kartografija crne gore · studijski program geografija . istorijski pregled: •tokom najranijeg...

31
KARTOGRAFIJA CRNE GORE - razvoj, mogućnosti, perspektive - Doc.dr Goran Barović Filozofski fakultet Nikšić, Crna Gora Studijski program Geografija

Upload: others

Post on 10-Sep-2019

16 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

KARTOGRAFIJA CRNE GORE - razvoj, mogućnosti, perspektive -

Doc.dr Goran Barović Filozofski fakultet Nikšić, Crna Gora

Studijski program Geografija

Istorijski pregled:

• Tokom najranijeg rimskog perioda teritorija današnje Crne Gore je prikazivana je kao dio rimskih provincija. Teritorija današnje Crne Gore se od vremena rimskih osvajanja do dolaska Slovena prvi put identifikuje u okviru rimske administrativne podjele u Iliriku, Dalmaciji i Prevalisu.

• Rimsko kartiranje naših teritorija može uzeti kao prvo kartiranje sa granicama.

• Poslije dolaska Slovena na Balkan formira se u IX vijeku Sklavinija, a kasnije država Duklja, koja XI vijeku postaje Kraljevina sa utvrđenim granicama. Poslije osvajanja Duklje, od dinastije Nemanjida, teritorija današnje Crne Gore se prikazuje se u okviru nove države. Ali i za vrijeme kao i ubrzo poslije raspada Nemanjidkog carstva Crna Gora se prikazuje kao Zeta, država Balšida, a zatim Crnojevida.

• Crna Gora, kao pojam, se pominje prvi put 1276. godine, iznikla iz Duklje i Zete u kojima u to vrijeme nije bilo uslova za kartografsku djelatnost.

• Kartografisanje Crne Gore kao države počelo je u XVI vijeku, a pojedinih djelova njene teritorije i mnogo ranije.

• Turska država Srednjeg vijeka ima relativno uredjenu administraciju, pa se na osnovu turskih kartografskih popisa rađenih 1523. godine i 1570. godine, može zaključiti da je Crna Gora ved tada bila vidjena, čak i od Turske, kao posebna teritorija koju čine pet nahija. O tome govori i karta Osmanskog carstva iz 1520. godinena kojoj je Crne Gora prikazana kao slobodna oaza poslije Turskog osvajanja Balkana.

• 1494. Oktoih – štampan na Cetinju

Istorijski pregled:

Principat podlovdenske Crne Gore – oaza slobode nakon turskog porobljavanja Balkana, prema mapi osmanlijskog carstva iz 1520. godine

Istorijski pregled:

• Period velikih geografskih otkrida na Balkan nije imao uticaja.

• Velike sile su osim vojnih i osvajačkih pohoda razvijale i svoju kartogrfiju.

• Izuzetak čini jug Balkanskog poluostrva koji se nalazio u interesnoj sferi Napoleona.

• Ključna godina 1683.godina – poraz Turske kod Beča.

• Sve zemlje Balkana osim one koje su bile pod Austrijskom valšdu imaju veoma lošu kartografiju sve do 18. ali neke i 19. vijeka, medju kojima je i Crna Gora.

Istorijski pregled:

• Crna Gora je u ovom periodu bila posvedena borbama za očuvanje nezavisnosti od velike Turske imperije pa se nije ni posvedivala pažnja nikakvim kartografskim radovima.

• Kartografskim prikazima Crne Gore tada a dugo kasnije kroz istoriju bavili su se strani straživači, putopisci, vojni emisari i dr.

Istorijski pregled:

• Iako je slika državnih granica Evrope od tada do danas pretrpjela ogromne izmjene, jezgro kasnije Crnogorske države, koja je kao takva prikazana na ovim kartama Evrope je i danas sastavni dio Crne Gore, za razliku od ogromnih promjena koje su se dešavale u međuvremenu kod drugih evropskih naroda.

• Na karti Evrope, na kojoj su pored najvedih evropskih zemalja Poljske, Rusije, Francuske, Engleske, Španije, Njemačke i drugih prikazani i Tursko-Osmanlijsko carstvo i Montenegro (Crna Gora)

Istorijski pregled:

KORONELIJEV ATLAS 1690.

KORONELIJEV ATLAS 1690. KORONELIJEV ATLAS 1690.

KORONELIJEV ATLAS 1690.

• Za početak zvaničnog crnogorskog državnog učešda u kartografiji mogao bi se uzeti postupak razgraničenja izveden 18. jula 1841. godine prema Boki Kotorskoj, iako je takvih razgraničenja na njenoj teritoriji sa Francuskom, Austrougarskom, Turskom i Mletačkom Republikom bilo i ranije. Ovo razgraničenje izvršile su saglasno Crnogorska državna komisija i Austrijska državna komisija. Na osnovu njega je iste godine u Beču napravljena odgovarajuda karta.

Istorijski pregled:

• U XVIII vijeku poznata Karta La Rouge-a, izdata u Parizu 1770. godine pod nazivom "Otomansko carstvo", a Crna Gora je obuhvadena listom 10 uz koji je pridodata karta Crne Gore i zaliva Kotor.

• U nizu karata koje slijede izdvaja se karta Francuskog pukovnika Viale 1820. godine(Vialla de Sommieres) koji je metodom šrafa uradio kartu tokom posjete Petru I. Kao plod svog boravka izdao je i knjigu “Istorijsko i političko putovanje po Crnoj Gori”.

• Ova karta ima veliki broj grešaka ali ipak predstavlja doprinos kartiranju teritorije Crne Gore.

• Ovo je priod kada je prioritet bio na preciznom prikazu granica dok je sadržaj unutrašnjosti teritorije bio u drugom planu.

Istorijski pregled:

Vialla de Sommieres 1820

• Iz ovog perioda, pominje se kao značajna, od domadih kartografa, “Karta Crne Gore” izrađena u litografiji Nikole Miloševa, u Londonu 1836 godine. (Maps of the Montenegro drawn in litography by L. Herbert. Printed at hte litography etablichement Quater Master Generals Office)

• Ruski oficir, inžinjer i diplomata Jegor Kovaljevski, koji je više puta boravio u Crnoj Gori, je početkom juna 1838. godine po nalogu Ruskog dvora došao na Cetinje i sa Njegošem bio u svakodnom druženju tokom 4 ljetnja mjeseca. Iz ove posjete nastao je putopis, CRNA GORA I SLOVENSKE ZEMLJE pisana 1841 sa pratedom kartom.

• U Vojnogeografskom institutu u Beču čuvaju se takođe značajne karte iz kasnijeg perioda: – Originalni crtež “Knjaževina Crne Gore” u razmjeri 1:288 000, u dva primjerka

sa putnom mrežom i administrativnom podjelom autora BAZILUS RIZA iz 1853 godine i

– "Karta Crne Gore" razmjera 1:345 000 napoznatog autora, vjerovatno Austrijskog oficira iz 1853 godine.

Istorijski pregled:

Jegor Kovaljevski 1838

CRNA GORA I SLOVENSKE ZEMLJE

• Od ovog perioda do međunarodnog priznanja Crne Gore nastupa nagli napredak u kavlitetu njenog kartografisanja, jer medjunarodne komisije koje rade na državnom razgraničenju primjenjuju prve instrumentalne radove.

Važnije karte iz toga perioda su: – “Karta Crne Gore” R 1 : 200 000 u jednom listu od Britanskog poručnika

SITTWELL-a pri Demarkacionoj komisiji, Southampton, 1860 godine – “Karta Crne Gore” R 1: 300 000 autora Paulini-a, Vojnogeografski institut, Beč,

Artarija kompanija, 1861 godine . – “Karta Crne Gore” R 1 : 200 000 majora Stefana Jovanovida korišdena za

kartografska djela Bečkog vojnog kartografskog instituta. Beč, 1860 godine. – “Kneževina Crna Gora” R 1: 500 000 Heinrich Kieperta, Berlin, 1852 godine. – “Karta Crne Gore”, Topografski biro glavnog generalštaba, Petrograd, 1867.

godine. (nije publikovana)

Istorijski pregled:

– “Karta Kneževine Crne Gore” R 1:168 000 ruskog kapetana Pavla Bikova iz 1868 godine, realizovana geodetskim radovima, kao naša najvjerovatnije prva karta na matematičkoj osnovi, korišdena je u Crnoj Gori kao školska zidna karta.

– “Specijalna karta Kneževine Crne Gore” R 1:144 000 u pet listova, Vojnogeografski institut, Beč, 1869 godine.

– Uz djelo Arhimandrita N. Dučida "Crna Gora" priložena je pregledna karta sa Crnogorskim državnim granicama iz 1500, 1796, 1820 i 1860 godine izdata u Beogradu 1874. godine.

– Ali Zuali je 1876 godine u Parizu izdao djelo "Crna Gora" uz koje je priložena "Karta Crne Gore sa natpisima na francuskom i turskom jeziku".

– Spiridon Gopčevid je u Beču 1877 godine izdao knjigu "Crna Gora i Crnogorci" uz koju je priložen plan Cetinja R 1:4 000 urađen 1875 godine.

– Topografski biro Glavnog generalštaba iz Petrograda je 1878 godine izdao "Kartu Černigorji" R 1:84 000.

Istorijski pregled:

• Tri Vuka raznijeli stara dokumenta

– Vuk Vrčevid

– Vuk Popovid

– Vuk Karadžid

• Unistenja na razne načine – u fišeke, prodaja, strulo.

Istorijski pregled:

• Nakon Berlinskog kongresa 1878 godine i priznavanja Crne Gore karte dobijaju savremeniju i tačniju kartografsku osnovu i uglavnom se baziraju na instrumentalnim i poluinstrumentalnim radovima iz predhodnog i novog perioda. Ovi kartogarski radovi su uglavnom predstavljeni kroz službene radove Austrije i Rusije. To je vrijeme razgraničavanja Crna Gore sa Turskom i Austrijom i ono traje sve do stvaranja Kraljevine SHS (Jugoslavije) 1918 godine.

Istorijski pregled:

• U njih spadaju: – Karta Černogoriji R 1:42 000 iz 1881. godine koja je

prilog Studiji “Zamjetki o Černogoriji”, u R 1: 100 000 u izdanju Vojnog kartografskog biroa Glavnog generalšaba iz Petrograda,

– zatim karta “Razgraničenja Crne Gore” R 1:50 000 i “Nova Crna Gora” R 1:21 000 i R 1: 42 000 koja nije korišdena za javnost ali je poslužila za “Kartu Knjaževstva Černogoskoga” u R 1: 294 00 autora Pavla Rovinskog, izdata u Petrogardu 1889. godine, što predstavlja novu eru u kartografiji Crne Gore , jer je karta zasnovana na matematičkoj osnovi, tj. triangulaciji cjelokupne tadašnje Crne Gore.

Istorijski pregled:

• Počinje razvoj i tematske kartografije, pa je: – dr E. Tietze u Berlinu, 1884. godine izdao kartu "Geološki

pregled Crne Gore" R 1: 300 000 a – A. Baldacci u Beču, 1886. godine "Geološku kartu Crne

Gore" uz Studiju o mineraloškim nalazima u Crnoj Gori. – Ing. Lelarge je u Parizu, 1892. godine publikovao djelo

"Komunikacioni putevi Crne Gore" sa preglednom kartom na kojoj je prikazana projektovana željeznička pruga Nikšid – Podgorica – Andrijevica sa priključnim trasama na Bosansku, Srpsku i Tursku željezničku mrežu.

– Značajno je i djelo dr Kurta Hasserta koji je u Beču 1895. godine uz "Put kroz Crnu Goru sa primjedbama o zemlji i ljudima" priložio Opštu preglednu kartu Crne Gore R 1:500 000.

Istorijski pregled:

Kurt Hasert 1892

• Tematska kartografija Crne Gore dobija kompleksnu osnovu kroz njegove radove: – “Geološka karta Crne Gore” R 1: 500 000, – “Hidrografska karta Crne Gore” R 1: 500 000, – “Karta biljaka koje rastu u Crnoj Gori” R 1: 500 000, – “Fizičko-geografske karakteristike Crne Gore” R 1: 800 000, – Specijalna karta Knjaževine Crne Gore R 1: 75 000 u 19 listova, izdata

od Vojnogeografskog instituta u Beču, 1893 godine bila je osnovna karografska podloga, sve do uređenja Državne službe Jugoslavije.

• Crna Gore je bila i učesnik Međunarodne konferencije u Parizu 1913. godine, na kojoj su raspravljana pitanja razmjere, projekcija, podjele, znakova i boja Međunarodne karte svijeta R 1:1 000 000. Iste te godine u Beču je G. Freytag izdao vrlo detaljnu preglednu kartu Crne Gore.

Istorijski pregled:

• Poslije formiranja Jugoslavije 1918 godine, Vojnogeografski institut Kraljevine Jugoslavije iz Beograda na temelju postojedih premjera i karata, uz nove primjere, štampa karte kojima je obuhvadena teritorija Crne Gore.

• Tako je tokom 1920 i 1933 godine izvršena reambulacija austrijskih topografskih karata i premjer u razmjeri R 1: 50 000, nakon čega je urađena Specijalna topografska karta svih jugoslovenskih zemalja R 1: 100 000.

Istorijski pregled:

• Od II svjetskog rata do danas, savremenim metodama kartiranja obezbjeđene su topografske karte teritorije Crne Gore R 1:25 000, R 1: 50 000, R 1 : 100 000, a na osnovu njih i karte R 1: 200 000, R 1: 300 000 i R 1: 500 000. Za djelove terena Crne Gore postoje i karte R 1: 10 000 i planovi R 1: 5 000, R 1: 2 500 i krupnije razmjere, na osnovu kojih su urađeni generalni urbanistički planovi svih opština u Crnoj Gori i mnogi detaljni planovi.

Istorijski pregled:

• Urađen je i niz atlasa, školskih i geografskih, klimatskih i istorijsko-kartografskih koji obuhvataju Crnu Goru.

• Danas Crna Gora posjeduje veliki broj specijalnih karata odgovarajude razmjere, geoloških, pedoloških, vegetacijskih i drugih koje se koriste kao samostalne karte i koje su poslužile kao osnova savremenog Prostornog plana Crne Gore.

Istorijski pregled:

Mogudnosti

• Filozofski fakultet Nikšid:

– Studijski program Geografija +

– Institut za geografiju +

– Crnogorsko geografsko društvo +

– Samostalni studijski program Geodezije -

• CANU – Atlas klime Crne Gore √

– Atlas voda Crne Gore √

– Speleološki atlas ?

• Zavod za geološka istraživanja,

• Agencija za životnu sredinu,

• Nacionalan turistička organizacija,

• Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju,

• Nacionali parkovi.

Mogudnosti

Perspektiva

• “Kartografija mjera kulturnog i duhovnog života”?

• Obezbijediti kadar. • Obezbijediti opremu. • Formirati institucije. • Pregledati strane arhive.

• Problemi!!!

HVALA NA PAŽNJI!