islm, Bayrt, 1992.,

    Fazlur Rahman, Duh islama, Zenit, Beograd, 1983., Hasanovi Zuhdija, Percepcije sunneta, El-Kalem i CNS, Sarajevo, 2012., Kari Fikret, Drutveno-pravni aspekt islamskog reformizma, Islamski teoloki fakultet,

    Sarajevo, 1990.,

    Kurdi efik, Bonjaki tradicionalisti i njihove percepcija sunneta, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2011.

    , Islamski reformistiki pokreti i njihov odnos prema sunnetu, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2011.

  • 29

    Nakievi Omer, Uvod u hadiske znanosti, Sarajevo, 1986. Nasr Seyyed Hossein, Tradicionalni islam u modernom svijetu, Sarajevo, 1994., Silajdi Adnan, Muslimani u traganju za identitetom, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu i

    El-Kalem izdavaki centar Rijaseta Islamske zajednice u BiH, Sarajevo, 2006.

    Dopunska Ab Labb usayn, Ul ilm al-ad bayna al-manha wa al-muala, Dr al-garb al-

    islm, Bayrt, 1997.

    Algar Hamid, "Hadith in Sufism", Encyclopaedia Iranica, http://www.iranicaonline.org /articles/hadith-iv

    Bahnasv (al-) Slim Al, As-Sunna al-muftar alayh, Dr al-waf, Al-Manra, 1992.

    Bism Muammad Sad, Mafhm at-tadd ad-dn, Ministarstvo za vakufe i islamska pitanja, Doha, 2012.;

    ozo Husein, Islam u vremenu, IO Udruenja ilmije za SR BiH, Sarajevo, 1976. Isbaha ni (Al-) Abu Nuaym, Kitab al-arbain al mahab al-mutahaqqiqi n min a-ufiyyah,

    Da r ibn Hazm, Bayrut, 1993.

    Jahi Adnan, Hikjmet rije tradicionalne uleme u BiH, BZK "Preporod", Tuzla, 2004.; Kari Fikret, Bonjaci i izazovi modernosti: kasni osmanlijski i habsburki period, (prijevod

    s engleskog: Hamza Kari), El-Kalem, Sarajevo, 2004.;

    Kari Enes, Prilozi za povijest islamskog miljenja u Bosni i Hercegovini XX stoljea, El-Kalem, Sarajevo, 2004.;

    Kurdi efik, Al-Inya bi al-ad f al-Busna (neobjavljena doktorska disertacija), Az-Zaytna, 1996-1997.

    Muammad Muammad Ab Zahw, Al-ad wa al-muaddin, Dr al-kitb al-arab, Bayrt, 1984.,

    Muammad hir akm, As-Sunna f muwaha al-abl, Dawa al-aqq, 1991.

    Muammad Taq al-akm, As-Sunna f a-ara al-islmyya, Mu'assasa al-baa, Taharn, 1991.

    Prljaa Mustafa, Pokret "Muslimanska braa": nastanak, poetni oblici djelovanja i refleksije na BiH, El-Kalem i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Sarajevo, 2006.

    al ad-dn Maqbl Amad, Zawbi f wah as-sunna, qadman wa adan, Dr Ibn al-Ar, Al-Kuwayt, 1994.

    Seid Ismail Ali, Jusuf el-Karadavi i Muhammed Selama Gabari, Dimenzije sunneta, El-Kalem i CNS, Sarajevo, 2012.

    Sib (as-) Muaf, As-Sunna wa maknatuh f at-tar al-islm,Bayrt,Al-Maktab al-islm, 1985.,

    Siddiqi Muhammad Zubayr, Hadith literature (its origin, development & special features), The Islamic texts society, Cambridge, 1993.,

    Smailagi Nerkez, Leksikon islama, Svjetlost, Sarajevo, 1990., (pojam reformizam). Umar (al-) Akram iy, Bu f tr as-sunna al-muarrafa, Maktaba al-ulm wa al-

    ikam, Al-Madna al-munawwara, 1994.

  • 30

    , "Mawqif al-istirq min as-sunna wa as-sra an-nabawiyya", Maalla Markaz bu as-sunna wa as-sra, 1994., br. 8., str. 53-79.

  • 31

    ISLAMSKA ZAJEDNICA U BOSNI I HERCEGOVINI

    UNIVERZITET U SARAJEVU

    FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA U SARAJEVU

    ODSJEK ZA ISLAMSKU VJERONAUKU I RELIGIJSKI ODGOJ

    KATEDRA ZA ISLAMSKU TRADICIJU

    Profesori: Dr. Omer Nakievi, profesor emeritus

    Dr. Zuhdija Hasanovi, vanredni profesor

    Mr. hfz. Kenan Musi, vii asistent

    Fadil Maljoki, asistent

    Predmeti: Dodiplomski studij

    1. Terminologija hadisa 2. ivotopis Muhammeda, a.s. (Sira) 3. Sunnetski koncept odgoja 4. Pedagoko djelovanje Muhammeda, a.s. (Izborni predmet) 5. Tradicijske odgojne teme (Izborni predmet)

    Diplomski studij

    1. Tradicijska komunikologija

    Doktorski studij

  • 32

    Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

    Univerzitet u Sarajevu

    Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

    Katedra za Islamsku predaju

    Silabus Predmet: Tradicijska komunikologija Godina studija: V

    Semestar: IX

    Odsjek: Odsjek za islamsku vjeronauku i religijski odgoj

    Sati: 2+1

    ECTS: 4

    Status: Obavezni modul

    Nastavnik: Prof. dr. Zuhdija Hasanovi

    Sadraj modula: Unutar ovog modula studenti e se upoznati s fenomenom tradicije u statinom i dinaminom znaenju kao i osnovnim pojmovima komunikologije (tradicionalna i moderna komunikacija, verbalna, neverbalna, diferencijacija komunikacijskih okvira..). Fokus je na autentinim izvorima islamske dinamine tradicije, Kur'anu i sunnetu, te se tretiraju elementi islamskog komunikativnog identiteta. Predavanjima su obuhvaeni najznaajniji aspekti komunikacijskih okvira: interpersonalni, intrapersonalni, porodini, edukacijski, odgojni, javna komunikacija, misijska komunikacija, komunikacija u kriznim situacijama i rjeavanje konflikata...

    Ciljevi modula su da:

    studenti budu upoznati s komunikologijom i temeljnim naelima dinamine tradicijske komunikacije islamskog identiteta

    osposobiti studente, na teorijskoj i praktinoj razini, za komunikaciju usklaenu s islamskim identitetom u preciziranim oblastima

    Oblik nastave: 2 sata predavanja, jedan sat vjebi Obaveze studenta: Ispunjavanje elemenata kontinuiranog praenja nastave uz planirane provjere znanja, empirijsko istraivanje i praktine vjebe. Pored redovnog pohaanja nastave studenti/studentice e imati obaveze pripreme za nastavu, pravovremene izrade i odbrane eseja, poduzimanje istraivanja i prezentacija praktinih vjebi, izrade testa, itanja obavezne i dopunske literature i polaganje zavrnog ispita.

    Nain ocjenjivanja i rezultati: Esej ini 15%, test 15%, praktini zadatak 15%, a zavrni ispit 55% ocjene. Za prolaznu ocjenu nuno je ispuniti sve elemente kontinuirane provjere znanja.

  • 33

    Plan modula po sedmicama: 1. Komunikologija, komunikacija, tradicija i vjerski identitet

    Openito o komunikaciji i tradiciji, dinaminost i statinost identiteta, izvori identiteta u uenju islama. Objava kao forma komunikacije, Sunnet - teorijske i aplikacijske dimenzije, pozicija Sire u kontekstu islamske tradicijske komunikologije.

    2. Religija, kultura i civilizacija u komunikaciji, povijesni i savremeni prikazi, sistemi vrijednosti i referentni okviri Fenomen religije kao sistema vrijednosti, kulture i civilizacije kao manifestacija pogleda na svijet izmeu savremenih i povijesnih intelektualnih gibanja, te komunikabilnosti religijskih identiteta i formiranju kulture i izgradnji civilizacije. Referenti okvir sunnetske komunikologije kao integralni dio islamskog identiteta i pretpostavka ostvarivanja islamskih vrijednosti u vremenu i prostoru

    3. Intrapersonalna komunikacija u tradicijskoj komunikologiji Duhovnost pojedinca i psiholoki procesi formiranja odnosa prema svetom, srana budnost, sjeanje i obraanje kao polazini intrapersonalni procesi, a u konanici percepcija i stav o religijskom identitetu. Vrela tradicijske komunikologije i principi, norme i etika svekolike intrapersonalne komunikacije.

    4. Islamski identitet i interpersonalna komunikacija kroz povijest i u savremenom dobu Komunikacija u uenju islama, vrelima islamskog uenja i konstitutivni elementi komunikatibilnog islamskog identiteta. Sunnet kao polazite islamske etike komunikacije, edeba i ahlaka, povijesni pregled tradicijske komunikacije prvih generacija i muslimanskih povijesnih odgovora na izazove konteksta. Muslimanska komunikacija u savremenom dobu.

    5. Strukturalni pregled teksta Kur'ana i hadisa u komunikolokom kontekstu Centralne teme kur'ansko-hadiskih tekstova, komunikacija kao imperativ i mogunost, ljudska interakcija kroz prizmu dinamine vjerske tradicije.

    6. Porodina komunikacija, sunnetski modusi utemeljenja porodice, uloga i zadataka

    lanova porodice Ope smjernice referentnih okvira u formiranju porodice, tradicijske vrijednosti i komunikoloki okviri, odnosi u porodici i znaaj poznavanja komunikolokih aspekata ivotopisa Muhammeda, a.s. (sire) u kontekstu branog, porodinog i familijarnog ivota.

    7. Obrazovanje i odgoj u tradicijskoj komunikaciji, pedagoke i edukativne metode sunneta Sinteza odgoja i obrazovanja u tradicijskoj komunikaciji, metode i modusi prenoenja znanja, vjetina i vrijednosti u okviru sunnetskih obrazaca i povijesnih aplikacija muslimana.

  • 34

    8. Javna komunikacija, poruka, medijum i mediji u tradicijskoj komunikaciji Islamska etika komunikacije artikulirana u tradicijskoj komunikaciji, karakteristike poruke i sredstava prenoenja poruke. Odnosi sa javnou kao elementarno polazite kredibiliteta.

    9. Krizne situacije i rjeavanje konflikata u svjetlu tradicijske komunikologije Krizne situacije i rjeavanje konflikata kroz sunnetske modele, pristupi definiranju problema i pronalaenju uzroka smetnji u komunikaciji. Autoritet izmeu formalnog i sutinskog i uloga sistema vrijednosti kao referentnog okvira za uspjene drutvene procese.

    10. Rekapitulacija / Test 11. Komunikoloki aktivizam, liderstvo kroz komunikaciju i strateko planiranje

    Drutvena odgovornost i aktivizam u islamskom vjerskom identitetu, liderstvo kroz prizmu tradicijske komunikacije i strateko planiranje komunikacije.

    12. Komunikacijske prepreke, organizacijska komunikacija i komunikacija kao

    organizacija Konvencionalni i savremeni pristupi organizacijske komunikacije i komunikacije kao organizacije. Prepreke u komunikaciji i modusi tradicijskog komunikativnog diskursa u otklanjanju istih. Konstitutivni pogled na komunikaciju i sunnetski pristup manifestacije islamskog identiteta u komunikaciji.

    13. Misija u okvirima tradicijske komunikologije Djelatnici u muslimanskoj zajednici, imam, hatib i muallim u savremenom komunikacijskom kontekstu, kredibilitet, emocionalna inteligencija i komunikacija. Pripadnost zajednici i odgovornosti lanova zajednice islamskog komunikatibilnog identiteta.

    14. Tradicijska komunikacija izmeu formalizma i esencijalizma, osvrt na savremene religijom inspirirane pokrete i njihove komunikoloke diskurse Autentine vrijednosti tradicijske komunikacije i komparacija sa savremenim tumaenjima islamskog identiteta. Osvrt na razliite pokrete i duhovne kole lokalnog i regionalnog karaktera. Institucionalni odgovori na izazove otvorenosti medijskog i javnog prostora za tumaenje islama.

    15. Rekapitulacija svih tema.

    Literatura: Obavezna

    Hasanovi Zuhdija, Percepcije sunneta, El-Kalem i CNS, Sarajevo, 2012. Nuhi Muhamed, Komuniciranje od peinskog ovjeka do interneta, Fakultet politikih nauka

    Sarajevo; Sarajevo, 2000.

  • 35

    Silajdi Adnan, Muslimani u traganju za identitetom, Fakultet islamskih nauka u Sarajevu i El-Kalem izdavaki centar Rijaseta Islamske zajednice u BiH, Sarajevo, 2006

    Dopunska Bekkar Abdulkerim, El-Mutehhadis en-nadih, Rijad, 2011. Bellenger Lionel, Umijee komuniciranja, Svjetlost, Sarajevo, 1991. Fejzi Fahira, Medijska globalizacija svijeta, Promocult, Sarajevo, 2004. , Medijska kultura u BiH, Connectum, Sarajevo 2009. , Uvod u teoriju informacija, Promocult, Sarajevo, 2008. Gazali (El-) Ebu Hamid, Oivljavanje vjerskih znanosti, Bookline, Sarajevo, 2004. Gazali (El-) Muhammed, Poslanikova praksa u dovi i zikru, Bookline, Sarajevo, BiH; 2008. , Me'a Allah, dirasa fid-dawa, Dar el-kalem, Damask, 2002. Hava Seid, Na duhovni odgoj, Behrambegova medresa, Tuzla, 2003. Karadavi (El-) Jusuf, Kulturna naobrazba daije, (prijevod s arapskog: Sulejman Topoljak),

    KPD "Svjetlost", Konjic, 2000.

    Kari Enes, Tumaenje Kur'ana i ideologije XX stoljea, Bemust, Sarajevo. Kurdi efik, Pedagogija Muhammeda, a.s., Islamski pedagoki fakultet, Zenica. Lucac Stephen, The art of public speaking, MCGRAW-HILL Higher Education, 2011. Mandi Tijana, Komunikologija, psihologija komunikacije, Clio, Beograd, 2003. Nasr Seyyed Hossein, Tradicionalni islam u modernom svijetu, Sarajevo, 1994. Silajdi Adnan, Kriza religijskog identiteta u dananjem svijetu, Fakultet islamskih nauka,

    Sarajevo, 2004. Suvejdan (Es-) Tarik Muhammed, Kako izgraditi lidera, Progress centar, Travnik, 2013. Tomi Zorica, Komunikologija, Filoloki fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd.